Karakteristine veliine voda

Konstante voda su karakteristine veliine s pomoi kojih se definiraju elektrine prilike na vodu u
svim pogonskim sluajevima.Konstante voda se navode po jedinici duine voda, obino po kilometru i
po jednoj fazi. Konstante voda su:

Jedinini radni otpor R1[/km]

Jedinini induktivitet L1[H/km]
Jedinini kapacitet C1[F/km]
Jedinini odvod G1[S/km]

Vod u kojem su sve etiri konstante razliite od nule nazivamo realni vod. Sve etiri konstante
rasporeene su kontinuirano uzdu voda.

Poloaj konstanti voda na duini dx

Zbog svog poloaja u elementu voda, aktivni otpor i induktivitet nazivaju se uzdunim, a odvod i
kapacitet poprenim konstantama.

Jednaine telegrafiara

Struja i napon na vodu mijenjaju se uzdu voda i tokom vremena. Razmotrimo zbivanje na kratkom
odsjeku duine dx, i to na dva naina: analitiki i fizikalno, odnosno:

Promjena struje i napona na vodu duine dx

v = trenutne vrijenosti napona

i = trenutne vrijednosti struje

Struje i naponi na vodu duine dx

Usporedbom analognih napona i struja dobija se:

i konano sreivanjem:

Ove diferencijalne jednaine se nazivaju jednaine telegrafiara, a njihovo rjeenje prenosne

jednaine. Ope rjeenje ovih jednaina glasi:

Ovo rjeenje pokazuje da struja u vodu, a analogno i napon, nastaje superpozicijom dva vala, koji se
kreu u suprotnim smjerovima. U realnom vodu, ti valovi su prigueni.

Prilike na idealnom vodu

Neke karakteristine pojave na vodu moemo jednostavnije, a jo uvijek tano prouiti na idealnom
vodu. Idealni vod je vod kod koga je:
a iz ovoga slijedi:

(c = brzina svjetlosti),

to je za frekvenciju 50 Hz:

pa e ejx poprimiti istu vrijednost svakih 6 000 km. Prema tome duina vala uz f = 50 Hz na
idealnom zranom vodu iznosi 6 000 km.bDalje, kod idealnog voda je:

Zv je realna veliina i naziva se valni otpor. To je isto aktivni otpor, svojstvo samoga voda, neovisan o
frekvenciji, a prema tome i obliku vala. Valni otpor zranih vodova je oko 400 .

Ako u Eulerove formule uvrstimo = j0, dobiti emo:

pa ako uz ovo uvrstimo ZC = ZV , u drugi oblike prijenosnih jednaina, dobijemo:

Upravo ovaj oblik prijenosnih jednaina e biti pogodan za razmatranje karakteristinih pogonskih
stanja na vodu.

Zamjenske eme voda

Vod se najee prikazuje ekvivalentnom - shemom ili rjee T-shemom:

Mnoenjem jedininih parametara s duljinom voda L (km), dobiju se odgovarajua uzduna
impedancija i poprena admitancija voda:

Zv = (R1 + jX1)L ()

Yv = (G1 + jB1)L (S)

Ferantijev efekat
Ferantijev efekat predstavlja povienje napona na krajevima vrlo dugakog prijenosnog voda u
odnosu na napon na poetku voda, koji se javlja kada je vod pod naponom, ali je na njegovim
krajevima je vrlo malo optereenje ili je vod otvoren.
Efekat nastaje zbog parazitnih induktivnosti i kapacitivnosti du voda, tj. generisanja reaktivne snage.
Posmatrajmo dugi vod u obliku eme gdje OE predstavlja napon na kraju voda; OH struju kroz
kapacitet na kraju voda. Fazor FE predstavlja pad napona na otporu R, a FG pad napona na X. Fazor
OG predstavlja napon na poetku na poetku voda pri praznom hodu.

ema voda u praznom hodu

Fazorski dijagram
Sa fazorskog dijagrama se vidi da je OE > OG. Drugim rijeima, napon na kraju voda vei je od napona
na poetku kada je vod neoptereen.

Prirodna snaga

Vod na kraju opteretimo potroaem kojemu je otpor jednak valnom otporu voda. Kako nema
promjene valnog otpora, na mjestu prikljuka potroaa nee biti refleksije. Takav potroa
jednostavno guta polazni val i fizikalno se postie isto stanje kao da je vod beskonano dug. U ovom
pogonskom sluaju prenosi se snaga koju nazivamo prirodnom snagom voda. Uvjeti na kraju voda su:

odnosno:

Omjer napona i struje na kraju voda je Zv, a isto tako i bilo gdje na vodu. Ako je vod optereen upravo
prirodnom snagom, imamo idealne pogonske prilike. Tada je:

napon je konstantan uzdu voda;

struja konstantna uzdu voda;
struja i napon voda u fazi. Nema prijenosa reaktivne snage. Nema njihanja energije uzdu
voda;
nema refleksije na kraju voda (nema povratnog vala koji vraa jedan dio energije koju sa
sobom nosi polazni val).

Prirodna snaga trofaznog idealnog voda iznosi:

ako je linijski napon zadan u kV.

Uz odreeni napon voda, na prirodnu snagu se moe utjecati jedino promjenom valnog otpora. U
irim granicama se moe utjecati na prirodnu snagu prikljuenjem koncentrisanih kapaciteta i
induktiviteta. Teoretski je mogue postii potpunu kompenzaciju hladnih konstanti uz dovoljno gust
raspored pravilno dimenzionisanih uzdunih kondenzatora i poprenih prigunica.
Poprene grane voda se mogu po volji kontinuirano regulirati pomou sinhronih kompenzatora
prikljuenih na vod. Ovisno o stanju uzbude sinhroni kompenzatori mogu raditi kako u induktivnom,
tako i u kapacitivnom podruju.

Mogunosti sinhronog kompenzatora

Na narednoj slici su prikazane prilike uzdu voda kod prijenosa prirodne snage:
 Vektori napona i struje uzdu idealnog voda kod prijenosa prirodne snage

Tok aktivne snage

Posmatrajmo jednainu za tok aktivne snage:

Poto je r znatno manje u odnosu na x, vrijedi:

Odnosno, kada to uvaimo za prvu jednainu:

Razlika izmeu fazora napona dvije sabirnice k i j, k-j je manja od 10-15 stepeni. Rijetko se via da
ta razlika prelazi 30 stepeni. Na osnovu toga, radimo sljedee pojednostavljenje:

= k-j
Tok aktivne snage e biti usmjeren od sabirnice veeg ugla ka sabirnici manjeg ugla.

Poto u proraunu tokova snaga radimo u per unit sistemu, imamo da je |Vk|=|Vj|=1 tamo gdje se
pojavljuju kao umnoak, odnosno:

Tok aktivne snage odreen je razlikom uglova fazora izmeu krajnjih sabirnica.