VELEUČILIŠTE U BJELOVARU

stručni studij: MEHATRONIKA

Autor predavanja: Prof. dr. sc. Ante Čikić

Izvoditelj predavanja: Božidar Hršak, mag.ing.mech.

IV semestar 2018./2019.
 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
Istjecanje kroz male otvore
Stacionarno istjecanje – se provodi ako je dotjecanje kapljevine u spremnik
kontinuirano. Ako je površina razine vrlo velika u usporedbi s površinom otvora kroz
koji kapljevina istječe, također se može smatrati približno stacionarnim. Brzina
istjecanja iznosi: A – površina otvora, A – površina razine u spremniku,
0
ako je omjer A/A0 mali, kvadrat ovog člana se
zanemaruje pa slijedi izraz za brzinu istjecanja:

Stvarna brzina istjecanja manja je za

gubitke: Cv < 1 – keficijent brzine

Suženje mlaza (kontrakcija mlaza -

Cc – najuži presjek:
Ae  Cc  A
Protok tekućine kroz otvor iznosi:

Cd = CcCv – keficijent istjecanja ili protoka Q  Cc  Cv  2  g  h  A

(ovisi o vrsti kapljevine, obliku otvora, položaju prema
dnu,… Određuje se eksperimentalno. Za dobro
zaobljene otvore Cd = 0,96 – 0,99. Q  Cd  2  g  h  A
TERMODINAMIKA I
MEHANIKA FLUIDA
 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
Istjecanje iz spremnika s predtlakom
Ako je spremnik zatvoren, a iznad slobodne
površine djeluje pretlak p, teorijska brzina
istjecanja kroz mali otvor iznosi:

Istjecanje ispod razine

Teorijska brzina
istjecanja kroz mali
otvor iznosi:

Istjecanje kroz velike otvore

Ako tekućina istječe kroz veliki otvor, brzina istjecanja nije konstantna po cijelom presjeku.
Količina koja istječe kroz elementarni presjek površine dA = b·dh iznosi:

Ukupni
protok (a)
iznosi:
 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA

Za slučaj preljeva: h1 = 0, h2 = h i tada vrijedi: (b)

Izrazi – jednadžbe za određivanje

protoka označene sa (a) i (b) vrijede,
ako je brzina dotjecanja zanemarivo
mala (v1 ≈ 0).
Ako se ta brzina ne može zanemariti
jednadžbe (a) i (b) prelaze u drugi
oblik i koriste se slijedeće jednadžbe
(c) i (d):

(c)

(d)

Pomoću preljeva izračunavaju se i mjere veliki protoci vode

TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
Vrijeme izjednačavanja razina
Vrijeme potrebno da se izjednači razina u dvije komore (prema slici) izračunava
se prema izrazu:

Ako je površina A1 mnogo veća od

A2, površina se u lijevoj komori ne
spušta pa se radi o punjenju desne
komore. U tom slučaju može se
zanemariti A2 u nazivniku, tada je:
 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
Strujanje u cjevovodima
Načini strujanja u cijevima:…………… laminarno i turbulentno strujanje
Laminarno ili slojevito strujanje je takvo strujanje u kojem se tekućina giba u
slojevima koji se međusobno ne miješaju.
Turbulentno strujanje je takvo strujanje pri kojem se čestice tekućine
međusobno miješaju, t.j. uz glavno gibanje čestica u smjeru strujanja, čestice
se gibaju i poprečno na taj smjer i tako uzrokuju miješanje slojeva.
U tehničkoj praksi češće je prisutno turbulentno strujanje. Laminarno strujanje
je znatno rjeđe, a javlja se npr. pri podmazivanju, pri strujanju vode u cijevima
centralnog grijanja i u drugim sustavima (strujanjima) s malim brzinama.

Laminarno strujanje Turbulentno strujanje

 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
Laminarno strujanje
Pri laminarnom strujanju brzina strujanja uz stijenku jednaka je nuli, a u osi je
maksimalna (slika). Profil brzina je paraboličan, a raspored brzina je dan izrazom:

Maksimalna brzina vmax određuje se

izrazom:

r0 – polumjer cijevi, ν –
kinematička žilavost medija,
Ig – hidraulički gradijent

Raspored brzina – laminarno strujanje

vm = vmax/2

Protok medija, izraz:

 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
Turbulentno strujanje – pri turbulentnom strujanju brzina strujanja neposredno
uz stijenku također je jednaka nuli, a maksimalna brzina je također u osi cijevi. Zbog
miješanja slojeva usporavaju se brži, a ubrzavaju sporiji slojevi tekućine pa je
raspored brzina po presjeku jednolikiji.

Prosječni raspored brzina – turbulentno strujanje Trenutni raspored brzina – turbulentno strujanje

Prema von Karamanu za hidraulički glatke cijevi i Reynoldsov broj do 80 000 (Re ≤
80 000) vrijedi:

Za veće Re eksponent se smanjuje i

iznosi 1/8 do 1/10. Omjer srednje i
maksimalne brzine iznosi:
TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA

Moodyjev dijagram koeficijenata otpora trenja λ za strujanje u cijevima od različitog materijala

 TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA

Pri proračunu se razlikuju:

a)Hidraulički glatke cijevi kod
kojih je debljina viskoznog
sloja δ veća od hrapavosti
stijenke k (δ/k ≥ 1)
b)Hidraulički hrapave cijevi
kod kojih je debljina viskoznog
podsloja manja od hrapavosti
stijenke (δ/k < 1).
U tom slučaju nastaje potpuna
turbulencija.
Između ta dva područja
prijelazno je područje.
TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA
TERMODINAMIKA I MEHANIKA FLUIDA