ZASTITA NRA RADU ULOGA I ZNACENJE ZASTITE NA RADU Pojam zaétite na radu u svijetu i u nas pojavljuje se usporedao s razvojem sredstava rada i mijenjanjem odnosa prema radv Poslodaveu je u interesu da bude 8to manje nezgoda i profesionainih oboljenia, jer uzrokuju materijalne gubitke, a radniku jc u interesu da ima Sto bolje i sigumije radne uvjete kako bi svoj radni vijek ostvario Sto zdraviji, stoga je ostvarivanje ovog cil uw obostranom interesu. Profesionalne bolesti nastaju kao posljedica rada u loim mikroklimatst izloZenost i djelovanju Stetnih tvari ili zbog nefizioloskih uvjeta rada. Svaka nezgoda nastaje zbog greske; a one ako radnik: - ne zna sigurno raditi - ne moze sigurno radi raditi Prema podacima Ministarstva rada i socijaine skrbi, u Republici Hrvatskoj se svake godine ozlijedi oko 24000 radnika od koji ‘oko 100 osoba izgubi Zivot. Najveti broj ozljeda ima u proizvodnji ugljena (248 na tisuéu), proizvodnjt i preradi papira (73 1: tisuéu) i brodogradnji (69 na tisuéu), a najmanje u proizvodnji nate i zemnog plina (7 na tisueu) i proizvodnji elektrigni strojeva i aparata (7 na tisuéu). U cilju spretavanja brojnih nezgoda uvedeno je niz pravila: 1.Uklanjanje izvora opasnosti na sredstvu rada ili radnom postupku (izbjegavaju se opasni postupci, mijenja tehnolosi proces i iskljutuju Stetne sirovine iz proizvodnje - u procesu odrma8¢ivanja, umjesto benzina, treba upotrijebiti deterdzent ....) 2.Udaljavanje radnika s opasnog mjesta rada (uvodi se mehanizacija i automatizacija procesa preizvodnje).. radnim uvjetima, kao posljedica dugotrajyic ne Seli sigur 3Ogradivanje ili svladavanje izvora opasnosti (postize se hermetizacijom, izolacijom ili ventilacijom, odnosi spregavanjem ulaenja radnika u opasni prostor) 4.Prinjeua osobnih zastitnih sredstava (koristi se sano onda kada se ne moze primijeniti ni jedi od navedehih pravila). ZAKONSKO UREDENJE ZASTITE NA RADU U ovom poglaviit s ea -Gemo dublje bavili zakonskirs uredenjem zastite na radu, nego éemo ob i za_vasa zanimanja, ¢ dijelove zakona ke: L.Pravila zadtite na radu dijele se na propi osebua) i priznata, Osnovna praviia sadrze zahtjeve kojima mora udovoijavati sredstvo rada kada je u upotrebi. Posetma pravila za8tite na radu sadrde zahtjeve sto ih moraju ispunjavati radnici, te natin i sredstva za sigurno izvodenie pojedinog posta. > Prizata se koriste ako se za otklanjanje neke opasnosti ne mogu primijes otklanjanje epasnosti Koji su provjereni u praksi ili znanstveno dokazani.- gomja pravila, # obuhvacaju postupke x 2.Uredivanje i provedba zastite na radu Kadi organiziranja i provodenja zastite na radu poslodavac je duzan izraditi procjenu opasnos pravila kojima se otklanjaju ili smanjuju opasnosti i Stetnosti na najma potrebna materijaina stedstva. Procjena opasnosti je postupak kojim se utveduje razina rizika na radaom mjestu od ozijede na radu ili profesionalne boles': 12 poremesaja u procest rada koji bi mogli izazvati Stetne posljedice za sigumost i zdravlje radnika. Procjena opasnosti sadrZ = opée podatke - podatke o postojeéem stanju - analizu i procjent: prikupljenin podataka - plan mjera za smanjivanje razin ‘opasnosti - pritoge (tckstualne i grafidke). temelju koje se primjenjuj ‘moguéu mjeru te se u tu svrhu moraju osigurati sv 3.Organizaciju sluzbe zaStite na radu Poslodavac je duzan u pisanom obliku utvrditi orysnizactju provedbe zaitite na radu, pravila, prava, obaveze i edgovornos! njegovih ovla8tenika i radnika u dijelu edje takva pitanja nisu uredena Zakonom i propisions donesenim na temelju njega & kolektivnim ugovaromt i ugovorom w radu 4.Osposobljavanje za rad na siguran nati Postodavei i njihovi ovlaBtenici moraju biti esposoblj z proizvodnje. Radnicima koji joS nisu osposobljeni 7a rad na siguran nadi radnia osposobljenih za rad na siguran natin siquran nagin kao i svi radnici uw process poslodavac mors osigurati rad pod nadzoror S.Obayjedtivanje o zaititi na radu U svakom radnom prostoru postodavac je duzan davati odyovarajuée abavijesti i prs Stetnost za sigumnost i zdravije radnika tt vezi s djeiatno8éu koje obavljaju upute koje se odnose a opasnost i6.Postovi s posebnim uvjetima rada To su poslovi koje mogu obavijati samo radnici koji osim opéih uvjeta za zasni uyjete. inje radnog, odnosa ispunjavaju i 7.Sredstva rada i njihovo koriStenje Poslodavac je duzan radne objekte, strojeve i uredaje, odréavati u stanju koje ne ugro2ava sigumost i zdravije radnika i ispitati Pojedine viste instalacija u rokovima utvrdenim tehnitkim propisima. Takoder je dudan obustaviti rad u objektima, no strojevima i uredajima na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigumost i zdravlje radnika 8.Opasne radne tvari Opasne radne tvari su sredstva koja se Koriste u tehnoloskom procesu, a mogu biti Stetne za zdravije, ako zapaljive ili ceksplozivne. Poslodavac koji koristi ili preraduje opasne tvari duan je primijeniti pravila za8tite na radu u skladu s propisima i uputama proizvodats, te osigurati da su te tvari u svakom trenutku propisno oznadene. 9. Ispitivanje radnog ok opasnostima Poslodavac je duzan redovito obavijati ispitivanja radnog okoli8a, strojeva i uredaja i osnovnih za8titnih sredstava koja koristi radi utvrdivanja njihove sigumosti i Stetnosti po zdravije radnika u rokovima koji ne mogu biti duzi od dvije godine. 10.Za8tita mlade%i, Zena i radnika umanjenih radnih sposobnosti ZaStita mladez2i Zena i radnika umanjenih radnih sposobnosti provodi se u skladu s zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom. 11.ZaStita nepuSaéa, zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti Sve radne organizacije moraju imati odvojen prostor za puSade. Alkohol i druga sredstva ovisnosti nisu dozvoljena, Poslodavac je duzan osigurati radnicima usluge sluzbe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i Stetnostima za zdravije i sigurnost kojima su radnici izloZeni. VRSTE OPASNOSTI I NJIHOVO OTKLANJANJE ‘A. MEHANICKt IZVORI OPASNOSTI PRI UPOTREBI ORUBA ZA RAD, UREDAJA | MEHANIZIRANIH ALATA 1. OSNOVNE PODSKUPINE OPASNOSTI oaljede (udarci, prignjecenja, posjekotine ...), a do kojin dolazi od predmeta u stanju tnirovanja ilt gibanja (npr. pri rukovanju oStrim predmetima, rotirajucim predmetima, na mjestima ukljestenja ...). opasnosti su: ~ opasnost od kruaniog gibanja - opasnost od pravocrtnog gibanja - opasnost na razlititim mjestima radnog postupka Opasnosti od kruznih gibanja (s1.1) se javijaju kod strojnih dijelova koji s: kruzno gibaju (vratila, spojke, rotirajuci komadi ....) Opasnosti se poveéavaju Poveéanjem brzine vrtnje. Takva mjesta se ograduju Koliko je to moguée. Posebm. opasnost predstavljaju strojni dijelovi koji se kru2no gibaju, a medusobno su « takvom odnosu da se izmedu njih mogu uklijestiti dijelovi tijela ili odjeée. Najéese Primjer takvih mjesta ukljeStenja (s1.2) su paraleina vratila koja se okrecu suprotnim smjerovima. Opasnosti kod pravocrtnog gibanja su mnogo manja od opasnosti kod kruzno, gibanja jer su takva gibanja rjeda, a takvi dijelovi su skoro uvijek zatvoreni + kuéistu (motori SUL...). Opasnosti na mjestima radnog postupka se dogadaju na myestima na strojevima na kojima se obavija radni postupak (tratn pile, brusilice, tokarski strojevi....). Takva mjesta je potrebno dobro astititi jer u suprotnom moze doéi do tezih ozljeds (gubitak prstju il Sake...) 2, OSNOVNE VRSTE ZASTITNIH NAPRAVA Eveste (nepomitne) zastitne naprave izraduju se od motalnih reSetki, 2itanih mreza, plasti¢nih materijala...., a radniks onemoguéyju pristup u opasnu zonu stroja za vrijeme operacije i vrlo dobro stite od rasprsnutih dijelova i materijala, ZaStitne naprave za blokiranje Stite mjesto radnog postupka, a tako su povezane s mehanizmom stroja ili sklopkom za doves! pogonske energije da nije mogué radni hod stroja dok je naprava pomaknuta i ne stti mjesto radnog postupka. Automatske zaititne naprave su raznovrsne, a osnovna im je svrha onemogutiti pristup radniku u opasnu zonu za vrijem radnog hoda stroja Uredaji za daljinsko upravijanje i prinoSenje materijala u principu ne spadaju u zaStitne naprave, ali éemo ih spomenuti jer su esto utinkovitiji od spomenutih nagina zastite, a upotrebljavaju se samostalno ili u kombinaeiji s nekom drugom napravon (dvorudni sustav upravijanjaje alati za prinoSenje materijala se upotrebljavaju da se sprjeti ulazenje ruku radnika u opasan prostor. SNOVNA PRAVILA ZASTITE NA RADU PRI UPRAVLJANJU STROJEVIMA. : Pri radu strojevima moramo se pridrZavati propisanih i priznatih pravila zaStite na radu te pravila za odredeni stro} B. MEHANICKI IZVORI OPASNOSTI PRI UPOTREBI RUCNOG ALATA Rufni alat mora biti Konstruiran i odréavan tako da kod pravilnog na&ina rada ne postoje opasnosti od ozljedivanja. Jednostavnost primjene omoguéava da se alatom svi sluze, od male djece do odraslih, Sto stvara pogresnu predod?bu da za 'upotrebu alata nisu potrebna posebna znanja i vjeStine. Takav stav rezultira brojnim ozljedama, stoga svaki Sovjek mora Poznavati osnovna navela sigurnosti pri koriStenju ru&nog alata. 1. NAJCESCI UZROCI NEZGODA PRI KORISTENJU RUCNOG ALATA ~ , _-U prvom redu to je neispravan alat (S13) (Slomljene drske, tupe pile...) Sljedeéi wzrok je upotreba alata u pogreine svrhe (S15) (kljuzem se zabija tavao _umjesto éekiéem...) Unatod primjeni ispravnog alata (sl) do nezgoda dolazi zbog nepravilnog nadina rada (s16) (rezanje predmeta nozem u smjeru_tijela...). Uzrok nezgoda moze biti i nepravilno odtaganje alata (svi alati s o&tricama ili oStrim reznim plohama moraju se uvijck kada se ne oriste odloziti u posebne kutije, torbe i sl.) 2. MJERE ZASTITE PRIRADU RUCNIM ALATOM Kontrolom alata se neispravni alat poviaéi iz upotrebe. Alat Kofi se ne moze popraviti treba baciti. Alat treba pravilno Prenositi i uskladistti, Alat se ne smije prenositi u dzepovima radnog odijela. Kod nekih radova s rutnim alatom obavezna je 'potreba osobnih zaStitnih sredstava. Stalna vjezba i poduka u rukovanju s alatom se namese kao imperativ. C. MEHANICK! IZVORI OPASNOSTI KOD UPOTREBE RUCNOG MEHANIZIRANOG ALATA Danas se uglavnom upotteblava ruéni alat gonjen elektriénom strujom ili Komprimiranim zrakom. Najveée opasnosti prijete ‘na mjestima radnog postupka, a kod elektriénih alata jo8 od udara elektritne struje. Nikada se ne smije skidati za8tita s tih alata, D. OPASNOSTI OD PADOVA I RADOVA NA VISINI Gradevinski objekti namjenjeni za radni prostor, moraju se graditi u skladu s pravilima zaftte na radu, lako su projektom predvidene opasnosti od padova, one su ipak prisutne. Padovi na istoj razini (padovi u otvore, jame, kanale...) nastaju zbog loSe konstrukeije ili neodréavanja poda. Pod mora biti {raden od materijala koji se sporo wrofi, nije klizav i lako se odr2ava. S poda se moraju odstraniti sve masnoée isl. i stvari koje bi mogle biti uzzokom pada. Prema pravilima zastite na radu , povrSine poda koje slude za prolaz ljudi i vozila moraju imati Sirihu: = glavai prolaz, LS m= sporedni prolaz 1'm, ~ transportni putovi 1.8 m ili 0.8 m Siri od vozila. Da se sprijede padovi u otvore u podu, isti se moraju ograditi za8titnim ogradama ili se postavljaju posebni poklopei i zastitne mreze, uz dobru rasyjetu i upozorenje.. Radom na visini se smatra svaki rad na visini vi8oj 3 m od okolne povrsine, Sva radna miesta visa od 1m od tla ili nidi nivoi, kod kojih postoji opasnost od pada, moraju biti zatigena rndnom ogeadom ( visina 1 m sa 2 do 3 pretice ). U pogonima se najée8ée postavijaju stabilne ljestve, obitno uza zid, strojeve ili platforme. Ljestve su obieno metalne s ledobranima (2.5 m od tla). Osim stabilnih esto se koriste prijenosne jednokrake ili dvokrake ljestve. Dvokrake Kod upotrebe moraju biti sasvim otvorene i osigurane, Jednokrake ljestve se postavljaju pod kutom od 75° s rukohvatom 0.75 m iznad nivoa na koji su naslonjenc. E. TJELESNI NAPORI | NEPRIRODAN POLOZAJ TELA Polozaj tijela radnika pri radu jedan je od znatajnijih WjeCe na njegovu radnu sposobnost. Tjelesni napori se dijele na statiEki(KoStano - misiéne skupine su w uéestalom:stanju trjne napetost) i dinamti8ki (Wiel ili KoStano miigna - skupina Suu Stalnom kretanju, a napetost misiéa se stalno mijenja). Dinami&ki napor je u osnovi sportska aktivnost (bez tereta), a Sauk fads raznim alatima, ulovar-istovar isl. U oba slutajatjelesni napor prati znaéajan poremeéa u opskrbi misi¢a krvlju Sto uzrokuje brat pojavu umora. Osjena fizickog optcreéenja temelji se na mjerenju optereéenja misi¢a (optereéenje disnih Putova - optereéenje sustava krvotoka - kaloritna potrosnja). Zbog tjelesnog preopterecenja, neprirodnog polozaja tijela ineprikladne tehnike podizanja, prenoSenja i spuStanja tereta mogu nastati profesionalne bolesti (ozljede kralje2ni koljena...) i opasnosti (spustena stopala i trbu8ni organi, a kod Zena spustena maternica). . Dizanje i prenoSenje tereta treba obavljati prema postupku prikazanim na slici. Stopala postavite uz predmet, Cutnite, & Ieraljeznicu ravno; uhvatite predmet i potnite dizati snagom nogu (najjati mi8i¢ u tijelu). Pri promjeni smjera kretanja okrecite gornji dio tijela veé to radite iskljutivo nogama. SpuStanje tereta izvedite postupkom obratnim od dizanja. Najv dozvoljena masa kod stalnog dizanja i prenoSenja tereta iznosi 25 kg za muSkarce, a za Zene 15 kg. OPASNOST OD ELEKTRICNOG UDARA Pri koriStenju elektrigne energije pojavijuje se sve veca opasnost od elektriénih udara (neispravni uredaji, nestrutno rukovanje...). . DJELOVANJE ELEKTRICNE STRUJE NA COVJEKA Prolaskom kroz tijelo Covjeka, elektritna struja moze izazvati = toplinsko djelovanje, pri Kojem se tijelo zagrijava (na ulazu-izlazu, dolazi do teSkih opeklina, unutra8njih i vanjskih) = mehani&ko djelovanje (struje velikih jakosti) se ofituje razaranjem tkiva na mjestima ulaza i izlaza struje iz tijela = kemijsko djelovanje (struja prolazeéi kroz kry rastvara krvnu plazmu) jolosko djelovanje se otituje u stezanju mi8iénog tkiva, treperenju sréanih Klijetki, prestanku disanja zbog paralize dignih corgana, paralize rada stea NACIN PROTJECANJA ELEKTRICNE STRUJE KROZ TIJELO COpasno djelovanje struje na Covjeka nastaje kada je on u izravnom dodiru s dyjema totkama, medu kojima je elektriéni napon To se dogada v sluéajevima: [ ~ kada se dotaknu dva vodiéa strujnog kruga (sl.7) ‘ada se dotakne vodié pod naponom i zemlja (sl. 8) * kada se dotakne metalni dio nckog stroja ili postrojenja koji su greskom dosli pod napon (sl. 9) = kada se dotakne uzemljivaé dok kroz. njega protjete struja (1.10) ~ kada je Covjek u blizini visokonaponskog postrojenja, pa dode do proboja zraka i do zatvaranja strujnog kruga preko ajega u zemije (sl. 11) = kada se Covjek nade izmedu dviju totaka na povrSini zemlje, medu kojima viada razlika potencijala zbog prolaza struje kroz zemlju LOPASNOSTI OD ELEKTRICNE STRUJE, Elektritni udar obiéno ozijeduje cijeli organizam i ne ostavija vanjskih vidljivih tragova i najéeSée dovodi do smrti. obiéno nastaje kada elektrigna struja protazi kroz grudni ko’ i zahvaéa sree. Ueelektritne traume osim opekotina, ubrajamo ozljede otiju izazvanih elektrignim lukom. Svaku osobu ozlijedenu clektrignom strujom mora pregledati lijetnik i ozlijedeni mora dulje vrijeme biti pod lijetnitkim nadzorom. Prosjetni otpor Ijudskog tijela iznosi 2000 ©: Donja granica opasnih jakosti struje dodira iznosi od 15 do 30 mA. Najvisa dopustena vrijednost napona dodira za izmjeniénu struju iznosi SOV, a za istosmjernu 120V. U nepovoljnim uvjetima (mokre prostorije, rad u metalnim spremnicima...), i ni8i naponi od navedenih mogu biti opasni za Zivot. Tada su propisani sigurnosni mali naponi (25V-izmjeniéna i 60V-istosmjerna). Djelovanjc elektrigne struje na Covjeka ovisi o jakosti struje i vremeru prolaza kroz tijelo. Kod frekvencije struje od 42 do 60 Hz Zovjek bez posijedica moze podnijeti jakost od 20 mA. Osim opasnog napona \ i jakosti, vazan je put prolaza struje kroz tijelo (sl. 12). " aa 2. TEHNICKE MJERE ZASTE Usporedo s razvojem tehnickih uredaja i strojeva koji se koriste elektrignom energijom, uvode se i tehnitke mjere zastite. Za8titu od direktnog dodira dijelova strojeva i uredaja pod naponom provodimo: + izoliranjem svih dijelova pod naponom, koji se nalaze nadohvat ruke, propisanom izolacijom - udaljavanjem strojeva pod naponom izvan domaSaja ruku do 2.5m iznad stajalista ili 1.25m nize ~ ugradivanjem razvodnih ormariéa - ogradivanjem zastitnim pregradama, mrezama is! Za8titu od indirektnog dodira provodimo: = automatskim iskljugivanjem napajanja (osiguravi, prekidati...) = upotrebom uredaja klase I - (izoliranjem kuéi8ta elektrignih uredaja, vodova s duplom izolacijom) oznake ©) . 4- za8titnim uredajem difereneijaine struje (zaititna strujna sklopka) 3. STATICKLELEKTRICITET . Staticki elektricitet najéeSée nastaje trenjem izmedu : - krutih tvari - krutih tari i tekuéina - tekuiina i plinova - estica PraSine. Elektrostatitki naboj (osim groma) za ovjeka nije opasan veé neugodan, dok jata elektrostatitka polja djeluju na Ziveani sustav Covjeka, Staticki elektricitet mode izazvati po2ar ili eksploziju (uz odredene uvjete), Do izbijanja iskre zbog statitkog elektriciteta dolazi kada se na tijelima stvori dovoljna kolitiria naboja uz nastajanje napona vveéeg od probojnog napona izolatora izmedu tih tijela. Za8titne mjere od mogucih pozara i eksplozija uzrokovanim statickim elektricitetom provodimo: ~ uzemljenjem - medusobnim povezivanjem dijelova strojeva - odrZavanjem vlage u zraku - poveéanjem vodljivosti elektrostatigki nevodljivih tvari - ionizacijom zraka 4. SAVJETIZA SIGURAN RAD S ELEKTRICNIM TROSILIMA Prilikom bilo kakvih radova s elektri¢nim uredajima iskljuti - Nikada ne dodirujte o8te¢ene elektritne vodove ni trofila. ~ Napon u osteéenim elektrignim vodovima odmah iskljutite. ~ I nakon iskljuvenja osigurata treba ispitivatem faze provjeriti postojanje napona. - Ne dodiryte elektriéne vodove koji su pali na zemlju jer mogu biti pod naponom. ~ Kod zamjene osigurata ili Zarulje treba imati suhe ruke, raditi pri osvjetljenju i stajati na izoliranoj podlozi ~ Sve utiéne naprave treba ée8ée kontrolirati jer male greske mogu izazvati tekke ozljede i podar. OPASNOSTI OD STETNIH OTROVNIH TVARI Ps proizvodnji i preradi raznovrsnih tvari radnik dolazi u dodir s razligitim tvarima. Dijelimo ih na: - Stetne tvari - zapaljive ‘wari - eksplozivne tvari, Stete tari mogu biti otrovne, kancerogene (u malim koliinama izazivaju rak), mutagene (vzrokuju trenutne ili trajne promjene jednog ili vie nasljedni svojstava), radioaktivne, infektivne i drugih Stetnih svojstava. 'VARIU INDUSTRIJI upine kemijskih spojeva koji su pri sobnoj temperaturi i tlaku u plinovitom stanju (ugljigni oksid, ugljitni ‘monoksid, cianovodik, klor), Pare su plinoviti oblik tvari koje su na obitnoj temperaturi i tlaku u tekuéem ili krutom stanju, Acrosoli su raspréene krute ili tekuée éestice-w zraku (prasine, dimovi, magle). Otrovi moraju biti propisno oznateni (mrtvatka glava, natpis otrovi ...) ‘Trovanja mogu biti akutna (trenutna) i kronigna (dugotrajna). ZaXtitne mjere se provode u skladu s pravilima zastite na radu u odnosu na Stetnu tvar, radni prostor i tehnoloSki proces. 2. OPASNOST PRI RADU KISELINAMA I LUZINAMA Kiseline luzine izjedaju kodu i sluznicui u dodiru s koZom stvaraju teske opekline, anjthove pare i magle djeluju nadrazujuce 1a disne organe i oti (moze izazvati sljepotu). Vrlo su opasne ako ih se proguta jer nastaju teSka ofteéenja jednjaka, Zeluca i crijeva Sto moze prouzrositi smrt. > ZASTITA NA RADU S KISELINAMA I LUZINAMA. {osude u Kojima se dree kiseline i luzine moraju biti neosteéene s oznakom naziva tvari i gp) oncentracije. Pri prijenosu i pretakanju treba raditi u skladu s propisanim postupkom, QQ] Prostorije se moraju dobro provjetravati. Prilikom razrjedivanja kiselina s vodom treba bi veoma oprezan jer se trenutno oslobada velika kolitina topline, pa moze doci do prskanja raseuinal kiseline po radniku (kiselina se uvijek polako uz mijeSanje ulijeva u vodu (s1.13)). Pri radu 5 kiselinama i lu2inama potrebno je koristiti osobna zaStitna sredstva (zaStiine naotale, ads Sttnik ili Kapuljatu s ugradenim prozimim umetkom, gumene rukavice, pregatu, cipele i otporne na kiseline i luzine..). Ako je do8lo do prskanja kiseline ili luZine po otima, kot i Aijelovima tijela, (reba ih obrisati, neutralizirati otopinom sode i obilno isprati vodom te zatratitilijeEnitku pomoé. 3. OPASNOST PRI RADU S OTAPALIMA I RAZRJEDIVACIMA {ihova je karakteristika da velo dobro otapaju odredene tvari (mast, ulja, smole, gumu.... Stetni su za 2dravlje (di8ni organi, kota, probavni organi), a mogu izazvati po2are i eksplozije Najvatnije mjere za8tite su: - sprijetiti hlapljenje - dobra ventilacija - osobna zaititna sredstva (ovisno 0 postupku). OPASNOSTI OD BUKE I VIBRACIJA ivotnoj okolini djeluje Stetno na éovjeka, 80 se otituje kao: lo8ko djelovanje (individualno) lo&ko djelovanje (o8te¢enje sluha, poremeéaji fizioloskih funkcija organizma) ~ smanjenje radne sposobnosti i produktivnosti rada 5Buka je svaki neZeljeni zvuk. Ljudsko uho tuje zvuk u podrutju frekvencija od 16 do 20000 Hz. Mos djelovanje buke uslijed zvuka koji ne Sujemo (infrazvuk - ispod 16 Hz, ultrazvuk - iznad 20000H2, hiperzvuk - od 1010 Hz). Buka se mjeri sloZenim instruimentima (bukomjeri ili zvukomjeri). Pri frekvenciji od 1000 Hz razlikujemo: - 5 dB (granica Sujnosti) - 35 dB (bezopasna buka) - 65 dB (normalna /ugodna buka) (90 dB - gornja dopuStena granica buke) 120 dB (ugrozava organ sluha /granica nelagodnosti) - 140 dB (prag ili granica boli) 1. ZASTITA OD BUKE ZaStitu od buke provodimo tehnitkim i zdraystvenim zaititnim mjerama. Tehnitke mjere se provode u radnoj okolin ‘odnosno na izvoru buke, na putu Sirenja buke, a ako nisu moguée treba koristiti osobna zastitna sredstva. Zdraystvene mjer obuhvaéaju preglede, pracenje sluha, izdvajanje iz butne sredine (povremeno ili trajno). 2. ZASTITA OD VIBRACIJA radnika zamaraju, smanjuju mu radnu sposobnost i Stetno djeluju na zdravije ako im je dude izlo%en. Zaitita o se provodi zdravstvenim mjerama (kao kod buke) i tehni&kim organizacijskim mjerama, OPASNOSTI OD STETNIH ZRACENJA. Zravenje je Sirenje energije u prostor pomoéu valova, Razlikujemo nekoliko vrsta zravenja, 1. TOPLINSKO (INFRACRVENO) ZRACENJE, ‘Osim So ga isijava sunce (najjaze) ovo zratenje nalazimo u industriji (u talionicama, kod visokih peéi, pri zavarivanju. Razvija veliko toplinsko optereéenje organizma (najvise djeluje na sredi8nji Ziveani sustav), Sto moze dovesti do toplinske: udara i sunanice. Ako prilikom rada u zatvorenim prostorijama u zraku ima mnogo vodene pare, dolazi do toplinskog udar (naylo poveéanje temperature do 40°C, ubrzani puls do 150 otkucaja/min, glavobolja i nesvijest) iako temperatura zraka p: tonie nije visoka, Suntanica (povisena temperatura, glavobolja, halucinacije...) nastaje zbog dugog izlaganja glave Sungevin zrakama, Prekomjemo znojenje moze izazvati oboljenja mokraénih organa. 2.ULTRALJUBICASTO (ULTRAVIOLETNO) ZRACENJE Veéinom dolazi od sunca, a u industrji se javlja prilikom zavarivanja, lijevanja...UV zrake djeluju upalno na ko2u pa moy nastati velika o8teéenja kove, Stetno je za ofi ,a djeluje i na srediSnji 2iveani sustav (glavobolja, vrtoglavica, povraéanje) 3. RENDGENSKO I RADIOAKTIVNO ZRACENJE Susreéemo ga kod otkrivanja metala, snimanju varova, zdravstvu...Opasno je jer se akumulira u organizmu. Koligin ionizirajuéeg. zratenja koju primi organizatn mjerimo jedinicom sievert - 1Sv=W/kg, Individualna godisnja granigaa kolifin: koju moze primiti Sovjek bez. posljedica iznosi od 0.2 - S mSv. Kritiéne doze su one vece od 260 mSv, preko doza od 3 § ‘sv! o7radeni te8ko obolijevaju.,a preko 6 Sv svi ozrateni umiru kroz nekoliko dana. 4. VIDEOTERMINALI I OPASNOST ZA ZDRAVLJE, Zraenja Koja emitiraju videoterminali mogu nastati od njegovih oscilatornih krugova i elektronskih sklopova i s katodni cijevi. Djeluju Stetno na sredi8nji Ziveani sustav i ponaSanje~ pojedinca (glavobolja, razdradljivost, depresija i slab. koncentracija). Za8tita se provodi &e8¢im odmorima, pravilno izvedenim mjestom za rad. §. ZASTITA OD ZRACENJA Ljude Stitimo od izravnog zragenja: upotrebom Sto slabijih zragenja, poveCanjem udaljenosti od izvora, skraéivanjen trajanja zrafenja, ugradnjom apsorbera, upotrebom osobnih zastitnih sredstava. OPASNOST OD NEPOVOLJNIH MIKROKLIMATSKIH UVJETA Mikroklimatski uyjeti su klimatski uvjeti u radnoj okolini. Medu mikroklimatske uvjete ubrajamo: temperaturu zraka, viaino: zraka, strujanje zraka i toplinsko zragenje. Veéina Ijudi se najbolje osjeca pri temperaturi izmedu 18° - 22° C, relativne vlazi oko 50% i braini strujanja zraka od 0.2 - 0.3 m/s. Ukoliko se klimatski uvjeti razlikuju od ovih radnik osjec neugodnost i smanjuje mu se radna sposobnost. Zastitne mjere se provode: izoliranjem izvora toplinskog zraenja, pravilnim instaliranjem toplinskih uredaja, postavijanjen zaStitnih zidova..., upotrebom klima - uredaja, automatizacijom radnih procesa, upotrebom osobnih zastitnih sredstava. OPASNOSTI OD POZARA I EKSPLOZIJA Uzimajuéi u obzir posliedice koje izazivaju po2ari, nameée se potreba organiziranog i kontinuiranog provodenja zastite o potara i to: = provodenje mjera kojima se sprjetava Sirenje po2ara ili eksplozija ii se ta opasnost svodi na najmanju moguéu mjeru + uyje2bavanje upotrebe sredstava i opreme namijenjene za gaSenje po2ara i opreme za evaku: spasavanje u slueaj: potara ;OSNOVE 0 GORE! | oo : 1-1 Gorenje (SL 14) je Kemijski proces spajanja s kisikom wz oslobadanje topline i pojavu svjetlosti i/ili plamena * produkta izgaranja (oksid ia {08a proizlazi da je gorenje proces oksidacije (oksidacija je kemijski proces pri kojem » Kisik spas elementimia od kojih je tvar gradena) ija moze ‘biti: JsSemiecs Wet s GORENJE Oksidacija moze bi . Ea] +) + ~ polawana (bez pojave vatre) - hrdanje, trulenje... > - a I NN, ~ br2a (s pojavom vatre) - gorenje [ shI4 ~ ¥enutatna(s pojavom i bez pojave vate) ~ eksplozija —— ‘Pallive, Neupaljive tvari su one koje se ne mogu spajati s kisikom (vod: Su one koje se uz prisutnost kisika mogu gorjeti (spadaju prasine i fol ULI Gorive tvari dijelimo na neupaljive ‘metalni i nemetalni oksidi...).Upaljive tvari metal) 1.1.2 Produkti izgaranja Najéeséi produkt kod potpunog izgaranja je uglj kod nepotpunog izgaranja ugljigni monoksid. Ak Sumpor- Gah... nastaju njihovi oksidi. Kao nusprodukt izgaranjajavijaju se Cada eoone pare i plinovi 1.2 OSNOVE GASENJA POZARA Natta sasimo prekidanjem kemijskog procesa izgaranja, oduzimanjem jednog od potrebnih uvjeta za gorenje, Metode gaSenja su: ugukivanje (odstranjujemo kisik iz procesa ‘gorenja) lenje (yoruéu tvar hladimo ispod njezin femperature paljenja) - autokatalitigko djelovanje (sprjetavaio lantane ce *fanja gorivih atoma i radikala s kisikon ~ odstranjivanje gorive tvari 12.1 SREDSTVA ZA GASENJE POZARA Sredsva “a1 sisenje pozara su: glavna (voda), speeijalua (pjena, subi rah, CO; J pokrivati., hhaloni) i pomoéna (pijesak, zemlj 1.2.2 Rua Aparat aparati za gasenje poda saenje vadom sluzi za gafenje podetnih podara drva,tekstla, papa. ugljena, plasticnih masa i drugih krutih tv organs sore plamenom i 2arom, Anarat za gaSenje pjenom sluzi za ga8enje poBetnih potara upaljivi tekusi Apart isl Pozar’ elektritnih instaacija, metalnih prasina i tvari koje opasno re Apars ‘enje vadom i pjenom sluZi za gasenje pozara drv Abarat za gaSenje prahom sluti za gaSenje svih pocetih podara Anarat st gaSenje uglitnim dioksidom sluzi za yasenje svih potetnih Povara, a osobito elektrignih instalacija, Aparati za gasenje halonima slize za gatenj Je svih poteinih pozara, a osobito na skupoejenim aparatima (TV, PT informati¢koj opremi...} ‘mast, ulja, voska, parafina...Tim aparaton -agiraju s vodor, tekstila i upaljivih tekué'na OSOBNA ZASTITNA SREDSTVA pine abt stedstva koristime onda kada zasttaradnika nije moyuse rovesti osnovnim tel Ciistio ih. ovisno o dijetu tijeta na sredstva va za¥titu: glave, lica i o€iju - sluha i dign Sredstva za zastitu glave su: kacige, kape, inarime edsivo iat Zatitu o€iju i ica su: nantale (bijeloy tamno staklo),stitn Sean, 2 fa8titu slaka sus raza ey i (od specijalne vate, plastike. ) clostie: Set “aStitu organa 24 disanje su: respirator, plinske masher jevne maske, aparati s komprimiranim zrakom. paiva ta zastitu Fuku su: kozne rukaviee, azbestne rukavice gumene rukavice, rukavice otpome na otapala, gumei. rukavice za elektritare (2a napon do 650 V), Kobi sttniel 2 setae glob (teXki fizitki radovi), naprsci (od koze, gume i! metala, Sredstva za zastitu tijeta Sredstva za zaxtit Sredstva za zaititu od vremenskih nepogoda Ako radnik ne koristi osobna zaktiina seeds ujedno i drage radnike. Usestitost ozijedivanja pojedinil di Fuke (13.4%), nage (29.4%), pla itkim mjerama sigumost h organa - ruku, tijela, nogu, za oti i lice, Stitnici za elektrovarioce ¥ Odea, Kecelj, vjetrovke, ogrtati, pregade, kodni Stitnci za rame, bodni Stitnici, pojasi. hogu su: cipele s telitnom kapicom, cipele s devenim donom, stitici sp koljeno i potkoljeno, gumen: kisna kabanica, prsluk, bunda, 1 treba ga udaljiti s posta ju r time ugrozava svoje zdravije ili Zivot, » ova Ijudskog organizma prema pods 19.3%), trup (7.8%), veat (0. PRUZANJE PRVE POMOCI Zakonom o rastiti na ¢ Mt treba radnike obavezno osposobiti za prudanje prve pomoci u slugaju bolesti ii radu propisano je d oaljede na radu, L.Pravila pruzania ve pomoéi: + prije pruzanja prve pomogi pregledajte osobn+ Ginite uvijek samo ono 3to je potrebno ne upustajte se u zahvate koje ne poznajete 7 Fadite mimo i sabrano, ne panitarite, uputite nekoga da pozove hitnu pomoé na broj 94 ne promjestajte ozlijedenog nakon pruzene prve pomogi ako to nije nuzno 7 Brilelome natkoljenice ili kraljednice ne dirajte nego tekajte dolazik prve pomoéi, a ozlijedenog premjestite samo w sl Jo8 veée opasnosti (pozari, eksplozije..) Pregled ozlijedtene oso} 5 Siiiest utvrditetako da ozlijedenom postavite nekoliko pitanja, pa ako ne odgovara uStinite ga za podlakticn ili potkoljenicu. Ako ne teagira, nastupio je gubitak svijest. . qeasanle utvrditetako da osobi zbacite glavu unazad, prislonte svoje ubo ispod njegovog nosa, pa ako ne Zujete i ne osjetite disanje, zapotnite odmah s umjetnim disanjem. 7 Rad srca provjerte opipom vraine 2ile kucavice oalijedenog. Ako nema pulsa, zapotnite odmah s umjetnim disanjem i ‘masazom srca. Boja koze ovisi o stanju ozlijedenog. Modra boja upucuje na guSenje, blijeda na stanje straha i iskrvarenje, siva s kapljicama ‘znoja na stanje Soka. Ozliede s krvarenjem lako se uotavaju (nasluéujemo ih prema mjestu boli, macima krvarenja, oteklinama. Prijelomi kostiju i ozlijede zglobova se prepoznaju_po bolovima na koje se Zaliozlijedeni, po promjeni oblika ozlijedenog jelatijela u odnosu na zdravi dio, a kod otvorenog prijeloma vidi se rana i kost. Cillede Kraljeznice se prepoznaju po bolovima koji nastaju na mjestu ozljede, nemoguénosti pokretanja nogu ili ruku (ozlijeden vratni dio). 3.Nesvijest Osoba se srusila, ne reagira na pitanja i dodire, diSe i srce radi. Odmah je okrenite na bok s licem prema podlozi (ako ostane lezati na ledima, ugusila bi se vlastitim jezikom- sl. 15) i zbacite joj glavu unazad —_oslobadajuéi prolaz zraka (sl. 16). POSTUPAK OZIVLJAVANJA. Postupak o2ivljavanja (sl. 17) provodimo kada se ozlijedoni nade u stanju klinitke smrti (osoba je wnesvijesti, ne die, sree ne radi, ali nema znakova sigume smrti). Klini¢ka smrt najéeSée nastaje kod udara elektritne ‘struje, udara groma, utapljanja, smrzavanja, trovanja.... - kod udara elektritne struje provjerite je li osoba jo8 uvijek u dodiru s voditem struje ~ zaponite odmah oZivijavanje, ne gubite vrijeme jer mozak ‘ne podnosi nedostatak kisika i hranjivih tvari, zbug &ega nepovratno odumire ~ upuhnite 2 puta zrak u pluéa iota ne evtranaat Prats Kost polote dan jedne ruke, preko njega dlan druge ruke i pritisnitetetinom gornjeg dijela tijela ne savijajuéi laktove , ponavijajuéi pritisak 18 puta _ Ponovite radnje iz gornje dvije totke dok se ne umorite, a onda te radnje prepustite drugome poeat paces tavedene radnje do dolaska ekipe hitne pomoti, a ako je osoba potela disati prekinite iste, okrenite jew botni polozaj i pratite daljnje stanje POSTUPAK S RANOM. ratte Ataite pratima, prekrijte ih sterilnom gazom i uevrtite zavojem ili trokutnom maramom, Kthotine, nofeve i sl. ne adit iz rane, prekrijte ih gazom i uévrsite zavojem oko nj, Kod rana iz kojih tet krv, pritsnite koja vodi krv prema rani te postavite kompresivni zavoj.NACINI ZAUSTAVLJANJA KRVARENJA, 1 rani italna kompresija - pritisak prstima na Zilu koja vodi krv prema ~ mjesto digitalne kompresije za krvarenje na licu i glavi (sl.18) ; digitalna kompresija u pazuhu kod krvarenja nadlaktica (sl. 19) ~ pritisak na nadlakticu zbog krvarenja lakta, podlaktice i Sake (sI. 20) ~ zaustavljanje krvarenja na prstima (s!. 21) - zaustavljanje krvarenja na preponi kod krvarenja na nozi (s1.22) 5 Pritisak na Zilu 2. Kompresivni zavoj Na ranu postavite sterilnu gazu, a preko gaze évrsto smotanu tkaninu (zavoj, rubac...). Utisnite je u ranu i zamotajte zavojem ili vrpcom od platna. Nakon toga pritisak na ranu nije potreban. yi 3. Podvezivanje Podvezivanje se primjenjuje kao natin zaustavljanja krvarenja kod amputiranja. Podvezuje se Sto blize rani. it pt . oa re 4. Izravan pritisak na ranu Najbrdi je naéin braog zaustavljanja jakog krvarenja koje ugroZava Zivot a izvodi se tako da se preko sterilne gaze évrsto pritisne mjesto krvarenja, Osobu koja pokazuje znakove krvarenja, polegnite vodoravno s povigenim Rogama prema tijelu. i utoplite ozlijedenog pokrivatima (polozaj autotransfuzije). U polodaj autotransfuzije zabranjeno je postavijati osobe s unutarnjim krvarenjem glave, grudnog koa i trbuha, jer bi se na taj nagin krvarenje ubrzalo, Onijeda glave Ozljeda nosa Kod svakog Rane nosa zavijamo zavojem ozlijedenog, bez svij . (tv. pracka nosa), a osobu s as ozjedom glave mora krvarenjem iz nosa postavite u se posumnjati i na polusjedeéi polo%aj s glavom oljedu vratne kralje2nice. Ne dirati ranu, prekrijte je hnagnutom naprijed. sterilnom gazom i uévrstite zavojem,Rane prsnog koa Rane trbuha Rane na prsnom koSu iz kojih "Sisti" 2rak pokrijte Rane na trbuhu prekrijte sterilnom gazom i sterilnom gazom, a preko nje postavite plastitno ili zavijte zavojem. Ako sumnjate na ozijedu un gumeno platno i utvrstite Zavojem. Osobe s ovim organa trbuha ne dirajte ozlijedenog, nemojte mu ozijedama moraju leZati u polusjedeéem polv7aju i piti ni jesti i napi8ite na ozlijedenom NISTA NA\ USTA. wati.* Izbljuvak svijetlocrvene — boje je mak unutamjeg krvarenja. Rane se ne smiju dirati prstima, ne smiju se ispirat, iz njih se ni smiju vaditi strani predmeti koji su u8li dublje u tkivo iu rane se ne stavijaju medikamenti. Trenutno stanje rane se pokriva sterilnom gazom koja se uévrséujé na jedan od slijedeéih nagina: Lh ) ep ae Ozljede kosti i zglobova prepoznajemo po boli, oteklinama, modricama i deformacijama (promjena oblika u odnosu na zdravi dio tijela) i snvanjenim funkeijama. Kod otvorenih rana vidimo ranu i kost. Imobitizacija je postunak kojim odredeni dio tijela stavijamo u stanje mirovanja. Primjeri imobilizaci q Ok ed} WY Imobilizacija kljuene kosti Imobilizacija Imobilizacija natkoljenice potkolienios Ouijedu raljednice karakterizira nepokretjivost nogu a 2bop ozljede vratnog dijela 4+, gm kraljeznice nastaje oduzetost ruku. Ozljedu kraljeznice imobilizira i prijenos ozlijedenog (4. Bages obavlja strugna ekipa hitne medicinske pomoti. Tne Onljedu zdjelice imobiliziramo na dasci, ljestvama ‘Strano tijelo w oku mo%ete pokuSati izvaditi iz oka rubom &iste platnene ili Papirnate maramice, a ako je zabodeno u tkivo, na oko postavite sterilnu gazu i odvedite ozlijedenog lijetniku.Trovanje occa Pravila kod trovanja: - prekinuti doticaj s otrovom - odstraniti ottov - povraéanje - protuotrov (identifikacija otrova) = Kod kiselina, luzina, soli, teSkih metala, benzina i drugih derivata ne smije se izazvati povraéanie. * Kod trovanja antifrizom, protuotrov je rakija, konjak, viski. = Kod otrovanja otrovima koji nisu topivi u vodi, otrovanoj osobi treba dati milijeko (ne smije se dati kod svih trovanja - dobro Je kod trovanja korozivima. ' Kod trovanja jodom, protuotrov je Skrob (Saku brasna treba razmutitiu vodi), * Kod trovanja deterdentom za pranje suda, protuotrov je otopljena sapunica u vodi (ne izazivati povracanje). Ugrizi otrovnih Zivotinja Ridovka, poskok. Na mjesto ugriza staviti oblog od jako zasoljene vode, podvezati iznad ugriza i ozlijedenog prevesti kod lijetnika. Skorpion. Od uboda se osjeéa opéa slabost, porast krvnog tlaka, proljev, smetnje disanja. Prevesti ozlijedenog do lijetnika. ‘Crna udoviea. Od uboda nastaju gréevi u trbuhu, bol u misi¢ima. Hitan prijevoz ozlijedenog do lijetnika. Péele, ose, striljeni. Tri do pet uboda i moguée je gusenje, Kod prestanka disanja treba primijenti oZivijavanje i ozlijedenog hitno prevesti kod lijetnika. Ubod ribe. Osjeéa se jaka bol. Treba odstraniti bodlju i ubodeni io tijela izlagati temperaturi do 60°C. RADNI I ZIVOTNI COVJEKOV OKOLIS Mnogi problemi u govjekovom okolisu imaju svoje uzroke u radnom okoli8u jer postojesi zagadivati u radnom okolisu utjegu na stanje u Zivotnom okolisu. Zagadenje i zaStita zraka regulirano je primjenom osnovnih pravila zastite na radu. Zagadivanje atmosfere je moguée primjenom industrijskih filter, gravitacijskih taloZnih komora, mokrih separatora, ciklonskih separatora.... Zagadenje i zaStita voda se provodi primamim proti8éavanjem, sekundamim protiSéavanjein i tercijamim prosiS¢avanjem. - Primarno prodi8éavanje predstavija najobienije mehanitko prodi8¢avanje (uklanjanje krutih tvari iz vode) 7 Sekundarno protiséavanje je finiji sustav proti8éavanja jer se osim fizi¢kog uklanjanja netistoca, voda obogaéuje kisikom (kaskadno prelijevanje) ~ tercijarno progigéavanje je najslozeniji natin protiséavanja vode, kod kojeg se osim kemijskox proti8éavanja koristi aktivni ‘mulj sa mikroorganizmima za obogaéivanje vode kisikomZNAKOVI SIGURNOST! 28, enje 2) zabranjena uporaa oivorenag jamena 3} -abranjen Senje vodom 5) zabranjena uporaoa vode za pice, 7) abranjeno us Dvera, $9 Otiiu 10) obvczna a ruku, 14) cbvczea oksidirajuéc materye. 18) opasnost cu na: nost of elekinéne struje, 22) opa: vasa: rolaz, 4) zabranjer: pritaz, 5) NG gonva dok motor radi, 8) aiSni orgara_11) abvezna zastila glave, 12) obvezna “ogu 15) opca opasnasl. 16) apasnost od pozara, 17) 9) opasnest ad el Ozij2, 20) opasnost cd trovanja, " Od racioattivnih matenia. 23) opasnost od viseéeg terete, 24) ? opasnost od 2ra¢enia, 26) prva pomeé. 2") smyer. 26) 1 29) put za evakuaciy LID