2016./17.

INTEGRIRANI RAZVOJ
PROIZVODA
PITANJA I ODGOVORI
2.DIO
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

PREDAVANJE 4
1. Objasni pojam ''unakrsno funkcionalni tim'' u simultanom inenjerstvu. Navedi prednosti
koritenja ovih timova u simultanom inenjerstvu (osnovno obiljeje simultanog in.)
Unakrsno-funkcionalni timovi pruaju fokus na ivotni ciklus projekta. Nadalje, ako projekt ukljuuje tvrtku
partnera, tim e imati lanove iz obje tvrtke. U malim poduzeima, tim moe biti sastavljen od samo jedne
ili dvije osobe, a lanovi tima obino uestvuju u vie timova i moraju podijeliti svoje vrijeme izmeu
zadataka. Komunikacija izmeu timova je vana kako bi se osiguralo da dizajn moe biti integriran. Osim
toga, vano je da se esto komunicira sa unakrsno-funkcionalnim timom za razvoj procesa kako bi se
smanjili problemi koji se javljaju u fazi pripreme za proizvodnju. Koristei ovaj istodoban pristup moe se
znaajno smanjiti ukupno vrijeme razvoja. Meutim, ova vrsta razvoja moe biti uspjena samo ako:
a) postoji komunikacija unutar tima
b) postoji esta komunikacija izmeu timova
c) voditelj projekta osigurava da su dijelovi integrirani to je prije mogue kako bi se radilo bez bilo
kakvih problema
Integracija dizajna e biti jedan od najveih izazova projekta

2. Navedi pet timova koji sudjeluju u metodologiji simultanog inenjerstva.

To su:
1. Tim upravljanja projektima (razvojni-projekt menadment tim)
2. Tim nove tehnologije
3. Tim unakrsno funkcionalnog razvoja proizvoda (multidisciplinarni tim za razvoj proizvoda)
4. Tim unakrsno funkcionalnog razvoja procesa proizvodnje (multidisciplinarni tim za razvoj procesa
proizvodnje)
5. Tim proizvoda

3. Objasni tvrdnju: Veliina i odgovornosti timova mogu varirati ovisno o projektu i trebaju se
prilagoditi u skladu s tim.
Timovi e varirati u veliini, ovisno o veliini tvrtke i zahtjevima pojedinog projekta. Mogue je biti lan
jednog ili vie timova, posebno u manjim tvrtkama gdje dizajner moe projektirati dio linije proizvodnje,
kao i dio linije za testiranje i pakiranje. Dizajner moe raditi vie projekata istovremeno, kao i biti lan
razliitih timova na istom projektu (npr. kao lan tima za novu tehnologiju, kao i tima za razvoj proizvoda).
Stoga odgovornosti timova mogu varirati ovisno o projektu i trebaju se prilagoditi u skladu s tim.

4. Navedi sastav menadment tima (MT), i faze razvoja u kojima uestvuje. Navedi nadlenosti MT?
Razvojni menadment tim openito se sastoji od vieg menadmentskog osoblja te moe varirati ovisno
o veliini i strukturi poduzea. Ovaj tim sudjeluje u fazi planiranja projekta i pri donoenju odluka na svim
prekretnicama koje slijede nakon zavretka pojedinih faza i u modelu razvoja proizvoda i u modelu razvoja
procesa proizvodnje. Ovaj tim odreuje prioritete i budet projekta, dodjeljuje voe timovima, dodjeljuje
resurse, odobrava vremenske rokove u novim projektima te sklapa strateke ugovore sa dobavljaima ili
drugim poduzeima koja e raditi na projektu kao suradnici. Razvojni menadment tim ima kompletan

1
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

pregled nad cjelokupnim projektom a veina odluka se donosi u suradnji za voama ostalih timova u
istodobnom duhu.

5. Navedi sastav tima za nove tehnologije (NTT) i njegove glavne zadatke. Navedi u kojim fazama
razvoja je aktivan.
U timu za nove tehnologije ukljueni su razliiti konstruktori i proizvodni inenjeri iz cijeloga poduzea.
Glavni zadatak ovoga tima jeste praenje novih tehnologija i rjeenja, prvenstveno vezanih za industrijsku
proizvodnju, osiguravanje provjerenih novih tehnologija pri inicijaciji projekta i razvoj novih tehnologija za
budue projekte. Zadatak tima za nove tehnologije ne ukljuuje i razvoj istih unutar modela razvoja
proizvoda ili procesa proizvodnje nego bi isto trebalo biti odvojeno i neovisno kako bi se izbjegla opasnost
da je razvojni proces pokretan od strane tehnologije a ne od strane zahtjeva trita. Ovaj tim je aktivan
za vrijeme faze planiranja projekta te pomae razvojnim timovima za vrijeme konceptualne faze projekta.
U malim poduzeima, ogranienim ljudskim i novanim resursima lanovi tima za nove tehnologije obino
sudjeluju i kao lanovi tima za razvoj proizvoda ili procesa proizvodnje.

6. Koje lanove ukljuuje unakrsno-funkcionalni tim za razvoj proizvoda (CDT)? U kojim fazama
razvoja je aktivan? Da bi se izbjegli problemi u pripremi za proizvodnju kljuna je suradnja ovog
tima s ____.
Multidisciplinarni tim za razvoj proizvoda ukljuuje lanove koji obavljaju razliite funkcije unutar poduzea
time obuhvaajui cjelokupni ivotni ciklus proizvoda. Ovaj tim moe se sastojati od predstavnika prodaje
i marketinga, nabave, proizvodnje, testiranja i financija zajedno sa konstruktorima i proizvodnim
inenjerima strojarstva, elektrotehnike i raunarstva ovisno o tipu proizvoda. U manjim poduzeima
lanovi ovoga tima mogu imati i vie funkcija. Tim zapoinje svoju aktivnost u fazi planiranja projekta i
nastavlja je kroz sve faze do predavanja projekta proizvodnom timu u fazi pripreme proizvodnje.
Metodologija istodobnog inenjerstva nalae simultano odvijanje aktivnosti tako da se multidisciplinarni
tim za razvoj proizvoda moe podijeliti na vei broj pod-timova koji e fazu konceptualnog dizajna i fazu
dizajna obavljati istodobno. U manjim poduzeima ovaj tim moe se sastojati od samo jednog ili dva
lana koji estu mogu sudjelovati u aktivnostima drugih timova tako da je raspodjela vremena i
komunikacija meu lanovima tima od kljunog znaaja kako bi se osigurala integracija dizajna. Takoer
je izrazito bitna uestalost komunikacije multidisciplinarnog tima za razvoj proizvoda sa multidisciplinarnim
timom za razvoj procesa proizvodnje. Ovakav istodobni pristup znaajno smanjuje ukupno vrijeme razvoja
proizvoda a uspjenost pristupa mogua je samo ako je:

- ostvarena komunikacija unutar tima,

- uestala komunikacija meu razliitim timovima i diskutiranje problema,
- menader projekta osigurava integraciju svih rezultata komunikacije to prije u svrhu
rjeavanja problema.

2
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

7. Koji su poslovi unakrsno-funkcionalnog tima za razvoj procesa (CPDT)? S kojim timom radi
simultano?
Ovaj tim nosi primarnu odgovornost za razvoj i instalaciju proizvodne linije. Kao i u sluaju
multidisciplinarnog tima za razvoj proizvoda i ovaj tim moe biti podijeljen na niz pod-timova koji e raditi
na razliitima aspektima proizvodne linije istodobno (dizajn proizvodne linije, dizajn ispitivanja, nabava,
dizajn linije za pakiranje te istraivanje i razvoj NT).
Radi paralelno s CDT (vrijeme poetka varira s koliinom rada potrebnog za razvoj.

8. Tko ini tim za proizvod (PT)? Koji su njegovi poslovi? Zato bi svaki dizajner povremeno trebao
biti ukljuen u rad tima za proizvod?
Tim za proizvod sastoji se od lanova multidisciplinarnih timova za razvoj proizvoda (CDT) i procesa
proizvodnje (CPDT) kao i od lanova drugih timova za proizvod ukoliko isti postoje u poduzeu i rade na
nekim drugim projektima. Fokus ovoga tima usmjeren je na podrku proizvodu i adresiranje bilo kakvih
problema koji se mogu javiti sa proizvodom ili proizvodom linijom kada on/ona doe na trite. Zahvaljujui
injenici da su predstavnici proizvodnje i servisa ukljueni kao lanovi u timovima za razvoj proizvoda i
procesa proizvodnje, ovi problemi biti e svedeni na minimum. Na ovaj nain metodologija integriranog
inenjerstva stjee znaajnu prednost u odnosu na metodologiju sekvencijalnog inenjerstva. Svi mogui
problemi se dokumentiraju a podaci o istim dopremaju drugim projektima jo u fazi dizajna proizvoda ili
procesa proizvodnje kako bi se isti izbjegli u novim proizvodima. Preporuka je da se lanstvo u timu za
proizvod rotira izmeu lanova multidisciplinarnih timova za razvoj proizvoda i multidisciplinarnih timova
za razvoj procesa proizvodnje na sljedei nain:
Inenjer konstruktor (bilo iz oblasti razvoja proizvoda ili procesa proizvodnje) trebao bi u svakom treem
projektu koje poduzee radi biti samo lan tima za proizvod. Ovakvom rotacijom postie se da:

- konstruktori koji su postali lanovi ovoga tima posjeduju znaajnu elju za

otkrivanjem svih nedostatka i pogreki na proizvodu,
- znanja koja steknu u ovome timu, prije svega znanja o proizvodnji i odravanju
proizvoda vraaju se nazad u timove za razvoj proizvoda ili procesa proizvodnje,
- ovakva rotacija otklanja ideju i ustaljeno miljenje da je podrka proizvoda i servis
posao nie vrijednosti i manjeg znaaja nego li posao razvoja novog proizvoda.
Bitno je napomenuti da upravo ovaj tim, tim za proizvod, znatno doprinosi moralu u poduzeu kao i
unapreenju buduih proizvoda. Istraivanja su pokazala da u malim poduzeima bez ovog tima inenjeri
provode znaajnu koliinu svoga vremena (30%) dajui podrku i servis proizvodima koji su na tritu. U
poduzeima koja posjeduju ovaj tim to vrijeme smanjeno je znaajno na 10%.

3
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

PREDAVANJE 5
1. Objasni strukturu faze razvoja proizvoda

Postoje etiri razvojne faze za oba modela razvoja (razvoja proizvoda i razvoja procesa), a onda se
spajaju na petoj fazi proizvodnje/usluga. Svaka faza ima strukturu kao to je prikazano na slici. lanovi
tima koji su aktivni u fazi, i lanovi podrke koji pruaju dodatni input (informacije), prikazani su na lijevoj
strani. Koraci unutar faze su prikazani u sredini, a svaki korak prikazan kao ovalni je definiran kao
komunikacijski port. Komunikacijski port ukazuje na to da je kljuno da se timovi za proizvod i proces
sastanu kako bi razgovarali o odlukama donesenim u ovom koraku, jer e se donesene odluke odraziti
na sve timove.
U idealnom sluaju, timovi trebaju komunicirati esto, ako ne i svaki dan, ali komunikacijski osigurava da
se u najmanju ruku, komunikacija dogaa na tim kritinim tokama odluivanja. Na desnoj strani slike su
izlazi, tj. odluke i dizajni koji proizlaze iz koraka dizajna. Kao to je naznaeno, izlaze treba zabiljeiti u
bazi podataka za lanove tima za pristup tijekom procesa simultanog inenjerstva, kao i u budunosti na
kasnijim projektima da bi se razumjela povijest linije proizvoda. Izmeu komunikacijskog okruenja i
koraka dizajna su iteracije. Taj tok pokazuje da e vjerojatno biti iteracije unutar faze prije nego se faza
zavri, jer se odluke donose i ponovno razmatraju kad se timovi sastaju kako bi razgovarali i integrirali
svoje dizajne.

2. 'Proces kroz koji se prolazi i zavretak u svakoj fazi dizajna moe se zamisliti kao
trodimenzionalnu spiralu.' Objasni ovu tvrdnju na nekoj fazi razvoja.

Proces kroz koji se prolazi i zavretak svake faze dizajna moe se zamisliti kao trodimenzionalnu
spiralu, u kojoj informacije unutar spirale napreduju od opih ka specifinim.
Sredite spirale predstavlja prekretnicu (milestone) u svakoj fazi. Rad u svakoj fazi poinje u opem
obliku. Sa svakim korakom i svakoj iteraciji, tim poveava specifinost odluke i dizajna i suava poetne
iroke granice dizajna.
Primjerice, faza planiranja poinje s definiranjem potreba. U ovom koraku, timovi raspravljaju o opim

4
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

idejama i zahtjevima za proizvod ili proizvodnu liniju. Na primjer, ako tim dizajnira printer, oni bi naveli
broj stranica u minuti, da li bi bio crno-bijeli ili u boji, itd. Proizvodni tim bi elio znati koliko printera e se
proizvoditi dnevno. Nakon ovih opih uvjeta koje izbace, timovi e definirati specifikacije proizvoda i
poeti planirati razvojne zadatke. Sa svakim korakom, timovi e kretati prema sreditu spirale, s ciljem
da se faza odobri od strane menadment tima putem prekretnica (milestones).

3. Kako bi se osiguralo da su informacije lako dostupne, mora se odravati konzistentna struktura

dokumentacije (outputa) tijekom procesa istodobnog inenjerstva. Nabroji etiri dijela iz kojih se
sastoji struktura outputa te objasni zato je ovakvu strukturu vano odravati.
Na kraju svakog koraka faze, lanovi tima dokumentiraju odluke i ideje kao output. Kako bi se osiguralo
da su informacije lako dostupne, mora se odravati konzistentna struktura tijekom procesa istodobnog
inenjerstva. Struktura outputa ima etiri dijela:
1. naslov
2. odgovorne osobe
3. sadraj
4. dokumentaciju
S ovom strukturom, korisnik moe odluiti koliko informacija vidjeti u jednom trenutku, zaustaviti se na
sadraju ili duboko pretraivati output. Naslov daje korisniku ideju o tome to je sadrano u dokumentaciji,
te je stoga vaan prvi pogled. Sadraj ima sve informacije kritine za razumijevanje onoga to je
postignuto u odgovarajuem koraku faze. Na primjer, dokumentacija za korak istraivanja u fazi pripreme
za proizvodnju je popis promjena. U sadraju bi sve promjene uraene na konstrukciji trebale biti
navedene kronolokim redom. Dio dokumentacije daje detaljno obrazloenje tih izmjena i alternativa tim
izmjenama o kojima je tim raspravljao ili ih pokuao. Uz obrazloenje, ovo poglavlje takoer e ukljuivati
razloge, koristi te trokove promjene kao i sve nauene lekcije.

4. Navedi etiri osobe ili skupine koje su openito ukljuene u output jedne faze i objasni njihove
uloge.
etiri su osobe ili skupine koje su ukljuene u output.
Prva osoba ili grupa odluuje kakva vrsta informacija je potrebna za output svakog koraka u fazi. Ova
skupina e se zvati kreatori.

Druga osoba ili skupina nazivaju se definer. Ova grupa je odgovorna za razvoj informacija potrebnih za
output, odluka, ideja i dizajna.
Trea skupina je tim za podrku, koji daje sve potrebne inpute definerima.
etvrta skupina su korisnici.

5
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

5. Nabroji etiri vrste korisnika outputa jedne faze u razvoju proizvoda.

Postoje etiri vrste korisnika:
1. defineri
2. ostali lanovi tima
3. menadment tim
4. budui konstruktori

6. Zato je baza podataka najpovoljniji nain za pohranu outputa faze razvoja proizvoda?
Najpovoljniji nain za pohranu outputa je baza podataka, koja moe pruiti laku dostupnost.
Unos podataka bi trebao biti brz i jednostavan kako bi se osiguralo da lanovi tima koriste sustav za
snimanje svojih glavnih odluka koje donesu svaki dan i logiku iza tih odluka. Podaci bi trebali biti na
raspolaganju odgovarajuim lanovima tima tijekom procesa dizajna, iako prava itanja/pisanja moraju
biti paljivo ispitana. Outputi trebaju biti dostupni za itati/pisati u fazi do odobrenja prekretnice, nakon
ega mogu biti dostupni samo za itanje. Baza podataka takoer treba pratiti zavretak dijelova outputa,
tako da voditelji projekta i menadment tim mogu pratiti napredak projekta. Baza podataka takoer treba
imati
mogunost pretraivanja da omogui lanovima tima da brzo nau sve informacije koje su im potrebne.
Konano, s bazom podataka, raunalo moe dopustiti razliite razine pristupa za razliite vrste ljudi poput
kupca, dobavljaa, lanova tima i menadera.

6
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

PREDAVANJE 6
1. Tko uestvuje i koje su aktivnosti i ciljevi prvog sastanka u razvoju proizvoda (inicijalni
sastanak, kick-off meeting)?
Prvi korak u razvoju proizvoda je inicijalni sastanak kick-off meeting menadmenta i voditelja timova za
unakrsno funkcionalni tim za proizvod i unakrsno-funkcionalni tim za proces. Ovi lideri de odabrati lanove
tima za projekt. Na ovom prvom sastanku, menadment i voditelji timova definiraju grube konture
predstojeeg projekta. Timovi e tada ispuniti te obrise u kasnijim fazama razvoja.

2. Navedi korake u fazi planiranja projekta, timove i lanove podrke koji uestvuju, te izlaznu
dokumentaciju. Zato je prvi korak u ovalnom okviru, to to naglaava?

U ovoj fazi postoje tri koraka razvoja:

1. identificirati potrebe
2. definirati specifikacije proizvoda
3. planirati razvojne zadatke
Tri su tima koji sudjeluju u ovoj fazi: menadment tima, tim za nove tehnologije, i unakrsno funkcionalni
tim za proizvod. Osim toga, kupci i specijalistiki servisi mogu pruiti vrijedne podatke u ovoj fazi. Cilj ove
faze je donijeti dokument za planiranje projekta koji moe odobreni uprava (menadment) i koji e voditi
ostatak razvojnog procesa.
Prvi korak, odnosno identificiranje potreba, u ovalnom je okviru zbog toga to ovalni okvir sugerira
odravanje sastanaka.

3. Objasni prvi korak faze planiranje projekta, koji je to korak, to je cilj ovog koraka, tko uestvuje
i zato, i to se treba navesti u dokumentaciji ovog koraka (outputu).

7
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

Prvi korak faze planiranja projekta je identificirati potrebe. Ovo je najvaniji korak u fazi planiranja projekta,
jer e odluke donesene u ovom koraku dati smjer procesu razvoja proizvoda. Kupac i servis su kljuni
igrai podrke u ovom koraku. Kupac daje informacije o tome to e pomoi prodati proizvod i zadovoljiti
potrebe kupaca. Servis moe pruit informacije o zapisima popravke prolih proizvoda koji su slini onome
koji e se razvijati i moe predloiti naine poboljanja.
Output za ovaj korak je pod naslovom, ima misiju, iako sadri puno vie od misije. Outputi za svaki od
koraka, trebaju imati dosljedan obrazac. Postoje etiri dijela outputa: naslov, popis odgovornih osoba,
sadraj i dokumentacija. Odgovarajui na pitanja sadrana u dokumentaciji tim e uiniti dvije stvari:
1. definirati potrebe kupaca za kuu kvalitete koja e biti ukljuena u izvjetaj prekretnice
2. definirati misija za ovaj projekt.
Tim u osnovi treba navesti zato poduzimaju ovaj projekt i to ostvariti u projektu.

4. to je cilj koraka 'definirati specifikaciju proizvoda'? Objasni.

Specifikacije proizvoda uglavnom opisuju ono to e proizvod raditi i koje znaajke e imati. U idealnom
sluaju, ove specifikacije trebaju imati svoje ciljne vrijednosti.
Na primjer, ako se razvija novi printer, treba navesti koliko e stranica u minuti ispisati u draft modu i letter
quality modu. Trebamo se drati ovih specifikacija to je mogue openitijim da se izbjegne definiranje
rjeenja u ovoj ranoj fazi razvoja.

5. Objasni korak 'planirati razvojne zadatke u prvoj fazi razvoja proizvoda.

Zavrni korak u ovoj fazi je da se isplaniraju i rasporede razvojni zadaci. U ovom koraku, grubi proraun
za proizvod i ekipa bi trebali biti definirani. Takoer preliminarni raspored bi trebao biti definiran, koji e
kasnije biti definiran u vie detalja od strane raznih lanova tima. Openito, ovaj raspored moe se temeljiti
na potrebnom datumu objave proizvoda, te razne prekretnice mogu biti definirane od tog datuma. Kao
alternativa, raspored se moe temeljiti na prethodne projekte. Meutim, ova tehniku treba koristiti s
oprezom. Ako se taj razvojni projekt provede koristei simultano inenjerstvo, gdje su proli projekti
koristili sekvencijalno inenjerstvo ili neke njegove varijacije, tada se raspored nee poklopiti. Planiranje i
faze konceptualnog dizajna e trajati mnogo dulje nego to su trajale u prolosti, kada se koristilo
simultano inenjerstvo, ali ovaj put bi trebao biti sastavljen u dizajn detalja i faza pripreme proizvodnje
poto bi integracije trebale biti lake i promjene u dizajnu bi trebale biti minimalne u tim fazama.

8
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

PREDAVANJE 7.
1. Objasni pojam 'Konstruiranje za X'. Navedi dva primjera i kratko pojasni.
Grupa postupaka pri konstruiranju koja se jednim imenom zove konstruiranje za izvrsnost (Design for
eXcellence) ili konstruiranje za X (Design for X DFX).
U ovom izrazu X predstavlja varijablu sa vie moguih vrijednosti odnosno postupaka koje mogu
odgovarati nekom od kriterija kvalitete potrebnih za uspjenu konstrukciju proizvoda. Pod ovim pristupom
konstruiranju krije se objedinjena zbirka specifinih konstruktorskih smjernica.
Kreiranje smjernica samo po sebi obino ima za svrhu razvijanje pristupa i odgovarajuih metoda pomou
kojih moemo generirati i primijeniti nova ili usavriti postojea tehnika znanja na nain da se ovlada,
unaprijedi ili ak inovira proizvod, u smislu njegovih pojedinih karakteristike i obiljeja.
Cilj ovih postupaka je da se razvije takav pristup proizvodu koji e osigurati njegovu najveu pouzdanost,
ekonominost, svrsishodnost, obradivost, ekoloku prihvatljivost i sl. u svim fazama njegove
eksploatacije, od zaetka pa do odlaganja, a da se pri tome maksimalno vodi rauna o kvaliteti, resursima,
trokovima, zatiti okolia i dr.
Svaka od ovih konstruktorskih smjernica se odnosi na rjeavanje pojedinanih problema koji nastaju zbog
specifinih karakteristika nekog proizvoda ili zbog naeg utjecaja na njih.

Konstruiranje za X je pojam koji definira gotove alate, preporuke, iskustvene metode pa i gotova odreena
rjeenja prilikom konstruiranja nekog proizvoda za odreenu namjenu.
1. Primjer konstruiranje za montau. Cilj je da proizvod ima to bolju tehnologiju montae, dakle
odreujemo jedan cilj pri konstruiranju. U tom sluaju se koriste DFA alati (design for assembly).
2. Drugi primjer dizajn za okoli, gdje se koriste alati za konstruiranje proizvoda koji mora biti to
vie ekoloki orijentiran (eko dizajn).
3. Idui primjer moe biti Design for ergonomy, dizajn proizvoda s ciljem ispunjavanja ergonomskih
karakteristika.
4. Tipian primjer Design for X alata moe biti i dizajn za tehnologino oblikovanje, odnosno
konstruiranje proizvoda koji se moe lako proizvesti strojarskim tehnologijama. Lako bi znailo
brzo, tono pa i mogue U tom sluaju dizajn za proizvodnju (neki od alata) sadri ve gotova
rjeenja, tj. alate koji daju rjeenja i pomau pri konstruiranju i oblikovanju proizvoda prema elji
konstruktora.

2. Koji ciljevi se postiu DfM metodom.

Jedna od najintegrativnijih metoda je konstruiranje za proizvodnju, jer objedinjava neke od najvanijih
DFX alata od razvojne faze pa sve do faze odlaganja (oblikovanje, sklapanje, trokovi, odravanje,
voenje rauna o ekologiji i drugo). Ima sveobuhvatno znaenje jer izravno adresira trokove
proizvodnje. Klju koji odreuje ekonomski uspjeh proizvoda je cijena proizvodnje. Dobit je razlika
izmeu prodajne cijene i trokova proizvodnje. Broj prodanih jedinica nekog proizvoda i njegova
prodajna cijena u najveoj mjeri ovise od ukupnog kvaliteta proizvoda. Zbog ovoga, ekonomski
uspjeno konstruiranje treba da osigura visoku kvalitetu proizvoda sa to manjim trokovima
proizvodnje.
DFM metoda je jedna od onih kojom se postie ovaj cilj; primjena DFM prakse vodi prema manjim
trokovima proizvodnje a da to ne bude na raun kvalitete proizvoda.

9
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

3. U DFM-u se koristi vie vrsta podataka ili informacija, kao to su:

1. Skice, crtei, specifikacije proizvoda i konstrukcijske alternative
2. Detaljno razumijevanje proizvodnje i procesa montae
3. Procjena trokova proizvodnje, obima proizvodnje i potrebnog vremena za pokretanje
proizvodnje

4. Tko su, pored konstruktora, lanovi tima koji se bavi DfM metodom?
Ova metoda zahtijeva aktivan doprinos veine lanova razvojnog tima kao i vanjskih strunjaka.
DFM se obino, pored konstruktora proizvoda, oslanja na strunost proizvodnih inenjera, komercijaliste
(ekonomiste), te osoblja iz proizvodnje. Mnoge kompanije koriste strukturirane, timski bazirane radionice
(obuke) da bi olakale integraciju i dijeljenje svih ovih, za DFM, neophodnih stajalita.

5. Na to se tim za DfM fokusira u konceptualnoj fazi, na to u fazi razrade projekta i fazi detaljne
razrade?
DMF poinje u konceptualnoj fazi razvoja, kada su ve utvrene funkcije i specifikacije proizvoda. Kada
je izabran koncept proizvoda, trokovi su skoro uvijek jedan od kriterija na osnovu kojih se donosi odluka,
pa ak iako su trokovi u ovoj fazi samo izrazito subjektivni i priblini. Kada se specifikacije proizvoda
finaliziraju, tim pravi balans izmeu eljenih svojstava.
Npr., smanjenje teine, moe poveati trokove proizvodnje. U ovom trenutku tim ve moe imati priblian
spisak potrebnog materijala (lista dijelova) sa procjenom trokova.
Za vrijeme faze razrade projekta, tim donosi odluke o tome kako da razloi proizvod na pojedine
komponente ili dijelove, gdje se najvea panja polae na oekivane trokove i utjecaj na sloenost
proizvodnje. Tone procjene trokova postaju mogue tek u fazi detaljne razrade, kada se i donose
mnoge odluke voene zahtjevima proizvodnje.

6. to pokazuje shema na slici dole. Objasni.

10
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

Pregled DFM procesa poinje s procjenom proizvodnih trokova za predloeno konstrukcijsko rjeenje.
Ovo pomae timu da se generalno odredi aspekti konstruiranja (dijelovi, montaa ili podrka) najvie
kotaju.
Nakon toga, tim svoju panju usmjerava na odgovarajue oblasti.
Ovaj proces je iterativan. Nije neuobiajeno da se procjena proizvodnih trokova i unapreenje proizvoda
vri desetke puta prije nego se usuglasi da je proizvod dovoljno dobar.
U nekim sluajevima DFM iteracije se mogu ak produiti i do poetka pilot proizvodnje. Meutim, u nekoj
toki, konstruiranje je potrebno zalediti i bilo koje dalje izmjene uzimaju se u obzir samo kao formalne
inenjerske izmjene ili postaju dio sljedee generacije proizvoda.

7. to obuhvaaju trokovi dijelova. Objasni.

Trokovi dijelova:

- standardni dijelovi koji se poruuju od dobavljaa (motori, prekidai, elektronski ipovi i vijci)
- ostale komponente su specijalni dijelovi, koji se izrauju iz sirovina, kao to su ploe lima, plastini
peleti ili aluminijske ipke i to prema nacrtima proizvoaa
- neki od specijalnih dijelova se izrauju u vlastitim pogonima, dok ostali mogu biti izraeni kod
nekog od dobavljaa prema specifikaciji iz nacrta proizvoaa.

8. to obuhvaaju trokovi sklapanja?

Trokovi sklapanja gotovo uvijek ukljuuju trokove rada, a takoer mogu ukljuiti i trokove opreme i
alata.

9. to obuhvaaju (opi) trokovi u proizvodnim trokovima nekog proizvoda?

Opi trokovi (indirektni, neproizvodni trokovi) obuhvaa sve preostale trokove koji mogu biti dvije vrste:

1. trokovi podrke (proizvodnje) trokovi koji se odnose na rukovanje materijalom, osiguranje

kvalitete, nabavke, isporuku, prihvat, objekte i odravanje opreme i alata. (Ova je podrka
neophodna da bi se proizvodnja mogla neometano odvijati i oni dosta zavise od naina na koji je
proizvod konstruiran)
2. ostali indirektni trokovi plaa za ovjeka iz osiguranja ili trokovi odravanja zgrade i zemljita.
Ovi trokovi se dijele izmeu nekoliko razliitih proizvoda i teko ih je vezati izravno za odreeni
proizvod. (moraju biti plae da bi se uope moglo poslovati)

11
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

10. Kako se radi proraun trokova runog sklapanja?

Sklapanje proizvoda koji se izrauju u koliinama manjim od par stotina tisua komada godinje skoro
se uvijek radi runo. (Izuzetak su elektronske ploe)
Proraun trokova runog sklapanja dobiva se zbrajanjem procijenjenog vremena za svaku operaciju
sklapanja (4 do 60 sek/kom) i mnoei je sa cijenom rada, sloenosti operacije i koliine proizvodnje.
Popularna metoda odreivanja vremena sklapanja, razvijena prije preko 30 godina, je metoda tvrtke
Boothroyd Dewhurst Inc., a dostupna je i u softverskom obliku. Ovaj sustav sadrava tabelarni
informacijski sustav koji uva zapise o procijenjenom vremenu sklapanja za svaki dio.
Troak ljudskog rada potrebnog za sklapanje moe biti manji od 1 dolara u zemljama sa jeftinom
radnom snagom pa sve do 40 dolara po satu u nekim visoko industrijaliziranim zemljama. (npr. u SAD-u
sat radnika kota i do 20 dolara)

11. Navedi barem tri naina smanjenja trokova elemenata i dijelova u ukupnim trokovima
proizvodnje.
1. Razumijevanje pojmova proizvodnih ogranienja i pokretaa trokova
2. Redizajniranje elemenata radi uklanjanja koraka obrade
3. Izbor odgovarajueg ekonomskog obima u procesu izrade dijela
4. Standardiziranje komponenata, dijelova i postupaka
5. Prihvaanje koncepta Black box (crne kutije) kod nabave dijelova

12. Objasni cilj 'Redizajniranja elemenata radi uklanjanja koraka obrade'.

Paljivo promatranje predloenog dizajna moe dovesti do prijedloga za redizajn, koji opet moe
rezultirati pojednostavljenjem proizvodnog procesa.
Smanjenje broja koraka u postupku izrade odreenog dijela, uglavnom rezultira i smanjenjem trokova.
Neki postupci rada nam moda nisu potrebni, npr. aluminijske dijelove moda ne treba ni bojiti, posebno
ako nee biti vidljivi korisniku proizvoda. U nekim sluajevima, nekoliko koraka moe biti uklonjeno kroz
zamjenu sa jednim, alternativnim, obradnim korakom. Uobiajeni primjer ovakve strategije je net
shape izrada ili izrada u konani oblik. Net-shape je takav postupak obrade u kome se neki dio
proizvede u svoj konani oblik u samo jednom proizvodnom koraku. Tipini primjeri ovakve obrade su
kalupljenje, lijevanje, kovanje i istiskivanje. Vrlo esto, konstruktori su u mogunosti da koriste jedan od
net-shape postupaka da bi izradili dio koji je veoma blizu zahtjevu, te se za njegovu konanu izradu
trebaju samo vrlo male dodatne obrade (npr. buenje i urezivanje rupe ili skraivanje).
Izrada originalne usisne grane zahtijeva skupo kalupljenje, iza kojeg slijedi nekoliko strojnih obrada.
Redizajnirana usisna grana se izlijeva u dva dijela do konanog oblika.

13. Objasni pojam 'ekonomski obim'.

Trokovi proizvodnje obino opadaju sa poveanjem obima proizvodnje. Ova pojava se naziva
ekonomski obim.
Ekonomija obima se primjenjuje pri izradi dijelova iz dva osnovna razloga:

12
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

1. fiksni trokovi se dijele izmeu vie jedinica

2. varijabilni trokovi postaju nii jer poduzee moe opravdati primjenu veih i efikasnijih postupaka
i opreme.

Na primjer, uzmimo neki injekcijski lijevan plastini dio. Da bi izradili ovakav dio potreban nam je kalup
koji kota 50.000 dolara. Ako poduzee planira da ukupno izradi 50.000 jedinica, to bi znailo da bi troak
po svakoj jedinici kalupa iznosio 1 dolar. Meutim, ako se umjesto ovog broja izradi 100.000 jedinica, udio
svakog izraenog dijela u troku kalupa iznosi samo 0,50 dolara. Kako se obim proizvodnje i dalje
poveava, poduzee moe da opravda nabavu etverostrukog kalupa, gdje onda stroj za lijevanje moe
u jednom ciklusu proizvesti/izliti etiri umjesto jednog dijela.

Iz tablice 4. je vidljivo da su trokovi alata za lijevanje za redizajniranu usisnu granu prilino veliki, meutim
ako se oni rasporede na ivotni vijek alata, odnosno na predvieni broj komada koje treba izraditi, fiksni
trokovi po jedinici proizvoda su zapravo relativno mali.

14. Objasni metodu 'Prihvaanja koncepta Black box (crne kutije) kod nabave dijelova' za
smanjenje trokova elemenata i dijelova.
Strategija smanjenja trokova dijelova i komponenti koritena je efikasno u japanskoj auto industriji pod
nazivom black box dobavljaki dizajn.
Ovaj pristup podrazumijeva da tim dobavljau odreene komponente dostavi samo black box opis te
komponente, tj. opis onog to komponenta mora da radi ali, ne i nain na koji e to ostvariti (Clark i
Fujimoto, 1991).
Ovakav nain specificiranja prilikom nabave komponenti ostavlja trgovcu iroke mogunosti da uz
minimalni troak sam konstruira ili izabere odgovarajuu komponentu. Dodatna prednost ovog pristupa
je da oslobaa interni tim od obveze projektiranja i konstruiranja te komponente. Za uspjenu
implementacija koncepta crne kutije potrebna je paljiva konstrukcijska razrada i izuzetno jasne odrednice
funkcija, suelja i meusobnih utjecaja svake komponente.

13
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

15. Zato je DFA (Design for assembly) postao je sastavnim dijelom DFM konstruiranja.
Objasni. Navedi barem dva naina smanjenja trokova sklapanja.
Postupak konstruiranja za sklapanje - DFA (Design for assembly) postao je sastavnim dijelom DFM
konstruiranja, a ono podrazumijeva maksimalno smanjenje trokova sklapanja. Za veinu proizvoda,
sklapanje predstavlja relativno mali udio u ukupnim trokovima. Ipak, voenje rauna o trokovima
montae donosi veliku izravnu korist. esto se kao rezultat naglaenog koritenja DFA konstruiranja,
zajedno sa trokovima montae smanjuju i trokovi kompleksnosti izrade, trokovi dijelova i podrke
proizvodnji.
Naini smanjenja trokova sklapanja:
1. Odravanje skora/rezultata
2. Integriranje dijelova
3. Maksimalno pojednostavljenje sklapanja
4. Sklapanje od strane kupca

16. Objasni Utjecaj DFM-a na vrijeme razvoja.

Vrijeme razvoja moe biti dragocjeno. Mora se izvriti procjena utjecaja odluka koje se donose pri
konstruiranju za proizvodnju, kako na vrijeme razvoja tako i na proizvodne trokove. Tako bi uteda od
1 dolara na usisnoj grani moda donijela godinju utedu od milion dolara, ali bi ona viestruko izgubila
na vrijednosti ako bi zbog toga dolo do estomjesenog odlaganja u plasmanu automobila na trite.
Koristi koje se dobivaju od odreene DfM odluke, moda nee biti vane zbog odugovlaenja trajanja
projekta. Ovo je posebno znaajno za proizvode koji se plasiraju na dinamina i konkurentna trita.
17. Utjecaj DFM-a na trokove razvoja.
Vrijeme razvoja se blisko odraava na trokove razvoja. Uglavnom se pokazalo da tim koji se izraeno
bavi niskim trokovima proizvodnje kao integralnim dijelom razvojnog procesa, razvija proizvod u
priblino istom vremenu i sa priblino istim budetom kao i tim koji to ne ini. Sigurno je da dijelom ova
pojava nastaje iz odnosa izmeu dobre prakse upravljanja projektima i ispravne primjene DFM metoda.

18. Kako DFM moe utjecati na kvalitetu proizvoda?

Prije nego se donese neka odluka u ovom vidu konstruiranja potrebno je da tim procjeni njen utjecaj na
kvalitetu proizvoda. U idealnim uvjetima, aktivnosti koje poduzimamo radi smanjenja proizvodnih trokova
takoer rezultiraju poboljanjem kvalitete proizvoda.

Nova GMova usisna grana je donijela nie trokove, smanjenu teinu i poboljane perfomanse motora.
Nije neobino da napori uinjeni pri DFM, a koji su prvenstveno fokusirani na smanjenje trokova, takoer
rezultiraju i poboljanim odravanjem, lakim rasklapanjem i recikliranjem.
Meutim, u nekim sluajevima, nastojanja da se smanje proizvodni trokovi mogu imati tetne posljedice
na kvalitetu proizvoda (kao to je pouzdanost i izdrljivost), tako da je preporuljivo da razvojni tim uvijek
dri na umu sve dimenzije kvalitete koje su vane za proizvod.

14
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

PREDAVANJE 8.
1. Da bismo tedjeli i ponovno koristili sirovine u cilju kretanja prema odrivom razvoju, koje
mogunosti moemo uzeti u obzir?

- Smanjenje potronje materijala boljim iskoritavanjem i smanjenjem koliine otpada tijekom

proizvodnje
- Zamjena materijala u sluaju onih koji postaju skupi i rijetki
- Recikliranje materijala ponovnom upotrebom ili ponovnom preradom otpada pri proizvodnji
proizvoda i dijelova proizvoda

2. to ukljuuje recikliranje proizvodnog otpada?

Recikliranje proizvodnog otpada ukljuuje ponovno koritenje proizvodnog otpada u novom
proizvodnom procesu, na primjer odsjeeni ostaci (nakon to su pre-procesuirani).

3. to ukljuuje recikliranje proizvoda

Recikliranje proizvoda ukljuuje ponovnu uporabu proizvoda ili njegovog dijela, na primjer ponovno
koritenje motora vozila (nakon to je obnovljen).

4. to ukljuuje recikliranje koritenih materijala

Recikliranje koritenih materijala je ponovna uporaba starih proizvoda i materijala u novom
proizvodnom procesu, na primjer (ponovna) prerada materijala iz otpisanih vozila (nakon to su
pre-procesuirani). Ti sekundarni materijal ili dijelovi ne moraju nuno imati nie kvalitete nego novi
materijali ili dijelovi, u tom sluaju oni se mogu ponovno koristiti. Kada se kvaliteta znatno smanjuje, oni
se mogu koristiti samo u druge svrhe.

5. to ukljuuje ponovna uporaba, koje vrste ponovne uporabe imamo, koja je razlika?
Ponovna uporaba ukljuuje zadravanje oblika proizvoda kad god je to mogue. Ovaj tip recikliranja
predstavlja visok stupanj iskoristivosti te se stoga posebno namjenjuju.
Dvije vrste ponovne upotrebe mogu se razlikovati. U prvom, proizvod ispunjava istu funkciju, npr.
posude pod pritiskom koje se mogu ponovo puniti, te u drugom razliitu funkciju, npr. Ponovno
koritenje automobilskih guma kao odbojnika na brodu.

6. Navedi i objasni postupke pred-obrade, prije recikliranja.

Prerada proizvodnog otpada i otpadnih materijala je pod snanim utjecajem neophodnih metoda pred-
obradbe (pripremne obradbe)
Sabijanje labavog otpada preanjem olakava proces punjenja u izradi metala, ali ne doputa
odvajanje materijala u mjeovitom otpadu. Stoga je prikladan samo za recikliranje nemijeanog
proizvodnog otpada i otpadnih metala, npr. limenki za hranu.
Rezanje tekih ili velikih proizvoda se moe obaviti karama i plinskim rezanjem. Ove metode su

15
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

posebno pogodne kada se materijali trebaju kasnije odvajati.

Odvajanje se moe primijeniti u postrojenjima za usitnjavanje, koja se temelje na principu drobljenja, u
kojima rotirajui eki rastavlja proizvod. U nizu s ovom drobilicom su drugi procesi, kao to su
uklanjanje praine, magnetska separacija, i separacija po veliini, i runo sortiranje materijala. Otpad iz
drobilice ima visoke kvalitete zbog svoje visoke gustoe, istoe i uniformne veliine komada.
Ove tehniki sloene i radno-intenzivne metode pred-obradbe se koriste za oko 80% otpisanih vozila i
oko 20% otpisanih kuanskih proizvoda, npr. hladnjaci. Mlinovi pruaju istu kvalitetu otpada. Oni su
tehniki sloeni, razlikuju se samo u nainu drobljenja (usitnjavanja) prije razdvajanje materijala.
Plutati/potonuti testiranje moe se povezati s drobilicama i mlinovima za poboljanje odvajanja obojenih
i nemetalnih dijelova. Teine koje isputaju mogu se koristiti kako bi se smanjili veliki komadi sivog lijeva
s velikom debljinom zida. Kemijska pred-obradba moe se koristiti za odvajanje tetnih materijala i
legura prije nego se ponovno iskoriste u izradi metala.
Budui da plastike danas ine veliki dio otpada, postaje sve vanija reciklaa ovih materijala. Pred-
obradba termoplastike se moe postii kroz usitnjavanje, pranje, suenje i granuliranje, pod uvjetom da
je otpad prethodno sortiran. To je teko za komunalni otpad. Pred-obradba mijeanog plastinog otpada
moe se provesti mehanikim odvajanjem, kao to su sortiranje, dimenzioniranje i prosijavanje, nakon
to je ralanjen na manje dijelove. Ostale metode odvajanja ukljuuju koritenje elektrostatike i plutanja
za ispitivanje gustoe. Takve metode pred-obradbe su jo uvijek u razvoju, tako da e sortiranje plastike
prije sakupljanja osigurati gospodarski odrivu alternativu. Kemijska pred-obradba se moe koristiti za
duromere i elastomere.

7. Najbolja kvaliteta otpada i ostataka, tj. najefikasnije ponovno koritenje, postie se

rastavljanjem proizvoda prije pred-obradbe. Koja je tu uloga inenjera konstruktora?
Takvo rastavljanje na odgovarajue grupe materijala mogu raditi ili za to specijalizirane tvrtke ili samo
proizvoai na posebnim linijama za rasklapanje
Preduvjete za ekonomino rastavljanje trebaju utvrditi konstruktori kroz odabrane karakteristike
oblikovanja i metode sklapanja. Ekonomina pred-obradba otpadnih proizvoda i materijala ukljuuje
prikladnu kombinaciju rasklapanja i metoda pred-obradbe.

8. Kako tee proces koji omoguuje ponovno koritenje proizvoda nakon to su se koristili po
prvi put (navedi korake procesa)?
Da bi mogli ponovno koristiti proizvode nakon to su se koristili po prvi put, potreban je proces koji
obuhvaa sljedee korake:

- kompletno rastavljenje
- ienje
- ispitivanje
- prenamjena vrijednih dijelova, popravak istroenih podruja, prerada dijelova da se prilagode,
zamjena nekorisnih dijelova novima
- ponovno sklapanje
- ispitivanje

16
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

9. Koje su dvije metode koje se koriste za obnavljanje proizvoda

Prva metoda zadrava identitet izvornog proizvoda, to jest, dok se mijenjaju i prerauju dijelovi,
konfiguracija dijelova se zadrava i tolerancije su podeene. Npr., motor obnovljen koritenjem ove
metode e zadrati svoj izvorni serijski broj.
Druga metoda razbija izvorni proizvod na takav nain da su svi dijelovi tretiraju kao novi, zajedno sa
svojim individualnim tolerancijama. Rezultat toga je da se obnovljeni originalni dijelovi i novi dijelovi
kombiniraju u fazi ponovnog sklapanja kao da su svi novi. Ova metoda ima obeavajuu budunost jer
se ista proizvodna i montana postrojenja mogu koristiti i za obnovljene i za originalne proizvode.

10. U kojim fazama konstruiranja razmatramo mogunosti recikliranja budueg proizvoda?

11. Navedi glavne smjernice dizajna za reciklau.

- Kompatibilnost materijala
- Odvajanje materijala
- Suelja prikladna za pripremnu obradu (pred-obradu)
- Ekonomino rasklapanje
- Materijali visoke vrijednosti
- Opasni materijali

12. to znai smjernica 'kompatibilnost materijala'?

Vrlo je teko konstruirati proizvode nainjene od jednog materijala koji se moe lako ponovo preraditi.
Za nedjeljive jedinice, dakle, cilj treba biti koristiti materijale koji su kompatibilni s obzirom na ponovnu
preradu. Ovo rezultira ekonominijim i kvalitetnijim izlazom iz procesa.
Da bi ostvarili ovaj cilj, trebaju biti poznati proizvodni zahtjevi za ponovnu obradu. Ovdje je korisno
definirati takozvane skupine otpadnih materijala ili osnovne materijale u odnosu na koje biramo
kompatibilne materijale. Sve dok se openito definiraju grupe materijala od strane strunjaka za
17
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

materijale i industrije za obradu materijala, konstruktori bi trebali provjeriti kompatibilnost materijala u

svakom konkretnom sluaju sa strunjacima. To je osobito vano za velike serije proizvodnje s velikim
potencijalom za recikliranje.

13. to znai smjernica 'odvajanje materijala'?

Kada se kompatibilnost materijala ne moe realizirati za neodvojive dijelove ili sklopove, dodatna
suelja treba uvesti da bi se proizvodi razgradili na takav nain da se nekompatibilne (nespojive)
materijale moe razdvojiti tijekom pripremne obradbe (pred-obradbe), na primjer kroz rasklapanje
(demontau).

14. to znai smjernica 'suelja prikladna za pripremnu obradbu (pred-obradbu)'?.

Suelja koja podravaju visokokvalitetne i ekonomine pred-obradbe trebaju biti takva da im je lako
pristupiti i da ih je lako rastaviti, a nalaze se u blizini vanjskih rubova proizvoda. Kompozitne konstrukcije
obino zahtijevaju vie napora pri reciklai i treba ih, gdje je to mogue, izbjegavati.

15. to znai smjernica Ekonomino rasklapanje

Jednostavni alati, automatski procesi i neobuavano osoblje se preferiraju, osobito za
rastavljanje na otpadu.

16. to znai smjernica Materijali visoke vrijednosti

Vrijedni i rijetki materijali bi trebali biti smjeteni povoljno i oznaeni kako bi se
olakalo odvajanje.

17. to znai smjernica Opasni materijali

Materijali, tekuine i plinovi koji mogu biti opasni za ljude i okoli tijekom pripremne obradbe (pred
obradbe) ili izravne ponovne obrade trebaju biti takvi da ih je lako odvojiti ili ukloniti.

18. Navedi smjernice za obnovu (remont) pri oblikovanju

- Osigurati jednostavno i bez oteenja rasklapanje za daljnje smjernice za rasklapanje i

koncepte koji e olakati rasklapanje - i usporediti s odjeljkom
- Osigurati da se svi dijelovi za viekratnu upotrebu lagano i bez oteenja iste.
- Omoguiti ispitivanje i sortiranje kroz odgovarajue oblikovanje
- Pojednostaviti preradu dijelova ili uklanjanje materijala osiguravajui dodatni materijal i sredstva
za lociranje, stezanje i mjerenje
- Pojednostaviti ponovno sklapanje jednokratne i male serije proizvodnje pomou postojeih
alata.

18
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

19. to zna o oznaavanju mogunosti recikliranja

Mogunosti recikliranja i potrebne procedure za recikliranje sklopova i modula bi trebali biti oznaeni u
skladu s predloenom strategijom reciklae i oblikovanje bi trebalo biti razvijeno s ciljem da ispuni tu
strategiju. To omoguuje jednostavno i sigurno usvajanje potrebnih procesa i mjera za recikliranje.

20. Opii evaluaciju mogunosti recikliranja

Pri razvoju novih proizvoda, potrebno je procijeniti varijante rjeenja s aspekta mogunosti reciklae.
Kriteriji recikliranja jednostavno mogu biti ukljueni u postupku evaluacije
Da bi odredili ukupnu ocjenu, ocjena recikliranja moe se kombinirati s tehniko/ekonomskim ocjenama
proizvoda.
Takvi postupci evaluacije mogu se proiriti u procjenu utjecaja proizvoda (product impact assessment)

19
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

PREDAVANJE 9.

1. to je prototip? Objasni.

Iako se u rjeniku prototip definira samo kao imenica, u praksi razvijanja proizvoda rije se koristi kao
imenica, kao glagol i kao pridjev. Na primjer:
- Industrijski dizajneri proizvode protipove svojih koncepata (imenica)
- Inenjeri prototipe dizajniraju (engineers prototype a design, u engl je to glagol)
- Programeri piu programe prototipova. (Software developers write prototype
programs. pridjev)
Mi definiramo prototip kao 'aproksimaciju proizvoda u jednoj ili vie dimenzija interesa.' Pod ovom
definicijom, svaki objekt (entity) koji izlae bar jedan aspekt proizvoda koji je od interesa proizvodnom
timu, moe se promatrati kao prototip. Ova definicija odstupa od standardne upotrebe koja ukljuuje
razliite forme prototipova kao to su konceptualne skice, matematiki modeli, simulacije, dijelovi za
ispitivanje, i potpune funkcionalne prije produkcijske verzije proizvoda. Prototajping (izrada prototipova)
je proces razvijanja jedne takve aproksimacije proizvoda.

2.to je fiziki, a to analitiki prototip?

Prototip moe biti korisno klasificiran u dva pogleda, dvije dimenzije. Prva dimenzija je stupanj do kojeg
je prototip fiziki suprotno analitikom. Fiziki prototipi su opipljivi predmeti kreirani radi aproksimacije
proizvoda. Aspekti proizvoda koji su od interesa razvojnom timu se ugrauju u predmet radi ispitivanja i
eksperimenta. Primjeri fizikih prototipova ukljuuju modele koji izgledaju kao proizvodi, da testiraju
ideju-koncept veoma brzo, i eksperimentalni hardver da potvrdi funkcionalnost proizvoda. Slika 12-3
prikazuje tri oblika fizikih prototipova koritenih za razliite svrhe.
Analitiki prototipovi predstavljaju proizvod u neopipljivom obliku najee matematikom ili vizualnom.
Primjeri analitikih prototipova ukljuuju raunalne simulacije, sisteme jednadbi, i raunalne modele 3D
geometrije. Slika 12-4 prikazuje tri oblika analitikih prototipova koritenih za razliite svrhe.

3.to je sveobuhvatni a to usmjereni (fokusirani) prototip?

Druga dimenzija je stupanj do kojeg je prototip sveobuhvatan, za razliku od usmjerenog (fokusiranog).
Sveobuhvatni prototipovi imaju gotovo sve karakteristike krajnjeg proizvoda te odgovaraju svakodnevnoj
upotrebi rijei prototip. Tako da je to dostojna radna verzija samog proizvoda. Primjer obuhvatnog
prototipa je onaj koji je dat naruitelju u svrhu da identificiraju svaki preostali nedostatak prije putanja u
proizvodnju.

20
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

Suprotno gore navedenim prototipovima, usmjereni (focused) prototipovi implementiraju jedan ili
nekoliko znaajki proizvoda. Primjeri ovakvih prototipova ukljuuju modele od pjene da se istrai oblik
proizvoda i runo ugraenu elektroniku da bi se ispitao elektroniki rad konstrukcije.
Uobiajena praksa je da se koriste dva ili vie usmjerenih prototipa zajedno da bi se ispitale sve
znaajke proizvoda. Jedan od njih je najee looks-like prototip, a drugi je works-like prototip.
Gradnjom dva fokusirana prototipa tim je u mogunosti odgovoriti na pitanja mnogo prije nego sa jednim
sveobuhvatnim prototipom.

4.Kako prototip slui kao alat za uenje?

Uenje (Learning): Prototip se najee koristi da bi se odgovorilo na dva tipa pitanja:
1. Hoe li raditi?
2. Koliko dobro e zadovoljiti potrebe kupca?.
Kada se koriste da bi se odgovorilo na ovakva pitanja, prototipovi slue kao alati uenja.
U razvoju kotaa PackBot-a, tim je izradio nove usmjerene-fizike prototipove nove geometrije kotaa
sa spiralnim bicama. Kotai su bili montirani na optereenoj platformi i bacali su ih s razliitih visina da
bi ispitali apsorpciju udara i vrstou kotaa. Slika 12-6 pokazuje nekoliko prototipova kotaa i jedan test
udara. Takoer u razvoju konstrukcije kotaa, matematiki modeli bica su analizirani da bi se
procijenila krutost i vrstoa kotaa.
Ovo je jedan primjer fokusiranog-analitikog prototipa koritenog kao alata za uenje.

5.Kako prototip slui kao alat za komunikaciju?

Komuniciranje (Communication): Prototipovi obogauju komunikaciju sa top-menadmentom,
prodavaima, partnerima, pridruenim lanovima tima, kupcima, te investitorima. Ovo je djelomino
istina za fizike prototipe: vizualni, opipljivi, 3D reprezentacija proizvoda je mnogo laka za shvatiti nego
verbalni opis ili ak skica proizvoda.
Kad se razvijala korisna nosivost za PackBot, komunikacija izmeu inenjera, menadera, dobavljaa, i
kupaca je poboljana kroz upotrebu look and feel prototipova. Novi korisnici esto ne cijene malu
veliinu ploe na koju teret PackBota treba stati; fiziki model jasno ilustrira ovo prostorno ogranienje.
Grubi fiziki prototip pokazan na Slici 12-3(a) se koristio da iskomunicira ranim korisnicima fiziku
veliinu PackBNota i opseg pokretljivosti njegove ruke koja dri kameru. Ovaj model je bio izraen od
komponenti koje su izraene tehnologijom brze izrade prototipova, spojeni i obojeni da bi predstavili
stvarnu veliinu i izgled proizvoda.

6.Kako prototip slui kao alat za integriranje?

Integriranje (Integration): Prototip se koristi da bi se osiguralo da dijelovi i podsustavi proizvoda rade
kao to je i oekivano. Sveobuhvatni fiziki prototipovi su najkorisniji integrirajui alati u razvoju
proizvoda, zato to zahtijevaju montau i fiziku povezanost svih dijelova i pod-sklopova koji ine
proizvod. Radei tako prototip prisiljava na koordinaciju meu razliitim lanovima razvojnog tima. Ako
kombinacija bilo koje komponente proizvoda ometa ukupnu funkciju proizvoda, problem moe bit
otkriven kroz fiziku integraciju u sveobuhvatni prototip.
esta imena za ove sveobuhvatne fizike prototipove su 'ispitni stol' (testbed), alfa (alpha), beta (beta)
ili tvorniki (preproduction) prototipovi. Takva dva prototipa PackBota su prikazana na Sl. 12-7.

21
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

U alfa prototipu, radio ureaji su vidljivi u centru robota. U beta prototipu, radio ureaji su integrirani u
tijelo radi zatite od oteivanja. Opsena ispitivanja alfa prototipa su pomogla da se definira nekoliko
poboljanja na sistemu za praenje, koji je rekonstruiran prije izrade beta prototipa. Daljnja ispitivanja
beta prototipa su ukljuivala irok spektar terenskih uvjeta, kao to su blato, pijesak, voda i sl.
Prototipovi takoer pomau u integriranju perspektiva razliitih funkcija lanova u timu za razvoj
proizvoda (Leonard-Barton, 1991). Jednostavan fiziki model oblika proizvoda moe se koristiti kao
medij kroz koji e se lanovi iz marketinga, konstruktora i proizvodnje sloiti u temeljnim konstruktorskim
odlukama.
U mnogim procesima razvijanja softvera koriste se prototipovi da bi integrirali aktivnosti nekoliko
programera software-a. Microsoft, na primjer, koristi 'dnevnu gradnju', u kojoj nove verzije proizvoda
sastavlja na kraju svakog dana. Oni koji razvijaju softver 'ekiraju' svoj kod u fiksno vrijeme svaki dan
(npr. u 17:00) i tim prevodi kod da bi kreirao novu verziju prototipa softvera. Posljednja verzija software-
a se na kraju testira i koristi od strane svih lanova tima (u praksi Microsofta to zovu 'eating your own
dog food'). Ova praksa svakodnevnog kreiranja sveobuhvatnih prototipova osigurava da se rad kreatora
softvera uvijek sinkronizira i integrira. Svi konflikti se odmah detektiraju i tim se nikad ne moe udaljiti
vie od jednog dana od radne verzije proizvoda (Cusumano, 1997).

7.Kako prototip slui kao alat za donoenje odluka (prekretnice)?

Prekretnice (Milestones): Naroito u posljednjim koracima razvoja proizvoda, prototipovi se koriste kao
dokaz da je proizvod postigao eljenu razinu funkcionalnosti. Prekretniki prototipovi pokazuju progres i
napredak, te slue za nametanje rasporeda. Visoki menadment (ponekad i kupac) esto zahtijeva
prototip koji demonstrira odreene funkcije proizvoda prije nego proizvod bude puten u proizvodnju. Na
primjer, u mnogim vladinim nabavkama, prototip mora proi 'kvalifikacijski test' prije nego to ugovara
pone s proizvodnjom.
Glavna prekretnica za razvoj PackBot-a bio je test kod vojske SAD-a (U.S. Army). Taj test je izgledao
tako to bi PackBot bio izbaen sa pokretnog vozila i kontroliran od strane vojnika koji je imao
minimalnu obuku u vezi upravljanja robota i u nepoznatoj sredini. Da bi se proao test nije smjelo biti
greaka u radu sistema robota i njegovog suelja..
Kako se svi prototipovi koriste za sve etiri upotrebe, neki tipovi su pogodniji za odreene potrebe od
drugih i obrnuto to emo prikazati u Tablici 12-8.:

8.Sveobuhvatni fiziki prototip slui kao alat za (zaokrui tone odgovore):

a) uenje
b) komunikaciju
c) integriranje
d) prekretnice

22
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

9.Sveobuhvatni analitiki prototip slui kao alat za (zaokrui tone odgovore):

a) uenje
b) komunikaciju
c) integriranje
d) prekretnice

10. Usmjereni fiziki prototip slui kao alat za (zaokrui tone odgovore):
a) uenje
b) komunikaciju
c) integriranje
d) prekretnice

11. Usmjereni analitiki prototip slui kao alat za (zaokrui tone odgovore):
a) uenje
b) komunikaciju
c) integriranje
d) prekretnice

12. Objasni tvrdnju: Analitiki prototipovi su generalno fleksibilniji od fizikih prototipova.

Budui da je analitiki prototip matematika aproksimacija proizvoda, on e generalno sadravati
parametre koji e biti razliiti, s ciljem da se prikae to vie alternativa dizajna. U veini sluajeva,
promjena parametra u analitikom prototipu je laka od mijenjanja atributa fizikog prototipa.
Npr. zamislite analitiki prototip pogonskog sustava PackBota koji ukljuuje set jednadbi koje
prezentiraju elektrini motor. Jedan od parametara u matematikom modelu motora je moment koenja.
Variranje ovog parametra i zatim rjeavanje jednadbi je mnogo lake nego mijenjanje motora u
fizikom prototipu.
Analitiki prototip ne samo da je laki za promijeniti od fizikog, nego takoer doputa vee promjene od
onih koje bi mogle biti napravljene u fizikom prototipu. Iz ovih razloga, analitiki prototip esto prethodi
fizikom prototipu. Analitiki prototip se koristi da suzi raspon izvedivih parametara, i onda se koristi
fiziki prototip za fino podeavanje ili potvrdu konstrukcije.

13. Objasni tvrdnju: Fiziki prototipovi su potrebni za otkrivanje nepredvienih

pojava.
Fiziki prototipovi esto otkriju nepredviene pojave potpuno nevezane s izvornim ciljem prototipa.
Jedan razlog za ova iznenaenja je taj da svi zakoni fizike vae kada tim eksperimentira s fizikim
prototipom. Fiziki prototipovi namijenjeni da istrauju isto geometrijska pitanja e takoer imati
termika i optika svojstva. Neka od sluajnih svojstava fizikog prototipa su ireleventna za krajnji
proizvod i ponaaju se kao smetnje prilikom testiranja. Bilo kako bilo, neka od sluajnih svojstava e se
takoer manifestirati u krajnjem proizvodu. U ovakvim sluajevima, fiziki prototip moe posluiti kao
alat za detektiranje nepredvienih i tetnih pojava, koje se mogu poveati u finalnom proizvodu.
Primjer za ovo na naem PackBot-u je test povlaenja prstiju hvataljke s razliitim premazima. Tim je
otkrio da neke prevlake sa dobrim prihvaanjem imaju malu izdrljivost.

23
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

Analitiki prototip ne moe otkriti pojave koje nisu dijelom osnovnog analitikog modela na kojem je
prototip baziran. Zbog ovog razloga, najmanje jedan fiziki prototip je uvijek
potreban u razvoju proizvoda.

14. Objasni tvrdnju: Prototipovi mogu smanjiti rizik od skupog ponavljanja

(iteracija).
Slika 12-9. ilustrira ulogu rizika i iteracija u razvijanju proizvoda. U mnogim sluajevima, rezultat
ispitivanja moe diktirati da li e razvojni zadatak morati biti ponovljen. Npr. ako se lijevani dio slabo
uklapa sa dijelovima u spoju, moda e kalup za lijevanje morati biti ponovo napravljen. Na Slici 12-9,
30% rizika vraanja kalupa nakon ispitivanja uklapanja dijela je predstavljen strelicom oznaenom sa
vjerojatnou od 0,30. Ako gradnja i ispitivanje prototipa znatno poveava vjerojatnost da e se naredne
aktivnosti odvijati bez iteracija (npr. sa 70% na 95%, kao na Sl.12-9) faza izrade prototipa moe biti
odobrena. Predviene prednosti prototipa u smanjenju rizika moraju biti vrijedne u odnosu na vrijeme i
novac koji su potrebni za njegovu izradu i ispitivanje. Ovo je naroito vano za sveobuhvatne prototipe.
Proizvodi koji su visokorizini ili nesigurni, zbog skupih greaka, nove tehnologije, ili revolucionarne
prirode proizvoda, imati e koristi od ovakvog prototipa. U drugu ruku, proizvodi na kojim pogreke nisu
toliko skupe, i koji koriste poznate tehnologije, nee puno smanjiti rizike gradnjom prototipa. Veina
proizvoda se nalaze izmeu ovih ekstrema. Slika 12-10. predstavlja spektar situacija s kojima se
moemo sresti u razliitim tipovima razvojnih projekata.

15. Objasni tvrdnju: Prototip moe ubrzati druge razvojne korake.

24
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

Ponekad dodatak kratke faze prototipiranja moe omoguiti da sljedea aktivnost bude mnogo bre
zavrena nego u sluaju da se ne radi prototip. Ako je dodatno vrijeme koje je potrebno za fazu
prototipiranja manje od utede vremena u trajanju sljedee aktivnosti, onda je ova strategija prikladna.
Jedna od najeih pojava u ovoj situaciji je dizajniranje kalupa (Slika 12-11). Naime, postojanje fizikog
modela za geometrijski kompleksne dijelove doputa dizajneru kalupa bre vizualizirati i dizajnirati alate
za kalup.

16. Objasni tvrdnju: Prototip moe restrukturirati ovisnosti zadataka.

Na vrhu Slike 12-12. ilustrirat emo zadatke koji su zavreni sekvencijalno. Mogue je istovremeno
zavriti neke od zadataka gradnjom prototipa. Npr., testiranje softvera moe ovisiti o postojanju fizikog
strujnog kola. Radije nego ekati proizvedenu verziju printane ploe da se koristi u testiranju, tim moe
brzo izraditi prototip (npr. runo raenu printanu plou) i koristiti ga za testiranje.

17. Navedi dvije tehnologije izrade prototipova.

Na stotine razliitih tehnologija za izradu prototipa se koristi za proizvodnju istih, naroito
fizikih prototipova. Dvije tehnologije su se pokazale kao posebno vane u posljednjih 20
godina: 3D kompjutersko modeliranje (3D CAD) i izrada slobodnih oblika.

18. Koje su prednosti 3D CAD modeliranja u prototajpingu?

1. Mogunost jednostavnog prikazivanja 3D oblika dizajna
2. Mogunost stvaranja foto-realistinih slika za procjenu izgleda proizvoda
3. Mogunost automatskog prorauna fizikih veliina kao to su masa i volumen
4. Efikasnost koja proizlazi iz jednog i samo jednog kanonskog opisa dizajna, od kojeg se drugi,
vie fokusirani opisi, kao to su pogledi poprenog presjeka i izrada crtea, mogu stvoriti

19. Kako se 3D CAD modeli koriste kao analitiki prototipovi, objasni.

Kroz uporabu CAE alata, 3D CAD modeli su poeli da bivaju koriteni kao analitiki prototipovi. U nekim
postavkama to moe eliminirati jedan ili vie fizikih prototipova. Kada se 3D CAD model koristi za
paljivo planiranje finalnog sklopa proizvoda i detekciju geometrijskih interferencija izmeu dijelova,
zaista mogu eliminirati potrebu za prototip u mjerilu 1:1.

20. to je rapid prototyping (brza proizvodnja prototipova)?

3D Systems je 1984. god predstavio prvi sustav za izradu slobodnih oblika. Ta tehnologija, nazvana
stereolitografija, i nekoliko konkurentskih tehnologija koje su slijedile, stvaraju fizike objekte direktno sa

25
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

3D CAD modela i mogu se nazvati i 3D printanje. Ta skupina tehnologija je esto nazvana rapid
prototyping (brza proizvodnja prototipova).

21. Navedi 4 koraka metode za planiranje svakog prototipa tijekom razvojnog projekta proizvoda.
Korak 1: Definirati svrhu prototipa
Korak 2: Utvrditi stupanj aproksimacije prototipa
Korak 3: Opisati plan eksperimenta
Korak 4: Stvoriti raspored za nabavu, konstruiranje i testiranje

22. Objasniti postupak: Utvrditi stupanj aproksimacije prototipa.

Sjetite se 4 svrhe prototipova: uenje, komunikacija, integracija i prekretnice (odluke). Pri definiranju
svrhe prototipa, tim zapisuje specifine potrebe to komunikacijske to za uenje. lanovi tima takoer
zapisuju bilo kakve potrebe za integracijom i da li je prototip zamiljen kao sveobuhvatna prekretnica
projekta ili ne.

23. Objasniti postupak: Opisati plan eksperimenta u prototajpingu.

U veini sluajeva se upotreba prototipova pri razvoju proizvoda moe nazvati eksperimentom. Dobra
eksperimentalna vjetina pomae pri maksimalnom iskoritavanju napora uloenog u prototip. Plan
eksperimenta se sastoji od odreivanja varijabli eksperimenta, testnog protokola, indikacija koja
mjerenja se izvode i plan za analizu rezultata. Kada se moraju istraiti mnoge varijable, efikasan plan
eksperimenta puno olakava taj proces. (Poglavlje 13, robustni dizajn, raspravlja o planiranju
eksperimenata u detalje).

24. Objasniti postupak: Stvoriti raspored za nabavu, konstruiranje i testiranje prototipova.

Zbog injenice da se konstrukcija i testiranje prototipova moe smatrati kao pod-projekt unutar
sveobuhvatnog razvojnog projekta, tim ima koristi od izrade rasporeda aktivnosti vezanih za prototip. Tri
datuma su posebno vana pri definiranju izrade prototipa.
Prvo, tim definira kada e dijelovi biti spremni za sklapanje (to se katkad zove buket of parts datum,
kanta s dijelovima).
Drugo, tim definira datum kada e se prototip po prvi puta testirati. (to se ponekad zove smoke test
datum, jer tog datuma tim po prvi put spaja prototip na elektrinu energiju i trai dim u proizvodima sa
elektronikim sustavima).
Tree, tim definira datum kada oekuje zavretak testiranja i finalne rezultate.

25. to je alfa prototip?

Alpha prototipovi se tipino koriste da bi se procijenilo da li proizvod radi kao to je zamiljeno. Dijelovi
u alpha prototipu su obino slini po geometriji i materijalu onima koji se koriste u produkcijskoj verziji
proizvoda, ali su veinom izraeni pomou postupaka za proizvodnju prototipova. Na primjer, plastini
dijelovi u alpha prototipovima mogu biti strojno proizvedeni ili lijevani od gume umjesto injekcijski lijevani
kako bi to bilo u proizvodnji.

26
Integrirani razvoj proizvoda-2.kolokvij

26. to je beta prototip?

Beta prototipovi su tipino koriteni da bi se procijenila pouzdanost i da bi se otkrile preostale greke u
proizvodu. Ti prototipovi e esto daju kupcima da bi se ispitali u radnom okruenju. Dijelovi beta
prototipova su obino izraeni u pravom proizvodnom procesu ili dobiveni od planiranih dobavljaa ali
se proizvod obino ne sklapa sa zamiljenim finalnim obradama. Na primjer, plastini dio u beta
prototipu je moda i proizveden injekcijskim lijevanjem ali e prije biti sastavljen od strane tehniara u
prodavnici nego u proizvodnom pogonu sa automatskom opremom.

27. to je pred-produkcijski prototip?

Pred-produkcijski prototipovi su prvi proizvodi proizvedeni u potpunom proizvodnom pogonu. U tom
trenutku proizvodnja se ne odvija punom parom ali izrauje ograniene koliine proizvoda. Ti prototipovi
se koriste da bi se utvrdila proizvodna sposobnost, podloni su daljnjem testiranju i esto se dostavljaju
eljenim kupcima. Pred-produkcijski prototipovi se esto nazivaju i pilot-proizvodnja (pilot-production
prototypes).

27