Mini hidroelektrane.

Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću vodnih turbina i

električnih generatora pretvara u električnu energiju. U sastav hidroelektrane idu i svi objekti i
dijelovi koji sluze za skupljanje, dovodenje i odvodenje vode, za pretvaranje mehanicke u
elektricnu energiju i za transformaciju i razvod elektricne energije.
Razlikuju se sljedeci karakteristicni dijelovi hidroelektrane:

- brana ili pregrada, - tlačni cjevovod,

- zahvat, - strojarnica i
- dovod, - odvod vode.
- vodena komora ili vodostan,
Prema tipu HE mogu neki od ovih dijelova potpuno izostati, a u drugim slucajevima moze isti
dio preuzeti vise funkcija.
Na slici je prikazana strojarska kuca sa osnovnim dijelovima hidroenergetske opreme. Na
visoj koti od mjesta strojarnice, smjesten je vodozahvat koji moze biti akumulacijskog i
zahvatnog tipa ovisno o nivou vode na mjestu zahvata vode. Tlacnim cjevovodom se voda
dovodi u strojarnicu na turbinu koja moze biti peltonova ili bubl turbina, ovino o protoku
kojim raspolazemo. U samoj strojarnici prije turbine na cjevovodu se nalazi zatvarac koji
omogucuje zatvaranje glavnog cjevovda i stavljanje trubine van pogona u slucaju remonta ili
slicno. Turbina pokrece generator koji generise elektricnu energiju i sprema je u baterijske
celije koje su smjestene na visem nivou i time su zasticene od poplave usljed havarije u
strojarnici. Takoder, sa generatora elektricna energija moze se direktno slati preko
transformatora u elektricnu mrezu ka potrosacima. Poslije turbine se nalazi odvodna cijev
kroz koju se voda koja je izvrsila rad na turbini vraca nazad u vodotok.

Slika 1. Sematski prikaz postrojenja MHE sa pratecom opemom Energetske prilike u mini
hidroeletrani.
Za odredivanje snage vodne turbine polazi se od opće jednadžbe stacionarnog rtruj tekućine
(Bernoullijeva jednadzba), koja uz zanemarenje trenja ima poznati oblik:

p 1
w0   gh  c 2
 2
p — tlak u okolini elementa mase vode koja struji (N/m2=kgm/s2m2),
 — specificna masa tekucine (kg/m3),
h -visina promatranog elementa tekucine iznad referentnog nivoa (m),
c - brzina strujanja tekucine (m/s),
w0 - specificna energija tekucine (m /s ).
2 2

Najprije treba razlikovati prirodni bruto-pad Hb' od iskoristivog bruto-pada Hb.

• Oni se medusobno razlikuju za gubitke pada u dovodu vode hRd od vodotoka iz kojeg se
uzima voda za energetsko iskoristavanje i za gubitke pada hRo od hidroelektrane do mjesta u
vodotoku gdje se vraca energetski iskoristena voda.
• Iskoristivi bruto-pad je prema tome:

H b  H b*  hRd  hRO

• Gubici pada su mjera za gubitke energije, odnosno snage vode pri strujanju dovodnim i
odvodnim kanalom ili tunelom, jer su gubici energije odredeni relacijama w^ = ghrd, odnosno
wbo = ghm>
Da bi se odredio neto-pad iskoristiv u vodnoj turbini, treba dakle poci od bruto-pada Hb. Kad
bi se postupilo na vec opisani nacin, doslo bi se do izraza za neto-pad

c 02 c A2 c B2
Hn  Hb     hRc
2g 2g 2g
Gdje je:
c 0 - brzina vode na ulazu u cjevovod
c A - brzina vode na ulazu u turbinu
hRc -visina gubitaka u cjevovodu
Ako je p1  p 2 i ako se zanemari srednja brzina strujanja v1  v 2 tada je :
E  ghH g V (J)
Snaga toka je P  ghH g Q (W)

Energetski parametri mini — hidroelektrane

Razlika gornje dotocne razine vode i donje odvodne vode naziva se statickim padom Hst.
Ukupni pad hidroelektrane naziva se bruto pad i obiljezava se sa Hb. Bruto pad se dobije kad
se staticki pad uveca za kineticku energiju ulazne mase vode kojoj treba oduzeti kineticku
energiju vode na izlaznom presjeku.

 1v12  22 v 22
H b  H st  
2g 2g

Ako je Rejnoldsov broj Re  5  10 5 , tada se ima turbulentni tok.

Kada fluid struji preko ravne povrsine prijelaz iz laminarnog u turbulentni tok javlja se pri
>5*105, Ovu vrijednost Rejnoldsovog broja nazivamo kriticnom vrijednosti Rejnoldsovog
broja.
Strujanje u djevima je laminarno kada je R, < 2300, dok je prelazno podrucje je za 2300 <Rt <
10000. Kao i kod ravnih povrsina vrijednost kriticnog Rejnoldsovog broja zavisi od
hrapavosti cijevi i takozvane ,,giatkoce" toka slobodne struje fluida,

Proracun cjevovoda

U prethodnom proracunu odredili smo na osnovu jednacine kontinuiteta, precnik cijevi, koji
se moze nazvati i racunskim. Ako bi usvojili cijev prema standard, koja ima prvi slijedeci veci
unutrasnji precnik, tada bi precnik cjevovoda iznosio cu = 1400 [mm].
Posto smo promijenili precnik cijevi kroz koju tece voda sa konstantnim protokom, mijenja
se sada i brzina kretanja odnosno proticanja tecnosti kroz cijev.
Ako uzmemo ovo u obzir, moramo izvrsiti korekciju brzine, kao sto slijedi:

Qsr  Av
d 2
Au =
4

Qsr
v stu  =
Au
Vidimo da se sada brzina promijenila, i to opala sa 2,5 na 2,21 [m/s].
U daljern proracunu potrebno je odrediti debljinu stijenke cijevi koja će se koristiti na
cjevovodu.
Debljina zida cijevi se proračunava na osnovu formule:

dp
  c (m)
2 d 

Gdje je:
du - unutrasnji precnik cijevi (usvojen ili izracunat).
p - proračunski ili nazivni pritisak [Pa].
d - dozvoljeni napon materijala cijevi na zatezanje (vlacna cvrstoca).
 , - koeficijent slabljenja zbog zavarivanja.
 =1 - za cijevi bez sava.
 =0,7-0,9 - za uzduzno zavarene cijevi.
C -dodatakzbog korozije (C=l mm).
Proracunski (nazivni) maksimalni pritisak iznosi:

p max    c  v

Gdje je:
c - brzina zvuka [m/s].
v - brzina tečnosti [m/s].
Usvajanje generatora

Broj polova generatora za frekvenciju mreže f = 50 ( Hz ) je

60 f
P
n
Pa je
60 f
P =
n
Usvajamo zaokruzen broj pari polova, a to je P = 5 polova, nominalne snage 111 [kW],
sinhroni trofazni.
Elektricnu energiju proizvodimo pomocu trofaznog, bezcetkicnog, samopobudnog sinhronog
generatora koji je mehanicki spregnut, pomocu odgovarajuce spojnice, sa usvojenom
turbinom. Konstrukcija generatora i njegovih regulacionih krugova u pobudi su prilagodeni
za napred navedene rezime rada:
Paralelalan rad sa mrezom i samostalni pogon.
Grupa turbina-generator je montirana na odgovarajuce temelje sa gumenim amortizerima
na postolju, cime se vibracije smanjuju na najmanju mogucu mjeru.

Dopustena usisna visina difuzora

Dopustena usisna visina difuzora Hsdoz jednaka je barometarskom (atmosferskom) pritisku

na nivou postrojenja Ha, umanjena za pritisak isparavanja Ht koji odgovara danoj temperaturi
t.
Nadalje mora se odbiti izvijesni o tipu turbine ovisni postotak o ukupnog pada Hn, kojim se u
obzir uzima lokalni pad pritiska na ugrozenim mjestima lopatica, prouzrokovan dijelovanjem
brzine strujanja.
a je koeficijent kavitacije (Tomov koeficijent) ovisan o specificnom broju obrtaja ng, a
odreduje se na osnovu eksperimenata na modelima i izvedenim turbinama kao na slici 4.
Posebno podoban koeficijent, koji se najcesce koristi za turbine i pumpe jeste Tomov (Thorn)
koeficijent. U principu on odreduje dozvoljenu vrijednost najnizeg apsolutnog pritiska u
referentnom presjeku masine, pri cemu se u kriticnim tackama strujnog prosora nece pojaviti
kavitacija ill ce ona biti u dozvoljenim granicama. Referentni presjek se postavlja iza kola
turbine ill ispred kola pumpe.

Visinska razlika hg za turbinu

UBACI ISPITIVANJE THOM-OVOG KOEFICIJENTA

(iz seminarskog turbomašine I )

Vodozahvat
Vodozahvat kao hidrotehnički objekt služi za zahvatanje vode iz akumulacije, zadržavanje
čvrstih plivajućih predmeta, leda, šljunka i pijeska u akumulaciju, odvoda vode u cijev ili
kanal kojim se voda odvodi ka postrojenju. Ne gledajući raznovrsnost konstrukcije i
načini izvođenja, osnovni princip konstrukcije isti je za sve vrste hidroelektrana. U principu
razlikuju se dvije vrste vodozahvata i to:
1. površinski vodozahvati obezbjeđuju površinsko odvođenje vode iz rijeke ili akumulacije
2. dubinski ili potopljeni vodozahvati zahvataju vodu ispod nivoa vode u akumulaciju, i
odvode je zatvorenim cjevovodom ili tunelom pod hidrostatičkim pritiskom do
hidroenergetskog postrojenja.
Na slici data je shema vodozahvata sa ulaznim otvorom cjevovoda. Gornji nivo vode ( GNV )
obicno se nalazi na 1 do 2 metra od radnog nivoa vode u akumulaciji ( RNV ).0vo se čini
zbog toga da se vazduh ne usisava u cjevovod pod pritiskom.
Pravilan izbor dimenzija vodozahvata vrsi se na osnovu slozenih hidrotehnickih proracuna i
obicno se ispravnost proračuna provjerava na modelu u laboratoriju.

Oblik vodozahvata