Numeriko modeliranje utjecaja interakcije armature i nekoherentnog zasipa u

proraunu stabilnosti zidova od armiranog tla

Adis Skeji

0.7H
 Sadraj

Uvod i osnovni pojmovi 1

Motivacija 2
Pregled dosadanjih istraivanja i nove ideje 3
Metodologija i rezultati istraivanja 4
Zakljuci i znanstveni doprinos 5
Preporuke za dalja istraivanja 6

2/42
Uvod i osnovni pojmovi 1
Motivacija 2
Pregled dosadanjih istraivanja i nove ideje 3
Metodologija i rezultati istraivanja 4
Zakljuci i znanstveni doprinos 5
Preporuke za dalja istraivanja 6

3/42
 Zidovi od armiranog tla - pojam

(Reinforced Earth Company

i Retaining Solutions) (Berg i dr. 2009)

(Reinforced Earth Company http://www.geosyn.co.uk/product/tenax-geogrids

i Retaining Solutions)
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 4/42
 Interakcija armature i zasipa - pojam

B
A potencijalna
ravnina sloma max. vlane sile

A
B

3
C
1

irina zida
C

Mehanizmi interakcije unutar armirane zone zida prema Palmeira 1987

(fotografije preuzete, dopunjene i modificirane od Dyer, 1985)

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 5/42

 Pokus izvlaenja - pojam
Pokus reguliran normama (EN, ASTM)
*Fotografije : GFOS (Mulabdi i dr.)

kouljica

Ureaj za izvlaenje metalna kutija horizontalno poloena armatura i zrani jastuk za nanoenje
kouljica (obino u sred. kutije) normalnog naprezanja

ult Fx ,ult Fx ,ult

ekvivalentni koeficijent trenja (f*): f *
n 2 A n 2 La B n

tan f* Fx
koeficijent interakcije (Ri): Ri
tan tan

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 6/42

 Stabilnost zida od armiranog tla - pojam

1 vanjska stabilnost 2 unutarnja stabilnost 3 kombinirani slom

klizanje e < edop izvlaenje vlani slom

Leshchinski i Vulova (2001)

nosivost podloge glob. stabilnost spoj armature i oblonog

elementa
Berg i dr. (2009) Yang (2009)
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 7/42
Uvod i osnovni pojmovi 1
Motivacija 2
Pregled dosadanjih istraivanja i nove ideje 3
Metodologija i rezultati istraivanja 4
Zakljuci i znanstveni doprinos 5
Preporuke za dalja istraivanja 6

8/42
1 POKUS IZVLAENJA

Fx

Utvrditi utjecaj rubnih uvjeta na rezultate pokusa izvlaenja, da

bi se definirali principi pravilnog oblikovanja armature i
sanduka pri pokusu izvlaenja

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 9/42

2 STABILNOST ZIDOVA VLASTITA TEINA

FS

Definirati utjecaj vrstoe suelja i vrstoe armature na stabilnost i

mehanizam sloma zida uslijed vlastite teine
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 10/42
3 STABILNOST ZIDOVA DODATNO OPTEREENJE

FS

Definirati utjecaj vrstoe i geometrije armature na stabilnost i

mehanizam sloma zida optereenog dodatnim optereenjem
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 11/42
Uvod i osnovni pojmovi 1
Motivacija 2
Pregled dosadanjih istraivanja i nove ideje 3
Metodologija i rezultati istraivanja 4
Zakljuci i znanstveni doprinos 5
Preporuke za dalja istraivanja 6

12/42
 1 POKUS IZVLAENJA

Veliki broj objavljenih numerikih simulacija osnovna razlika je u modeliranju armature

poprena rebra
membranski
elemenat grede
elemenat
x

Fx

y z

x
Duljina armature

tanki membranski element uzduna i poprena rebra

1 (od Yogarajah i Yeo, 1993 do Yu i Bathurst, 2016)
2 (Khedkar i Mandal, 2009; Abdi i Zandieh, 2014)
poprena rebra
solid elemenat

x x x x
y z

x
Duljina armature
3D model armature
3 samo poprena rebra (Alam i dr. 2014) 4 (FEM i DEM) Tran i dr. 2013
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 13/42
 Rubni uvjeti kod objavljenih numerikih simulacija pokusa su praktino isti
slobodno optereena gornja povrina

idealno glatka, horizontalno Modeli tla:

nepomina prednja stijenka
nametnuta sila ili nametnuti pomak
na prednjem kraju armature
h - Mohr-Coulomb-ov (MC)
- Kut trenja ovisan o stanju
armatura naprezanja - Rouse i dr. (2014)
horizontalno nepomina, idealno
glatka zadnja stijenka
y
Metoda konanih elemenata
Metoda konanih razlika
x Metoda diskretnih elementa

horizontalno i vertikalno nepomina donja stijenka

Farrag i dr. 1993; Yogarajah i Yeo 1993; Fahmy i Koerner, 1993; Alobaidi i dr. 1997; Sugimoto i dr. 2001, 2003;
Teerawattanasuk i dr. 2002; Bergado i dr. 2003; Perkins i Edens 2003; Marques i dr. 2005; Palmeira i dr. 2004,
2009; i Zhou i dr. 2012, Alam i dr. 2014, Abdi i Zandieh, 2014; Mosallanezhad i dr. 2015; Yu i Bathurst, 2016
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 14/42
 Nova ideja

Novi poboljani 2D i 3D numeriki model armature Numeriki istraiti utjecaj:

(element tapa) - Rubnih uvjeta

- Geometrije armature
- Svojstava zasipa

na granini otpor pri izvlaenju

Modeliranje ekvivalentnog suelja

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 15/42

 2 STABILNOST ZIDOVA VLASTITA TEINA

Veliki broj objavljenih numerikih simulacija osnovna razlika je u geometriji zidova,

armaturi i principima usvajanja ekvivalentne vrstoe suelja zasipa i armature

Numerike simulacije zidova

Kompozitni modeli
(nisu interesantni Diskretni modeli
1 2
zbog jednostavnosti) (odvojeni zasip i armatura)

Hz Hz

Hermann and Al-Yassin (1978) Praktino sva objavljena

Bz Bz istraivanja
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 16/42
 vrstoa suelja nekoherentnog zasipa : tgi =Ri*tg
Ri < 1,0
Rowe i Skinner (2001)
Lee i Holtz (2002)
Bergado i dr. (2003)
Yakun i dr. (2010)
Fan i Hsieh (2011)
Suksiripattangapong i dr. (2012)
elastina armatura
FSvl
Ho i Rowe (1996)
Carrubba i dr. (1999)
Leshchinsky i Vulova (2001)
Bergado i dr. (2003)
Guler i dr. (2007)
Suksiripattangapong i dr. (2012)
10.10.2017.
Ri = 1,0 Ri > 1,0
Ho i Rowe (1996)
Carrubba i dr. (1999)
Leshchinsky i Vulova (2001)
Hashimoto (2000)
Leshchinsky i Vulova (2001)
Hatami i Bathurst (2006)
Stani i dr. (2005)
Guler i dr. (2007)
Abioghli (2011)
Liu (2012)
vrstoa armature
elasto-plast. armatura
FSvl 2 do 7
Karpurapu i Bathurst (1995)
Ling i dr. (2000)
Hatami i Bathurst (2006)
Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 17/42
 Nova ideja

Numeriki modeli (Plaxis 2D )

Brinkgreve (2002)

Postojei Poboljani 2D
diskretni model
1 2 model

Hz Hz

Bz Bz

Istraiti utjecaj vrstoe suelja i vrstoe Istraiti utjecaj geometrije armature

armature na stabilnost zidova na stabilnost zidova

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 18/42

 3 STABILNOST ZIDOVA DODATNO OPTEREENJE
Veliki broj objavljenih fizikih modela zidova osnovna razlika je u geometriji zidova,
armaturi, rubnim uvjetima, nainu opaanja mehanizma sloma i principima skaliranja
geometrije i vrstoe armature

Umanjeni fiziki modeli

Optereenje samo Optereenje kompletne Lokalno optereenje

1 2 3
vlastitom teinom zasipa povrine zida na povrini

Smith i dr. (1978) Ziegler i dr. (2016) Xiao i dr. (2015)

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 19/42
 Skaliranje vrstoe armature ne vezuju se za dodatno optereenje
Tip arm. vrstoa
Istraivanje arm.
[kN/m]
Simonini i Gottardi (2003) PP 5.5
Xiao i dr. (2016) HDPE 19.0
Jacobs i dr. (2016) PP 30.0

Skaliranju veliine otvora se ne pridaje veliki znaaj (ilustracija veliine otvora)

25mm 12mm
99mm

14mm

Xiao i dr. (2016) Simonini i Gottardi (2003)

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 20/42

 Nova ideja

Fiziki modelirati zid i opteretiti ga do sloma Armature razliite vrstoe i geometrije

15,0 cm 20,0 cm Razliito FSt i S/t
q

armatura 4 10,0 cm
20,0 cm 20,0 cm 20,0 cm
= 1,8 cm
elementi,dd=1,8cm

armatura 3
80,0 cm
fasadni elementi,

armatura 2
Tip A Tip B Tip C
Obloni

zbijeni zasip,
armatura 1 d = 16,0 kN/m3 1 2 3
10,0 cm

56,0 cm

130,0 cm

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 21/42

Uvod i osnovni pojmovi 1
Motivacija 2
Pregled dosadanjih istraivanja i nove ideje 3
Metodologija i rezultati istraivanja 4
Zakljuci i znanstveni doprinos 5
Preporuke za dalja istraivanja 6

22/42
 Plaxis 1 POKUS IZVLAENJA
Analize osjetljivosti (2D i 3D modeli)
Modeli tla: MC i HS
Usvajanje svojstava numerikog modela
Armatura poboljani model
verifikacija
2D model 3D model Rezultat 1 analitike procjene
q1 pokusi

Numerika simulacija
q2
S = 4,0 i 8,0 cm
Rezultat simulacije : granina sila izvlaenja (Fx,ult)
t = 0,105 cm
13 cm

x Fx ,ult
6 cm L = 16 cm
Ekvivalentni koeficijent trenja : f
*

2 A v'
26 cm
Promjena rubnih uvjeta, geometrije
armature, svojstava zasipa

Novi podatak o f*

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 23/42

 Verifikacija numerikog modela pokusa izvlaenja

Alam i dr. (2012; 2014) Minaek (2010)

Globalna razina Globalna razina Lokalna razina
sila vs. pomak prednjeg kraja sila vs. pomak prednjeg kraja horiz. pomak zasipa
30

25

y [cm]
20
Fx [kN]

15

armatura
10 pokus (50,0 kPa)
pokus (20,0 kPa)
5 HS model
MC model
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
x [mm]

y [cm]
armatura

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 24/42

 Rezultat 1 Izdvojeno iz preko 200 simulacija
2D model: Visina nadsloja 2D model: Duljina kouljice i trenje prednje stijenke
1.9 1.9
S/t = 20,0 y = 0.0302x + 1.1166
S S/t = 40,0 R = 0.9545
1.7 1.7
Power (S/t = 20,0)

ekvivalentni koef. trenja (f*)

ekvivalentni koef. trenja (f*)

1.5 Power (S/t = 40,0) 1.5

y = 0.0113x + 1.23
1.3 1.3
R = 0.9122
f* 1.1
f * 1.1
0.9 R = 0.8568
0.9

0.7 0.7
R = 0.8277 x1 = 23,0 cm do 43,0 cm (L/H = 0,8)

0.5 0.5 x1 = 13,0 cm (L/H = 0,8)

0.3 0.3
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5 0 5 10 15 20 25
trenje na prednjoj stijenci, p []
La/H
La/H trenje na prednjoj stijnci, p []
posmino naprezanje
3D model poveanje otpora na
izvlaenje sa poveanjem irine sanduka

izvlaenje

10.10.2017. 25/42
Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET
 Mehanizam sloma u funkciji visine zasipa

H veliko H malo

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 26/42

 Mehanizam slom u funkciji vrste zasipa

Fx Fx

slabo zbijeni sitniji zasip vrlo zbijeni krupni lomljeni kamen

materijal se prepoznaje po parametrima konstitutivnih modela

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 27/42

 Diskretni model Poboljani diskretni model
2

STABILNOST ZIDOVA
VLASTITA TEINA
Ponavljanje objavljene simulacije sa
Analize
analizama osjetljivosti
osjetljivosti
Rezultat 2B
verifikacija
verifikacija

Umanjeni i zidovi analitike Rezultat 2A Pokus (zid stvarne Diskretni

stvarne veliine procjene veliine) model
Numerika simulacija Numerika simulacija

Promjena visine zida, tipa armature,

Promjena razmaka uzdunih i
vrstoe suelja i vrstoe temeljnog tla
poprenih rebara

Proraun faktora sigurnosti

Proraun faktora sigurnosti
(/c redukcija)
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET (/c redukcija) 28/42
 Verifikacija numerikih modela zida
Umanjeni fiziki model
(predmetno istraivanje)
x [mm]
q [kPa] Hatami i Bathurst (2006)
-5 -4 -3 -2 -1 0 0 100 200 300
80 0
4 4 model
-5 mjerenje
analitiki (Coh. Gravity)
70 model
-10 mjerenje

y [mm]
3.5 3.5

-15
60
3 3
-20
visina zida [cm]

-25 pokus (zid B)

50

visina zida [m]

2D numeriki model 2.5 2.5

visina zida [m]

-30

40 2 2 45
mjerenje - razupora
40
mjerenje - vertikalna reakcija

reakcija u dnu zida [kN/m']

1.5 35
30 1.5 vlastita teina obloge
30 model - vertikalna reakcija
25 model - razupora
1 1
20 20
15
0.5 0.5
10 10
pokus (zid B) 5
0
2D numeriki model 0 0
0 0 2 4 60 5 10 0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4
horiz. pomaci [mm] max. vlana
max vlana sila sila
u u visina zida [m]
horiz. pomaci [mm] DIC MKE horizontalni
[mm]
pomaci
arm. [kN/m]
armaturi [kN/m']

Diskretni model Poboljani diskretni model

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 29/42
 Rezultat 2A Izdvojeno od ukupno
134 simulacije

1-1.25 1.25-1.5
1.5-1.75 1.75-2
2

Faktor sigurnoti (FS)

1.75
1.75

1.5
1.5 FSvl = 1,5
1.25 1
FSvl = 3,0
1
1.5 FSvl = 6,0
0.67 1.25
FSvl =10,0
3
FSvl [-]
6
1
0.4
vlani slom
0.2 0.4 0.6 0.8 1
10
Koeficijent interakcije (Ri)
kombinirani slom klizanje "bloka"
Fult
Neistezljive armature isti trend i za istezljive FSvl
Fanaliticki
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 30/42
 Rezultat 2A
diskusija
FSvl > 3
FSvl 1
Ri > 0,6

1-1.25 1.25-1.5
1.5-1.75 1.75-2

1.75

1.5
1.25 1
1
1.5
0.67
3
FSvl [-]
6
0.4 FSvl > 3
1,5 < FSvl < 3 vlani slom 10

kombinirani slom klizanje "bloka"

0,3 <Ri < 0,6

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 31/42

 Usporedba modela Rezultat 2B
armature sa i bez
poprenih rebara Utjecaj geometrije otvora na faktor sigurnosti (FS)
5
model-poprena rebra 3.25
Ri = 0,2
4.5
Ri = 0,6
3 Lpopr = 10,0 cm 3

4
Ri = 1,0 2.75 2.78 - Lpopr = 10,0 cm
Lpopr = 20,0 cm 2.67
2.5 2.48 - Lpopr = 20,0 cm
3.5
2.25

FS [-]
2.18 - Lpopr = 40,0 cm
3
2 1.97 - Lpopr = 80,0 cm
visina zida [m]

Lpopr = 40,0 cm 1.95

2.5 1.75

2
1.5
Ri = 1,0 Ri = 0,8 Ri = 0,4
1.25
1.5 Ri =0,2 uzduna na 20cm uzduna na 5cm
1
1 0 1 2 3 4 5
FSvl [-]
0.5

0
0 2 4 6
horizontalni pomak
[mm]
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 32/42
 3 STABILNOST ZIDOVA DODATNO OPTEREENJE
Pokus: 15,0 cm 20,0 cm
Umanjeni (fiziki) model mu5 q
y
x4 armatura 4 10,0 cm
mu4

20,0 cm 20,0 cm 20,0 cm

Obrazloenje razmak popr. rebara
x,arm 3
x3 armatura 3 el. ica u cijevi
svojstava pokusa mu3
mu6

80,0 cm
0,5 m x2 armatura 2
0,8 m
Savski pijesak
mu2 Optereenje do sloma
zasip,
elina armatura x1 armatura 1 d = 16,0 kN/m3
mu1 raunalo
45+/2 10,0 cm
z
x
56,0 cm

130,0 cm

Izvor svjetlosti wi-fi

Izvor svjetlosti

beini upravlja
USB kabl
3 modela sa
Cannon HS650 Rezultat 3
Opaanje zida:
razliitim - Konvencionalna mjerna tehnika (LVDT)
armaturama - Napredna mjerna tehnika (DIC tehnika) Utvrivanje
mehanizma sloma
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 33/42
 15,0 cm 20,0 cm
Horizontalni pomaci lica zida
mu5 q
Rezultat 3 Zid A Zid B Zid C
y
x4 armatura 4 10,0 cm
mu4

20,0 cm 20,0 cm 20,0 cm

razmak popr. rebara
x,arm 3
x3 armatura 3 el. ica u cijevi
mu3
mu6

80,0 cm
80 80
q=50 kPa q=50 kPa 80
x2 armatura 2 q=50 kPa
mu2 q=103 kPa q=155 kPa q=155kPa
q=155 kPa q=262 kPa
zasip, 70 70 q=240 kPa 70
x1 armatura 1 d = 16,0 kN/m3
mu1

45+/2 10,0 cm
z 60 60
x 60
56,0 cm

130,0 cm 50

visina zida [cm]

50

visina zida [cm]

50
Vertikalni pomaci take

visina zida [cm]

q [kPa] 40 40 40
a) Usporedba granine nosivosti (qult)
0 100 200 300
b) Usporedba horizontalnih pomaka 0
c) Uvid u stanje armatura -5
30 30 30
iskopavanjem nakon sloma -10
20 20 20
-15
y [mm]

-20
10 10 10
-25
-30 zid A (S/t=76)
zid B (S/t=38) 0 0 0
-35
zid C (S/t =133) -12 -8 -4 0 -4 -2 0 -14 -10 -6 -2
-40 x [mm] x [mm] x [mm]
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 34/42
 Mehanizam sloma utvren korelacijom digitalnih fotografija (Aramis software - GOM)

Zid A Zid B Zid C

Vlani slom armatura Vlani slom armatura i slom Izvlaenje armatura

zasipa ispod optereenja
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 35/42
Uvod i osnovni pojmovi 1
Motivacija 2
Pregled dosadanjih istraivanja i nove ideje 3
Metodologija i rezultati istraivanja 4
Zakljuci i znanstveni doprinos 5
Preporuke za dalja istraivanja 6

36/42
 A osnova
1 POKUS IZVLAENJA
>0,1m (>0,15m)

(0,46m; 20D85; 6Dmax)

- Postavljati armaturu minimalno 20,0 cm od prednje B B
stijenke (kouljica duljine > 20,0 cm u skladu sa uzduna rebra

poprena rebra

Bs=0,6m

zadnja stijenka
EN normom)

B
- Koristiti male visine zasipa iznad armature (H) u
odnosu na duljinu armature (La), konkretno, La/H >

Su
1,5 (u skladu sa EN normom)
- Postavljati armaturu uz podmazane bone stijenke y S armatura
(Bs B) x
optereenje A optereenje

prednja stijenka
gornji rub gornji rub

( 30,5; 12D85; 6Dmax)

0,76m ako nisu podmazane stijenke

zadnja stijenka
H

Hs 0,3m; 6Dmax
B kouljica >0,2m (>0,15;H) H
EN - 2004
bona stijenka
bona stijenka

(ASTM - 2001) armatura armatura

t
tu
nametnuti
pomak La=3B
Bs 0,6m (>0,61m; 2B)
(0,46m; 20D85; 6Dmax) z Ls 1,5m
z x (0,61m)
y donji rub donji rub

10.10.2017. presjek A-A Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET presjek B-B 37/42
 2 A ZIDOVI DISKRETNI MODEL

- Za sluaj analiziranih geometrijskih konfiguracija zidova, poveanjem faktora sigurnosti na vlani slom armature
iznad granine vrijednosti (FSvl,gr 1,5), faktor sigurnosti zida ostaje konstantan neovisno o vrstoi suelja.

2 B ZIDOVI POBOLJANI DISKRETNI MODEL

- Smanjenje razmaka poprenih rebara ima isti trend utjecaja na stabilnost zidova kao i poveanje ekvivalentne
vrstoe suelja

ZNANSTVENI DOPRINOS

Za uobiajene geometrijske konfiguracije zidova od armiranog tla (Bz/Hz = 0,7) i kad je ekvivalentni koeficijent
interakcije u rasponu 0,6 < Ri < 1,0 (uobiajeno za veinu armatura), kritini mehanizam sloma, samo od
djelovanja vlastite teine zasipa, je slom uslijed prekoraenja vlane vrstoe armature, globalni slom zida ili
kombinacija dvaju mehanizama
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 38/42
 3 ZIDOVI DODATNO OPTEREENJE

- Pokazan je znaaj principa skaliranja veliine otvora armature na mehanizam sloma zida kojem do danas
nije posveena posebna panja (skaliranje armatura uglavnom se ograniavalo na umanjenje vrstoe)
- U zavisnosti od geometrije otvora armature, otkazivanje zida moe biti posljedica izvlaenja, vlanog sloma
armature ili kombinacije dvaju faktora

ZNANSTVENI DOPRINOS

Temeljitije i potpunije od dosadanjih saznanja, pokazan je znaaj principa skaliranja armatura u

fizikim modelima. Utvreno je da umanjeni fiziki modeli zidova s omjerom Bz/Hz = 0,7 optereeni
trakastim optereenjem na vrhu zida, mogu otkazati i uslijed izvlaenja armature iz zone sidrenja
(prvenstveno u gornjem dijelu zida), a ne samo zbog vlanog sloma armature ili globalnog sloma.

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 39/42

Uvod i osnovni pojmovi 1
Motivacija 2
Pregled dosadanjih istraivanja i nove ideje 3
Metodologija i rezultati istraivanja 5
Zakljuci i znanstveni doprinos 6
Preporuke za dalja istraivanja 7

40/42
 POKUS IZVLAENJA
1
Simulacije se mogu provoditi konstitutivnim modelima koji
opisuju promjenu vrstoe u ovisnosti o stupnju naprezanja.

2 STABILNOST ZIDOVA VLASTITA TEINA

3D numerikim simulacijama s armaturom koja obuhvaa
uzduna i poprena rebra mogue je predvidjeti mehanizam
sloma zidova bez definiranja ekvivalentne vrstoe suelja
armature sa zasipom. Navedene sloene numerike
simulacije mogu posluiti i za kalibracije jednostavnijih 2D
modela ili pripremu sloenijih eksperimenata.

3 STABILNOST ZIDOVA DODATNO OPTEREENJE

Neovisnim mjerenjima pomaka razliitih geometrijskih
konfiguracija armature uslijed vertikalnog optereenja, moe
se utvrditi veliina relativnog proklizavanja armature u
odnosu na zasip. Tako je mogue utvrditi stupanj
iskoritenosti duljine sidrenja armature u zidu, te definirati
veliinu ekvivalentne vrstoe suelja armature i zasipa u
uvjetima fizikog modela zida.
10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 41/42
 Hvala na pozornosti

Pitanja ?

10.10.2017. Sveuilite u Zagrebu, GRAEVINSKI FAKULTET 42/42