VENTILATORI

VENTILATORI
Vjetrenje

obzirom na smjer djelovanja ventilatora moe biti:

kompresijsko (tlano) ili

depresijsko (sisajue).

Vjetreno

postrojenje sainjavaju:

ventilator,
vjetreni kanal i
difuzor

Prema

uzajamnom djelovanju ventilatori mogu biti u

serijskom,
paralelnom ili
kombiniranom spoju.

Portal potkopa Sv. Trojstvo - jama Sv. Barbara u Rudama

Izrada vjetrenog kanala potkopa Sv. Trojstvo u Rudama

Podjele ventilatora
Konstrukcijski:

radijalni (centrifugalni)

aksijalni

Prema poloaju

vanjski

u vjetrenoj mrei:
unutarnji

Vanjski

ventilatori nalaze na izlaznom (ventilacijskom) rjee

ulaznom uu jame.
Unutarnji ventilatori nalaze se unutar neke od grana
ventilacijske mree. Dijele se na
pomone (unutar

neke grane)
cijevne koji su ugraeni u ventilacijskoj cijevi.

Podjele ventilatora
Prema propisima:

glavni - vjetri cijelu jamu ili krilo jame mora biti na

povrini
pomoni - na povrini -vjetri manji dio jame
jamski - unutar jame ukljuen u protonu zranu
struju jednog odjeljenja

Zakoni djelovanja ventilatora

Ventilatori

podlijeu zakonu proporcionalnosti

obzirom na broj okretaja n kola ventilatora:
koliina Q je proporcionalana prvoj potenciji:
Q1 n1
Q2 n2
tlak p (depresija h) je proporcionalna drugoj potenciji:
2
p1 h1
n1
p2 h2
n2
snaga P je proporcionalna treoj potenciji:
P1
n1
P2
n2

Zakoni djelovanja ventilatora

Znajui

koliine zraka, tlak i snagu jednog ventilatora,

mogu se odrediti te veliine za drugi geometrijski slian
preko promjera radnog kola D prema relacijama:
P1
P2

D1 Q1
,
D2 Q2

D1 h1
,
D2 h2

D1
D2

Gustoa zraka ne utjee na koliinu, dok se prema tlaku

(depresiji) i snazi odnosi linearno proporcionalno:
P1
P2

1
2

h1
h2

1
2

Efektivna snaga ventilatora

h Q
Pef
, kW ,
1000
- faktor korisnog djelovanja, ovisan o meusobnom odnosa
koliine Q i depresije h, te o radnoj toki
Koeficijent uinka agregata

predstavlja zajedniki uinak ventilatora i motora:

Pef
a

Pind

Indicirana snaga Pind mjeri se vatmetrom.

Pri razliitim brojevima okretaja kola ventilatora i poloajima lopatica i
razliite depresije i protoke, mjeri se Pind i dobivaju odgovarajui koeficijenti
korisnog djelovanja koji se unose u karakteristiku ventilatora.
Toke istih koeficijenata korisnog djelovanja povezuju se krivuljom.

Radijalni ventilatori

Radijalni ventilator smjeten je u kuite punog oblika. Pokree se

direktno kopanim elektromotorima ili prijenosom preko klinastog
remenja.
Zrak ulazi aksijalno u sredinu kola s jedne ili obje strane, struji kroz kolo
ventilatora radijalno i izlazi iz kola (kuita) u tangencijalnom smjeru.

Podjela ventilatora obzirom na

proizvedeni tlak (depresiju)

Tlak (depresija) ventilatora ovisi o

-nagibu lopatica i
-odnosu unutarnjeg D1 i vanjskog D2 promjera lopatica.
niskotlani, 100 Pa, unaprijed povijene lopatice, D1/D2=0,8
srednjotlani, 1000 Pa, unaprijed povijene lopatice, D1/D2=0,5
visokotlani, 10000 Pa, unatrag povijene lopatice, D1/D2=0,2

Tlakovi radijalnog ventilatora

Nagibi lopatica utjeu na rang ventilatora glede pritiska koji razvija

- u smjeru okretanja pod kutem
90o mali tlakovi, vei
broj lopatica do
60
- unatrag pod kutem <90o (vei tlakovi, manji broj
lopatica)
- =90o

Aksijalni ventilatori

kretanje

zrane struje je u smjeru osovine kola ventilatora.

Broj lopatica izmeu 5 i 10.
Odnos promjera glavina i promjera lopatica D1: D2 - od 0,2 do 0,8.
Smjer strujanja mogue je promijeniti preokretanjem smjera vrtnje
kola ventilatora, pri emu opada kapacitet
Proizvode visoke depresije i imaju visoke koeficijente korisnog
djelovanja ( 75 %, ugradnjom difuzora mogu se poveati i do 85 %).

Karakteristika ventilatora
karakteristika

ventilatora snima se na radnom stolu u laboratoriju

tvornice prilae se tehnikoj dokumentaciji
Karakteristika ventilatora Q, h dijagram.
Karakteristika ventilatora predstavljena je parabolom

h aQ 2 bQ c, Pa
a, b i c su koeficijenti karakteristike ventilataora
Radna karakteristika vjetrenog postrojenja razlikuje se od
karakteristike ventilatora.
Snima se kada je vjetreno postrojenje postavljeno na vjetrenu mreu.

Radna toka ventilatora

Radna toka ventilatora presjenica krivulje (osna parabola)
otpora jame i krivulje ventilatora.

h
-7
,
kgm
Q2

Radna toka ventilatora uvijek se nalazi na karakteristici ventilatora,

odnosno pomie se ili premjeta po krivulji.
Poveanjem otpora jame radna toka pomie se prema gore, poveavajui
depresiju na kojoj radi ventilator uz istovremeno smanjenje koliine.

Karakteristika centrifugalnog ventilatora (maksimum u I kvadrantu)

hst- statika depresija ventilatora, -stupanj korisnog djelovanja,

P-snaga ventilatora

Karakteristika ventilatora s minimumom i maksimumom u I kvadrantu

Kad karakteristika ima minimum i maksimum u I kvadrantu izmeu Hmin.i Hmax moe se
pojaviti vie sjecita krivulja otpora jame i krivulje ventilatora vie radnih toaka.
Preskakanje rada ventilatora izmeu radnih toaka, i izrazite promjene depresije,
moe izazvati mehanika oteenja.
Treba izbjegavati koritenje ventilatora u podruju iznad Hmax u tkz. zoni ruenja.

Karakteristika aksijalnog ventilatora pri promjeni nagiba lopatica

Promjenom nagiba lopatica

mogua prilagodba karakteristike ventilatora promjeni otpora jame
poveanje depresije za 80 do 120% i vie, uz izvjesno poveanje
koliina zraka.

h (kPa)

Zajedniko djelovanje ventilatora i prirodne depresije

R''

R
R'

ha

hc

hv

hb

+hp

-hp

hp

Qc

Qa

Qb

Q (m3/s)

Prirodna depresija uzima se konstanta - u Q, h dijagramu paralelna je apcisi, odnosno

koliina Q nije ovisna o prirodnoj depresiji. U stvarnosti, prirodna depresija je ovisna o
koliini, jer su i termodinamski jamski procesi podzemnih prostorija ovisni o koliini protoka.

Serijski spoj dva ventilatora

Kod serijskog rada dva ventilatora zbrajaju se ordinate (depresije).

Serijski spoj ventilatora razliitih karakteristika

Kritina radna toka (5) nema doprinosa manjeg ventilatora.

Manji otpori R (radna toka 4) negativan utjecaj manjeg ventilatora.
Potrebno je snimiti karakteristike ventilatora da se dobije stvarna
karakteristika.

Serijski spoj ventilatora istih karakteristika

Kritina toka ne postoji. Koliine su vee, ali neznatno u odnosu na

pojedinani ventilator. Znaajno je poveanje depresije pri veim otporima jame.

Paralelni rad dva ventilatora

Kod

paralelnog rada dva ventilatora zbrajaju se

apcise (koliine)
radna toka je na presjenici krivulja otpora jame i
zbrojenih krivulja ventilatora.
Meutim dobivena koliina nije dvostruko vea.

Paralelni spoj ventilatora razliitih karakteristika bez

ekstrema

Pri niim otporima dobivaju se vee koliine zraka.

Pri viim otporima u kritinoj toki 4 obustavlja se protoka manjeg ventilatora.
Iznad te toke nema protoke manjeg ventilatora, mogu se javiti i suprotna
strujanja.

Paralelni spoj ventilatora istih karakteristika

bez ekstrema

-opadanjem otpora poveava se koliina Q,

-paralelan spoj pogodan pri manjim otporima.

Paralelni spoj ventilatora razliitih karakteristika sa ekstremima

Zbirna karakteristika oblikovana je normalno do toke 5, odakle

karakteristika pada nanie do toke 4.
Kritini otpor izmeu toaka 4 i 5 obiljeava podruje u kojem dolazi
do preskakanja radnih toaka, to moe izazvati mehanika oteenja.

Kombinirani serijsko-paralelni spoj ventilatora

Karakteristike kombiniranog serijsko-paralelnog spoja

pri izradi tunela

Kombinacijom vie ventilatora u paralelno-serijskom spoju postie se

kontinuirana dobava zraka (ordinata ABC) za razliite duljine (otpore) tunela.