radionike vjebe II

Elektrostatika
Elektrostatika je onaj dio elektrotehnike znanosti koji govori o pojavama to nastaju u
prostoru u kojem elektrini naboji miruju. Bit svih tih pojava sadran je u poznatom fizikalnom
zakonu u kojem se istoimeni naboji odbijaju, a raznoimeni naboji se privlae.
Da bi upoznali osnovne zakonitosti i relacije elektrostatike potrebno je u prostoru imati dva
tijela koja imaju razliitu koliinu naboja i pri tome obaviti odreena mjerenja u prostoru oko
njih.
Ploasti kondenzator
Ploasti kondenzator sastoji se od dvije
metalne ploe izmeu kojih se nalazi
izolator. Kapacitet zavisi od povrine ploa
S, razmaku izmeu ploa l vrsti izolatora,
odnosno dielektrinom konstantom .
C=

S
/F/
l

=r 0

Dielektrina konstanata zavisi od vrste

izolatora, a njezina vrijednost moe se
relativno prikazi u odnosu na vrijednost
dielektrine konstante vakuma 0.
12
Vrijednost dielektrine konstante iznosi: 0 = 8,854 10

As
Vm

Jedinica za kapacitet je farad /F/ i to je vrlo velika jedinica te se u praksi koriste manje
jedinice:

mF = 10-3 F
F = 10-6 F
nF = 10-9F
pF = 10-12 F

Prikljuenje istosmjernog napona na kondenzator

Odnos veliina Q i U predstavlja vrijednosti kapaciteta takvog kondenzatora. Osnovna
relacija koja odreuje koliinu naboja, odnosno koliinu elektriciteta Q jednaka je umnoku
napona U i kapacitetu prostora u kome se naboji nalaze:
Q=CU /As/

13

radionike vjebe II

Na slikama je prikazano djelovanje istosmjernog napona na atome izolatora unutar

kondenzatora.
punjenje i pranjenje kondenzatora
slika: kond001_uvod03a

Kada
kondenzator
spojimo
na
istosmjerni napon doi e do prelaska
vrijednosti istosmjernog napona na
kondenzator, a taj prelazak nazivamo
punjenje ili nabijanje kondenzatora.
Da bi na krajevima kondenzatora bio
cijeli napon izvora potrebno je
odreeno vrijeme, a to vrijeme
definirano
je
sa
vremenskom
konstantom /s/.
Kondenzator C se puni preko nekog otpora R i vrijednost vremenske konstante ovisi
ba od te dvije komponente i to:
= R C

Tako nabijen kondenzator moemo iskljuiti s istosmjernog izvora te na njega spojiti

neki otpor. Sada e kondenzator djelovati kao izvor i dat e struju kroz prikljueni
otpornik. Struja e se postepeno smanjivati, odnosno kondenzator e se prazniti s
istom vremenskom konstantom = R C .
Praktino se smatra da e se kondenzator napuniti, odnosno isprazniti kada proe
vrijeme od 10 .

Graf prikazuje promjenu napona na kondenzatoru pri punjenju (sklopka u gornjem

poloaju) i pranjenju (sklopka u donjem poloaju).
14

radionike vjebe II

Graf prikazuje promjenu struje na kondenzatoru pri punjenju (sklopka u gornjem

poloaju) i pranjenju (sklopka u donjem poloaju). Ta promjena struje vidljiva je na
ampermetru, (slika: kond001_uvod03a).

15

radionike vjebe II

Serijski spoj kondenzatora

Q=Q1=Q2

C=

U=U1+U2

C1 C2
C1 + C2

Paralelni spoj kondenzatora

Q=Q1+Q2
U=U1=U2
C=C1+C2
Vjebe s spajanjem kondenzatora, proraun ukupnog kapaciteta.
Kombinirani spoj kondenzatora
Kombinirani spoj kondenzatora se moe ostvariti i izraunati (koliine elektriciteta, napone na
pojedinom kondenzatoru i slino) analogno spajanju i proraunu otpornika. To znai da
vrijede Kirchoffovi zakoni, odnosno mogu se ostvariti i mree kondenzatora s vie izvora.
Vjeba: spajanje kondenzatora u kombiniranom spoju, te proraun ukupnog
kapaciteta, napona na pojedinom kondenzatoru i koliine naboj

16