HIDROMEHANIKA

Prof.dr.sc. Nevenka Oani

Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Literatura

V. Jovi (2006): Osnove hidromehanike; Element; Zagreb. I.I. Agroskin i sur. (1973): Hidraulika; Tehnika knjiga Zagreb; Zagreb.

N. Oani; E. ic (2002): Rijeeni zadaci iz hidromehanike interna skripta; Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci; Rijeka

Ponavljanje

Jednadba promjene kinetike energije:

2 v2 v12 Qt 2 2 = Qt ( p1 p2 ) + gQt (z1 z2 )

iz ega slijedi:

2 v2 v12 2 2 = p1 p2 + g ( z1 z 2 )

odnosno:
2 1 2 2

v v p1 + gz1 + = p2 + gz 2 + 2 2

2 p1 v12 p2 v2 + = z2 + + ili z1 + g 2 g g 2 g

gdje su toke 1 i 2 na istoj, ali proizvoljnoj strujnici.

Ponavljanje

Du strujnice je zadovoljena slijedea jednadba:

p v2 z+ + = const. g 2 g

Zakon odranja kinetike energije u ova dva oblika poznat je i pod nazivom BERNOULLIJEVA JEDNADBA ZA IDEALNU TEKUINU.

Dinamika jednadba stacionarnog strujanja uzdu strujnice Bernoullijeva jednadba za nestiljivu tekuinu

Stacionarno strujanje moe se promatrati kao gibanje niza estica tekuine, gdje svaka estica ima konstantnu masu: M = Mt = Qt gdje je - maseni protok M konstantan. Za nestiljivu tekuinu u stacionamom strujanju volumenski protok je takoer konstantan:

= const.

Q = A1v1 = A2 v2 = A v = const.

Kako svaki djeli ima potencijalnu i kinetiku energiju, a na kontrolni volumen djeluju normalne tlane sile, promjena potencijalne i kinetike energije jednaka je radu sila tlaka.

Bernoullijeva jednadba za nestiljivu tekuinu

Radu sila tlaka pA doprinose jedino tlane sile u rubnim presjecima jer normalne sile po platu strujne cijevi koje su okomite na smjer strujanja ne doprinose radu sila.

Stacionamo strujanje u strujnoj cijevi

Bernoullijeva jednadba za nestiljivu tekuinu

2 v12 v2 p1 + gz1 + = p2 + gz 2 + = const. 2 2

Dobivena je Bernoullijeva jednadba za stacionarno strujanje nestiljive tekuine. To je dinamika jednadba, koja u osnovi izraava zakon odranja mehanike energije. Uslijed nestiljivosti estica tekuine ne dolazi do promjene unutarnje energije. Vidljivo je da rad tlanih sila daje novi oblik mehanike energije, koja se naziva tlana energija. U stacionamom strujanju nestiljive tekuine specifina mehanika energija je konstantna:

tj. promjena specifine mehanike energije jednaka je:

v2 es = gz + + = const. 2 p

des = 0

Interpretacija Bernoullijeve jednadbe za idealnu tekuinu

Veliina (z) je visina od sravnavajue (referentne) ravnine, a naziva se geometrijskom ili geodetskom visinom.

Visinski prikaz Bernoullijeve jednadbe idealne tekuine

Bernoullijeva jednadba ima dvije interpretacije geometrijsku i energetsku: z + p/g + v2/2g = const. (m) (m) (m) geometrijska visina + piezometarska visina + brzinska = const. visina

specifina potenc. + energija poloaja

spec. potenc. + specifina = const. energija tlaka kin. energija

Ova jednadba predstavlja tok energije du strujnice. Energijski odnosi uzdu strujanja prikazuju se zorno u visinskom obliku - gdje je H ukupna energijska visina.

Visinski prikaz Bernoullijeve jednadbe

p v2 z+ + = const. = H g 2 g

Energija du toka se ne gubi nego samo prelazi iz jednog oblika u drugi.

Ako se na plat cijevi postavi cjevica, tada e se u + njoj podii kapljevina do karakteristine linije, koja spaja kote p poloajne energije h = z + , a naziva se piezometarska ili g tlana linija (po cjevici - piezometru kojim se mjeri tlak).

Praktinost visinskog prikaza Bernoullijeve jednadbe istjecanje kapljevine iz spremnika.

Krajnji cilj u rjeavanju zadaa ove vrste je odreivanje protoka i piezometarske linije. Energija u strujanju odreena je poloajem spremnika. Kako je povrina poprenog presjeka spremnika znaajno vea od povrine istjecajnog presjeka, iz uvjeta kontinuiteta slijedi da je brzina strujanja u spremniku zanemarivo mala, tako da je energija u sustavu jednaka poloajnoj energiji, tj. jednaka koti razine kapljevine H. Na istjecajnom presjeku gdje vlada atmosferski tlak (jednak nuli u relativnom sustavu mjerenja tlaka) iz prikazanih energijskih odnosa tj. iz brzinske visine moe se izraunati istjecajna brzina:

v0 = 2 g (H z0 )

Protok u sustavu je konstantan i jednak Q = A0 v0 = A v , gdje su Ao i vo povrina i brzina u istjecajnom, a A i v povrina i brzina u bilo kojem drugom presjeku cjevovoda. Iz uvjeta kontinuiteta izraunava se brzina u svim potezima cjevovoda, pa se nakon izraunavanja brzinskih visina nacrta piezometarska linija (pomaknuto za brzinsku visinu ispod linije energije). Na slici su prikazani piezometri u kojima se kapljevina podie do piezometarske linije, ovisno o tlaku na prikljunom mjestu. Piezometarska linija pokazuje, npr. u nekom vodoopskrbnom sustavu, kotu do koje se neko troilo moe opskrbiti vodom te je u svim inenjerskim zadaama vrlo vaan hidrodinamiki pokazatelj.

Ako se unutar cijevi postavi savinuta cijev tako da joj je otvor postavljen okomito na smjer strujanja, kapljevina e se u cijevi podii do energijske kote H. Takva cijev naziva se Pitotova cijev i najjednostavniji je ureaj za mjerenje brzine. Kako je otvor cijevi postavljen okomito na strujanje u toj se toki strujnica grana (zastojna toka), a u samoj toki postavljanja brzina je jednaka nuli. Kako i za ovu toku vrijedi Benoullijeva jednadba: 2 2

p v v z+ + = h+ =H 2g g 2 g

- slijedi da je za v=0 piezometarska visina h = H, tj. brzinska visina se pretvara u tlanu visinu. Prema tome, usporednim postavljanjem jedne piezometarske i jedne Pitot cijevi, razlika izmjerenih razina jednaka je brzinskoj visini, odakle se moe izraunati brzina.

Vidljivo je da se u irim dionicama cjevovoda tlak podie jer su brzine manje, a u uim dionicama tlak pada jer su brzine vee. Tlak je odreen tlanom visinom koja se dobije oduzimanjem kote poloaja toke od kote piezometarske linije: p = h z [m stupca kapljevine], g odnosno vrijednost tlaka bit e:
p = g (h z ) [Pa].

Ako je piezometarska linija iznad toke u kojoj se promatra tlak, tlak je pozitivan tj. vei od atmosferskog (nadtlak). Ako je ispod, tlak je negativan tj. manji je od atmosferskog (podtlak).

U promatranom cjevovodu podtlak se pojavljuje u vrlo uskoj dionici cjevovoda. Pretpostavimo da se na cjevovodu, na nekom mjestu, izbui mala rupa gdje vlada nadtlak. Kapljevina e istjecati van s raspoloivim energijskim potencijalom koji odgovara piezometarskoj koti, brzinom:

v0 = 2 g (h z0 )
gdje je h piezometarska, a z poloajna (geodetska) kota rupe. U sluaju buenja male rupe na cjevovodu gdje vlada podtlak, kapljevina nee istjecati van, ve e doi do uvlaenja zraka u cjevovod tj. podtlak djeluje usisno.

Treba se prisjetiti da je najvea vrijednost podtlaka u idealnoj kapljevini jednaka negativnom atmosferskom tlaku, to odgovara apsolutnom vakuumu (najnia vrijednost apsolutnog tlaka je nula). Kad podtlak dosegne razinu apsolutnog vakuuma dolazi do prekida strujanja. Ako se pretpostavi kapljevina s realnim termodinamikim svojstvima, tada ona moe doi u podruje tlaka zasiene pare ve kod uobiajenih ambijentnih temperatura. Dakle, u uvjetima niskog tlaka kapljevina prelazi u mjeavinu kapljevine i plina, pa se strujanje prekida znatno ranije.

Primjeri:
1. Voda tee preko stepenice u otvorenom kanalu. Uzvodno od stepenice izmjerena je dubina vode od 2 m i brzina od 3 m/s, a nizvodno dubina od 1 m i brzina od 10 m/s. Zanemarujui trenje, odredi visinu stepenice.

Rjeenje:
Odabiremo jednadbu: strujnicu za koju postavljamo 2 p1 v12 p2 v2 z1 + + = z2 + + g 2 g g 2 g Bernoullijevu

Kako je za ovaj sluaj: z1=y+2 z2=1 slijedi: p1=p0 p2=p0 v1=3 v2=10

10 2 32 p0 p + = 1+ + y+2+ g 2 g g 2g

91 y= 1 = 3,64m 2g Pravilnim odabirom visine stepenice reguliramo visinu vode u vodotoku (obrana od poplava).

Primjeri:
1. Odredi brzinu istjecanja iz koljena u vertikalnom zidu rezervoara prema skici. Odredi brzinu i protok kroz to koljeno. D = 100 mm H=4m

Rjeenje:
Odabiremo jednadbu: strujnicu za koju postavljamo 2 p1 v12 p2 v2 z1 + + = z2 + + g 2 g g 2 g Bernoullijevu

Kako je za ovaj sluaj: p1=p0 z1=H p2=p0 z2=0

v1=0 v2=v

v2 p0 p0 +0 = 0+ + slijedi: H + ; g g 2 g

m v = 2 gH = 8,86 s

0,12 m3 l = 69,6 Q = Av = 8,86 = 0,0696 4 s s