1

Seminarski rad iz
Prouavanja rada:

JUST IN TIME









2

Sadraj


1. Uvod ................................................................................................................................. 3
2. Kritiki osvrt na odabranu literaturu ............................................................................. 7
3. Povezanost s prethodno predstavljenim konceptima u sklopu kolegija prouavanja
rada .................................................................................................................................... 14
4. Bibliografija ................................................................................................................... 15
















3

1. Uvod
Just in time je ekonomski pojam strategije kojom se smanjuju trokovi proizvodnje, gubi se
potreba za velikim trokovima skladitenja repromaterijala, te se sirovine iskoritavaju u
najkraem moguem roku u proizvodnom procesu. Proces i faze proizvodnog procesa
usklauju se, kao i izjednaavanje kapaciteta. To je sustav iji je glavni zadatak eliminiranje
svega nepotrebnog.
Just in time moemo nai pod terminima Proizvodnja bez zaliha, Nulte zalihe, Lean
proizvodnja, Toyota sistem, Japanska proizvodnja, World-class proizvodnja ili
Ujednaeni tok proizvodnje.
Najveu isplativost tog naina poslovanja pokazala je Toyota nakon Drugog svjetskog rata,
pogotovo 70-ih godina prolog stoljea. Ideja je bila da se proizvodi i materijal dostavljaju
samo u trenutku kada on doista treba, tj. da su zalihe vrlo male izmeu razliitih faza u
proizvodnji. Elementi svojstveni za just in time su:
a) Jidoka - japanska rije za poboljanje procesa na nain da on bude to
jednostavniji, kako bi se detektirale smetnje i otkrili uzroci greaka. Npr. kontrolne
svjetiljke iznad svakog stroja- svjetlost oznaava da postoji problem, gdje je
problem i koliko je kritian. Svaki radnik na traci ima pravo zaustaviti traku da se
problem rijei.
b) Smanjenje vremena pripreme proizvodnje - priprema proizvodnje za novu seriju se
mora napraviti u to kraem vremenu i to jeftinije mogue; Primjer Toyote:
zamjenu alata mogli su napraviti sami radnici na traci to je skratilo vrijeme
pripreme
c) Kanban - sustav pomou kojeg se signalizira proizvodnja ili dobava novog
materijala i zapravo predstavlja pull sustav proizvodnje. Kada se javi potreba za
materijalom, alje se kanban kontejner do mjesta gdje se treba napuniti s
materijalom.
Smatra se dijametralno suprotnim zapadnim trendova u razvoju sustava upravljanja
proizvodnjom u tom istom razdoblju:
1. JIT (just in time) kao suprotnost JIC (just in case) ili filozofiji da je bolje imati
malo vika nego malo manjka.
2. Proizvoditi u malim serijama (od 1 komada) bolje nego u velikim serijama jer
se moe proizvod prilagoditi kupcu
proizvodi ono to se trai - nije potrebno stvarati potranju (marketing manje
znaajan i svakako nii trokovi i rizici prodaje
4

moe se konstantno usavravati i doraivati proizvod i proces (jer je
nedostatak ili kanjenje zalihe zapravo signal da je potrebno doraditi proces)
3. Proces (pogon) se smije zaustaviti ako postoje neusklaenosti, dapae mora
4. Radnika je bolje ire specijalizirati (fleksibilnost, bolje razumijevanje
problematike, vea motiviranost)
5. Timsko odluivanje i timska odgovornost bolji su od individualizacije
odgovornosti
6. JIT (Just in time) umjesto MRP (Material requirements planning)
7. Plitke organizacije (lean-mean) umjesto visokih hijerarhija
8. Kvaliteta je besplatna, a ne-kvaliteta je ono to kota
9. Izbor dobavljaa ne ovisi o cijeni (cijena odraava trokove) nego o kvaliteti i
vremenu isporuke, te spremnosti na prilagoavanje. Kako bi obje strane potivale
odnos uzajamne zavisnosti s dobavljaima se potpisuju ekskluzivni dugoroni
ugovori + konkurencija meu dobavljaima garantira korektan odnos
Devedesete godine su godine preuzimanja japanskog modela organizacije i u ostatku svijeta,
bilo zbog kupovine zapadnih poduzea (osobiti amerikih) od strane japanskih proizvodnih
grupacija, bilo zbog pokuaja preslikavanja japanske prakse upravljanja.
Promatra se cijeli sustav, koji je sastavljen od vie faktora. tedi se na skladitenju,
pritubama, papirologiji, koliini pogreaka u proizvodnom procesu Sustav se nadzire
iznutra pa tako svaki radnik ima pravo iznijeti pritube na proizvodni proces i upozoriti na
pogreke. Dok se sve ne uskladi, treba vremena i strpljenja, ali kada se odluka pone vraati,
sustav bolje funkcionira. Just in time je rezultat koji se poslovno oekuje, ne startna toka.
Eliminira aktivnosti koje ne donose novu vrijednost, ukljuuje dobavljae i kupce, krae
pripremno zavrno vrijeme i manje zaliha u proizvodnji. Napada gubitke, otkriva probleme i
uska grla uzrokovane varijabilnou, ostvarivanje protone proizvodnje. Savjet iznutra
vrijedi zlata. Radnik ima pravo zaustaviti stroj ako smatra da neto nije u redu i da moe
bolje. Na primjer, u posljednjih 50 godina Toyota je uspjela postii vie od deset milijuna
poboljanja na svojim proizvodima. Just in time metoda uspjena je ako je kvaliteta dijelova
visoka i ako nema velikih zaliha i skladitenja. Uz to, potrebna je vrsta suradnja sustava s
dobavljaima, lokacija dobavljaa u blizini kompanije, timski rad i veliina proizvodnje u
skladu s potranjom. Rezultat svega jest zadovoljan kupac. Nevjerojatno zvui podatak da u
Toyotinim tvornicama dijelovi za proizvodnju stoje maksimalno etiri sata u skladitu. Osim
navedenog, cilj je metode postii da se jednaki dijelovi rabe u to veem broju proizvoda neke
tvornice. I Nijemci rabe tu metodu pa tako Audi TT i koda Octavia rabe 60 posto jednakih
dijelova makar su klasom i cjenovnim razredom njihovi automobili kilometrima udaljeni.
Pomou just in time sustava koriste se materijali, dijelovi i sklopovi samo u potrebnoj koliini
s najmanjim moguim vremenom protoka. Takoer se nastoji eliminirati potreba dvostruke
5

kontrole kvalitete i to kod proizvoaa i prilikom eliminiranja poiljki kod kupca. Takav
proizvodni proces podrazumijeva da svaki zaposlenik mora provjeriti posao koji je obavljen u
koraku ispred, jer to je ujedno preduvjet da svoj posao obavi dobro.
Da bi just in time metoda bila uspjena moraju biti ispunjeni mnogobrojni zahtjevi:
1. kvaliteta dijelova mora biti visoka manjkavi dijelovi mogu zaustaviti montanu liniju;
2. bez ili sa minimalnim zalihama;
3. mora postojati pouzdana povezanost i vrsta kooperacija s dobavljaima;
4. idealno bi bilo kad bi dobavljai bili locirani u blizini kompanije, uz dostupan pouzdan
transport;
5. veliina proizvodnje ovisi o potranji;
6. trai se timski rad, a zaposlenici su odgovorni za odravanje svoje opreme, efovi
(menaderi) su treneri i mentori koji potuju svoje zaposlenike i aktivno sudjeluju u procesu
proizvodnje;
7. zadovoljstvo kupaca.
Just in time faktori uspjeha: obueni zaposlenici, dobavljai, fleksibilan raspored i procesi,
kvaliteta, malo serijska proizvodnja/kratka priprema, TPM, Pull terminiranje (PUSH
sustavmaterijal se vue na sljedee mjesto bez obzira je li resurs raspoloiv. PULL
(JIT)materijal se gura na radna mjesta upravo kada je potreban), nula zaliha, nula defekata,
veliina serije = 1.
Ciljevi JIT sustava vie skupina meusobno uvjetovanih ciljeva
1. Partnerski odnos s dobavljaima: smanjiti broj dobavljaa, ee isporuke, skratiti vrijeme
od isporuke do narudbe, lokacija na bliskim udaljenostima, koordinirani rast i
razvoj(smanjuje rizik curenja povlatenih/tehnikih informacija, optimizira visinu ulaganja,
jami veu vjerojatnost povrata ulaganja);
2. Projektiranje proizvoda: smanjiti broj dijelova, savrena kvaliteta
3. Politika zaliha: izbjegavanje zaliha ili tzv. proizvodnja bez zaliha (zero-inventories),tj,
u stvari minimalne zalihe (upravo ona koliina koje e se preraditi u neposrednom vremenu);
4. Projektiranje procesa i politika kapaciteta: specijalizacija pogona, krai transportni putovi,
manji pogonski prostor, manji transportni kapaciteti, manje skladinog prostora, kontinuirana
poboljanja procesa (postizanje stalnog unapreenje kvalitete i smanjenje trokova kroz
projektiranje procesa), projektiranje za fleksibilnost (brzu zamjenu alata) - SMED (single
minute exchange of dies);
5. Ljudski potencijali (valorizacija i razvoj vlastitih kulturnih specifinosti): timsko
rasporeivanje poslova, timovi kvalitete, manje osoblja, manje tipova zaposlenika (liste
zanimanja), ira specijalizacija i obuavanje za razliite poslove (rotacija) - fleksibilnost
osoblja, inicijative i ideje;
6

6. Sustav upravljanja proizvodnjom: tijek informacija prati tijek materijala, decentralizirano
upravljanje proizvodnjom, manje formalnog izvjetavanja (kanban), manje inspekcijskih
toaka, operativno planiranje neposredno - automatizam neposrednog dogovaranja dva
uzastopna mjesta obrade
Trokovi i koristi JIT (Just-in-time) proizvodnje:
Just-in-time sustav proizvodnje jedan je od najrazvijenijih sustava kojima se nastoji poboljati
poslovanje tvrtke te ukloniti sve nedostatke u tvrtci. Just in time zapravo ne predstavlja sustav
ve skup ideja kojim e se poveati produktivnost rada i ukupno poslovanje poduzea. Taj
sustav se jo razvija i nije ba rasprostranjen u svim zemljama. Najvie primjene tog sustava
ima u Japanu gdje je i razvijen ali i u Americi. Just in time sustavom se nastoji poboljati
poslovanje na nain da se zalihe minimiziraju i time se uklone trokovi koji inae
predstavljaju najznaajnije trokove za tvrtku. On predstavlja zapravo jednu filozofiju
poslovanja gdje ljudi (zaposlenici) moraju savreno funkcionirati kako bi i taj sustav
funkcionirao. Menadment mora ukljuiti i zaposlenike u donoenje odluka, te zaposlenici
kontroliraju itav proizvodni sustav, otkrivaju pogreke i ispravljaju ih. Kako bi Just in time
sustav funkcionirao, cijeli lanac od dobavljaa pa sve do kupca mora biti savreno integriran.
Dobavlja mora isporuiti materijal na vrijeme a materijal mora biti savrene kvalitete. Zbog
toga je potrebna dugorona suradnja (dugoroni ugovori izmeu tvrtke i dobavljaa) i mora
postojati povjerenje izmeu tvrtke i njezinih dobavljaa. Implementacija Just in time sustava
predstavlja veliki troak za tvrtku s obzirom da se mora provesti reinenjering poslovnih
procesa u tvrtki, ali donosi niz prednosti i koristi za tvrtku. Neke od njih su smanjenje
trokova rada, smanjenje transportnih trokova, vea motiviranost zaposlenika, smanjenje
vremena za proizvodnju proizvoda, visoka kvaliteta proizvoda, nema manipulacija zalihama u
skladitu (minimalne zalihe),
Osim prednosti, JIT ima i nedostatke a to su ovisnost o dobavljaima (ako dobavlja ne
isporui materijal na vrijeme nastaje zastoj cjelokupnog sustava veliki trokovi), vee
posljedice pogreaka u proizvodnji (pogreka u proizvodnji dovodi do nemogunosti
ispunjenja narudbi na vrijeme),







7

2. Kritiki osvrt na odabranu literaturu
Tijekom vremena deavale su se revolucije u podruju privrede i naina ostvarivanja to
veeg trinog profita u odnosu na konkurenciju, sa to novijim dostignuima i primjenom
istih. Zadnjih desetljea dvadesetog stoljea na povrinu je izbaen jedan novi princip u
proizvodnji. Taj princip je svojom primjenom i irenjem na nivou drave, potom i kontinenta
stvorio velikog konkurenta na svjetskom nivou koji dobiva naziv azijski tigar. Princip
proizvodnje Just-in-time ili proizvodnja tono na vrijeme dovodi do novina u proizvodnji
koje donose odline rezultate i sam proizvoa postaje konkurentan u svom podruju. Sam
poetak primjene just in time bio je odraz malog broja firmi a ostale su radile na principu
Just-in-case. Princip je potekao iz Azije, tonije iz Japana iz firme Toyota Motor Company.
Japanski menadment je orijentiran na proizvod i proizvodnju a ostali na financije i profit. Za
japanske menadere vanija su oekivanja nego pravila. irok protok informacija je u
japanskom nainu donoenja odluka sutinski vaan. Veliki napredak japanske industrije i
proizvodnje, nazvan privredno udo rezultat je prije svega jasno utvrenih ciljeva
proizvodnje i maksimalnog koritenja vlastitog i tueg znanja. Japansko upravljanje i
moderna proizvodnja se prepoznaju po tome to se u toj proizvodnji koriste moderne metode,
primjenjuju novi principi upravljanja i koriste nove tehnike.
Razvoj suvremene i moderne privrede polazi od znaaja industrijske proizvodnje i injenice
da je upravo proizvodnja taj osnovni sektor gdje treba usmjeriti sva istraivanja novih metoda
proizvodnje, tehnologije i upravljanja. Proizvod je samo ono to zadovoljava potrebe na
tritu. Proizvodnja razvijena na ovim osnovama predstavlja danas autentinu proizvodnju sa
vrhunskim rezultatima u organizaciji, poslovanja i ekonominosti, to je dovelo japanska
poduzea do vrhunskih rezultata kod poveanja produktivnosti, smanjenja vremena ciklusa i
pripreme, smanjenja trokova, karta, ukidanja skladita, zaliha, kontrole i dr. Zahvaljujui
nedostatku prostora i nedostatku prirodnih resursa, japanci su razvili averziju prema rasipanju.
Oni na kart i ponavljanje procesa gledaju kao na rasipanje, pa zato nastoje smanjiti ili
potpuno izbjei neracionalnu upotrebu prostora i vremena. Na sve to ne doprinosi vrijednosti
proizvoda gledaju kao na rasipanje. Suprotno tome, ostali u svijetu nisu na to gledali na isti
nain. Rezultati primjene Just in time filozofije su veoma izraene. U automobilskoj industriji
mogui su koeficijenti obrta zaliha od 50 do 100, u usporedbi sa onima od 10 do 20 kod
tradicionalnog pristupa. U proizvodnji motocikala, Just in time sistem omoguuje koeficijent
obrta zaliha od oko 20, a u usporedbi sa onim od 3 do 5 obrtnog koeficijenta kod
tradicionalnog naina proizvodnje. Sistem Just in time je vrlo efikasan sistem upravljanja u
industriji. Just in time proizvodnja je krajnji cilj nove proizvodnje, a ne sredstvo za postizanje
cilja. Proizvodnja Just in time znai da se proizvodi samo ono to se trai od strane trita i to
u najmanjim moguim serijama, sa 0 grekom i u tono predvienom vremenskom roku.
Postoji sedam osnovnih tipova gubitaka koje su definirali menaderi TOYOTE. Takva
sistematizacija se moe primijeniti u bilo kojem poduzeu, za bilo koji proces i osnova je Just
in time koncepta - poduzee bez gubitaka. Vremenom su poduzea koja koriste Just in time
koncept sistematizirala 9 vrsta gubitaka:
8

1. Prekomjerna proizvodnja - predstavlja proizvodnju koja prelazi potranju. Svaki proizvod
koji nije odmah prodat, ili ugraen u konani proizvod, zauzima prostor, smanjuje novane
resurse kojim poduzee raspolae i remeti tok proizvodnje.
2. Greke Greke na samom proizvodu koje direktno poskupljuju cijenu proizvoda,nisu
jedine na koje se misli. Pojam greke ukljuuje i greke u dokumentima, davanju netonih
informacija o proizvodu, kanjenje isporuke ili pravljenje suvie otpada tokom obrade.
3. Zalihe - Troak nastaje kada postoji nepotrebno visok nivo sirovog materijala, nezavrene
proizvodnje ili dijelova. Sve ovo poveava cijenu skladitenja, i poveava postotak greaka u
proizvodnji.
4. Transport - Bilo koje kretanje materijala koje ne doprinosi vrijednosti proizvoda, kao to je
npr. transport izmeu radnih jedinica. Ideal kome se tei je da se materijal im zavri obradu
na jednom stroju odmah pree na sljedei.
5. ekanje - ekanje je prazan hod strojeva i radnika, dok se eka da doe dio za obradu koji
nije tu uslijed uskih grla u proizvodnji, loeg takta ili zastoja u transportu.
6. Korekcija - treba izbjegavati bilo kakve greke u proizvodnji koje mogu dovesti do dorade
na predmetima rada, jer one poveavaju cijenu kotanja, koe kontinuirani tok materijala, i
poveavaju vrijeme proizvodnje. Potrebno je teiti 0% karta, i implementaciju totalnog
menadmenta kvaliteta.
7. Kretanje - bilo kakvo nepotrebno etanje, ili nepotrebni pokreti radnika, koji ga ometaju u
obavljanju posla. Takoer loa ergonomija radnog mjesta ili nepripremljeno radno mjesto
utjeu na pripremno - zavrno vrijeme stroja, to smanjuje efikasnost.
8. Prekomjerna obrada - prekomjerna obrada zavrnog proizvoda koje kupac nee prepoznati
kao poveanu kvalitetu.
9. Nepovezanost znanja- ovo se deava kada znanje ili informacija nisu dostupni u trenutku
kada su potrebni. Ovo se najee odnosi na manjkavost procedura, ili njihovu nedostupnost,
a kao rezultat se javljaju uska grla proizvodnje ili greke na proizvodima.

Proizvodnja Just in time ima sljedee karakteristike: proizvodnja po narudbi, proizvodnja u
malim serijama, proizvodnja sa nula grekom", proizvodnja sa najkraim ciklusom izrade,
proizvodnja bez skladita, proizvodnja bez zaliha (gotovih proizvoda), nizak nivo angairanog
kapitala, nii trokovi, veliko iskoritenje kapaciteta itd. Za ostvarenje proizvodnje Just in
time odnosno proizvodnje u pravo vrijeme potrebno je: znati to trite trai (pomou
istraivanja trita), precizno planiranje proizvodnje, usavriti procese proizvodnje (pomou
Zero QC, ostalih metoda i tehnika). Cilj Just in time proizvodnje je da postigne rentabilnost.
Karakteristike rentabilne proizvodnje su: nii nivo angairanog kapitala, niski trokovi, veliko
iskoritenje kapaciteta. Primjenom Just in time u proizvodnji postie se: visoka kvaliteta
proizvoda proizvodnja bez greke, proizvodnja prema potrebama trita, fleksibilnog
kapaciteta, kratak ciklus proizvodnje, efikasna izmjena alata, PULL SISTEM, tj.
odgovarajua tehnika planiranja, suradnja i povjerenje kupca i prodavaa, suradnja i
povjerenje proizvoaa i dobavljaa, angairan odnos svih zaposlenih, efikasno upravljanje
materijalom, smanjenje zaliha robe, pouzdanost isporuke. Just in time proizvodnja stvara
danas dodatnu konkurentnost na tritu kroz: efikasno upravljanje materijalom, smanjenje
zaliha robe, pouzdanost isporuke, poboljanje kvaliteta proizvoda, smanjenje trokova
(posebno u administraciji). Just in time proizvodnjom proizvodi se samo ono to je
9

neophodno, i na taj nain stjeu se uvjeti za bez skladinu proizvodnju. Sistem bez skladine
proizvodnje podrazumijeva proizvodnju bez zaliha, a na veliinu zaliha najvie utjeu: sistem
upravljanja materijalom i sirovinama u skladitu, nain obrade podataka, nain izvjetavanja o
stanju zaliha, o nekurentnosti zaliha itd., struktura tehnoloke operacije i organizacije procesa
proizvodnje, nain evidencije trokova, primijenjene metode kalkulacije itd.
Postupak planiranja proizvodnje poinje s dugoronim planom proizvodnje, koji se zatim
rastavlja na godinje, mjesene i dnevna planove. Kod sistema proizvodnje Just in time za
glavni terminski plan se utvruje fiksni vremenski period (recimo 1-3 mjeseca unaprijed),
kako bi se radnim centrima i dobavljaima omoguilo da i oni utvrde svoje terminske planove.
U tekuem mjesecu glavni terminski plan nivelira se svakodnevno i ista se koliina proizvod
izrauje svaki dan tokom cijelog mjeseca. Na svakom koraku procesa razmatra se prodaja,
planira se profit, kao i kapacitet. Taj postupak planiranja poinje sa agregatnim planom
proizvodnje, uspjeno ga zatim dotjerujui u odreene modele i proizvode. Jednom postavljen
mjeseni terminski plan alje se kao informacija svim radnim centrima i dobavljaima. Tako
e oni na osnovu toga moi isplanirati svoje kapacitete u smislu potrebnog broja radnika
prekovremenog rada i moda nove opreme. Mora im se dati dovoljno vremena za nabavku
resursa potrebnih za izvrenje poslova. Kada se postavi dnevna kvota sistem Just in time ne
doputa preveliku proizvodnju. Kad se kvota ostvari zaustavlja se proizvodnja, a radnici rade
na odravanju ili odravanju sastanka timova za kvalitetu. Ako proizvodnja podbaci, potrebna
koliina se ostvaruje prekovremenim radom i to istog dana. To se olakava terminiranjem
smjena izmeu kojih se doputa da proe odreeno vrijeme. Na primjer: smjena 7 15 i
smjena od 17 1 h. Tako se odravanje i prekovremeni rad terminiraju izmeu smjena. Cilj
Just in time je da se svaki dan proizvode tono odreena koliina ni vie ni manje. Da bi se
postiglo ujednaeno optereenje glavni terminski plan se pravi mjeseno , tjedno a moe i
dnevno. U ovisnosti od vremena trajanja proizvodnje, nabavke i promjene kapaciteta poeljno
je da plan bude napravljen minimum jedan tjedan u unaprijed a po mogunosti i jedan do dva
mjeseca unaprijed. Glavni terminski plan ima prednost da se podudari sa potranjom
potroaa na dnevnoj osnovi. Kada uzmemo da se izlazna proizvodnja u potpunosti poklapa
sa potranjom to dovodi da su i zalihe gotovih proizvoda svedene na minimum. Kao to emo
vidjeti, ova vrsta glavnog terminskog plana, takoer, pomae u smanjenju zaliha u toku
procesa proizvodnje i zaliha sirovina. Stabilizacija glavnog terminskog plana je kljuni faktor
za stabilizaciju svih proizvodnih procesa i zahtjeva dobavljaa.

Principom Just in time proizvodnje podrazumijeva se da se u proizvodnji postie minimalno
vrijeme ciklusa (Te) proizvodnje koje kao rezultat ima skraenje vremena ekanja, skraenje
protonog vremena i ubrzanje cijelog administrativnog posla u pripremi proizvodnje. Briga
svih zaposlenih na svojim radnim mjestima dovodi da su svi usmjereni na skraenje
obavljanja potrebnog posla gledano u vremenskom smislu a samim tim i poveanjem
produktivnosti. Glavne prednosti smanjenja vremena ciklusa su sljedee: minimalna
nedovrena proizvodnja, postie se vea fleksibilnost, brzo eliminiranje uzroka greke, manje
potrebe za sigurnosnim zalihama, jednostavnije planiranje zahvaljujui redukciji nedovrene
proizvodnje, vie tzv.rada i razumijevanja, zahvaljujui redukciji nedovrene proizvodnje.
Skraivanje i smanjivanje protonih vremena radnih naloga i operacija postie se sljedeim
mjerama: Orijentacija linije prema tokovima proizvodnje znaajno se smanjuje i
10

racionalizira transport, redovi ekanja i rad na izmjeni alata. Skupi strojevi u proizvodnji su
uvijek dobro iskoriteni, to se ne moe rei za jednostavnije strojeve i ureaje. Balansiranje i
sinkroniziranje proizvodnih procesa doprinosi smanjenju meu skladita u proizvodnom
pogonu. Kombiniranje procesa i operacija doprinosi smanjenju broja redova ekanja. Broj
komada u opticaju dovodi do toga da meu skladita u liniji proizvodnje budu mala. Male
serije kratko vrijeme ekanja. Velike serije su rijetko isplative, poto su u uvjetima veliko
serijske proizvodnje gubi puno na trokove skladitenja zbog ekanja na kompletiranje cijelih
isporuka. Kod velikih serija redukcija prodajnih cijena je najee fiktivna i nije realna. Male
serije omoguuju ujedinjenje i stalan izlaz proizvoda, te na taj nain olakavaju trinu
orijentaciju proizvodnje. Male serije omoguuju minimiziranje transporta i njegovu
eliminaciju, jer se proizvodna oprema obino postavi u liniju prema redoslijedu operacija.
Kratko protono vrijeme i fleksibilna proizvodnja osiguravaju sigurnost isporuke na vrijeme i
pospjeuju povjerenje izmeu proizvodnje i potranje. Japan na polju smanjenja protonog
vremena ima i svoju metodu tzv. napad na nepotrebne operacije rada. Metoda sama po sebi
je usmjerena da kritiki promatra analizu svih operacija u proizvodnji jednog proizvoda. Ona
postavlja pitanje je li ovo to se dogaa u proizvodnji uope poveava vrijednost proizvoda. U
sluaju da se ispostavi da je odgovor negativan, ta se pojava, po mogunosti brie.

Klasina metoda proizvodnje je osmiljena da terminski plan radne naloge usmjerava naprijed
i ova metoda se naziva metoda guranja. Suvremene metode upravljanja primjenjuju sistem
usisavanja Pull-sistem. Radni nalog sa specifikacijom potrebnih dijelova dostavlja se
zavrnoj montai koja ove dijelove ugrauje, a montaa kao naredni sljedei proces vue
dijelove samo onda kada se vri montaa konkretnog proizvoda. U osnovi mogu postojati
mali meu skladini prostori u kojima se nalaze dijelovi i pod sklopovi. U ovom sistemu
proizvodnje dijelova i pod sklopova moe se upravljati i pomou Kanbana. Kanban je metoda
odobravanja i proizvodnje i kretanja materijala u Just in time sistemu. Kanban je ujedno i
kontrola a sama svrha je da signalizira potrebu za dodatnim dijelovima i da osigura da se ti
dijelovi proizvode na vrijeme i tako podre slijed proizvodnje ili montae. Kanban je sistem
fizike kontrole koji se sastoji od kartica i kontejnera. Zavisno od potrebe postavlja se
odreen broj kontejnera praeni svaki svojom karticom i u svakom momentu se ima pregled
nad potrebnim koliinama. Za kontrolu premjetanja kontejnera postoje dvije glavne vrste
kanban kartica, kartice za proizvodnju i kartice za povlaenje. Znaajna injenica kanbana je
u tome to je on vidljiv. Svi su dijelovi uredno smjeteni u kontejnere fiksne veliine. Kako se
prazni kontejneri gomilaju, jasno je da prethodna operacija kasni. S druge strane, kad su svi
kontejneri puni, naredna operacija stagnira. Proizvodna veliina serije tono je jednaka
jednom kontejneru. Kanban povezuje sve radne centre u proizvodnom pogonu, a takoer i
dobavljae. Sav se materijal povlai kroz proces u skladu sa terminskim planom zavrne
montae, na osnovu lako uoljivog sistema radnike kontrole i kontrole dobavljaa.
Vrijeme dopune (punjenja):
Kada se odrede toke dopune i toke koritenja, mora se odrediti stvarno vrijeme potrebno za
dopunu. Vrijeme dopune se definira kao vrijeme kada se kartica skine sa kontejnera do
momenta kada se novi napunjeni kontejner donese do toke koritenja. To vrijeme se moe
podijeliti u nekoliko faza: postavljanje kartice na tablu, proizvodnja na toki dopune,
11

postavljanje kartice na kanban kontejner i transport kontejnera do toke koritenja. Koliina
materijala u kontejneru na svakoj toki koritenja se rauna jednostavno formulom:
AxB
C
= bro] kontc]ncro, gJ]c su:
A - Prosjena dnevna potreba nekog dijela. Potrebno je izraunati ukupan broj dijelova,
ukljuujui i roditeljske dijelove, u koji se ugrauje dio. Ovaj dio spada u MRP tehniku
predvianja potrebe materijala.
B - Vrijeme dopune. Vrijeme potrebno za prijem signala, punjenje kontejnera i donoenje
kontejnera do toke koritenja. Vrijeme punjenja se izraava u danima ili u postotcima, ako je
vrijeme manje od jednog dana. (Na primjer 50% znaci da se dopuna moe izvriti dva puta
dnevno). Ako je dnevna potreba 100, a vrijeme dopune 0,5 broj dijelova u kontejneru ce biti
50.
C - Veliina paketa. Neki dijelovi se alju u paketima. Najee su to sitni arafi ili lomljivi
dijelovi. S obzirom da takvi dijelovi stiu u paketima ve prethodno prebrojani, formula ce
pokazati koliko paketa treba postaviti u kontejner. Ako su u pitanju pojedinani dijelovi
vrijednost je 1.

Uvoenje Just in time sistema ima prirodan uinak na prostorni raspored sredstava za rad.
Razvoj tvornice ide prema lakem i brem toku procesa rada i njenoj automatizaciji u to
veoj meri a raspored sredstava se vri prema grupnoj tehnologiji. Novi sistem razvija puno
pogodnosti tako je i eliminirana potreba za lagerom jer dijelovi teku od jednog procesa ka
drugom. Zalihe su na jako niskom nivou, dre se samo za nekoliko sati ili dana pa tvornice
prostorno mogu biti mnogo manje u odnosu na zahtijevane kod klasine proizvodnje. Ne treba
posebno objanjavati injenicu da sam princip zahtijeva izvanredno odravanje strojeva iz
proizvodnog procesa. Prednost se vidi i u tome to sami radnici preuzimaju veinu odravanja,
pa im daje veu kontrolu nad proizvodnjom. Izmeu smjena osigurano je vrijeme za
odravanje i to kako za rutinsko, tako i preventivno.
U Just in time sistemu nema karike koja je nebitna, tako da su i radnici resursi koji moraju
prihvatiti vie obaveza i poslova . U sistemu radnik funkcionira tako to je potrebno da
upravlja na nekoliko strojeva u grupi. Potrebno je i da ih zna odravati u pripremi i prilagodi
strojeve za sljedee operacije. U svim tim trenutcima i sistem nagraivanja se mijenja. Obino
je radnik plaen onoliko za koliko je strojeva sposoban upravljati. Just in time sistem nije
samo neki drugi program, ve potpuno novi pristup proizvodnji. Radnici su odgovorni da
proizvode kvalitetne dijelove tono na vrijeme, ako to nije tako, od njih se zahtjeva da
zaustave proces proizvodnje i zatrae pomo. Osim toga radnici su zadueni da usavravaju
proces proizvodnje kroz timove za kvalitetu, sistema davanja prijedloga i drugih oblika
participacije. Glavna primjena Just in time se danas veinom koristi u serijskoj proizvodnji
automobila, elektrina industrija, stolarstvo, itd.
Pet S - je skup pravila za organiziranje radnog mjesta svakog radnika. Cilj je da svako radno
mjesto bude organizirano na nain tako da bude maksimalno efikasno i ubrza i olaka rad
radniku. S obzirom da je Just in tme potekao iz Japan rijei pet na slovo
S dolaze iz japanskog jezika a to su: Seiri - poslunost, Selton - urednost, Selso - istoa,
12

Seiktau - savrenstvo, Shitsuke- disciplina.
Kako je Just in time prakticiran irom svijeta, usvojena je jo jedna definicija rijei na
engleskom jeziku. Poanta je ista, a rijei i definicije su :
1. Sortiraj (Sort) - Sortiraj i rasporedi alate. Sortiraj tako to se alati koji se esto koriste
stavljaju na dohvat ruke, a oni koji se ne koriste esto se postavljaju dalje.
2. Poslai (Straighten) - Poslai stvari koje su bitne tako da im bude lak pristup. Cilj je da se
minimalizira broj pokreta koje radnik mora da izvri tokom rada. Na primjer, kutije za alat bi
trebalo stajati vertikalno sa jasno obiljeenim mjestima za alat, kako bi uzimanje bilo
jednostavnije, i kako bi se odmah vidjelo da li neki alat nije na mjestu.
3. Oisti (Scrub ili Shine) - Redovno isti strojeve i radna mjesta tako da se minimiziraju
problemi vezani za neistou. U nekim industrijskim procesima, praina je jedan od uzroka
loe povrine proizvoda ili zaprljanosti nanesene boje. Da bi se praina lake uoila Just in
time tvornice najee farbaju podove u svijetle boje i poboljavaju izvore svijetlosti unutar
tvornice.
4. Standardiziraj - (Stabilise ili Standardise) - prethodna 3 S pravila je potrebno standardizirati
i ispisati procedure. Poslje nekog vremena izabrati najbolje naine iz prakse za sortiranje,
slaganje i ienje i pridravati ih se.
5. Odravaj (Sustian) - Odravaj kulturu 5S medu radnicima. Odravaj edukaciju i uini da 5S
postane dio korporativne prepoznatljivosti.

U sklopu Just in time sistema proizvodnje dobavljai se tretiraju kao interni radnici centra.
Dobavljai dobivaju kanban karticu i specijalne kontejnere i od njih se oekuje pravovremena
isporuka za nastavak sljedee operacije u proizvodnji. U praksi se prednost daje lokalnim
dobavljaima iz razloga da u danu mogu biti i po tri etiri isporuke. Dobavlja u osnovi
doprema kontejnere na montanu traku, bez formalnog preuzimanja i kontrole. Evidentno da
to podrazumijeva potpuno povjerenje u kvalitetu dobavljaa. Korist je obostrana u vie
segmenata. U sluaju veih isporuka i vezivanja procesa proizvodnje na jednog dobavljaa
zahtijeva potpuno drugaiji odnos izmeu dobavljaa i potroaa u odnosu na neko prolo
vrijeme.
Gdje prvo poeti sa uvoenjem Just in time u poslovanju i proizvodnji poduzea: poeti sa
primjenom Just in time u podruju odnosa sa naruiteljem, poeti sa primjenom Just in time
interno u samom poduzeu, poeti sa primjenom Just in time u podruju odnosa sa
isporuiteljima, poeti sa primjenom Just in time tamo gdje u proizvodnji i poslovanju postoje
najvee skrivene rezerve, poeti sa ostvarivanjem pojedinanih pretpostavki za Just in time
proizvodnju, npr. unapreenje kvalitete proizvoda ili efikasnosti izmjene alata. Za uvoenje i
primjenu Just in time koncepcije proizvodnje skoro da je najvanije kako se zaposleni u tome
angairaju i kako sredina prima te nove ideje o organizaciji i unapreenju proizvodnje. Daju
se, ak, i odreene preporuke za uvoenje za Just in time proizvodnje, kao to su: Poeti sa
aktivnostima koje dobro funkcioniraju. Ne preporuuje se poeti sa uvoenjem Just in time
proizvodnje tamo gdje trenutno postoje ozbiljni problemi, Poeti sa uvoenjem Just in time
proizvodnje u pojedinim podrujima poslovanja. Tu je mogue mjeriti ostvarene efekte, Ne
treba vjerovati da se Just in time moe uvesti preko jedne noi. Uvoenje Just in time
13

proizvodnje je dug proces i zahtjeva neprekidno angairanje svih zaposlenih. Generalan je
pristup stavu da su osnovni preduvjeti za primjenu Just in time proizvodnje sljedei: kvaliteta
proizvoda, fleksibilnost poslovanja putem visoke efikasnosti promjena postojeih metoda rada
u svim dijelovima poduzea.
Just in time principi i redoslijed implementacije Just in time:
1. Definirati vrijednost - Prvo to je potrebno napraviti je definirati vrijednost proizvoda, i
interno i eksterno. To znaci da vrijednost proizvoda mora biti definirana iz aspekta poduzea i
kupca. Posebno je bitno odrediti vrijednosti za kupca. Ako proizvod posjeduje kvalitete koji
kupcu ne predstavljaju dodatnu vrijednost, kupac nee biti zainteresiran za proizvod. Potrebno
je analizirati potrebe kupca, i osobine proizvoda koje ce u najveem postotku odgovoriti na
potrebe kupca. Zatim je potrebno odrediti koji procesi dodaju vrijednost proizvodu a koji ne.
Procese koji ne dodaju vrijednost dodatno ispitati i odrediti da li su neophodni, ili prei na
njihovu eliminaciju. to vie osobina proizvoda koje kupci prepoznaju kao kvalitetu, vie
zadovoljnih kupaca to automatski znaci i vea ansa za rast i razvoj poduzea.
2. Identificiranje toka vrijednosti - Potrebno je podijeliti ljude u timove, objasniti ciljeve,
obuiti i dati vremenski rok. Cilj u ovom dijelu implementacije je da se odrede grupe
proizvoda, i da se zabiljee tokovi vrijednosti sa to vie detaljnih, kvantitativnih informacija
o procesu (proizvodnje). Kvantitativne informacije ukljuuju vrijeme trajanja operacija,
vrijeme potrebno za itav tehnoloki ciklus, kapacitet strojeva, vrijeme trajanja operacije od
strane radnika, ekanje, pripremno zavrno vrijeme, vrijeme transporta, tok informacija itd.
Kada se informacije prikupe potrebno je nacrtati sliku (kartu) toka vrijednosti. Tono onako
kakav je tok sa svim manjkavostima i problemima.
3. Projektiranje neprekidnog toka i implementacija Poslije biljeenja toka vrijednosti
potrebno je sagledati proces za svaku grupu proizvoda i dobro analizirati itav proces. Potom
je potrebno odrediti takt proizvodnje i na osnovu takta projektirati neprekidni tok. Neprekidni
tok treba da u to veoj mjeri zadovoljavati princip prelaska predmeta rada sa operacije na
operaciju, tako da se eliminira vrijeme predmeta u procesu rada koje ne dodaje vrijednost
proizvodu. Zatim je potrebno projektirati radne jedinici gdje god je to mogue pridravajui
se pravila o ne prekidom toku. Kada se napravi mapa budueg neprekidnog toka treba odmah
krenuti sa implementacijom. Taiichi Ohno je govorio da nita nije savreno, ali da se mora
krenuti od negdje kako bi se krenulo ka savrenstvu. To znaci da im se projektira neprekidni
tok , treba ga odmah implementirati a eventualne propuste i novonastale probleme rjeavati
korak po korak.
4. Princip vuenja - Potovati princip izvlaenja, odnosno ne dozvoliti da doe do
prekomjerne proizvodnje. Prekomjerna proizvodnja kao fundamentalni gubitak utjee na sve
procese, tako da se treba truditi da se jedino dobivene narudbine proizvode.
5. Savrenstvo - Ovo zapravo i nije korak ve konstanta Just in time poduzea. Treba
unaprjeivati sve procese, i sve funkcije poduzea. Prvo je potrebno unaprediti neprekidni tok,
sve procese u neprekidnom toku. Smanjiti vremena operacija kako bi odgovarale taktu,
poveati kvalitetu putem Kaizen unapreenja. Projektiranje poka yoke i jidoka ureaja je
sljedei korak uz konstantnu primjenu PET S pravila o istoi, urednosti i vizualnosti svih
postrojenja i svih procesa. U Just in time poduzeu je odgovornost za savrenstvo delegirana
na sve zaposlene, jer samo tako ce se poduzee i zaista kretati ka savrenstvu.
14

3. Povezanost s prethodno predstavljenim konceptima u sklopu kolegija
prouavanja rada

Iz kolegija Prouavanje Rada uili smo o organizaciji rada, organizaciji proizvodnje,
razvoju teorija organizacija, teorijama menadmenta, graevinskoj proizvodnji, informatici u
graevinskoj proizvodnji, izvoenju graevinskih projekata, menaderskom pristupu
upravljanju projektom, ljudskim potencijalima u proizvodnji, racionalizaciji graevinske
proizvodnje, organizaciji pripreme graevinske proizvodnje i simulacijske tehnike za
planiranje graevinskih projekata.
Veina poglavlja koja smo uili mogu se povezati s Just in time konceptom.
Jedan od najvanijih faktora Just in time koncepta su radnici, koji moraju prihvatiti vie
obaveza i poslova. Just in time predstavlja zapravo jednu filozofiju poslovanja gdje ljudi
(zaposlenici) moraju savreno funkcionirati kako bi i taj sustav funkcionirao. Menadment
mora ukljuiti i zaposlenike u donoenje odluka, te zaposlenici kontroliraju itav proizvodni
sustav, otkrivaju pogreke i ispravljaju ih. Za to bolji rad radnici trebaju imati optimalne
uvjete za rad, to se ostvaruje preko sistema 5 S to je skup pravila za organiziranje radnog
mjesta svakog radnika. Cilj je da svako radno mjesto bude organizirano na nain tako da bude
maksimalno efikasno i ubrza i olaka rad radniku. Iz prouavanja rada smo nauili da je
radnik jako vaan faktor u proizvodnom procesu, on nije stroj i postoje stvari koje mogu
ometati radnike u poslu. U skupini radnika postoje formalni i neformalni odnosi koji mogu
utjecati na rad radnika pozitivno ili negativno. Radnici takoer moraju biti motivirani i
postoje razni utjecaji na ovjeka kao to su fizioloki, socioloki, radna okolina, utjecaj
ovisnosti i slino.
Razvoj suvremene i moderne privrede polazi od znaaja industrijske proizvodnje i injenice
da je upravo proizvodnja taj osnovni sektor gdje treba usmjeriti sva istraivanja novih metoda
proizvodnje, tehnologije i upravljanja. Proizvod je samo ono to zadovoljava potrebe na
tritu. Proizvodnja razvijena na ovim osnovama predstavlja danas autentinu proizvodnju sa
vrhunskim rezultatima u organizaciji, poslovanja i ekonominosti, to je dovelo japanska
poduzea do vrhunskih rezultata kod poveanja produktivnosti, smanjenja vremena ciklusa i
pripreme, smanjenja trokova, karta, ukidanja skladita, zaliha, kontrole i dr. Ovo nisu
direktno karakteristike graevinske proizvodnje, ali se mogu primijeniti kod proizvodnje
graevinskih materijala. Karakteristika Just in time koja se moe primijeniti u graevinarstvu
je u biti i sama sutina Just in time a to je da na gradilite dolaze oni materijali koji su na
potrebni tono u odreenom trenutku. Iz prouavanja rada smo uili o organizaciji
proizvodnje, racionalizaciji graevinske proizvodnje i izvoenju graevinskih radova.








15

4. Bibliografija

[1]http://www.docstoc.com/docs/37580071/JUST-IN-TIME-CONCRETE-DELIVERY-
MAPPING-ALTERNATIVES-FOR-VERTICAL
[2]http://decisionsciences.org/DSJ/Files/14_3_326-344.pdf
[3]http://www.ide.bth.se/~pdv/Papers/SAC2002.pdf
[4]http://p30bazar.persiangig.com/pdf/13.pdf
[5]http://www.acsu.buffalo.edu/~nagi/pubs/mhpaper.pdf
[6]http://www.rotman.utoronto.ca/~baum/workshop/Stalk%20--
%20Time%20HBR%201988.pdf
[7]http://p30bazar.persiangig.com/pdf/12.pdf
[8]http://2ndbn5thmar.com/lean/Notes%20on%20Lean%20Thinking.pdf
[9]http://www.graco.unb.br/alvares/DOUTORADO/telemanufatura/Papers/telemanufatura118
.pdf
[10]http://p30bazar.persiangig.com/pdf/17.pdf
[11]http://www.leanconstruction.dk/_root/media/22.pdf
[12]https://www.uzh.ch/cmsssl/isu/som/stu/Teaching/FS10/MA/som/Cua_2001_practices.pdf
[13]http://www.trl.ibm.com/people/ishizaki/papers/Ishizaki1999javagrande.pdf
[14]http://www1.umassd.edu/charlton/birc/jit-sme.pdf
[15]http://2ndbn5thmar.com/lean/Notes%20on%20Lean%20Thinking.pdf