Međimursko veleučilište u Čakovcu

Polytechninc of Međimurje in Čakovec

Održivi razvoj
Termotehničko strojarstvo

SEMINARSKI ZADATAK

Seminarski zadatak iz kolegija

Pumpe, ventilatori i kompresori

Mentor: prof. dr. sc. BUDIMIR MIJOVIĆ

Izradio: Marko Cerovec

Čakovec, 2023.
Shema zadatka:
Zadatak:

U cjevovodnom sustavu prema slici pumpa se voda temperature T u količinama Q 2 prema spremniku B te Q3 prema spremniku C.

Potrebno je:

A. odrediti potrebne promjere cjevovoda poštujući preporuke za brzine strujanja u cjevovodima te usvojiti standardne promjere
trgovačkih čeličnih cijevi (npr. katalog “Strojopromet”)
B. odrediti karakteristiku cjevovoda (armature prema slici – koljena, ventili, ...)
C. odabrati odgovarajuću pumpu iz kataloga
D. izračunati radnu točku odabrane pumpe (Q, H, P, η, NPSHr) i stvarne pojedinačne protoke u cjevovodima
E. izračunati maksimalnu geodetsku usisnu visinu u nominalnoj radnoj točki (h A)
F. izračunati radnu točku i protoke u slučaju serijskog spoja dviju identičnih pumpi
G. ispitati mogućnost paralelnog spoja dviju identičnih pumpi, te radnu točku i protoke u slučaju ukoliko je spoj moguć.
H. izračunati karakteristike pumpe, radnu točku i pojedinačne protoke ako se broj okretaja odabrane pumpe promjeni za faktor
kN = N2/N1.
Zadano:

Q2 = 30 [l/s]
Q3 = 25 [l/s]
hA = 4 [m]
hB = 13 [m]
hC = 3 [m]
pB = 1 [bar]
T= 17 [°C]
L1= 15 [m]
L2= 13 [m]
L3 = 30 [m]
kN= 1,3
1. Odrediti potrebne promjere cjevovoda poštujući preporuke za brzine strujanja u cjevovodima
te usvojiti standardne promjere trgovačkih čeličnih cijevi

• Za određivanje potrebnih dimenzija cjevovoda, prvo moramo izračunati protok kroz te cijevi.
• Protok je definiran kao količina tekućine ili plina koji prolazi kroz određenu točku u jedinici vremena.
• Mjerenjem protoka mogu se analizirati energetske i materijalne bilance.
• Na temelju analize bilanci, procjenjuje se produktivnost proizvodnog procesa.
• Poznate su vrijednosti Q2 i Q3.
• Vrijednosti Q2 i Q3 zbrojit ćemo kako bismo dobili ukupni protok u usisnoj grani, Q1.
• Prije izračuna potrebnih promjera cijevi, potrebno je znati protoke za sve grane sustava.
• Potrebno je obratiti pozornost na preporuke za brzinu protoka cjevovoda usvojene u inženjerskom priručniku.
• U našem slučaju, preporučene brzine su v usis=1,25 [m/s] za usisnu granu i vtlak=2,0 [m/s] za tlačne grane 2 i 3.
• Ove preporučene brzine ključne su pri odabiru odgovarajućih promjera cijevi za te grane sustava.
• Dimenzije cijevi za vodovodni sustav izračunate su kao unutarnji promjeri, dok su u katalogu proizvođača navedeni vanjski
promjeri cijevi.
• Prilikom odabira cijevi, važno je uzeti u obzir debljinu stjenki, te kod odabira odabrati takvu cijev koja će otprilike davati
unutarnji promjer koji smo prethodno izračunali.
• Odabir se vrši jednostavnim izračunom tako da od vanjskog promjera cijevi oduzimamo dvije debljine stijenke i uspoređujemo
ih s našim proračunatim promjerima.
• Usvajamo cijevi standardnih dimenzija iz kataloga „Strojopromet”.
Bešavne čelične cijevi nude
veću čvrstoću i bolju
površinsku obradu, ali su
skuplje od šavnih cijevi.

Šavne ili zavarene cijevi su, s

druge strane, isplativije, ali
možda neće biti tako čvrste ili
imati tako glatku površinu.
2. Odrediti karakteristiku cjevovoda (armature prema slici – koljena, ventili, ...)

Potrebni podaci:
GUSTOĆA VODE
• Gustoća vode je 1000 kg/m³ na temperaturi od 20 °C. To znači da 1 m³ vode ima masu od 1000 kg. Gustoća vode se mijenja s
temperaturom, pa je na 17 °C nešto manja, oko 998,74 kg/m³.
• Ako se zadano stanje promijeni na temperaturu od 20 °C, tada će se gustoća vode povećati na 1000 kg/m³. To će dovesti do
smanjenja hidrauličkih gubitaka u cjevovodima, pa će pumpa morati raditi s manjim protokom i tlakom.
• Važno je napomenuti da gustoća vode varira s temperaturom.
• Prikazane su promjene gustoće vode s temperaturom u sljedećoj tablici.

Tablica 1 – Gustoća vode (kod 1 atm)

Potrebni podaci:
DINAMIČKA VISKOZNOST VODE
• Dinamička viskoznost vode je svojstvo koje opisuje njezin otpor tijekom strujanja. Što je dinamička viskoznost veća, to je veća
otpornost vode na strujanje.
• Dinamička viskoznost vode označava se simbolom µ (mi) u strojarstvu i dinamici fluida.
• SI mjerna jedinica dinamičke viskoznosti je paskal-sekunda (Pa·s).
• U zadatku je navedeno da je temperatura vode 17 °C, pa je dinamička viskoznost vode 0,001001 Pa·s. Ova vrijednost se koristi
za izračunavanje hidrauličkih gubitaka u cjevovodima.

Tablica 2 – Viskoznost vode

Potrebni podaci:
HRAPAVOST MATERIJALA CJEVOVODA
• Hrapavost materijala cjevovoda je svojstvo koje opisuje nepravilnosti na površini cjevovoda. Što je hrapavost veća, to je veći
otpor strujanja vode u cjevovodu.
• Hrapavost materijala cjevovoda se mjeri u mikronima (µm).
• Hidraulički gubici u cjevovodima nastaju zbog trenja između vode i stijenki cjevovoda. Hrapavost materijala cjevovoda
povećava trenje, što dovodi do povećanja hidrauličkih gubitaka.
• Oznaka za hrapavost često je 𝜺 (epsilon), a izražava se u milimetrima.

Tablica 3 – Koeficijent trenja u ovisnosti o promjeru cijevi

Utjecaj faktora trenja na odabir pumpe
Faktori trenja su jedan od važnih faktora koji se uzimaju u obzir pri odabiru pumpe. Pumpa mora biti u stanju nadoknaditi
hidrauličke gubitke u cjevovodu kako bi se postigao željeni protok i tlak.
Ako su hidraulički gubici u cjevovodu veliki, tada je potrebna pumpa s većim protokom i/ili tlakom

Tablica 4 – Koeficijenti otpora koljena iz ravnih segmenata

Koeficijent trenja je najvažniji faktor trenja. On je bezdimenzionalan broj koji ovisi o hrapavosti materijala cjevovoda. Za čelične
cijevi, koeficijent trenja se obično kreće u rasponu od 0,025 - 0,125.

Tablica 5 – Vrijednosti koeficijenata za neke vrste spojnika

Koeficijenti lokanih otpora za usis: Koeficijenti lokalnih otpora prema desnom spremniku:

 Cijevno koljeno 90°: r/D = 5, k2 = 0,9  Gubitak na račvi: (20 x 0.015) + (60 x 0.016): k10 = 1,26

Koeficijenti lokalnih otpora prema gornjem  Gubitak na suženju: 0.156

spremniku:
 Cijevno koljeno 45°: r/D = 5, k12 = 0.8
 Protupovratni ventil: 100 x 0.015, k3 = 1,5
 Cijevno koljeno 45°: r/D = 5, k13 = 0.8
 Cijevno koljeno 90°: r/D = 5, k4 = 0,9
 Kuglasti ventil: 3 x 0.016 k14 = 0.048
 Cijevno koljeno 45°: r/D = 5, k5 = 0,8
 Gubitak istjecanja u veliki spremnik: k15=1
 Cijevno koljeno 45°: r/D = 5, k6 = 0,8

 Kuglasti ventil: 3 x 0.015, k7 = 0,045

 Gubitak istjecanja u veliki spremnik: k8 = 1

 Gubitak na račvi: 20 x 0.015, k9 = 0,3

Karakteristika cjevovoda je graf koji prikazuje odnos između hidrauličkih gubitaka u cjevovodu i
protoka.

Hidraulički gubici u cjevovodu nastaju zbog trenja između fluida i stijenki cjevovoda, kao i zbog lokalnih
gubitaka koji nastaju na spojevima, zavojima i drugim elementima cjevovoda.

Za izračun karakteristike cjevovoda potrebni su nam sljedeći podaci:

• Promjer cjevovoda
• Duljina cjevovoda
• Materijal cjevovoda
• Gustoća fluida
• Dinamička viskoznost fluida
• Brzina strujanja fluida
 Reynoldsov broj (Re)
• Reynoldsov broj je bezdimenzionalni broj koji opisuje odnos između inercijalnih i viskoznih sila u struji fluida.
Formula za Reynoldsov broj je:

Re = ρvD / μ
gdje je:
• Re - Reynoldsov broj
• ρ - gustoća fluida
• v - brzina strujanja
• D - promjer cijevi
• μ - dinamička viskoznost fluida

Laminarno strujanje se događa kada su inercijske sile fluida male u odnosu na viskozne sile. U laminarnom strujaju, fluid teče u tankim
slojevim koji se ne miješaju. Laminarno strujanje je obično tiho i glatko.

Turbulentno strujanje se događa kada su inercijske sile fluida velike u odnosu na viskozne sile. U turbulentnom strujaju, fluid teče na
nepravilan način, a slojevi fluida se miješaju. Turbulentno strujanje je obično bučno i neravnomjerno.

Granična vrijednost Reynoldsovog broja je vrijednost Reynoldsovog broja pri kojoj se strujanje fluida mijenja iz laminarnog u turbulentno.
Granična vrijednost Reynoldsovog broja ovisi o karakteristikama fluida i cijevi. Uobičajena vrijednost granične vrijednosti Reynoldsovog
broja je 2300.
 Moodyjev dijagram je grafički prikaz ovisnosti
koeficijenta trenja o Reynoldsovom broju i
hrapavosti materijala cjevovoda.

Dijagram je podijeljen u tri područja:

• Laminarno strujanje: koeficijent trenja je

konstantan i iznosi 64/Re.
• Područje prijelaza: koeficijent trenja ovisi o
Reynoldsovom broju i hrapavosti materijala
cjevovoda.
• Turbulentno strujanje: koeficijent trenja
ovisi samo o hrapavosti materijala
cjevovoda.

Moodyjev dijagram je koristan alat za

izračunavanje koeficijenta trenja za različite
režime strujanja i hrapavosti materijala
cjevovoda.

Slika 1. Moodyjev dijagram

3. Odabir pumpe
Prema izračunatim parametrima u katalogu tvrtke Grundfos odabirem sljedeću pumpu:

Proizvođač: Grundfos
Zemlja podrijetla: Danska
Naziv proizvoda: NK 125-250/236 AA2F2AESBQQEOW3
Cijena uređaja: 8046,61 €
Materijal: Lijevano željezo
Snaga: 15 [kW]
Br. Okretaja: 1475 [rpm]
Neto masa: 292 [kg]
•Nesamousisna, jednofazna
centrifugalna spiralna crpka.
•Crpka ima aksijalni usisni
priključak, radijalni ispusni
priključak te horizontalno vratilo.
Izvedba s izvlačenjem na stražnjoj
strani omogućuje uklanjanje spojke,
nosača ležaja i impelera bez diranja
motora, kućišta crpke ili cjevovoda.
•Crpka je opremljena asinkronim
motorom s hlađenjem pomoću
ventilatora i montažnim stopama.
Crpka i motor montirani su na
zajedničkom temeljnom okviru.
•Radna točka na grafu karakteristike pumpe
je točka u kojoj se susreću krivulja visine
dobave pumpe i krivulja protoka pumpe. Ova
točka predstavlja kombinaciju protoka i
visine dobave koju pumpa može pružiti na
određenoj brzini vrtnje.

•Radna točka pumpe je važna jer predstavlja

kombinaciju protoka i visine dobave koju
pumpa mora pružiti kako bi ispunila zahtjeve
sustava u kojem se koristi.
•U našem slučaju za protok od 55 [l/s] i visini
dobave od 17m.
 Međimursko veleučilište u Čakovcu
Polytechninc of Međimurje in Čakovec

Hvala na pažnji!

Čakovec, 2023.