Eksperimentalno opažanje deformacija pijeska oko armature u pokusu izvlačenja

Uvod

Uvid u stanje pomaka zasipa tijekom pokusa izvlačenja armature omogućava unapređenje
razumijevanja mehanizma interakcije armature i zasipa pri izvlačenju. Primjena mjerne
tehnike koja omogućava uvid u pomjeranja većeg dijela zasipa u sanduku iz kojeg se izvlači
armatura poznata je od ranije. Tako je npr. Minažek (2010) ugradnjom mjernih točaka
spojenih sa ekstenzometrima van sanduka, na nekoliko razina unutar sanduka, utvrdio vezu
između pomaka armature i zasipa iznad armature. Pored navedene konvencionalne mjerne
tehnike, dva su primjera provođenja pokusa na način koji omogućava uvid u pomake većeg
volumena zasipa:

a) Tehnika korelacije digitalnih fotografija snimljenih tijekom pokusa (npr. Zhou i dr.
2012)
b) Snimanje digitalnih fotografija kroz transparentno tlo (npr. Bathurst i Ezzein, 2016)

Navedene tehnike zahtijevaju prozirnost barem jedne stijenke sanduka. U cilju ostavarenja
navedenog zahtjeva najčešće se jedna stijenka sanduka izvodi od pleksiglasa ili ojačanog
prozironog stakla, pri čemu su ostale stijenke od čelika ili drveta. Kada se snimanje digitalnih
fotografija provodi kroz standardno neprovidno tlo (npr. pijesak) tada je moguće opažati
samo zrna postavljena uz prozirnu stijenku. Na drugoj strani, primjena transparentnog tla kao
materijala zasipa je omogućila opažanja kompletne armature unutar sanduka.

Iako do danas postoje objavljeni rezultati opažanja pomaka navedenim naprednim mjernim
tehnikama pri izvlačenju armature, neki bitni aspekti mehanizma interakcije zahtijevaju
dodatno istraživanje. Tako je iz široke skupine faktora koji utječu na mahanizam interakcije
pri izvlačenju, ovim radom izdvojen onaj, koji se na osnovu rezultata numeričkih simulacija,
ali i objavljenih rezultata pokusa, nameće kao jedan od značajnijih. Konkretno, istražit će se
utjecaj zbijenosti zasipa na pomake zasipa oko armature tijekom pokusa izvlačenja.
Navedeno eksperimentalno istraživanje provest će se korištenjem sanduka kod kojeg samo
donja stijenka nije prozirna. Ovakav sanduk omogućava uvid u pomjeranje zasipa usljed
nametnute sile na prednjem kraju armature.
Detalji pokusa i sustava za opažanje

Osnovna postavka pokusa izvlačenja prikazana je na slici 1. Slika prikazuje osnovne detalje i
princip provedbe pokusa sa praćenjem pomaka tijekom izvlačenja. Pokus se sastoji od
sljedećih elemenata:

- Sanduka sa zasipom iz kojeg se izvlači armatura

- Opreme za mjerenje pomaka i nanošenje opterećenja
- Opreme za obradu podataka

Slika 1: Postavka pokusa izvlačenja i sustava za opažanje: a) fotografija elemenata pokusa;

b) osnovna postavka pokusa – šematski dijagram

Sanduk je duljine 26,0 cm, širine 16,0 cm i visine 25,0 cm (slika 2b). Sanduk je izveden kao
proziran sa svih strana osim donje, te je postavljen na fiksni stol. Prozirni pleksiglas debljine
5,0 mm je drvenim letvicama pričvršćen za podlogu, te dodatno ukrućen s ciljem da se
onemoguće pomaci okomito na ravninu opažanja.

Slika 2: a) Položaj digitalnog aparata; b) dimenzije sanduka i izgled bočne stijenke nakon
ugradnje zasipa
Na slici 3 je prikazan detalj izlaznog dijela sanduka za prihvat armature kao i položaj
armature u sanduku. Na prednjoj strani sanduka je predviđen otvor visine 5,0 mm i širine
16,0 cm (puna širina sanduka) s ciljem da se omogući prihvat armature. Nakon postavljanja
armature, otvor je izoliran pomoću posebno oblikovane PVC trake zalijepljene na prednju
stijenku, te je na taj način onemogućen gubitak materijala zasipa pri ugranji i prilikom
izvlačenja. Prvo poprečno rebro armature je postavljeno na udaljenosti od 13,0 cm u odnosu
na prednji kraj pa nije korištena posebna košuljica s ciljem smanjenja utjecaja prednje
stijenke na mobilizaciju otpora pri izvlačenju.

Slika 3: Detalj izlaznog dijela armature i položaj prvog poprečnog rebra armature

Za opažanje mehanizma interakcije armature i zasipa na razini kompletnog sanduka,

korištena ja digitalna kamera visoke rezolucije (Cannon SX600HS) sa 18x optičkim zoom-
om i rezolucijom 4608x3456. Zbog refleksije svjetlosti pri snimanju prozirnog sanduka
ispunjenog pijeskom, korišten je optimalno locirani vještački izvor svjetlosti, pri čemu je
izvor prirodne svjetlosti minimalan. Na ovaj način je omogućen kontinuitet intenziteta
svjetlosti jer su fotografije osjetljive na promjenu osvjetljenja. Kamera je postavljena na
fiksni stalak na udaljenosti od oko 50,0 cm ispred bočne stijenke sanduka. Položaj kamere je
okomit na površinu bočne stijenke. Automatsko fotografisanje je provedeno bežično
povezanim upravljačem s ciljem da se izbjegne moguće pomjeranje digitalnog aparata pri
snimanju fotografija. Digitalne fotografije su analizirane metodom korelacije digitalne
fotografije primjenom programskog paketa GOM Correlate. Ovaj programski paket
omogućava mjerenje pomaka, prepoznavanjem pojedinih piksela na svakoj karakterističnoj
fotografiji (pri različitim inkrementima opterećenja).

Na drugoj strani, opažanje mehanizma interakcije na mikro razini je izvedeno digitalnim

USB mikroskopom sa vidnim poljem reda veličine 10,0x10,0 mm. Mikroskopom je opažan
mehanizam interakcije na mjestu poprečnog rebra koje je prislonjeno uz bočnu stijenku
sanduka. Nizom fotografija snimljenim za različiti stupanj opterećenja, utvrdit će se
mehanizam interakcije na mjestu poprečnog rebra s ciljem da se utvrdi polje pomaka
neposredno oko poprečnog rebra prilikom nametnutog izvlačenja armature na prednjem
kraju.

Zasip i armatura

Savski pijesak je korišten kao zasip u pokusu izvlačenja. Oblik zrna pijeska utvrđen
mikroskopskim snimkom ilustrativno je prikazan na slici. Granulometrijska kriva prikazana
je na slici 3a.

94 100
90
84 90
75

Prolaz materijala [% ]
80
70
60
50
37
40
30
20
7
4 10
0
0.063

0.125

1.00

8.00
0.25

0.50

2.00

4.00

Otvor sita d (mm)

Slika 3a: Granulometrijska kriva i mikroskopski izgled zrna pijeska utvrđen kroz prozirno
staklo

Sljedeća fizička svojstva pijeksa utvrđena su standardnim laboratorijskim pokusima:

koeficijent jednolikosti, Cu = 2,9; koeficijent zakrivljenosti, Cc = 1,0; promjer srednjeg zrna,
D50 = 0,35 mm; minimalna suha zapremisnka težina, γ d,min = 14,41 kN/m3; maksimalna suha
zapreminska težina, γd,max = 16,84 kN/m3.

Zbijenost zasipa ugrađenog u sanduk za izvlačenje utvrđena je vaganjem ugrađenog pijeska u

poznati volumen. Dva slučaja zbijenosti zasipa ostvarena su slobodnim sipanjem pijeska sa
visine cca 20,0 cm bez zbijanja i sa zbijenjem u slojevima debljine cca 5,0 cm, respektivno.
Čvrstoća pijeksa koji je korišten kao zasip u pokusu izvlačenja utvrđena je pokusom izravnog
posmika, pri dvije karakteristčne zbijenosti. Karakteristične zbijenosti odgovaraju relativnoj
zbijenosti od R = 100% i R = 85% , a sve u skladu sa zbijenostima koje su korištene pri
pokusu izvlačenja. Anvelopa sloma za dva slučaja zbijenoti zasipa prikazana je na slici.

Krutost zasipa ispitana je edometarskim testom. Rezultati su prikazani na slici.

Dvoosna HDPE armatura sa preoblikovanim originalnim otvorima je korištena u pokusu.

Geometrijska svojsta armature prikazana su na slici 3. Armatura je sačinjena od 2 poprečna i
4 uzdužna rebra. Ostala svojstva armature su prikazana tabelom.

Tabela: svojstva armature (HDPE geomreža, Tensar SS40)

Mreža nosiva u dva smjera s proširenjem u

Opis čvorovima i izrezanim poprečnim rebrom u
skladu sa slikom 3
Nominalna vlačna čvrstoća >40,0 kN/m
Produljenje pri nominalnoj čvrstoći <6,0%
Veličina otvora između rebara 33,0x33,0 mm
Širina uzdužnog rebra 2,5 mm
Širina poprečnog rebra 2,2 mm
Debljina uzdužnog rebra 1,4 mm
Debljina poprečnog rebra 2,2 mm
Debljina mreže u čvoru 5,8 mm

Armatura je ugrađena nakon nasipanja zasipa do visine od 8,0 cm (razina otvora za prihvat
armature). Ovakav položaj armature izabran je na osnovu zaključaka niza numeričkih
simulacija koje su pokazale da je doprinos trenja na donjoj i zadnjoj stijenci sanduka
zanemariv u odnosu na prednju i gornju stijenku. Poprečna rebra armature su postavljena uz
bočne stijenke sanduka. Korištenje armature čija je širina jednaka širini sanduka eliminira
utjecaj 3d efekta ograničene dilatacije zasipa.

Sustav za nanošene opterećenja i kontrolno mjerenje

Vertikalno opterećenje na površini zasipa je aplicirano dodavanjem tereta na krutu spužvu

zalijepljenu na drvenu letvu (slika 5a). Na ovaj način je omogućeno relativno ravnomjerna
raspodjela opterećenja na površini sanduka. Jedan slučaj vertikalnog opterećenja (10,0 kPa u
razini armature) usvojen je za predmetno istraživanje budući da rad ne istražuje utjecaj ove
veličine. Vertikalno opterećenje je aplicirano relativno brzo, dodavanjem tereta mase 30,0 kg
(7,2 kPa) u periodu od 1 minute. Izvlačenje armature se provodi sajlom preko koloturnika,
dodavanjem tereta poznate mase na dno sajle. Izvlačenje je aplicirano dodavanjem tereta u
inkrementima od cca 0,06 kN/minuti. Čelične ploče kojima se nanosi opterećenje za
izvlačenje armature prikazane su na slici 5b. Masa ploča je utvrđena vaganjem precizno
laboratorijskom vagom.

Slika 5: a) Kruta spužva zalijepljena na letvu; b) Čelične ploče za apliciranje opterećenja

izvlačenja

Pri svakom inkrementu opterećenja prikupljene su fotografije koje su nakanadno obrađene

postupkom korelacije digitalne fotografije programskim paketom GOM Correlate.

Pored snimanja digitalnih fotografija i mikroskopskih video snimaka, konstinuirano je mjeren

pomak komparaterima postavljenim na prednjem kraju armature. Mjerenje pomaka mjernim
satom postavljenim na prednjem kraju armature (slika 6) omogućava zapis uobičajnog
rezultata u vidu zavisnosti sile i pomaka.

Slika 6: Mjerna ura za očitanje pomaka prednjeg kraja armature

Rezultati pokusa

Rezultati pokusa su svrstani u 3 skupine:

 - Krivulje opterećenje pomak prednjeg kraja iz mjerenja mjernim satom
- Pomaci zasipa oko armature iz snimaka digitralnom kamerom
- Mehanizam interakcije na mikrorazini utvrđen mikroskopskim snimcima

Krivulje opterećenje pomak prednjeg kraja armature

Tijekom nanošenja opterećenja mjeren je prirast horizontanog pomaka prednjeg kraja

armature. Mjerni sat je pozicioniran na fiksnu podlogu te spojen sa posebno oblikovanom
pločicom na prednjem kraju armature. Na slici 7 su prikazani dijagrami mobiliziranog otpora
u funkciji pomaka prednjeg kraja armature. Dvije karakteristične krivulje odgovaraju slabo
zbijenom i veoma zbijenom zasipu, pri čemu sve ostala svojstva materijala i provođenja
pokusa jednaka.

Test je završen u trenutku kada je ostvaren veliki pomak prednjeg kraja (preko 20,0 mm).
Navedeni veliki pomak ostvaruje se naglim prirastom pri nanošenju posljedenjg inkrementa
opterećenja. Naime, navedeni način apliciranja opterećenja ne omogućava kontrolu pomaka,
nego opterećenje postepeno raste do granične vrijendosti, kada se ostavaruje nagli prirast
pomaka.

5
4.5
4
3.5
3
Fx [kN/m]

17,5 kg
2.5
15,5 kg
2
1.5
1
0.5
0
0 5 10 15 20
x [mm]

Slika 7: Zavisnost sile i pomaka prednjeg kraja armature za 2 slučaja zbijenosti zasipa

Komentar rezultata
Granična sila izvlačenja armature iz zbijenog zasipa je veća za 2,7 puta od granične sile
izvlačenja iz slabo zbijenog zasipa. Izmjerene mase zasipa ugrađene u volumen (V) prikazane
su na dijagramu, pri čemu je volumen zasipa u sanduku jednak:

V =l⋅b⋅h=0 , 26⋅0 , 16⋅0 ,25=0 , 0104

Gdje su l, b i h, duljina, širina i visina zasipa u sanduku, respektivno.

Rezultujuće vrijednosti ekvivalentnog koeficijenta trenja su f * = 0,41 i 1,09 za slabo i veoma

zbijeni zasip, respektivno. Usporedbom granične sile izvlačenja (i/ili ekvivalentnog
koeficijenta trenja) jasno je da je prirast otpora znatno veći od prirasta tangensa kuta
unutarnjeg trenja. Ovakav prirast otpora zbog veće zbijenosti zasipa ukazuje da rubni uvjeti
značnije doprinose otpornosti na izvlačenje iz zbijenog nego iz slabo zbijenog zasipa. Potvrda
ove hipoteze će se provesti analizom polja pomaka zasipa oko armature usljed izvlačenja.

Opažanje digitalnom kamerom - polje pomaka zasipa oko armature

Primjenom opisane tehnike mjerenja (korelacija digitalnih fotografija), omogućen je uvid u

polje pomjeranja zasipa za svaku karakterističnu fazu opterećenja. Na slici 8 su prikazani
pomaci slabo zbijenog zasipa u dvije karakteristične faze opterećenja. Na istoj slici su
naznačene karakteristične točke za koje su prikazane vrijednosti izmjerenog ukupnog
pomaka. Ukupni pomaci zasipa na mjestu poprečnih rebara su veoma mali jer se kompletna
aramtura utiskuje u zasip bez da se mobilizira značajnija zona zasipa.

Fx Fx

Slika 8: Ukupni pomaci pijeska usljed izvlačenja armature: a) neposredno prije sloma 10,2
mm; b) pri graničnom opterećenju

Kako bi se jasnije predočio mehanizam pomjeranja, na slici 9 su prikazani vertikalni pomaci

zasipa pri graničnom stanju, nakon što je su ostvarena velika pomjeranja i proklizavanje
armature. Rezultati mjerenja ukazuju da nakon proklizavanja zasip iznad poprečnih rebara
ispunava prostor gdje su bila rebra armature, a kao posljedica toga, dešava se slijeganje vrha
zasipa iznad zadnjeg kraja armature koji je pritisnut konstantnim vertikalnim opterećenjem.

Fx

Slika 9: Vertikalni pomaci rastresitnog zasipa pri graničnom opterećenju

Na slici 10 su prikazani pomaci zbijenog zasipa u dvije karakteristične faze opterećenja.

Značajna razlika u odnosu na slabo zbijeni zasip očituje se kako pri pomacima neposredno
prije sloma, tako i pri većim pomacima koji odgovaraju graničnom stanju.

Fx Fx

Slika 10: Ukupni pomaci pijeska usljed izvlačenja armature: a) neposredno prije sloma
7,6 mm; b) slom

Prikazani rezultati mjerenja ukazuju na koji način rubni uvjeti utječu na mobilizaciju otpora
pri izvlačenju. Pored toga, što je velična zone zahvaćene pomacima znatno veća nego u
slučaju slabo zbijenog zasipa, različita je i raspodjela pomaka unutar sanduka. Naime, zona
zahvaćena značajnijim pomacima je više koncentrirana u zoni između poprečnih rebara i
prednje stijenke sanduka. Ovakav mehanizam pomjeranja objašnjava značajniji prirast
graničnog otpora sa povećanjem zbijenosti nego što je prirast čvrstoće materijala zasipa, a
kao posljedica spriječenog pomaka i trenja na prednjoj stijenci sanduka.

Mikroskopska opažanja – interakcija na mikrorazini

Rezultati opažanja digitalnim mikroskopom u zoni oko poprečnog rebra imaju za cilj pa
ukažu na mehanizam interakcije na mikrorazini, tj na samome sučelju zasipa i poprečnog
rebra armature. Naime, praćenjem pomaka poprečnog rebra i dijela zasipa oko poprečnog
rebra sa prirastom nametnutog pomaka na prednjem kraju armature moguće je ocijeniti
mehanizam otkazivanja zasipa ispred poprečnog rebra pri izvlačenju armature. Veličina zone
zasipa promatrane digitalnim mikroskopom iznosi 10,0x10,0 mm.

U sklopu ovog istraživanja će se najprije pokazati pomaci zasipa u zoni oko poprečnog rebra
pri izvlačenju armature iz zbijenog zasipa. Kasnije će se dati usporedba polja pomaka pri
izvlačenju armature iz zbijenog i slabo zbijenog zasipa.

Rezultati snimljenih pomaka zrna zbijenog pijeksa i poprečnog rebra bližeg zadnjoj stijenci
prikazani su na slici 11. Navedeno poprečno rebro izabrano je kao karakteristično budući da
prilikom izvlačenja, prednje poprečno rebro ne utječe na pomake zasipa, te je moguće pratiti
vektore pomaka pojedinih zrna koji su posljedica isključivo mobilizacije zasipa usljed
nametnutog pomaka jednog rebra, bez da postoji preklapanje zona utjecaja poprečnih rebara
(interferencija).

Rezultati opažanja pomaka zasipa na mikrorazini za slučaj zbijenog zasipa prikazani su na

slici 11. Crnim pravokutnikom je označen položaj poprečnog rebra u različitim fazama
pokusa. Milimetarska skala ukazuje na veličine pomaka kako poprečnog rebra tako i
pojedinih zrna zasipa. Pojedina zrna na slici su naznačeno kako bi se mogao pratiti pomak u
različitim fazama pokusa izvlačenja. Intenzizet pomaka poprečnog rebra u pojedinoj fazi
može se ocijeniti na osnovu milimetarske razmjere prikazane na slici. Prikazane su slike
pomaka od početnog stanja do pomaka od 6,0 mm koji odgovara veličini trostrukog promjera
poprečnog rebra. Strelicom je na fotografijama označen smijer izvlačenja.

Detaljnije interpretacija rezultata opažanja data je u nastavku.

 a) b)

c) d)

e) f)

Slika 11: Pomaci zrna pijeska u fazama pokusa izvlačenja: a)početak pokusa; f) veliki pomak

Zrno označeno krugom pomjera se vertikalno prema dolje, što potvrđuje pretpostavku o
aktivnom tlaku zasipa iza poprečnog rebra, a što je posljedica oslobađanja prostora koje je
prije početka izvlačenja zauzimalo poprečno rebro. Zrno označeno trokutom u prvoj fazi se
pomjera prema gornjem prednjem kraju sanduka, što je posljedica dilatacije zasipa usljed
izvlačenja. U trenutku kada poprečno rebro dostiže veće pomake, navedeno zrno se pomjera
suprotno od smijera izvlačenja. Slično, zrno označeno pravokutnikom koje je unutar pasivne
zone, pomjera se prema gornjem prednjem kraju sanduka. Ovo zrno je direktno zahvaćeno
poprečnim rebrom, te pri većim pomacima poprečnog rebra nije moguće pratiti položaj istog.

Zrno označeno u rombu jasno ukazuje na granicu zone zahvaćene pomacima. Naime,
navedeno zrno se ne pomjera usljed izvlačenja budući da se nalazi na granici zone
maksimalnih posmičnih deformacija, ali na strani koja nije zahvaćena pomacima.

Kao ilustracija, na slici 12, plavim točkama je naznačena granica zone zrna zasipa koja nisu
pomjerena usljed izvlačenja. Poprečno rebo označeno je crnim pravokutnikom, pri čemu
strelica označava pravac i smijer izvlačenja. Crvenom crtkanom linijom je naznačen spiralni
oblik zone maksimalnih posmičnih deforamcija koji je jasno izražen promatranjem niza
fotografija za različite pomake poprečnog rebra. Konačno, crvenim točkama je naznačena
granica zone zrna koja se pomjeranju prema gornjem prednjem kraju sanduka, a što se može
okaraterizirati kao pasivna zona. Crvene točkice, tj. zona pasivnog otpora naznačena na ovaj
način definiše zonu pasivnog otpora u najavi sloma, pri horizontalnom pomaku poprečnog
rebra koji je jednak promjeru poprečnog rebra.

Slika 12 : Granice zone zasipa prema prirodi pomaka

Pri većim pomacima dolazi do potpunog preturanja položaja zrna, što se očituje pomjeranjem
zone pasivnog otpora prema prednejm kraju sa kojeg se vrši izvlačenje.

Općenito, zona označena slovom S predstavlja zonu zasipa u kojoj su pomaci zrna usmjereni
hotizontalno ili prema donjem rubu sanduka. Zona označena slovom P predstavlja zonu
pasivnog otpora u kojoj su vektori pomaka usmjereni prema gornjem prednjem kraju
sanduka. Konačno zona označena slovom A predstavlja aktivnu zonu u kojoj su vektori
pomaka usmjereni prema dolje i/ili prema donjem prednejm kraju sanduka, a kao posljedica
gravitacije i vertikalnog opterećenja na površini sanduka koje pomjera zrna ka slobodnom
prostoru koji je prethodno popunjvalo poprečno rebro.

Rezultati opažanja pomaka zasipa na mikrorazini za slučaj rastresitog zasipa prikazani su na

slici 13. Crnim pravokutnikom je označen položaj poprečnog rebra u različitim fazama
pokusa. Milimetarska skala ukazuje na veličine pomaka kako poprečnog rebra tako i
pojedinih zrna zasipa. Pojedina zrna na slici su naznačeno kako bi se mogao pratiti pomak u
različitim fazama pokusa izvlačenja. Intenzizet pomaka poprečnog rebra u pojedinoj fazi
može se ocijeniti na osnovu milimetarske razmjere prikazane na slici. Prikazane su slike
pomaka od početnog stanja do pomaka od 6,0 mm koji odgovara veličini trostrukog promjera
poprečnog rebra. Strelicom je na fotografijama označen smijer izvlačenja.

Detaljnije interpretacija rezultata opažanja data je u nastavku.

Zrno označeno krugom, iako se nalazi svega 3,0 mm ispred poprečnog rebra, pomjera se tek
kada poprečno rebro dođe u kontakt s njim. Zrno označeno trokutom pomjera se prema
donjem prednjem kraju, što je različito u odnosu na slučaj zbijenog zasipa, kada se zrno u
ovoj zoni pomjeralo prema gornjem prednjem kraju kao posljedica dilatacije.

Zrna označeno u rombu jasno ukazuju na granicu zone zahvaćene pomacima. Naime,
navedena zrna se ne pomjeraju usljed izvlačenja budući da se nalaze van granice
maksimalnih posmičnih deformacija, ali na strani koja nije zahvaćena pomacima.

Općenito se može komentirati da u slučaju veoma rastresitog zasipa sva zrna u zoni
označenoj kao aktivna zona (zona A) sa konturom naznačenom crvenom crtkanom linijom se
pomjeraju prema donjem prednjem kraju sanduka zajedno sa poprečnim rebrom koje se
pomjera horizontalno. Ovakav trend pomaka potvrđen je slikom pomaka kompletnog zasipa
koji je opisan ranije na osnovu interpretacije digitalnih fotografija kompletnog zasipa.
a) b)

c) d)

e)
Slika 13: Pomaci zrna pijeska u fazama pokusa izvlačenja: a)početak pokusa; e) veliki
pomak
Utjecaj visine zasipa iznad razine armature na pomake i granični otrpo pri izvlačenju

S ciljem da se usporede granični otpori i pomaci zasipa pri izvlačenju armature iz sanduka
različitih visina nadsloja, proveden je jedan dodatni pokus i to sa sljedećim svojstvima:

- Visina zasipa iznad armature je umanjena za 7,0 cm

- Vertikalno opterećenje je povećano, na način da naprezanje u razini armature ostane
isto za obje analizirane visine zasipa iznad armature
- Pokus je proveden za slučaj zbijenog pijeska

Osnovna svojstva 2 pokusa koja se uspoređuju su prikazana na slici 14.

Slika 14: Geometrija pokusa kojim se istražuje utjecaj visine zasipa na otpor pri izvlačenju

Izmjerena granična sila izvlačenja veća je za 25% za slučaj veće visine zasipa iznad razine
armature. S ciljem da se interpretira navedeni rezultat, u nastavku su prikazani pomaci zasipa
oko armature za jednu i drugu visinu zasipa (slika 15).

Rezultati mjerenja pokazuju nesimetrično polje ukupnih pomaka s težnjom izdizanja zasipa
prema gornjem opterećenom kraju sanduka i prema prednjoj stijenci. U slučaju manje visine
zasipa (slika 15a i 15b) pri graničnom stanju, zona maksimalnih pomaka počinje od prednjeg
poprečnog rebra a prostire se do gornjeg prednjeg ruba sanduka, mobilizirajući kompletnu
zonu zasipa iznad armature. Na drugoj strani, u slučaju veće visine (slika 15c i 15d) zona
maksimalnih pomaka pri graničnom stanju ne zahvata kompletan zasip do opterećene
površine. Čini se da vertikalna komponenta otpora usljed trenja zasipa i prednje stijenke
doprinosi povećanju otpora koji ne postoji u slučaju zasipa manje visine. Navedena
komponenta otpora ima za posljedicu značajniju mobilizaciju otpora tla ispred poprečnih
rebara u dijelu ispod razine armature. Ovaj dio zasipa znatno manje doprinosi povećanju
otpora u slučaju manje visine zasipa, jer je u tom slučaju mehanizam otkazivanja
koncentriran ka gornjem prednjem kraju koji nije prdržan trenjem na prednjoj stijnci.

a) b)

c) d)

Slika 15: Ukupni pomaci, neposredno prije i u trenutku izvlačenja - zbijeni zasip: a i b)
visina sanduka 18,0 cm; c i d) visina sanduka 25,0 cm, (napomena: skala je mjerodavna
samo za sliku b) i d);

Pored navedenih rezultata opažanja, tijekom pokusa je mikroskopom opažana zona zasipa uz
prednju stijenku sanduka. Pri pokusu sa manjom visinom zasipa opažanje sučelja zasipa i
prednje stineke je provedeno sa bočne strane sanduka, pri čemu je za slučaj veće visine zasipa
opažanje izvedeno sa prednej strane sanduka.

Položaj mikroskpa sa bočne strane lociran je 3,0 cm iznad razine izvlačenja armature, a
položaj sa prednje strane sanduka je pri samome vrhu zasipa u sredini širine sanduka.
Lokacija mikroskopa za jedan i drugi pokus je ilustrativno naznačene na slici 14. Na slici 17
je prikazana fotografija položaja mikroskopa na prednjoj stijenci.

Navedene zone zasipa su promatrane mikroskopom s ciljem da se:

- Kontroliraju rezltati utvrđeni tehnikom korelacije digitalne fotografije

- Ukaže na interakciju zasipa i prednje stijenke tijekom izvlačenja
Rezultati opažanja pomaka zasipa sa bočne strane sanduka (manja

a) b)

c) d)

Slika 16: Pomaci zrna pijeska u fazama pokusa izvlačenja: a)početak pokusa; d) pri
graničnom pomaku

Slika 17: Položaj mikroskopa za opažanje pomaka na vrhu zasipa sa prednje

strane sanduka
Na slici su prikazani rezultati mikroskopskih snimaka u dvije faze. Prva je početno stanje, a
druga granično stanje kada je utvrđeno izvlačenje armature. Horizontalnim linijama su
označena dva karakteristična zrna koja su pomjerena vertikalno za 0,9 mm.

Slika 18: Zrna zasipa prije početka i na kraju izvlačenja

Treba napomenuti da se čak polovina izmjerenog pomaka ostvaruje pri zadnjem inkrementu
opterećenja u kojem dolazi do potpunog kolapsa i izvlačenja armature, dok se prije toga
postepeno ostvaruje prethodnih 0,45 mm vertikalnog pomaka.

Izmjereni rezultati su u skladu sa rezultatima utvrđenim tehnikom korelacije digitalne

fotografije. Naime navedena zina pri vrhu zasipa, na prednjem kraju sanduka pomjera se za
0,862 mm (zona označeno zelenom bojom na slici 15d). Ovi rezultati pokazuju značaj trenja
zasipa i prednje stijenke na veličinu graničnog otpora pri izvlačenja čak i u slučaju kada je
prednje poprečno rebro postavljeno relativno daleko od prednje stijenke.

Bibliografija

GOM, Aramis software; 2006. <http://www.gom.com/3D-software/aramissoftware.html,

URL http://www.gom.com/3d-software/aramis-software