MOSTOVI, MASIVNI
M O S T O V I , M A S I V N I , danas građevine od betona,
arm iranog i prednapregnutog betona, a gradili su se do pred
kraj XIX st. od kam ena (v. Građevni kamen, TE 6, str. 238).
P rem a statičkom sustavu masivni m ostovi m ogu se svrstati
u gredne, lučne, okvirne, viseće, ovješene, rešetkaste i zateg­
nute mostove.
G R E D N I M OSTOVI
O snovne dim enzijske karakteristike m osta jesu: duljina, vi­
sina i rasponi (si. 1). D uljina je m osta horizontalni razm ak
izm eđu stražnjih ploha krila upornjaka, a duljina je nosive
konstrukcije horizontalni razm ak čeonih p loha iznad upornjaka.
Poprečni presjek:
Konzola
Odbojnik
Kolovozna ploča
SI. 1. Gredni most. lx krajnji raspon, /2 srednji napon, /2 srednji otvor, L duljina mosta, L 0 duljina nosive konstrukcije, S širina mosta,
kolnika, St širina zaštitne trake, Sp širina pješačke staze, d0 debljina kolovozne ploče, hn visina nosive konstrukcije, Rv polumjer zakrivljenosti nivelete,
v. v. velika voda, s. v. srednja voda, m. v. mala voda
G rađevna visina je vertikalni razm ak između donjeg ru b a naj­
nižeg dijela nosive konstrukcije i gornjeg ru b a kolnika (za
cestovne mostove), odnosno tračnica (za željezničke mostove),
a konstrukcijska visina je vertikalni razm ak izm eđu gornjeg
ru b a kvadera i gornjeg rub a kolnika, odnosno tračnica. R as­
poni su horizontalni razm aci vertikalnih osi ležaja na upor-
njacim a, odnosno stupovim a, a otvori su horizontalni razm aci
unutrašnjih ploha upornjaka, odnosno stupova.
D im enzije i broj raspon a ovise о funkcionalnim , ekonom ­
skim i estetskim zahtjevim a. Z a prijelaz rijeke ili prom etnice
m inim alni rasponi uvjetovani su njihovim gabaritim a. K ad m i­
nim alni rasponi nisu određeni gabaritom , raspone, а о njim a
ovisi i broj stupova, treba tak o od ab rati da ukupni troškovi
donjeg i gornjeg stroja budu m inim alni (si. 2). N a troškove
Ukupni trošak
Donji stroj
Broj stupova
SI. 2. Dijagram optimalne dispozicije mosta
donjeg stroja utječe dubina tem eljenja i nosivost tla, prisutnost
vode, te visina i oblik stupa, a na troškove gornjeg stroja
rasponi, širina m osta, opterećenje, m aterijal od kojeg je nosiva
konstrukcija načinjena i statički sustav.
669
Nosiva konstrukcija
Prosta greda. T o je najjednostavniji, ali i najskuplji sustav,
budući d a se tad a pojavljuju najveći m om enti naprezanja (si. 3).
Sl. 3. Most u obliku proste grede
Visina grede obično je konstantna. Vrlo se rijetko prim jenjuje
konstrukcija sa tzv. ribljim trbuhom , kad je visina grede p ri­
lagođena liniji m aksim alnih m om enata. K ontin u iran e grede
Ograda
Vijenac
Glavni nosač
Poprečni nosač
širina
izvode se s k onstantnom (si. 4) ili prom jenljivom visinom (si.
5). T ad a su m om enti po apsolutnoj vrijednosti manji, pa su
takve grede ekonom ičnije od proste grede.
SI. 4. Most kao kontinuirani nosač konstantne visine
SI. 5. Most kao kontinuirani nosač promjenljive visine
U grednim m ostovim a opterećenja se prenose savijanjem.
P ro sta greda je statički određen sustav, koji se može sastojati
od jednog ili više polja (si. 6 a). P rednost mu je jednostavnost
i brzina izradbe, a m an a više ležaja i spojnica u kolovoznoj
ploči. Povezivanjem prostih greda i greda s prepustim a pom oću
zglobova nastaju G erberovi nosači (si. 6b). D anas se dosta
prim jenjuju konzolni stolovi (si. 6c). O ni se sastoje od stupova
koji na vrhu im aju nosivu konstrukciju tlocrtnog oblika kon-
zolnog stola. Izm eđu tih stolova vješaju se pom oću zglobova
roštiljne konstrukcije sastavljene od prostih greda. D o b ra je
stran a takvih konstrukcija jednostavnost izradbe, a m ana zglo­
bovi, spojnice između polja i veći utrošak m aterijala.
Prim jenom k o n tinuiranih konstrukcija uklanjaju se spom e­
nute mane. T reba težiti upotrebi kontinuiranih konstrukcija
zbog m nogo m anjih troškova održavanja i m irnije vožnje po
njima, je r nem a poprečnih spojnica. N e treb a ih se plašiti
 670 MOSTOVI, MASIVNI
a s- K ad se izvodi ploča s m ekom arm aturom , preporuča se
poprečnu arm atu ru staviti ispod glavne arm ature u donjoj zoni,
b тг~ a iznad glavne u gornjoj zoni (si. 8). T a se arm atu ra sastoji
od profila s prom jerom od 10·· -14 mm. A ko se ploče pred-
-Kon zol ni stol -Konzolni stol
naprežu čeličnim užetom (kabelnim užetom , kabelom ), ono se
С ΖΓ ~~7 ' a sidri u prostim gredam a u donjoj trećini visine, a ne u težištu
Obješen bješen ^Obješen presjeka (si. 9). T akav je položaj sidara bolji radi preuzim anja
nosač nosač nosač
posm ičnih naprezanja.
Šuplja ploča. Svrha je takvih ploča sm anjenje vlastite težine.
SI. 6. Statički sustavi grednih mostova, a prosta greda, b Gerberov nosač,
P rim jenjuju se kad su debljine ploča veće od 70 cm (si. 10).
с konzolni stolovi Šupljine mogu biti okrugle ili bilo kojeg drugog oblika. Sta­
tički proračun provodi se kao da su pune, uz uvjet da su
ni kad se grade na slabijem tlu, gdje je m oguće diferencijal­ p oprečna reb ra izvedena na m eđusobnom razm aku m anjem od
no slijeganje. N aim e, m om enti, koji nastaju slijeganjem pos­ 7 m . Šupljine se izvode pom oću limenih ili k artonskih cijevi
tepeno nestaju zbog puzanja betona. A ko se pojavi' veće slije­ s izolacijom. P o treb n o ih je usidriti d a ih uzgon ne izbaci iz
ganje nekih stupova, konstrukcija se može bez teškoća podići na njihova položaja (si. 11).
prvobitnu visinu postavljanjem podložaka. Povoljno je da su
krajnja polja kraća za —20% od srednjih da se postigne p ri­
bližna jednakost m om enata u poljima. ^ 1,75^ * . 8,50 1/75
Puna ploča. A rm iranobetonska ploča (v. Ploče i roštilji) , ______i i _ -
prim jenjuje se kao izostatična konstrukcija za raspone do 15 m, d jo 0 0 i) О С 0 ç r ^ “
a kao kontinuirana za raspone do 25 m. A ko se izrađuje od ■..... ■......1 i
prednapregnutog betona, ta se granica povećava na 25 m, o d ­ 1,25 9,50 1,25
nosno na 40 m. Visina arm iranobetonske ploče iznosi za jedno
SI. 10. Šuplja ploča
polje (gdJe je / duljina ploče), a za više polja
/ * 1,75 Г * 6,00 * 1,75 *
— . K ad je ploča od prednapregnutog b etona visina je ----------- i ----------r-
20
l_ / J I I
— za jedno, odnosno 2 5 ’ "^5 za V1^e P°0a· Visina mora
20 1Q O /
2,80 . 9.5° , i8 °
biti veća ako ploče im aju vute. P loča je najjednostavniji nosivi
sustav. A rm atura je jednostavna, p o treb n a je najm anja količina SI. 11. Sidrenje cijevi za izvedbu šupljina u
oplata, a ugrađivanje je lako. M an a je velika količina beto n a i pločama
velika težina, što povećava m om ente koji djeluju n a ploču, te
na stupove i upornjake. G radi se pom oću skela, a u posljednje Montažna ploča. D anas se nastoji ostvariti industrijska
vrijem e i m ontažno. M on tažn a gradnja naročito je pogodna kad g radnja mostova. P rednost je takve izvedbe visoka kvaliteta,
se m ostovi grade iznad postojećih cesta, je r täd a nem a skela ušteda na oplati i skeli, b rza gradnja i slobodan gabarit ispod
koje sm etaju prom etu. Nije preporučljivo graditi suviše velike m osta za vrijeme gradnje. Izrađuju se od arm iranog i od
konzole za smještaj pješačkih staza, je r su tad a rubovi ploča prednapregnutog betona prem a rasponu i raspoloživim sred­
veom a opterećeni. T ada je p o treb n a deblja ploča i ja č a arm a­ stvim a za m ontažu (si. 12). M ontažna gradnja osobito je raz­
tu ra na rubovim a (si. 7). vijena u SSSR. Ploče se sastoje od užih dijelova čitave d u ­
ljine. M eđusobno se spajaju tak o da se izm eđu njih ostavlja
3,75 3.75
slobodan p ro sto r širine 15··-20 cm, koji se nak n ad n o ispunja
1.75
betonom (si. 13). D rugi je način izvedbe, da se elementi
f r
ft= to k o m proizvodnje betoniraju tak o da prethodni čini oplatu
^ "Ч' — ----------------- za sljedeći element. Istim se redom ugrađuju u m ostnu k o n ­
р °.Г? j*15.60 J«1'20. strukciju. M eđusobno su povezani na ležajim a i u sredini kon-

SI. 7. Puna ploča s pojačanim rebrima

U estetskom pogledu povoljno djeluju trapezasti i zaobljeni

presjeci, jer se, gledajući sa strane, vidi sam o vijenac, pa k o n ­
strukcija izgleda vrlo vitka. O ne se p roračunavaju uz p ret­
postavku da je srednji dio napregnut na savijanje i torziju.
13 4

SI. 12. Montažna šuplja ploča za željeznički most

/у \
fin iri -,
1/ ^
Щ /
i ; ■ Γ τ \
I — -^ ^ ус---- ----- Хг

Ύ Ψ Y
SI. 13. Spajanje montažnih elemenata ploče
SI. 8. Armatura ploče

SI. 9. Kabeli za prednaprezanje ploče SL 14. Polumontažna izvedba ploče

 MOSTOVI, MASIVNI 671

strukcije poprečnim kabelnim užetima. M ogu biti i bez tih

veza, sam o s uzdužnim zglobovima. Treći je način izrada nosača
u obliku obrnutog slova T. Poslije njihove m ontaže, b etonira
se gornji dio ploče (si. 14). b :l< 1:2
Šuplje ploče izvode se u vrlo različitim oblicim a (si. 15).

16,1.,. 32,5 32,5 116,1.

SI. 19. Armatura uske ploče

SI. 15. Poprečni presjeci dvaju montažnih elemenata šupljih ploča

Kontinuirane ploče leže bez poprečnih spojnica na oba u p o r­

njaka, te na jednom ili više stupova. Iz statičkih razloga p o ­
voljno je da rasponi krajnjih polja iznose 80% od raspona
srednjih polja. P roračunavaju se kao ploče ako je om jer širine Sredina
ploče
i raspona m anji od 2,5. N a tem elju pokusa na m odelim a
utvrdilo se da poprečna raspodjela ležajnih m om enata, već
prem a tipu oslanjanja, ja k o varira (si. 16).

SI. 20. Smještaj kabela na rubu i u sredini kose ploče

(φ < 60°)

stavlja se glavna arm atu ra okom ito na liniju ležaja ili paralelno
sa slobodnim rubovim a, što ovisi о širini ploče, a razdjelna
arm atu ra okom ito na glavnu (si. 18). Slobodne rubove treba
pojačati uzdužnom arm atu ro m i vilicama. U uske ploče od
p rednapregnutog b etona kabeli se stavljaju paralelno sa slobod­
nim rubom , a poprečni okom ito na njih (si. 19). K ad je a < 60°,
/.: /i·· /. = 12,50:15,60:12,50
srednji se kabeli postavljaju parabolično, d o k oni uz slobodni
Q rub m ijenjaju zakrivljenost (zbog m om enata upetosti u tupim
ппппшппптпш 1 1111 i u i m !11111111 1 11 rim i i i ιτ ρ τ ΐτ τ π π π τ π τ Γ Τ iгтгтттггітттгптпггт kutovim a ploče) (si. 20).
1
Rebrasti presjeci. Poprečni presjek rebrastih nosača sastoji
i
ι i se od jednog ili više rebara m eđusobno povezanih kolovoznom
t 2,00 - μ ­ 6ДЮ 2 ,0 0 ж
pločom i poprečnim nosačim a. T o su vrlo ekonom ične k o n ­
SI. 16. Poprečna raspodjela ležajnih momenata u uzdužnom strukcije, osobito kad se pojavljuju pozitivni mom enti. G ornja
smislu kad je greda poduprta sa dva stupa ploča služi ne sam o za prijenos opterećenja u poprečnom
sm jeru na rebra, nego je ujedno sastavni dio gornjeg pojasa.
Kose ploče karakterizirane su k utom zakošenja φ te om je­ P ovoljna su svojstva takvih m ostova relativno m ale količine
rom širine ploče b i raspon a / (si. 17). Z a φ > 60° i b/l ^ 0,5 betona, i čelika, odnosno kabela, m ala težina koja opterećuje
treba staviti arm atu ru paralelno s rubovim a. K ad je φ < 60°, donji stroj, te m ogućnost m ontažne gradnje. M an a im je k o m ­
pliciranija o plata i arm atura. H rb at (si. 21) m ora biti što tanji,
Ч>=60°
b ’1=2

b: l =\ \
m
SI. 21. Hrbat prednapregnutih betonskih nosača

^Lež linija
koliko to dozvoljava debljina kabela, jer potreb n a arm atura
/ LLež. linija
nije ovisna о njegovoj debljini, i jer je opasnost od puko tina
SI. 17. Karakteristike kosih ploča
m anja nego kad je h rb at debeo. Jačina donjeg pojasa za m os­
tove od prednapregnutog betona m ora biti tak o o d ab ran a da
ne nastanu u njem u prevelika tlačna naprezanja, jer bi se zbog
puzanja konstrukcija dizala u luku prem a gore. U ko n tin u ira­
nim nosačim a najveći su negativni m om enti, zbog kojih nastaje
veliko tlačno naprezanje u donjem dijelu hrpta. Zbog toga se
h rb at u donjem dijelu često proširuje u pojas ili ploču. K ad
se betonira na gradilištu, povoljniji je presjek bez proširenog
pojasa. O n se, m eđutim , isplati tek kad su nosači viši. K ad
im a tri i više rebara, postavlja se poprečni nosač u sredinu,
a kad su rebra vitka, dva poprečna nosača u trećinam a ras­
pona. U zdužni nosači, koji su betonirani na gradilištu, nem aju
proširenja donjeg pojasa (si. 22), dok se m ontažni nosači izvode
 672
SI. 22. Uzdužni nosači bez proširenja donjeg pojasa
SI. 23. Nosač s proširenim donjim
pojasom
s proširenim donjim pojasom (si. 23). K atk ad se izrađuje i
kolovozna ploča od m ontažnih elem enata.
Rebrasti m ostovi od arm iranog b etona danas se vrlo rijetko
grade, jer su m ostovi od prednapregnutog b etona ekonomičniji.
U potrebom prednapregnutog beto n a sm anjuje se opasnost od
pojave pukotina, što osigurava njihovu trajnost. O sim toga,
p otrebno je m anje m aterijala, pa su moguće vitkije konstrukcije
s m alom konstruktivnom visinom.
Ploča s jednim rebrom prim jenjuje se za pješačke mostove.
Veliku pažnju treba ta d a posvetiti sprečavanju pojave pukotina,
pa zbog toga valja ugraditi tanju arm aturu.
Ploča s dva rebra najjednostavniji je i vrlo ekonom ičan
tip rebrastih m ostova (si. 24). Prim jenjuje se za raspone od
20· -35 m. P o tro šn ja betona iznosi ~ 0 ,6 m 3/m 2 površine mosta.
R ebra su napregnuta na savijanje i torziju. P oprečni nosači
stavljaju se sam o uz upornjake na krajevim a konstrukcije. Ako
se poprečni nosači ugrade u polja izm eđu stupova, odnosno
izm eđu upornjaka i stupova, poprečna se raspodjela opterećenja
poboljšava, ali se kom plicira gradnja.
7.5
* 1‘75 *
2,05 1,10 4,50 1,10
SI. 24. Ploča sa dva rebra
C estovni mostovi Željeznički mostovi
eZZZ^ ZZZZ^ ZZ2Z^ ZZZZ^ ZZZa
h* : — ----------------- H
«Z2ZZ^Z2ZZZZZ^2Z2ZZZZZ^ZZZ2
16,0m________________
H
7' ^7 7 7 7 77ZZ1
22,0 m
ez2'Z /7/Č 20& -^zzzzzzzZZZ^ZZZZZZZZzn
SI. 25. Razvitak- ploča s rebrima
MOSTOVI, MASIVNI
Ploča s više rebara. Tendencija razvoja upotrebe poprečnih
presjeka ide u sm jeru jednostavnosti izvedbe i sm anjenja broja
reb ara (si. 25). Z a konstrukcije betonirane na gradilištu broj
rebara ovisi о raspoloživoj konstruktivnoj visini. Što je, naime,
m anja visina, p o trebno je više rebara. Z a m ontažne k o n stru k ­
cije, osim toga, broj reb ara ovisi i о težini pojedinog nosača.
N aim e, što je teži nosač, p o treb n a je snažnija lansirna rešetka
ili dizalica za njegovo ugrađivanje. Broj rebara, naravno, ovisi
i о širini m osta. U nas se većinom prim jenjuje m ontažna gradnja
kad se m ost gradi od prednapregnutog betona. Z a raspone
2 0 --3 5 m i za m ostove široke ~ 1 2 m upotrebljavaju se obično
po 4 glavna nosača. Z a raspone veće od 35 m povoljnije je
rješenje sa 3 glavna nosača, ali ta d a su nosači teži. M ana je
presjeka s m alo rebara u tom e što kolovozna ploča postaje
deblja i teža (zbog povećanja raspona). Z a velike raspone, veće
od 8 m, potrebno je kolovoznu ploču poprečno prednapregnuti.
Presjeci s m nogo rebara, od m ontažnih nosača, prim jenjuju
se za raspone m anje od 25 m (si. 26). K ad se upotrebljavaju
proste grede, treb a kabele u sredini polja sm jestiti što niže
(si. 27). K abele u kontinuiranim nosačim a valja voditi u poljim a
po paraboli, a iznad ležaja treb a ih smjestiti što više (si. 28).
R adi osiguranja od puko tin a treb a predvidjeti dovoljno m eke
arm ature m anjeg prom jera.
SI. 26. Montažni nosači
? Kabel
SI. 27. Smještaj kabela za pred naprezanje
u nosaču oslonjenom na dva ležaja *
Širina sedla ~ 1,6 h
Й г
'7Z?S//7Z£
й
■=i
1,75 r
- Kabel Î
SI. 28. Smještaj kabela u kontinuiranom nosaču
Sandučasti presjeci prim jenjuju se skoro jed in o za mostove
s rasponom većim od 40 m, a kad su mostovi u krivini, i za
2,05 raspone veće od 20 m. O ni su, naime, osobito pogodni za
mostove u krivini zbog svoje relativno velike torzijske krutosti.
T akođer su vrlo prikladni za prednapregnute k ontinuirane n o ­
sače, jer donji pojas, a pogotovo gornji im aju znatnu širinu.
U 5,Om
30,0m
SI. 29. Razvitak sandučastih nosača
tzzzzzzz Æ
O sim toga, debljina pojasnih ploča može se jednostavno prila­
goditi m om entim a, a kabeli i a rm atu ra mogu se lako smjestiti
u vlačni pojas. Razvoj upotrebe poprečnih presjeka pokazuje
da se upotrebljavaju sve jednostavniji presjeci (si. 29). Pogodni
su tak o đ er za prom jenljive širine, je r se sanduk i konzolne
ploče mogu bez poteškoća širiti. P rednost je sandučastih pre-
 MOSTOVI, MASIVNI
sjeka, osim toga, u tom e što nastaju male deformacije zbog
puzanja, jer su naprezanja mala, pa su zbog toga osobito p o ­
godni za konstrukcije od prednapregnutog betona. Z a niske
konstruktivne visine i velike širine prim jenjuju se višećelijasti
presjeci.
Iz estetskih i ekonom skih razloga hrptovi se obično zako-
šuju; nagib iznosi 10··-25%. M inim alna je debljina donje ploče
12 cm, a debljina rebara 20 cm, uvećana za prom jer zaštitne
cijevi kabela. D ebljina k d o v o zn e ploče, određena na temelju
proračuna, uvijek zadovoljava, ali ne smije biti tan ja od 18 cm.
O bično nije potrebno ugrađivati poprečne dijafragme osim na
ležajima. Sandučasti presjeci prim jenjuju se za konstrukcije be­
tonirane na gradilištu i za m ontažne konstrukcije sastavljene
od segm enata.
Koritasti presjeci im aju k d o v o z n u konstrukciju upuštenu iz­
m eđu dva glavna nosača (si. 30). D o b ra im je stran a da im aju
m alu konstruktivnu visinu, a m ana im je m ala tlačna zona
glavnih nosača. D anas se prim jenjuju za željezničke mostove,
a za cestovne mostove sam o izuzetno.
080, 5,00 0,80
65 185 185 65
Madlo
тд
100 225 225 100
SI. 30. Konstrukcija s upuštenim kolovozom
Montažni i pdu montažni mostovi. G rad n ja m ontažnih mos­
tova započela je poslije drugoga svjetskog rata. N astali su
kao rezultat nastojanja da se štedi skela i oplata, da se
skrati vrijeme građenja, da se može graditi bez obzira na vri­
jem e i godišnje doba i da se podigne kvaliteta gradnje. R acio­
n alna prim jena m ontažnih objekata uključuje tipizaciju, gdje god
je to moguće. Z a m ontažnu gradnju osobito su pogodni d u ­
gački mostovi s jednakim rasponim a. Veličina elem enata ovisi
о postojećim gabaritim a na p utu od tvornice do gradilišta.
N jihova težina, pak, ovisi о raspoloživim dizalicam a i m oguć­
nostim a transporta. M ontažni elem enti mtfgu se izrađivati na
gradilištu ili u centralno sm ještenoj tvornici koja može poslu­
živati više gradilišta. Ako se elementi izrađuju u tvornici, mo­
raju se doprem ati postojećim suhozem nim ili vodenim p u to ­
vima. Ako se mogu upotrijebiti vodeni putovi, elem enti mogu
biti znatno teži. Pri gradnji m osta O osterschelde (Nizozemska),
npr., najteži elem enti imali su 6 0 0 1; doprem ani su vodenim
putem , a m ontirani pom oću plovne dizalice.
R azvitak takvih m ostova započeo je u Francuskoj. Tipiza­
cija je postigla visoku razinu u SSSR, ČSSR i M ađarskoj, gdje
su izrađeni tipovi do raspona od 30 m, a u Poljskoj do raspona
od 18 m. M ontažni nosači rade se većinom od prednapregnutog
b etona i različitih presjeka. Z a m anje raspone to su pločaste
izvedbe, eventualno s rupam a. Z a veće raspone, radi sm anjenja
težine, izrađuju se uglavnom od I-p ro fila (si. 31). G ornji ρο­
SI. 31. Željeznički most sa I-no-
sačima
TE VIII, 43
673
jas je obično širi od donjega, a to je ujedno k d o v o z n a ploča
ako su nosači poredani jedan uz drugi ili sam o njen dio ako
su nosači razm aknuti (si. 32). M ontažni i p d u m o n ta ž n i mostovi
ζ = 5 4 ,0 m
SI. 32. Razmaknuti montažni nosači
mogu se bez većih teškoća graditi i na kosim prijelazim a i
krivinam a. K ad je most u krivini, vanjski se tlocrtni rubovi
rade u krivini ili poligonalno. R azlika izm eđu m ontažnih i
p d u m ontažnih m ostova je u tom e što se m ontažni sastavljaju
sam o od m ontažnih dijelova, dok se p d u m ontažni grade djelo­
m ično od m ontažnih elem enata, a ostali se dijelovi betoniraju
na gradilištu (si. 33). K ad se gradi m ontažno, gotovi uzdužni
elem enti stavljaju se jedan uz drugi, te se poprečno povezuju.
Betonirano na licu mjesta
-M ontažni glavni nosač
^Poprečni nosač betoniran na licu mjesta
SI. 33. Poprečni presjek polu montažnog mosta
T akovi se elem enti mogu i razm aknuti, ali se tad a na njih
stavljaju gotovi elementi k d o v o z n e ploče. P d u m ontažni mos­
tovi im aju m ontažne glavne nosače, dok se k d o v o z n a ploča
i poprečni nosači betoniraju na gradilištu. Takvi se mostovi
obično sastoje od izostatičnih sustava pločastog ili roštiljnog
tipa. D o b ra im je strana jednostavnost gradnje. M ane su: m o­
gućnost racionalne prim jene sam o do raspona od 40 m, o grani­
čene težine elem enata (zbog tran sp o rtn ih sredstava), potreba
ugrađivanja poprečnih spojnica u kolniku, te neekonom ičnost
izostatičnih sustava s obzirom na kontinuirane. U posljednje
vrijeme poprečne se spojnice izbjegavaju povezivanjem susjednih
konstrukcija s kontinuiranim k d o v o z n im pločam a. T akvo rje­
šenje im a tak o đ er svojih m ana, a to su lom nivelete iznad
stupova i m ogućnost pojave p u kotina na takvim pločam a, koje
su izložene velikim naprezanjim a. K atk ad a se spom enuti izosta-
tični sustavi pretvaraju u kontinuirane stvaranjem kontinuiteta.
Čini se da je m nogo jednostavnije taj kontinuitet uspostaviti
izvedbom u arm iranom betonu, jer se taj proces znatno k om ­
plicira s prednapregnutim kabelima.
D a se izbjegnu spom enute m ane, prim jenjuje se izradba
m ostova u segmentima. O bično su takvi segmenti kratk i s p u ­
nim presjekom. N jihova duljina ovisi о kapacitetu tran sp o rtnih
sredstava. Segmenti se sastavljaju posebnim postupkom u k o n ­
tinuirane mostove. T ad a raspon nije bitan, te je, prem a tom e,
moguće pom oću segm enata graditi mostove s velikim i malim
rasponim a. Segmenti su sandučastog presjeka.
Visoke ceste. C estovni prom et u velikim gradovim a posljed­
njih desetljeća toliko je n arastao da je bilo potreb n o iznad
postojećih ulica graditi nove ceste. D a se takvim cestam a ne
bi odijelile gradske četvrti, stavljaju se na m ostove koji se
nazivaju visoke ceste (si. 34). Cesto su visoke ceste dulje
građevine. O ne su važan faktor u rješavanju gradskih križanja
i prom eta. S obzirom na troškove građenja, visoke su ceste
najskuplji dio takvih građevina, a nasipi najjeftiniji. M eđutim ,
odluka о tom e da li treba graditi visoku cestu ili nasip, nije
 674 MOSTOVI, MASIVNI
SI. 34. Primjer visoke ceste
obično ekonom sko pitanje, već prom etno-tehnički, estetski,
urbanistički, socijalni i kulturni zahtjev. Visoke ceste m oraju
biti skladno uklopljene u am bijent kojim prolaze. Stoga je
važno da su one vitke i lagane, što nije teškor postići jer su
to mostovi s rasponim a 20---40m. N ajčešće su to građevine
od arm iranog betona. Posebna se pažnja posvećuje rasvjeti, oso­
bito na križanjim a.
Konstruktivni elementi
Konzole, pješačke staze, vijenci. K onzole se za m anje ras­
pone izvode s konstantnom ili prom jenljivom debljinom koja
se može m ijenjati linearno ili parabolički (si. 35). M inim alna
debljina na kraju konzole od arm iranog b etona iznosi 12 cm,
u ■ b m ontiraju. O grada na mostu tak o đ er je estetski element, pa se
SI. 35. Konzole manjeg raspona, a s linearnim, b s paraboličnim pojačanjem
a konzole od prednapregnutog beto n a 16 cm (radi usidrenja
kabela). Z a veće raspone mogu se izraditi sa šupljim pre­
sjekom (si. 36 a), s poprečnim nosačim a (si. 36b) i s kosnicim a
(si. 36c). U statičkom pogledu konzola im a dvije funkcije: prva,
prijenos opterećenja u poprečnom sm jeru na glavne nosače, i
druga, da služi kao dio gornjeg pojasa glavnog nosača. Z a
nosive ploče raspon konzole iznosi 1· 1,5 m, a za rebraste i
SI. 36. Konzole većeg raspona, a šuplja konzola, b s poprečnim nosačima,
с s kosnikom
sandučaste presjeke iznosi do 5 m. N a konzole se stavlja arm i­
rani beton pješačkih staza. H odnik se na cestam a s brzim
prom etom zaštićuje s unutrašnje strane elastičnim odbojnicim a,
a s vanjske čeličnom ogradom . Z a ceste s malim prom etom i
u naseljim a nisu potrebni odbojnici. N a hod n ik u s većim p ro ­
m etom stavlja se lijevani asfalt debljine 2 cm. H odnik je izgra­
đen s poprečnim padom od 1···2% prem a sredini mosta.
Često se ispod h o d n ik a stavljaju cijevi za smještaj energetskih
i kom unikacijskih kabela. Vijenac je ukras m osta i stoga mu se
posvećuje posebna pažnja. N ajljepši su vijenci iz m ontažnih
elem enata. M eđutim , oni se često izrađuju zajedno s betonom
hodn ik a (si. 37). Vijenac se postavlja na kraju gradnje kad je
spuštena skela.
•60mm
SI. 37. Pješačka staza s vijencem
Zglobovi se po m ogućnosti izbjegavaju, jer su to slaba
m jesta u konstrukciji. N e sam o da je njihova izradba teška
već je i održavanje skupo. R azlikuju se trajni (G erberov nosač,
sL 38) i privrem eni zglobovi, koji se n ak n ad n o zatvaraju. P ro ­
računavaju se kao i k ratke konzole, a ležaji se o dabiru sa što
m anjim visinama. N a m jestu zglobova m om enti u konstrukciji
jednaki su nuli, pa djeluje sam o poprečna sila.
Prelazna konstrukcija
Neoprenski ležaj
SI. 38. Zglob na Gerberovu nosaču
Ograde na m ostovim a su većinom čelične. D o b ra im je
strana da su malih dim enzija i providne, a osim toga lako se
m ora lijepo oblikovati i pažljivo ugraditi. Im a različitih tipova
ograda (si. 39). N a gradskim m ostovim a postavljaju se teže
ograde, koje služe ne sam o za sigurnost prolaznika već i za
sigurnost vozila. N a otvorenim cestam a ograde su lakše jer se
tam o ugrađuju odbojnici. Visina je ograde 0,9· 1,1 m. Ispuna
može biti vertikalna ili horizontalna. Ljepša je ispuna s verti­
kalnim šprljcima. Razm ak stupaca iznosi 1,2 ·-2,5 m.
Odbojnici služe za sigurnost vozila i sprečavaju ih da
poprečno siđu s površine kolnika. M oraju biti tak o k onstru­
irani da ne odbace vozilo prilikom u d ara prem a sredini kol­
nika i da postepeno preuzm u kinetičku energiju vozila. U nas
se na cestam a upotrebljava N eherov tip odbojnika. U F ran ­
cuskoj se prim jenjuje odbojnik koji se sastoji od betonskih
elerpenata povezanih uzdužnim prednapregnutim kabelom , a
elem enti su oslonjeni preko betonskih stupica na površinu h o d ­
nika. Ako vozilo udari u ogradu, ona se pomiče u poprečnom
smjeru. Tom se pom icanju suprotstavlja trenje između stupica
i p oda sve dok se pom icanje ne zaustavi.
Prijelazna ploča. N asip se iza u pornjaka sliježe, te tam o
nastaju uleknuća koja su opasna za prom et. T a se uleknuća
 MOSTOVI, MASIVNI
Ά L_r\_L с
49 kg/m
~ft~D+5
SI. 39. Dva tipa čelične ograde
mogu spriječiti pom oću prijelaznih arm iranobetonskih ploča
(si. 40) koje leže jednim krajem na upornjaku, a drugim na
nasipu. N jihova duljina ovisi о očekivanom slijeganju i p o tre­
bam a prom eta. N agib ploče ne bi smio biti veći od 1:200
na običnim cestam a, a na auto-cestam a najviše 1:350.
Prelazna ploča Prelažna konstrukcija
Konzola
50cm široka
SI. 40. Prijelazna ploča
Prijelazne konstrukcije. Zbog prom jena tem perature, stezanja
i puzanja betona nosiva konstrukcija se rasteže i steže, te
stvara veći ili m anji otvor izm eđu svojih krajeva i upornjaka.
T akvi se otvori prem ošćuju prijelaznim konstrukcijam a. N ji­
hov izbor ovisi о veličini rastezanja, odnosno stezanja. P rilikom
prijelaza teških vozila prijelazne konstrukcije izložene su velikim
dinam ičkim udarim a, a osim toga zbog trenja nastaju u njim a
velike sile. Zbog toga je važno da se do b ro usidre i ugrade
tak o da nem a ni najm anjih razinskih razlika. U praksi su se
pokazale kao pogodne vodonepropusne prijelazne konstrukcije
675
(si. 4.1). O sim njih, prim jenjuju se i vodopropusne čelične pri­
jelazne konstrukcije (si. 42). Ispod njih treb a ugraditi žljebove
za odvođenje vode koja prodire kroz njih. U SAD up o treb­
ljavaju se prijelazne konstrukcije Transilex. Izrađene su od p ro ­
filirane gume s vulkaniziranim čeličnim limovima. D ebljina im
je 55' -130 mm. M ogu se upotrijebiti na m jestim a gdje raste­
zanje nije veće od 300m m .
20 70 mm
SI. 41. Vodonepropusna prijelazna konstrukcija
SI. 42. Čelična prijelazna konstrukcija
Ležaji služe za prijenos vertikalne i horizontalne sile na
upornjake i stupove, te za osiguranje m jesta njihova djelovanja.
Ležaji su nepokretni-i pokretni. N epokretni ležaji su nepom ični,
te preuzim aju na sebe, osim vertikalnih, sve horizontalne sile
(kočna sila, sila otpora, sile trenja s pokretnih ležaja, vjetar,
seizmičke sile). Budući da nosiva konstrukcija dilatira, potrebno
je da su ostali ležaji pokretni. O ni prenose sam o vertikalno
opterećenje. M ost preko jednog polja ima na nižoj strani nepo­
kretni, a na višoj pokretni ležaj. N a malim m ostovim a raspona
do 16 m mogu se na oba kraja izvesti nepokretni ležaji (si. 43).
SI. 43. Nepokretni ležaji za raspon 16 m
R azlikuju se linijski ležaji, koji preuzim aju sile na gornju i donju
ploču na cijeloj duljini, i točkasti, koji preuzim aju djelovanje
sila u točki. T očkasti se upotrebljavaju za široke mostove gdje
je savijanje znatno i u poprečnom smjeru. T ada donja ili gornja
ploča m ora biti obrađena u obliku kuglinog odsječka. Linij­
ski ležaji im aju jed n u od ploča obrađenu u obliku odsječka
valjka. N ejjednostavniji nepom ični ležaj jest Freyssinetov arm i­
rano betonski ležaj (si. 44). Prim jenjuje se i za vrlo velike
mostove s reakcijom većom od 10 M N . Prije su se često
ugrađivali ležaji od lijevanog željeza (si. 45), oni su, m eđutim ,
skupi i visoki. M nogo su niži ležaji Corrow eld (si. 46), im aju
na dodirnim ploham a ugrađene slojeve od visokovrijednog
čelika, zbog čega su dozvoljeni m nogo viši pritisci. Razvoj
sintetskih m aterijala otpornih na starenje om ogućio je izradbu
novih vrsta ležaja, koji su skoro potp u n o istisnuli čelične. Za
klizne ležaje danas se više ne upotrebljava grafit već teflon.
O n im a vrlo nizak koeficijent trenja (0,03··-0,05), koji opada
 676 MOSTOVI, MASIVNI
ш т т
SI. 44. Betonski ležaj
SI. 46. Corroweldov ležaj SI. 45. Ležaj od lijevanog željeza
s povećanjem tlaka. M ak sim aln a dozvoljeno opterećenje iznosi
30 ■-45 N /cm 2. E lastom erni ležaji nastaju vezivanjem čeličnih
ploča sa slojevima neoprena. Izrađuju se od slojeva debljine
5··-8 mm, od čega o tp ad a 2··-5 mm na ploču, a ostalo na
neopren. Svaka tvornica izdaje kataloge u kojim a su podaci о
dim enzijam a ležaja i njihovim tehničkim karakteristikam a. O ni
su svestrano pokretni, no mogu se pretvoriti u nepokretne
ugradnjom čeličnih vilica (si. 47). Zbog njihove elastičnosti koja
se ostvaruje prom jenom debljine, ležaji dozvoljavaju zaokretanje
konstrukcije. N epokretni neoprenski ležaji tzv. lonac-ležaji
(rubber pot bearing) sastoje se od čeličnog lo n ca u kojem u
se nalazi neopren. V d u m e n neoprena uvijek ostaje konstantan.
SI. 47. Nepokretni neoprenski ležaj
Iznad njega nalazi se precizno rađena čelična ploča. Ležaj se
zakreće spuštanjem poklopca na jednoj i dizanjem na drugoj
strani (si. 48). Izrađuju se tak o đ er klizni ležaji s teflonom kao
kliznim slojem (si. 49). K lizne površine m ažu se, radi sm anjenja
trenja, silikonskom mašću. T rajnost tih ležaja iznosi više od
50 godina. M ogu se izraditi kao pokretni u jednom ili dva
smjera. Dalji je razvitak takvih ležaja njihova kom binacija s
m alim valjcima. E. Schönhöfer razvio je svestrano pokretni
ležaj, koji se sastoji od m nogo kuglica prom jera 2,0 cm od
D1
N rećenje s konstrukcije na tlo, te da zajedno s krilim a p rid r­
N
!Л —Os okretanja
Poklopac
Ш Ш Ш Ш Ір і ш
-Zid lonca
.‘v N e o p V ç V :к М ѵ У 7 - . - : : Х
a 1
УУУУУУУУУУЛѴУУУУУУУУУ7/v z
-D no lonca
SI. 48. Osnova djelovanja neoprenskog lonac-ležaja
Teflonski klizni sloj
Čelična ploča
Neoprenski jastuk
SI. 49. Neoprenski lonac-ležaj
visokovrijednog čelika, smještenih u čeličnu kutiju ispunjenu
mašću. N a kuglice oslanja se gornja ploča. V rijedno je još
spom enuti čelične ležaje sustava Pendel, te ležaje u obliku
kalote. Z a negativne reakcije izvode se posebni ležaji (si. 50).
y y.V / / / / 7 7 7 7 Z
гb -
Ѵ ѵ У л> & 777Ά
SI. 50. Ležaj za negativnu
reakciju
Oslanjanje mosta. Z a m ostove s više polja nepokretni se
ležaji postavljaju na srednji stup ili na jed an od upornjaka.
O stali ležaji su pokretni u jed n o m ili u dva smjera. Široki
fnostovi im aju na jednoj strani nepokretni ležaj i ostale pokretne
u jednom smjeru, a na drugoj svi su ležaji pokretni u svim
sm jerovim a (si. 51). U ski most u pravcu ne treb a ležaje pokretne
u svim smjerovima. Ležaji m ostova u krivini m ogu se sm jestiti
polarno polazeći od nepokretnog ležaja (si. 52 a), ili tangen­
cijalno (si. 52b). U statičkom pogledu bolje je polarn o rješenje
jer nem a sila prisile. Jednostavnija je, m eđutim , u g radba ta n ­
gencijalno sm ještenih ležaja. M ana im je da se u ležajim a
javljaju sile prisile koje ne dozvoljavaju konstrukciji da se
pomiče slobodno, već sam o kroz određene točke (ležaje).
Svepokretni ležaj
Т ~ ~ψ ΊΓ
Nepokretni ležaj ^Pokretni u jednom smjeru
SI. 51. Razmještaj ležaja
SI. 52. Smještaj ležaja na mostu u krivini, a po­
larni, b tangencijalni smještaj ležaja
Donji stroj
Upornjak služi da prenese vertikalno i h orizontalno opte­
žava nasip prilaznih ram pi. Z atv ara s jedne strane nasip prem a
m ostu, a s druge podupire kraj nosive konstrukcije. N ekad
su se upornjaci izrađivali od kam ena ili cigle. D anas se većinom
izrađuju od arm iranog betona. U praksi postoji bogati izbor
rješenja. N a rješenje utječe i smještaj m osta (mošt u gradu ili
na otvorenoj prom etnici). Ako je most u gradu, rješenje treba
biti bogatije. U pornjaci m oraju zadovoljiti i estetskim zahtje­
vima, s obzirom na odnos masa, vanjski izgled i uklapanje u
okoliš. T ad a su Upornjaci i znatno kom pliciraniji, jer osim
osnovnim funkcijam a mogu služiti kao sprem išta, zasunske k o ­
more, dućani, prostorije za vodove itd. U njih su obično
ukom ponirane stepenice za kom unikaciju izm eđu m osta i
donjih prom etnica. Z a male mostove raspona m anjeg od 16 m,
odnosno manjeg od 25 m, kad su potrebni m ali temelji i kad
tlo nije pretvrdo, postavljaju se nepokretni zglobovi na oba
upornjaka. N osiva konstrukcija tad a preuzim a dio potiska
zemlje te ga prenosi' na drugi upornjak. U pornjaci se tad a
 MOSTOVI, MASIVNI
računaju kao nosači koji su dolje impeti, a gore zglobno oslo­
njeni. T ako se postiže velika ušteda beto n a i arm ature. Sas­
tavni dijelovi upornjaka jesu temelj, tru p ili stup upornjaka,
ležišna klupa, kvaderi, parapetni zid, krila, te eventualne zatege
(si. 53).
Temelji mogu biti plitko ili dub o ko fundirani. D uboko
fundirani temelji rade se većinom na bušenim arm iran obeton-
skim pilotim a, a i na zabijenim pilotim a, zdencim a i kesonim a.
T rup upornjaka obično je arm iranobetonska stijena. U m jesto
tru p a postavljaju se, kad su upornjaci utopljeni u nasipu, dva
ili više stupova, što ovisi о širini mosta.
Za mostove m anjih rasp o n a nije p otreban parapet (si. 54).
K atk ad a se parapetni zid stavlja do ispod kolovozne ploče.
\/ш т у л
SI. 54. Upornjak s niskim para-
peto m (a) i bez njega (b).
G o rn ja površina ležišne klupe ima, radi odvodnje, lagani
pad prem a parapetu, uz koga je rigol.
Iz estetskih razloga krila se rade većinom paralelno. Z a
m anje mostove, propuste ili u specijalnim okolnostim a krila
mogu biti kosa, okom ita ili lučna (si. 55). Često se izrađuju
viseća krila, koja su vrlo ekonom ična zbog m alih potrebnih
količina m aterijala. K ad su paralelna k rila 'd u g a č k a , do b ro ih
je spojnicom odvojiti od tru p a upornjaka. D a se sm anje dim en­
zije krila, prim jenjuju se za uske mostove horizontalne zatege.
677
Budući da pješačke staze, ograde, odbojnici i zaštitne trake,
eventualno različiti vodovi, prelaze preko krila, presjeci se krila
m oraju adekvatno oblikovati (si. 56).
K rajnji stupovi okvirnih m ostova ujedno su i upornjaci.
Z a neke mostove, te nadvožnjake iznad auto-cesta i cesta,
gdje je veom a važna vidljivost, postavljaju se upornjaci koji se
skoro čitavom visinom nalaze u nasipu (si. 57). T akvo rješenje
ne sam o da osigurava veću vidljivost već i prozračnost, a
građevina postaje vitkija i laganija. U p o rn jak se ta d a sastoji
od temelja, koji može biti sam ac ili ploča, dvaju ili više stupova,
ležišne grede, kvadera, p arap eta i visećih krila* P rednost je
takvih u pornjaka u tom e što trebaju m alo betona, te su stoga
lagani i jeftini. M ana im je da se nosiva konstrukcija toliko
produljuje koliko je upornjak uvučen u nasip. O sim toga,
izrađuju se upornjaci kojim a je zajedničko to što su izvučeni
iz nasipa, tak o da se prednja ploha u p o rn jak a nalazi nešto
ispred sastava stošca i terena (si. 58). Razlikuje se otvoreni tip
i zatvoreni tip upornjaka. Prvi je odozgo otvoren, dok je drugi
zatvoren к olovoznom pločom , koja ujedno povezuje m eđusobno
oba krila i parapet. N ekad su otvoreni upornjaci bili masivni,
bez arm atu ra, s vrlo m nogo beto n a i velike težine. D anas se
Presjek A - B
fv T j g l
ш N
Ai__ _ .i
4 И . -Т
SI. 59. Otvoreni upornjak
P r e s je k А- в
SI. 60. Zatvoreni upornjak
 678 MOSTOVI, MASIVNI

.-i- 147,374 + 147,475

i

v +136.50

+133,87 SI. 62. Stepenice na upornjaku

250 3,865

SI. 61. Tornisterov upornjak

grade raščlanjeni upornjaci s tankim dim enzijam a elem enata od
arm iranog b etona (si. 59). K ad su dulja krila, prim jenjuju se
poprečne zatege radi sm anjenja m om enata u krilim a od zemlji-
nog potiska. Z atvoreni upornjaci (si. 60) im aju prednost nad
otvorenim a, jer na njih djeluje m nogo m anji pritisak tla u osi
m osta i na krilim a. U pornjaci T ornister (si. 61) p ripadaju k a ­
tegoriji zatvorenih upornjaka. D a se sm anji duljina krila, prave
se zidići koji podupiru čunjeve upornjaka.
Z a kom unikaciju izm eđu m ostova na cestam a s brzim p ro ­
m etom i ostalim prom etnicam a koje oni prelaze, služe posebne
stepenice (si. 62).
Stupovi služe da prenesu vertikalno i h orizontalno optere­
ćenje s konstrukcije na tlo. Izrađuju se od b eto n a ili najčešće,
od arm iranog betona. Sastavni su dijelovi stupišta temelj, stup,
ležišna greda i kvader (si. 63).
O blik tem elja zavisi о dubini tem eljenja i nosivosti tla,
о vrsti tem eljenja (piloti, bunari, kesoni), te eventualno о dubini
vode. Stupiste se može sastojati od jednog (si. 64) ili dva zida,
o dnosno jednog ili više stupova (si. 65). N a plovnim rijekam a,

Presjek a -a
“ “0,35-

Ležišna greda

гЖ 2,20 ,'μ 2,20 ^ Ζ20

- ј и - 4 — Я-· + - В - - + · -

SI. 65. Stupiste sa četiri stupa

SI. 63. Stup temeljen na bunarima

- Ì
T T 1ТГГУ “ Г
J k J bJ bJ

SI. 64. Jednodijelni stup SI. 66. Jaki jednodijelni stup

 MOSTOVI, MASIVNI 679

gdje je m oguć u dar brodova u stup ili na rijekam a na kojim a

plovi led, grade se jak i jednodijelni stupovi (si. 66). Plohe Neoprenski
stupova mogu biti vertikalne, ili blago nagnute u jed n o m ili u ležaj
oba smjera. G dje voda nosi šljunak ili pijesak, valja plohe
Naglavnica
obložiti otpornim kam enom . Stupovi u rijekam a, osobito brzim
rijekam a, treb a da im aju hidrodinam ički presjek da se oko njih 1_|_L
ne bi stvarali vrtlozi i da stvaraju što m anji uspor. Zbog toga SI. 70. Naglavnica upuštena u nosač
im aju presjeke uzvodno i nizvodno zaobljene ili šiljaste (si. 67).

SI. 67. Presjeci stupova i stupišta

SI. 71. Uspostavljanje kontinuiteta iz­
među susjednih montažnih konstruk­
U poplavnim područjim a i kad su visine m alene ne p rep o ru ­ cija
čuje se graditi jednodijelne široke stupove, je r djeluju teško i
zaklanjaju vidik. Bolje djeluju stupišta s uskim jednodijelnim
polja, može poprečni nosač služiti i kao naglavnica. T akvo se
stupom ili s dvije uske stijene. Visoki stupovi v ijadukata zbog
statičkih razloga većinom su jednodijelni i šuplji s jednom ili rješenje prim jenjuje kad se izostatični p retvaraju u kontinuirane
sustave (si. 71). U m onolitnim konstrukcijam a često poprečni
više kom ora (si. 68). D ebljina stijenki iznosi 20· -30 cm. V erti­
nosač iznad stupa im a i ulogu naglavnice. U Italiji se dosta
kalna arm atu ra osigurava se protiv izvijanja s kukam a u obliku
prim jenjuju konzolni stolovi (si. 72). N aglavnica, koja je k ruto
slova S. Vanjske plohe izrađuju se u nagibu ^ 1:70. R adi jed n o ­
povezana sa stupom , proširuje se na obje strane tak o da rasponi
stavnosti često su i vertikalne. Stupovi se ukrućuju poprečnim
m ontažnih konstrukcija postaju kraći i nosači lakši, što olakšava
okvirim a, koji ujedno služe kao podesti. K ad se grade stupišta
njihovu m ontažu. D o b ra je stran a toga rješenja jednostavnost
sa stupovim a, nastoji se što više ograničiti broj stupova u p o ­
gradnje, a m ana spojnice u kolniku, te veći u trošak betona i
prečnom presjeku. Zbog toga se odabire dva ili najviše tri stupa
arm ature.
u jednom stupištu. K ad se grade torzijsko krute nosive k o n ­
strukcije, može se o d abrati jed an stup, koji svojom krutošću
na savijanje preuzim a dio torzijskih m om enata. Stupovi mogu
im ati raznovrsne presjeke, koji su k onstantni ili se m ijenjaju
prem a visini stupa.

Poprečni Uzdužni
presjek presjek

П 'ј . 1
SI. 72. Konzolni stol SI. 73. Produljenje pilota u stup

U okvirnim m ostovim a nosiva konstrukcija i stupovi m o­

h nolitno su povezani. Stupovi su k atk ad a okvirne konstrukcije
u poprečnom smislu. K ad su mostovi temeljeni na pilotim a,
oni se ponekad produljuju do naglavnice, te tak o postaju
stupovi (si. 73). N aglavnice i kvaderi arm iraju se posebnom
arm aturom .
Temeljenje. Z a izbor ekonom ičnog tem eljenja bitni su slje­
ж deći uvjeti: d ubina nosivog tla i njegova svojstva (dopušteno
naprezanje, koeficijent trenja, slijeganje itd.), svojstva slojeva
SI. 68. Visoki stupovi ispod nosivog tla i njihova stišljivost, i raspoloživo vrijeme za
temeljenje. P ri tem eljenju m ostova prim jenjuje se plitko tem e­
S m ontažnom gradnjom razvili su se novi oblici stupova. ljenje, tem eljenje na pilotim a, bu n arim a i kesonim a. N ajjefti­
N jihova je bit u prim jeni naglavnice, koja je k ruto vezana s nije i najjednostavnije je plitko fundiranje, ako nosivo tlo leži
jednim ili više stupova. N aglavnica, koja može biti i m ontažna, plitko i im a nosivost od najm anje 10 N /c m 2. Inače, danas se
za dub o k o temeljenje upotrebljavaju većinom piloti, osobito
bušeni piloti, s prom jerom 50·· -250 cm. Temeljenje na bunarim a
i kesonim a prim jenjuje se u izuzetnim okolnostim a i za velike
mostove.
i \
^ Naglavnica
п Odvodnja. Pravilo je da se voda odvede s građevine n ajk ra­
ćim putem . V oda je neprijatelj građevina, osobito kad se zimi
' !
— Stup pom iješa sa solju kojom se posipavaju ceste. Z a do b ru o d ­
vodnju poprečni pad na m ostu m ora iznositi najm anje 2%.
V oda se skuplja pom oću poprečnih i uzdužnih nagiba u sliv­
nike, a odatle neposredno na tlo ili žljebovim a do kanalizacije,
άζ ___ 1Temelj
vod oto k a i si. Slivnik površine 300· -400 m m 2 može odvesti
SI. 69. Naglavnica ispod nosača vodu sa 400 m 2 površine mosta. K ad je poprečni nagib 2% ,
m eđusobni razm ak slivnika ovisi о uzdužnom nagibu: za uz­
postavlja se često ispod uzdužnih nosača (si. 69). Ljepše je rje­ dužni pad 0,2·- 0,5% razm ak treb a da iznosi 5 - 1 0 m , za uz­
šenje, m eđutim , kad je naglavnica upuštena u konstrukciju dužni pad 0 ,5 - 1 % razm ak iznosi 1 0 --2 5 m , i za pad veći od
(si. 70). K ad se upotrebljavaju privrem eni ležaji za nosače dvaju 1% razm ak je 2 0 --2 5 m . Slivnici m oraju biti osposobljeni da
 680 MOSTOVI, MASIVNI

prime, osim oborina s kolnika, i vodu koja je pro d rla do
izolacije. R azlikuju se slivnici na kolniku uz rubnjak i oni
ugrađeni u rubnjake (si. 74). V oda iz žljebova odvodi se ver­
tikalnim cijevima uz stup ili upornjak. P rocjedna voda koja
se skuplja na gornjoj površini izolacije odvodi se posebnim
slivnicima prom jera 50 mm. N a približno 70 m 2 površine pos­
tavlja se jedan takav slivnik. V oda s u p o rn jak a odvodi se na
njegovoj stražnjoj plohi, gdje su predviđeni posebni betonski
rigoli. O datle se voda posebnom cijevi prom jera 150 m m p ro ­
pušta u kanalizaciju, na okolni teren ili na kolnik ceste.
kvaliteti i brzini izradbe. M ana je da se zahtijeva puno pred-
naprezanje i velika preciznost izradbe, da m eka arm atura ne
prolazi preko spojnica, da se sučeone plohe m oraju prem a­
zivati epoksidnim sm olam a, te da je teža d oprem a jer se radi
о teškim elem entima. K ad se segmenti betoniraju na gradilištu,
nem a spom enutih nedostataka, ali m ane su takva p ostupka
slabija kvaliteta betona, jer se b etonira na gradilištu, i m anja
brzina izradbe.
Postupci s montažnim (gotovim) elementima. M ostovi malih
raspona k atk ad a se grade m ontažno s gotovim elementima.
Takvi elementi mogu biti nosač, dio kolovozne ploče ili čitava
konstrukcija jednog polja. Preko jezera P o rtch artrain (SAD)
izgrađen je takav most dug 38 km, koji im a raspone k o n stru k ­
cije od 17 m. To sμ izostatične konstrukcije s poprečnim
spojnicam a iznad stupova, koje su m ontirane pom oću plovne
dizalice. U eri obnove poslije drugoga svjetskog ra ta F ra n ­
cuzi su gradili m ontažne i polu m ontažne mostove. G otovi n o ­
sači i ostali elementi na niskim m ostovim a m ontiraju se pom oću
autodizalice (si. 75), a na visokim m ostovim a pom oću čeličnih
lansirnih rešetki (si. 76). T akva izradba m ostova racionalna je
do raspona od oko 40 m.

SI. 74. Slivnik ugrađen u rubnjak

Izolacija. Budući da ni lijevani asfalt nije nepropustan,

nosive konstrukcije m oraju se zaštititi od agresivnih voda.
K ao m aterijal koji se stavlja izm eđu alum inijskih i bakrenih
folija, te folija od sintetskih m aterijala najbolje se pokazao
maštiks. N anosi se u debljini od 10· 15 m m na parnu bran u
od staklenog voala (staklenog pletiva). Z apaženo je, m eđutim ,
da stakleni voal djeluje kao drenaža i raznosi štetne m aterijale.
Z ato neki stručnjaci preporučuju da se um jesto voala postavi
sloj epoksidne smole. D a se sm anji tlak pare ispod izolacije,
ugrađuju se plastične cjevčice prom jera 20 mm, i to jed n a cjev­
čica na 7 m 2 površine kolnika. Plohe u p o rn jak a i stupova,
koje su u dodiru s tlom tak o đ er se zaštićuju izolacijom, koja
se sastoji od jednog hladnog i dva vruća prem aza. Izolacija
se zaštićuje slojem cigle i procjednim slojem od šljunka i grubog
pijeska.

Gradnja grednih mostova

Predviđeni način gradnje m nogo utječe na dispoziciju, p o ­
prečni presjek, te na iznos tro šk o v a građenja mostova. D o
polovice ovog stoljeća masivni mostovi gradili su se skoro
jedino na drvenim skelam a, a betoniralo se na gradilištu.
Zbog pom anjkanja drveta i radne snage, te skupih i često vrlo
kom pliciranih skela, m ostograditelji su m orali pronalaziti druga
rješenja da bi zamijenili konvencionalne skele. Z a gradnju
SI. 76. Montaža nosača pomoću lansirne rešetke
m anjih m ostova na suhom , s uspjehom se upotrebljavaju skele
od čeličnih cijevi. K om binacije jarm o v a od čeličnih cijevi, te
Za veće raspone elementi postaju preteški, te je tad a p o ­
čeličnih valjanih ili rešetkastih nosača pokazale su se također
godnije ugrađivanje segm enata. Segmenti se izrađuju obično u
kao vrlo ekonom ična rješenja. M eđutim , ponekad upotreb a
punom presjeku, m ale duljine. B etoniraju se na gradilištu ili
takvih skela može. biti neprikladna, kao npr. pri prijelazu
u tvornici, tako da je čelo prethodnog elem enta oplata slje­
dubokih jaruga, vodenih tokova, osobito ako se radi о plovnom
dećeg elementa. Segmenti se ugrađuju istim redom kojim su
putu. Takve skele mogu im ati negativan ekološki utjecaj na
betonirani. Spom enuti ciklus se ponavlja do završetka izradbe
okoliš i mogu sprečavati kretanje životinja. S razvitkom u p o ­
svih segm enata. Veličina i težina elem enata ovisi о jačini diza­
trebe prednapregnutog betona, razvijale su se i m etode građenja
lica, о troškovim a za oplate, о g abaritu i о dozvoljenom
koje su imale zajednički cilj što više pojednostavniti, pojeftiniti
opterećenju ceste. Težina je elem enata u stalnom porastu. T ako
i ubrzati gradnju. N ovi postupci brzo su se razvijali, pa taj
je npr. segment duljine 25 m za most preko Seine u Choisy le
razvoj još i danas traje. Čini se da za sada nem a i da uskoro
Roi kod Pariza, građen 1962. godine, težio 2 8 1, dok je segment
neće biti novih i revolucionarnih ideja u gradnji m ostova, te
m osta Saint C loud, sagrađen 1972. godine, duljine 2,25 m težio
da se napredak m asivnih m ostova očituje u n apretku teh n o lo ­
1461. Prije m ontaže nam ažu se čeone plohe segm enata epok­
gije građenja. Z a srednje i velike raspone razvilo se građenje
sidnim prem azom . Segmenti se prednaprežu nakon njihove
nosivih konstrukcija sa segm entima. T akvo građenje uklanja sve
m ontaže u definitivni položaj. M etode izradbe segm enata opi­
spom enute m ane betoniranja na čvrstim skelama.
sat će se u sljedećim dijelovim a članka, jer principijelno nem a
M etode izradbe mogu se svrstati u dvije grupe. U nekim
razlike da li se radi о gotovim segm entim a ili segm entim a
zem ljam a više se gradi s gotovim segm entima, u drugim a sa
betoniranim na gradilištu.
segm entim a betoniranim na gradilištu, no u većini zem alja
prim jenjuju se obje m etode, što ovisi о lokalnim prilikam a. Balansni postupak vrlo je pogodan za građenje m ostova s
P rednost izradbe s gotovim segm entim a očituje se u njihovoj m alo polja i velikim srednjim rasponim a (si. 77). Sastoji se u
 MOSTOVI, MASIVNI
SI. 77. Primjer balansnog postupka
konzolnoj izradbi nosive konstrukcije pom oću segm enata na
principu vage. Počinje se -obično od prvog stupa konzolno na
obje strane, držeći ravnotežu, dok konstrukcija ne stigne s
jedne strane do sredine raspona, a s druge strane do upornjaka.
Taj se postupak ponavlja do završetka mosta. Prilikom izradbe
segm enata m ože se dogoditi d a je je d n a konzola jače opterećena
od druge. Razliku m om enata s obje strane m ora ta d a preuzeti
stup, na koji se usidri gornja konstrukcija privrem enim sidrim a,
ako nije kruto spojena sa stupovim a. D ruga je m ogućnost da
se stabilnost postigne privrem enim p o d u p o ram a s jedne ili s
obiju stran a (si. 78). T ok gradnje je sljedeći: poslije izradbe
SI. 78. Balansni postupak s podupo­
rama
stupa i dijela nosive konstrukcije, m ontiraju se na oba kraja
posebne košare s oplatom . T ada se betoniraju segmenti na obje
strane stupa, te nakon njihova očvršćenja i prednaprezanja
razm iču se košare za duljinu jednog segm enta, pa se postupak
ponavlja. U nekim zem ljam a ne dozvoljavaju se konzole zbog
opasnosti od povećanja progiba, već se sustav konzola d o d a t­
nim kabelim a pretvara u k o ntinuirani nosač. K ad su nosači
jednake visine, može m om ent konzole preuzeti privrem eni pilon
i kosi kabel (si. 79). P rednost je balansnog p o stu p k a s betoni-
ranjem segm enata na gradilištu da se dozvoljava ograničeno
Zatega
ÎN /-Kljun
SI. 79. Smanjenje momenta konzole pomoću zatege
681
prednaprezanje te da uzdužna m eka a rm atu ra prelazi spojnice,
koje tak o mogu besprijekorno prenositi posm ična i tórzijska
naprezanja.
Balansni postupak s lansirnom konstrukcijom. U prim jeru
balansnog p ostupka pojavljuju se poteškoće zbog vertikalnog
tran sp o rta m aterijala i ljudi kod svakog stupa. Te se m anjka­
vosti uklanjaju upotrebom lansirne konstrukcije (si. 80). T ada
su košare obješene na lansirni nosač zajedno sa svježe b eto­
niranim segmentom. N ak o n njegova očvršćenja i prednapre-
zanja obje košare putuju za jed an segment dalje. P ostu p ak se
ponavlja sve dok se nosiva konstrukcija ne spoji s jedne strane
s već gotovom konstrukcijom , a s druge strane dok ne dođe
do sredine otvora. T ako je tak o đ er om ogućeno d a se duljina
segm enta poveća. L ansirna konstrukcija služi i za horizontalni
transport. Spom enuti postupak pokazao se vrlo p rikladan za
mostove s m nogo otvora, koji su veći od 50 m.
Izvedba po poljima. Ako je niveleta relativno niska i teren
ravan, prikladne su pom ične skele (si. 81). T akav je postupak
ekonom ičan kad most im a više od tri polja. B etonira se čitavo
polje i dio sljedećeg polja do m jesta gdje je m om ent nula.
P ošto je izvršeno prednaprezanje, skela se spušta i odvozi u
drugo polje, gdje se postupak ponavlja. K ad su stupovi viši,
Spojnica
" Skela na kotačima
SI. 81. Skela na kotačima
Smjer betoniranja
SI. 82. Izvedba s lansirnom rešetkom ispod mosta
povoljnija je izvedba po poljim a s lansirnom konstrukcijom
(si. 82). L ansirna rešetka nalazi se ispod buduće nosive ko n ­
strukcije, a oslonjena je na poprečne nosače pričvršćene na
stupove. P reko tih nosača gura se lansirna konstrukcija u
sljedeće polje. O pisani postupci povoljni su za raspone do 50 m.
Potiskivanje (si. 83). N a nasipu iza u p o rn jak a betonira se
dio nosive konstrukcije duljine 10---30m. Poslije otvrdnuća i
centričnog prednaprezanja konstrukcija se preko teflonskih le­
žaja potiskuje naprijed pom oću hidrauličnih pumpi. N a celu je
Donja ploča Hidraulična dizalica c ·
Smjer pomicanja ^-Kljun
1
Graba
Vlačna motka
SI. 83. Postupak potiskivanja
682 MOSTOVI, MASIVNI
pričvršćen čelični kljun da bi se sm anjili m om enti konzole.
Sljedeći dio betonira se neposredno na stražnje čelo prethodnog
elem enta, te se postupak ponavlja dok nije konstrukcija zavr­
šena i dok se ne nađe u svom konačnom položaju. T ad a se
prednaprežu preostali potrebni kabeli. P ostu p ak je ekonom ičan
za m ostove duljine veće od 150m , s najm anje 3 raspona.
Polja mogu biti duga 3 0 - - 1 2 0 т , ali ne smiju biti suviše
različitih duljina. N a velikim konzolam a m om enti se mogu
sm anjiti pom oću pilona s kosim kabelim a. P ostupak se može
prim ijeniti i na m ostove k onstantne zakrivljenosti.
Visoki stupovi m ogu se betonirati na dva načina, i to p o ­ Sl. 86. Vertikalni pomak ploče
m oću klizne i pom oću penjačke oplate. O bje se m etode osni­
vaju na prim jeni m ehaniziranih oplatnih sustava (v. Građevne
oplate, TE 6, str. 212). N jihova je prednost u sm anjenju troškova P d4w d4w d4w
i znatnom skraćenju vrem ena građenja s obzirom na konven­ ( 1)
N ćbc4 + д х 2ду2 + ду4 ’
cionalnu izvedbu. P ri upotrebi penjačke oplate betonira se u
odsjecim a, a oplatni su elem enti jednake visine. Poslije d o v r­ gdje je
šetka donjeg odsječka, prem ještaju se oplatni elementi za beto- EJ
niranje sljedećeg odsječka (si. 84). Prim jenom toga p ostupka N = (2)
nastaju horizontalne spojnice. P ostu p ak s kliznom oplatom
E m odul elastičnosti, J m om ent trom osti, a μ Poissonov koe­
ficijent. M om enti iznose
Cijev za podizanje
Gornja radna platforma /d 2w д2хѵ
M =
'Ν \ ^ + ψ
,, ί d2w ô2w
(3)

Uređaj za podizanje M xy = - (1 - μ ) Ν
дху’
Donja radna platforma pa se za k ut φ definiran relacijom
2 M XV
ta n 2 φ = - y (4)
Mv- Mv
dobivaju glavni m om enti

м п = 4 - ( м * + м у) ± - γ γ ( Μ χ + 4 (5)

■Cijev za podizanje
“ Zidovi stupa
SI. 84. Penjačka oplata SI. 85. Klizna oplata
(sl. 85) teče kontinuirano, bez prekida, a ne pojavljuju se
spojnice. M ana je toga postu p k a da se betoniranje ne smije
prekidati ni za vrijem e praznika. B rzina h o d a ovisi о vezanju
betona, te iznosi do 30 cm na sat. Spom enuti postupci su
ekonom ični za betoniranje stupova veće visine od 10 m, je r je
m nogo vrem ena potrebno za m ontiranje i dem ontiranje uređaja.
Metode proračuna
Ploče. O snovni je zadatak pro raču n a da se odredi djelovanje
koncentriranog tereta na ploču, koja može biti izotropna ili
anizotropna, prosta ili ko n tin u iran a greda, te k o n stantnog ili
prom jenljivog presjeka. Z a više koncentriranih tereta vrijedi
zakon superpozicije. O snova teorije ploča počiva na p retp o ­
stavkam a da je njena debljina, s obzirom na raspon, m alena,
da je m aterijal izotropan i elastičan, da je om jer progiba i njene
debljine malen. Te pretpostavke nisu sasvim ispunjene za arm i-
ranobetonske ploče. Ipak, spom enute pretpostavke daju prih v at­
ljivo rješenje. Pom oću m etode konačnih elem enata, te u p o ­
trebom elektroničkih računala moguće je odrediti sile u bilo
kojem presjeku ploče nepravilnih oblika, debljina i oslanjanja,
te s rupam a i oslabljenjima.
Veza izm eđu opterećenja P i vertikalnog po m ak a w elastične
izotropne ploče (sl. 86), koja im a jed n ak u k rutost u oba sm jera
(х, у), može se odrediti pom oću diferencijalne jednadžbe
Μ ηφ = ± \ / ( М х - М у)2 + 4M ; (6)
O pćenito rješenje dobiva se iz rubnih uvjeta. Prilikom p ro ra­
čuna plohe savijanja m etodom rubnih uvjeta treb a naći opći
integral vv = w0 4- vv jednostavne funkcije, k ak o bi se integral w
hom ogene jednadžbe mogao brzo izračunati. Rješenje je postig­
nuto kad je pronađen p artikularni integral vv0 koji zadovoljava
diferencijalnu jednadžbu (1). T ad a se vv razvija iz nekog reda,
a vv0 se određuje prom atranjem ploče.
Z a p roračun kolo voznih ploča mogu se upotrijebiti tablice
C. M assoneta, M. Pigeauda, H. Riischa, E. B ittnera i H. F.
Olsena. M om enti na pločam a m ostova na auto-cestam a naj­
jednostavnije se proračunavaju pom oću R üschovih tablica, koje
su izrađene na osnovi D IN 1072.
Pro raču n je kontinuiranih kolovoznih ploča, u oba sm jera
(x,y), kom pliciran, jer je teško uzeti u obzir sve utjecaje.
Osim toga, radi se о višestrukoj statičkoj neodređenosti, te
ako bi se pojavila neka preopterećenja, naprezanja bi se prelo­
žila na susjedne dijelove. Zbog toga se dopušta približni p ro ­
račun kontinuiteta s popravnim koeficijentima.
K onzolne ploče mogu se p roračunati prem a H. Riischu ili
H. H om bergu za k o nstantnu i prom jenljivu debljinu ploče.
Riischove tablice ne m ogu se upotrijebiti ako om jer polja nije
veći od 1:0,8.
Z a p roračun kontinuiranih ploča, koje su ujedno glavni
nosivi sustav, H. Riisch je razvio postupak pom oću kojega se
mogu približno izračunati rezne sile. P ro raču n a se jednostfano
ili obostrano upeti nosač pom oću utjecajnih linija za čitavu
širinu ploče i jednostrano, odnosno obostrano upeta ploča širine
1 m. O m jer m om enata nosača prem a ploči daje m jerodavnu ši­
rinu. K onačni m om enti određuju se iz m om enata k o ntinuira­
nog nosača pom noženih sa 1/b, gdje je b širina ploče. P rom jen­
ljivost m om enta trom osti uzim a se u obzir pri određivanju utje­
cajnih linija kontinuiranog nosača. G. H oeland je izradio tablice
 MOSTOVI, MASIVNI 683

utjecajnih polja m om enata iznad ležaja k o n tinuiranih ploča. PJk

P roste i kontinuirane ploče m ogu se tak o đ er p roračunati i na Rl = (7)
Σ V
tem elju teorije roštilja. R adi jednostavnosti računa dozvoljeno
je šuplje ploče računati kao pune, ako je predviđen dovoljan gdje je J k m om ent trom osti nosača. U antisim etričnom sustavu
broj poprečnih nosača. T očan p roračun takvih ploča zahtijeva nastaje rotacija svih poprečnih nosača. P rem a tom e, pom aci su
velik računski posao. proporcionalni udaljenosti e od osi, a sila i m om enat koje
Roštilji. Roštilji su konstrukcije u kojim a je više uzdužnih preuzim aju nosači iznosi
nosača povezano s nekoliko poprečnih nosača (v. Ploče i roš­ R'k = ß y k J kl (8)
tilji). M ogu biti prosto položeni ili kontinuirani. Postoji m nogo
M = Pe = ß ^ y lJ h (9)
m etoda za njihov proračun. Y. G uy on je prvi razvio analizu
roštilja na tem elju teorije ploča. P ri tom je zanem ario torzijsku
kru to st elem enata i zatim izradio sličnu analizu za izotropne gdje je yk udaljenost od /с-tog poprečnog nosača (si. 87). Ako se
ploče. C. M assonet je generalizirao G uyonovu analizu roštilja vrijednost ß odredi iz relacije (9) i uvrsti u (8), dobiva se
i ploča uključivši utjecaj torzije. Roštilj se može shvatiti kao У кЛ
ploča ojačana uzdužnim ili uzdužnim i poprečnim rebrim a, Rb = P e ( 10)
ako su predviđeni poprečni nosači. T očan p roračun takve ploče
izvanredno je težak, te se stoga pojednostavnjuje problem tak o
pa je u k u p n a sila
da se pretpostavlja da je ploča sastavljena od ortogonalno
izvedenih nosača ili da je izvedena kao an izo tro p n a ploča, koja «λ Σ Λ
P Jk
im a različite krutosti u dva smjera. P rem a prvoj pretpostavci
Rk — R'k "I" R 'k I i1 +1- . . — (ii)
uzim a se u obzir sudjelovanje kolovozne ploče u savijanju, ali Σ Λ \ Σ λ2 Λ
se m ora zanem ariti prijenos m om enata torzije preko takve
ploče, što može biti važno. P rem a drugoj pretpostavci može se Ako se postavi da je
točno proračunati utjecaj torzije, ali se čini pogreška kad se
računa da je krutost uzdužnih i poprečnih nosača jednoliko
raspodijeljena. ( 12)
Гке Σ λ ( Σ Λ
Metoda proračuna prema prvoj pretpostavci. U čvoru, gdje
su m eđusobno k ruto vezani uzdužni i poprečni nosač, nastaje dobiva se
kod deform acije roštilja istodobno savijanje i torzija nosača. Rk = rkeP. (13)
Budući da je utjecaj torzije m nogo m anji, često se zanem aruje,
rke je koeficijent poprečne raspodjele na nosač /с, ko ja se dobiva
pa se računa da u tim čvorovim a postoji zglob. Tim e se veom a
pojednostavnjuje proračun. U tu kategoriju p ro raču n a spada k ad sila P = 1 prelazi preko poprečnog nosača.
m etoda sila, deform acijska m etoda C. O stenfelda i m etoda K ad su svi nosači jednaki, izraz (11) prelazi u oblik
vlastitih rješenja. P rilikom prim jene posljednje od spom enutih
m etoda pretpostavlja se da je u svakom čvoru nepom ični Bt = — (і + зи+ 1 (14)
n \ n+ 1 b
ležaj, te se pom oću utjecajnih linija određuju m om enti i reak ­
cije u ležajima. Z atim se ležaji oslobode i pusti da djeluju gdje je к redni broj nosača za koji se traži utjecajna linija, a b
na roštilj reakcije s obrnutim predznakom . O sim spom enutih polovica širine poprečnog nosača. T ad a je koeficijent poprečne
m etoda postoji i m etoda relaksacije, analogno postupku H. raspodjele
Crossa. T ada se pretpostavlja da su čvorovi najprije kruti, a
zatim ih se oslobađa. E. M elan i R. Schindler su objavili 1 ii1 +, i3-"—+ 1 “ .
Ote = — 2no
(15)
egzaktni proračun torzijsko m ekanih roštilja (1942). H. Beer i п \ n+ 1 bI
F. Resinger su za rješenje roštilja s torzijsko krutim glavnim Leonhardtova metoda. Z anem areni su torzijska k ru to st n o ­
i poprečnim nosačim a razvili deform acijsku m etodu, kojom se sača i smičuće veze između kolovozne ploče i nosača. U zete
iterativno određuju kutovi zbog savijanja, i torzije. K asnije su su u obzir kao prekobrojne sile u čvorovim a između uzdužnih
proširili taj postupak i na kose roštilje. P rilog pro raču n u kosih i poprečnih nosača. R ačuna se kao torzijsko m ekana k o n ­
roštilja dao je J. Starke. strukcija.
O sim spom enutih točnijih, postoje i približne m etode: P ri tom se računa s krutošću roštilja
Engesserova i M. C ourbonova m etoda. U tim m etodam a p ret­
postavlja se da su poprečni nosači beskonačno kruti. Sila P (16)
koja djeluje ekscentrično rastavlja se u dva sustava sila, i to
simetrični i antisim etrični sa silam a Р /2 (si. 87). U sim etričnom gdje je

Jp · 2b
Ok g— »jP (17)
c= t 1 n= /
I 1 I 1 1 u kojim a je J p m om ent trom osti poprečnog nosača, J u m o­
m ent trom osti uzdužnog nosača, b duljina poprečnog, a /
raspon uzdužnog nosača.
A i \ РП F. L eonhardt je izračunao vrijednosti koeficijenata poprečne
raspodjele za roštilje sa 3---8 nosača, kad krajnji nosači m ogu
R[ Rn-1 R'n biti i pojačani. Koeficijenti služe za proračun m om enta M koji
4 $ J se sastoji od dva dijela. Prvi dio M 0 je m om ent prosto polo­
R'v ženog uzdužnog nosača bez poprečnog nosača, a M 1 je m om ent
fp/2 j 1Г к Т -Г ~ " 7
Rn kontinuiranog uzdužnog nosača koji leži na poprečnom nosaču.
a-'rb M om ent glasi:
~rJI \F r „ 7 ; Rn M = M 0 + M l rek. (18)

SI. 87. Simetrični (a) i antisimetrični (b)
sustav sila
sustavu nastaje paralelan pom ak i sila R'k koju preuzim a nosač
к proporcionalna je njegovoj krutosti:
To vrijedi uz pretpostavku da je jed an poprečni nosač u sredini
polja. M ože se, m eđutim , proširiti n a više poprečnih nosača i
jed n ak o m eđusobno razm aknutih tak o d a se raču n a s idealnim
poprečnim nosačem u sredini, koji im a i p u ta veći m om ent
trom osti. Povećanje m om enta trom osti iznosi:
684 MOSTOVI, MASIVNI
za 2 poprečna nosača i = 1,
za 3 i 4 poprečna nosača i = 1,6,
za 5 i 6 poprečnih nosača i = 2,0.
T ad a je roštiljna k ru to st z 2 = izj. N a k ontinuirane nosače
m ože se također prim ijeniti postupak sa zam jenom poprečnih
nosača jednim poprečnim nosačem u sredini polja. P ri tom
se m om ent trom osti glavnog nosača određuje pom oću faktora
K. Taj je faktor
к 4 бд·
gdje je ба progib slobodno položenog glavnog nosača, a ба
progib kontinuiranog glavnog nosača. T ad a se za jedan po p re­
čni nosač u sredini roštiljna k ru to st određuje iz izraza
z3 = — ,
X ’
а za više poprečnih nosača u poljim a iz relacije
iz 1
z4 = — .
X
Homberg ον postupak om ogućuje točan p roračun ravnih, slo­
bodno položenih i kontinuiranih roštilja bez torzijske krutosti
i s torzijsko krutim glavnim nosačim a. T ada se najprije p ro ­
m atra torzijsko m ekani roštilj i uvode se izm eđu glavnih i
poprečnih nosača u čvorovim a sile kao statički prekobrojne
veličine. U tjecajne površine roštilja računaju se uvođenjem
grupa tereta. N astaju jednadžbe elastičnosti s m eđusobno neo­
visnim grupam a jednadžbi, koje im aju neke odnose s jed n ad ž­
bam a elastičnosti ko ntinuiranog nosača za glavni nosač i elas­
tično popustljivih ležaja za poprečni nosač. Tim e je sveden
proračun na poznate sustave. P ri tom se pretpostavlja da je za
torzijsko m ekane roštilje m om ent trom osti k o n stan tan za glavne
i poprečne nosače. H. H om berg je proširio taj postupak na
torzijsko krute roštilje. T ako se račun svodi na kontinuirani
nosač s nepopustljivim oslanjanjem , iako se radi о elastično
popustljivom nosaču s p okretnim oslanjanjem . Z a kontinuirane
roštilje postoje rješenja za sustave preko dva i tri otvora, m e­
đutim , za to je potreban velik računski napor. O pisanim pos­
tupkom mogu se računati i o rto tro p n e ploče uz pretpostavku
da postoji beskonačno m nogo nosača.
Trostov postupak. U već opisanim postupcim a, pretpostavlja
se da se opterećenja prenose sam o preko glavnih i poprečnih
nosača. T rost, m eđutim , uvađa u p roračun ne sam o poprečni
nosač već i kolovoznu ploču. D a bi se dobili jasni statički
odnosi u kolovoznoj ploči, glavnim i poprečnim nosačim a,
odvajaju se poprečni nosači od kolovozne ploče, što dotad nije
bilo u praksi. T ako arm atu ra u ploči postaje jednostavnija,
jer nem a negativnih m om enata u uzdužnom smjeru. P ro raču n
reznih sila provodi se pom oću statike i Fourierove analize.
Statički prekobrojne veličine su m om enti i poprečne sile k olo­
vozne ploče i poprečnih nosača.
Postupak Guyon -M assoneta\ m etode p ro raču n a prem a d ru ­
goj pretpostavci — anizotropne ploče. Roštilj se može shvatiti
kao o rto tro p n a ploča ako se oba sustava uzdužnih i poprečnih
nosača jednoliko rasporede po širini i duljini roštilja (sl. 88).
-JJT
Sl. 88. Raspored nosača u roštilju
Specijalno, kad su k rutosti na savijanje i torziju za glavni л
poprečni nosač jednake, dobiva se izotropna ploča. Diferen­
cijalna jedn ad žb a o rto tro p n e ploče glasi:
S4w „ d4w
(22)
d x4 Ž + yW ~
gdje je p prosječno opterećenje na jedinicu površine, a
EJ EJ
Bx = fl; By = - IS; 2Я = О Р + ^ ) . (23)
a λ
(19)
P aram etar je torzijske krutosti
C( i + i o
a = — (24)
(20) 2E
a param etar krutosti savijanja
(21)
(25)
Y. G uyon je riješio diferencijalnu jednadžbu (22) za prosto
položenu ploču bez torzijske krutosti (a = 0) za sinusno linijsko
opterećenje = ^ lsin — j. C. M assonet je proširio proračun
na torzijski k ru tu ploču sa a = 1. Z a a = 0 dobiva se koeficijent
poprečne raspodjele X 0, a za a = l X x. M eđuvrijednosti se
interpoliraju prem a sljedećem izrazu:
К = К0 + (Κ ,-Κ ο )] ^ , (26)
gdje je К om jer stvarnog* progiba glavnog nosača roštilja w
i progiba w0 za jednoliko rasp ro strto opterećenje na idealnoj
širini 2 b = a m , odnosno na m glavnih nosača (srednji progib).
Izraz za m om ent uzdužnog nosača glasi
M = — Pm, (27)
gdje je m0x uplivnica za m om ent savijanja na m jestu х sta­
tički određenog glavnog nosača zbog djelovanja sile P = l/m
(gdje je m broj glavnih nosača). P ostu p ak se može prim ijeniti
i na kontinuirane nosače, kad treba izračunati vrijednosti:
= (28)
ΐ/κ
gdje je κ = c/48 om jer progiba proste grede i kontinuiranog
nosača, a с koeficijent progiba* kontinuiranog nosača, koji se
može dobiti iz izraza
- i l i (29)
EJ с
T a je m etoda vrlo d o b ra jer uzim a u obzir torzijske krutosti
nosača, no m ana joj je d a se ne može prim ijeniti na kose
roštilje. C. M assonet je izradio tablice i dijagram e za određi­
vanje K 0 Ϊ K x uz različite vrijednosti а i i9. Taj se postupak
prim jenjuje i na k ontinuirane roštilje.
Ploče ojačane sa dva rebra. H. H om berg je razvio teoriju
p ro raču n a poprečne raspodjele naprezanja roštilja, kojom je
obuhvaćena i ploča s dva rebra. Razvijena je uz pom oć pojm a
vlastite funkcije opterećenja. D obivaju se, na tem elju kontinu­
irane ploče prom jenljivih visina, utjecajne plohe koje om ogućuju
optim alno dim enzioniranje konstrukcije. S. G rasshoff je izradio
utjecajne plohe za ležajni m om ent s unutrašnje strane grede.
Približni proračun sandučastih presjeka (sl. 89). Sandučasti
presjeci proračunavaju se m etodom statike štapa. Jednoćelijski
sanduk tretira se kao štap sa svojim krutostim a na savijanje
i torziju. Vrlo velika torzijska krutost karakteristika je sandu­
častih presjeka, pa je zbog toga u takvim presjecima najbolja
poprečna raspodjela opterećenja.
 MOSTOVI, MASIVNI 685

P rem a B redtovu stavku posm ična sila T za te presjeke iznosi Red nosača. Sustav u kojem u su m ontažni nosači poredani
jedni uz druge bez čvrste m eđusobne veze naziva se red n o ­
Τ = ίτ (30)
sača (sl. 92). Z a p roračun se pretpostavlja da se opterećenje
gdje je t debljina stijenke, a τ posm ično naprezanje. Ako se raspodjeljuje preko zglobova. P ri tom raspodjela ovisi о om jeru
uvrsti izraz za posm ično naprezanje, dobiva se čvrstoće na savijanje i čvrstoće na torziju pojedinih elem enata.
T = 2 F tS G , (31)
gdje je Л Н ЗЕ О С Г ЗО Т Г Н Ж Н З
MD к
,9 = - (32) lt lt lt
GJ г
Xi
M D m om ent torzije, J D torzijski m om ent trom osti, G m odul Sl. 92. Statički sustav reda nosača
sm icanja, a F šrafirana površina na sl. 89. U k upni torzijski
m om ent iznosi
A ko se pretpostave poprečne sile u spojnicam a kao statički
neodređene veličine i razviju u Fourierove redove, one zado­
(33)
voljavaju jednadžbu
i + 2 * ,(1 + β ) - Χ ί+1( 1 - β ) = Ρ, - P , . (35)
u kojoj je
E Jb b2
ß (n n )2 (36)
4 G J t l2
gdje je E J b kru to st na savijanje elem enta, G J t torzijska k ru ­
tost, b razm ak zglobova, / raspon elem enata, a n red prirodnih
brojeva 1, 2, 3, .... Svrsishodno je takve elem ente predna-
Sl. 89. Uz proračun sanducastog pre­ pregnuti, jer se u arm iranim konstrukcijam a brzo doseže d opuš­
sjeka tena granica posm ičnih naprezanja.
Mostovi u krivini. T eorija m ostova u krivini (sl. 93), koju je
K ad se raču na torzija, uzim a se k ru to st za torziju prem a izradio J. C ourbon, sastoji se od tri dijela. Prvi se osniva na
Bredtovoj form uli s koeficijentom sm anjenja 0,8· 0,9 (što je Bresseovoj formuli za nosače s ravnim središnjim vlaknom koji
određeno pokusima). A ko se prim ijeni B redtov stavak i uspo­ su opterećeni okom ito na ravninu srednjeg vlakna. Pom oću tih
stavi ravnoteža posm ičnih sila u n u tar pojedinih ćelija, dobiva form ula mogu se p roračunati kom ponente pom aka nekog pre­
se, uz pretpostavku da je t = const., m atrica s toliko preko­ sjeka kao funkcija posm ičnih sila,, m om enata savijanja i torzije
brojnih nepoznanica koliko im a ćelija. M atrica glasi: uzduž središnjeg vlakna. D rugi dio obrađuje proračun kružnih
m ostova s jednim ili više kontinuiranih raspona. M om enti sa­
<5ц б 12 Ti δίο
vijanja m ogu se izračunati neovisno о m om entim a torzije, p o ­
б21 б22 б23 T2 δ 20 m oću statičkih jednadžbi ili pom oću jednadžbi triju m om enata,
бз2 б 33 ($34 Тз = бзо (34) kojim a koeficijenti ovise о krutosti na savijanje i torziju nosača.

б η, п—1 тп δηο

Iz m atrice (34) mogu se izračunati nepoznate sile T1 Tn,

i zatim posm ična naprezanja ^ ··*!„. Z a srednja reb ra m eđu­
sobno se poništavaju posm ične sile. K olovozna ploča p ro raču ­
nava se kao rebrasti presjek, s razlikom da im a veću upetost.
Stupanj napetosti dobiva se uz pretpostavku da je sanduk za­
tvoren okvir. Ako je d onja ploča tan k a, može se shvatiti kao
zatega koja hrptove m eđusobno povezuje (sl. 90). Ako je donja

Sl. 90. Momenti tanke donje ploče sa

zategom

ploča debela, tad a su hrptovi u nju ukliješteni (sl. 91). A.
Steinle je razradio jednostavan postupak za p roračun posm ičnih
naprezanja u uzdužnom i poprečnom sm jeru koja nastaju zbog
deform acija jednoćelijskog presjeka s dijafragm om i bez nje.
P ostupak se temelji na analogiji s nosačem na elastičnoj p o d ­
lozi.
K ad su mali kutni otvori φ = l/r (sl. 94), uvode se korekcije
uz pretpostavku da su nosači ravni. Treći dio teorije proširuje
dio rezultata dobivenih u drugom dijelu na košarastu krivinu.
U praksi se većinom radi о m alo zakrivljenim m ostovim a
(φ ^ 0,2). Takvi m ostovi računaju se kao ravni s tim da se
izračunati m om enti i sile m nože popravnim koeficijentom.
686 MOSTOVI, MASIVNI
V eom a zakrivljeni mostovi mogu biti pješački ili mostovi na
serpentinam a. Zbog krivine u sim etričnim presjecim a javlja se
torzija djelovanjem stalnog opterećenja. P o treb n o je, zbog toga,
upotrijebiti presjeke krute na torziju, k ak o bi se sm anjila
torzijska naprezanja. K rajevi nosivih konstrukcija polažu se tor-
zijski kruto na ležaje. O m jeri m om enata savijanja i torzije, te
razlike izm eđu ravnih konstrukcija i konstrukcija u krivini
m ogu se za proste grede lako odrediti. A ko je, naime,
krutost na savijanje
ρ = ------------------------;— , ta d a su deformacije ovisne sam o о
krutost na torziju
tom om jeru. Z a ravnom jerno raspodijeljeno opterećenje (indeks
p) dobiva se približni izraz
»o
max M,( p ) '
^шах
a za ravnom jerno raspodijeljene m om ente torzije (indeks mt)
izraz
max M;(m t) ' (38)
gdje je М т m om ent torzije, M s, m om ent savijanja, a .90 sre­
dišnji kut krivine (si. 94). Sličnost izraza (37) i (38) om ogućuje
ocjenu m om enata savijanja i torzije, koji su bitni za dim en­
zioniranje konstrukcije. Z a m alo zakrivljene nosače (indeks k)
dobivaju se uvođenjem uvjeta oslanjanja sljedeći izrazi za m o­
m ente savijanja i torzije
M l ^ M f J l + % (39)
Μ ί , ζ Μ ί ,11 + У
gdje su M (r) i M (r) m om enti ravnog nosača. P ogreška iznosi
-3 % .
Za kontinuirane grede jednadžbe ravnoteže glase (si. 95)
dQ
ds
+ P = o,
dM
ds
d -r = ° ’
dT M Ploče nepravilnog oblika računaju se m etodom konačnih ele­
— = -щ .
ds r
Tim jednadžbam a prikazan je utjecaj krivine i torzije na savi­
janje ravnog nosača. M om ent torzije je m aksim alan kad je
m om ent savijanja nula. To nastupa, npr., na ležaju proste
grede. Iz izraza (42) i (43) slijedi da su znatno sm anjeni
torzijski m om enti k o ntinuiranih nosača. Torzijski m om enti
mogu se sm anjiti ekscentričnim postavljanjem srednjih stupova.
Q+dQ
SI. 95. Vanjske i unutrašnje sile na element
mosta u krivini
Problem i proračuna zakrivljenih nosača obrađeni su u djelim a
R. D obrow skog, G. R akow skog i R. Soleckog, M. V redena,
M. Schulza i drugih.
Kosi mostovi. U nosivoj konstrukciji kosih m ostova (si. 96)
nastaju tdrzijski m om enti, čime se u vlačnoj zoni povećavaju
glavna vlačna, odnosno u tlačnoj zoni glavna tlačna naprezanja.
Smjer glavnih naprezanja obično se razlikuje od sm jera arm a­
ture, što je nepovoljno s obzirom na m ogućnost pojave puko­
tina. K ad je k ut skretanja m osta a (si. 96) m anji od 60°, p o ­
voljno je provesti, osim uzdužnog, i poprečno prednaprezanje.
(37)
12sin<P
' SI. 97. Mjerodavne točke za dimenzioniranje kosih grednih
mostova
H. H om berg odredio je m jerodavne točke za dim enzioniranje
kosih ploča (si. 97). U točki m pojavljuje se m aksim alni m o­
(40) m ent u polju; u točki r m aksim alni m om ent u polju uzduž
slobodnog ruba, a u točki s m inim alni m om ent u blizini tupog
k u ta zbog upetosti. Spom enuti m om enti mogu se sm anjiti
prim jenom ležaja koji se može p okretati u svim smjerovima.
Sto je m anji kut a, nastaju u tupom uglu na rubu veća tlačna
naprezanja. U linijskom ležaju iza tlačnih naprezanja prem a
(41) sredini nastaju vlačna naprezanja koja nastoje podići ploču,
čime se sm anjuju m om enti upetosti. Isto djelovanje im a p o ­
pustljivi ležaj na kraju. Visoki rubni pritisci i veliki m om enti
(42) upetosti na tupim uglovim a kosih ploča m ogu se sm anjiti
povećanim razm akom pojedinačnih ležaja.
(43) m enata ili pom oću modela. K osi m ostovi s rebrastim presjekom
m ogu se dovoljno točno računati kao pravokutni kad je kut
a ^ 60°. Samo na tupom uglu treba se krajnji ležaj dim enzio­
nirati s d o d atk o m od l/sin a . Z a m anje vrijednosti a nastaju
različiti progibi glavnih nosača, zbog čega nastaju u hrptovim a
torzijski m om enti, što ovisi о om jeru torzijske krutosti i krutosti
na savijanje glavnih nosača. Spom enuti m om enti su m om enti
prisile, koji se sm anjuju prijelazom u granično stanje, tj. nastan­
kom pukotina. Z a sandučaste presjeke najbolje je ležaje staviti
u sredinu ili okom ito na os konstrukcije. A ko to nije moguće,
tad a je često bolje sam o jed an ležaj postaviti u tupom uglu, a
u šiljatom uglu poduprijeti ploču m alim gum enim ležajem.
Minimalna meka armatura. Dimenzije elem enata m ostova
određuju se prem a sličnim izvedbam a i iskustvu. Poslije p ro ra­
čuna reznih sila i presjeka kabela za prednaprezanje k o n tro ­
liraju se naprezanja u svim karakterističnim presjecima. Osim
p ro raču n a naprezanja, treba također pro raču n ati sigurnost od
pojave lom a djelovanjem m om enata i poprečnih sila, te si­
gurnost od pojave pukotina. Z a trajnost građevine važno je
d a konstrukcija im a što m anje i što sitnije pukotine. T o se
može postići ugradnjom dovoljne količine m eke arm ature. T a
arm atu ra ne smije im ati preveliki prom jer i preveliki m eđu­
sobni razm ak. Z a proračun takve arm ature treba uzeti u obzir
ne sam o opterećenje i prednaprezanje već i tem peraturu i ste­
zanje. P otreb n o je također p roračunati progib od stalnog o p ­
terećenja, pri čemu treb a uzeti u obzir puzanje, kako bi se
moglo odrediti nadvišenje ili upuštanje. M inim alnu arm aturu
treb a p ro računati prem a postojećim propisim a. F. L eonhardt
sm atra da ona m ora im ati toliki presjek da ne bude napreg­
n uta preko granice velikih produljenja kad nastaju pukotine.
 MOSTOVI, MASIVNI
M inim alne vrijednosti karakterističnih om jera iznose:
'f 0 24 f 2/3
za centrični tlak : m in μζ = — = — , (44)
Js Js
f točnost.
za savijanje i uzdužni tlak: m in μζ = 0,4— , (45)
fs
gdje j e / s granica velikih produljenja a rm a tu re ,/ct vlačna čvrstoća
betona, a / сс tlačna čvrstoća betonske kocke.
Upornjaci. N a upornjak djeluje vlastita težina, akcija stalnog
i pokretnog opterećenja s nosive konstrukcije, uzdužne h orizon­
talne sile (kočna sila, o tp o r ležaja, trenje), uzgon, aktivni tlak
zemlje s djelovanjem pokretnog opterećenja i bez tog djelovanja.
U pornjak treba ispitati na sljedeća opterećenja: a) najveća akcija
s nosive konstrukcije, b) najm anja akcija i aktivni potisak zemlje
s pokretnim opterećenjem iza u p o rn jak a i с) kom binacije o p ­
terećenja koje nastaju od djelovanja hórizontalnih sila, uzgona,
tem perature, vjetra itd.
Stupovi. N a stup djeluje vlastita težina, akcija stalnog i
pokretnog opterećenja s nosive konstrukcije, uzdužne ho rizo n ­
talne sile (kočna sila, otp o r ležaja, trenje, vjetar na stupove,
potres), poprečne horizontalne sile (centrifugalna sila, vjetar,
potres), uzgon. O sim toga treba računati s pom akom pokretnih
ležaja zbog djelovanja tem perature, stezanja i puzanja. Stupove
tre b a proračunati za najnepovoljnije kom binacije spom enutih
opterećenja i na izvijanje.
Visoki stupovi. P ri proračunu visokih stupova potrebno je
osobito kontrolirati stabilnost. N aim e, pri p roračunu vitkih
elem enata na koje djeluje n orm alna sila i m om ent valja uzeti
u obzir i deform irani oblik osi pritisnutog elementa. T a se
prom jena utvrđuje uzim ajući u obzir i dugotrajne utjecaje.
Z a konstantne presjeke postoje u literaturi gotova rješenja.
P roračun prom jenljivih presjeka razvio je Vianello. N jegov dokaz
sigurnosti od izbočenja osniva se na iteracijskom postupku.
Uzdužni presjek
Krila
Sl. 98. Svođeni most. f krajnji raspon luka (svoda), l2 srednji raspon luka,
luka, l2/ f smjelost luka, S širina mosta, R y polumjer ekstradosa, R u polumjer intradosa,
Sl. 99. Tip raščlanjenog lučnog mosta
687
N ajprije se pretpostavlja linija savijanja, koja se po d u d ara s
elastičnom linijom, Što se dobije kao m om entna linija m om enta
(M akrov stavak). Budući da se to n ikada ne postiže u prvom
pokušaju, treb a tako dugo pokušavati dok se ne postigne dovoljna
Budući da je Vianellov postupak nepraktičan i dugotrajan,
Q uast je dao jednadžbe za pro raču n sila u arm iranobetonskim
presjecima stupova s prom jenljivim oblikom. Cilj njegovog rada
je dokaz nosivosti prem a graničnim stanjim a. Stabilnost stupova
s kotrljajućim ležajevim a ispitali su W. Zies i Lierm ann. Spom e­
nuti ležajevi povoljno djeluju na stabilnost stupova, budući da
kod deform iranog stu p a nastaje m om ent i nagnuće gornje
površine, što sm anjuje m om ent savijanja u stupu.
L UČ NI M OSTOVI
Lučni su mostovi konstrukcije kojim a je osnovni nosivi sustav
luk ili svod (v. Lukovi TE 7, str. 564). Luk i svod razlikuju
se prem a širini: luk je male, a svod veće širine. Sastavni dijelovi
lučnog m osta (sl. 98) m alog raspona jesu svod, čeoni zidovi,
upornjaci i ispuna između čeonih zidova. Iznad svoda često se
izvode tzv. štedni otvori. Luk im a tjeme, petu, donju površinu
(intrados), gornju površinu (ekstrados), čelo, širinu, raspon / i
strelicu f stinjenost // /, sfnjelost l2/ f M ostovi većih raspona
raščlanjenog su tip a (sl. 99). Sastoje se od svodova ili lukova,
stupaca, kolovozne konstrukcije, zglobova i upornjaka. K olo-
vozna konstrukcija može biti luk, ploča ili rebrasta konstrukcija.
Stupci su kvadratnoga, okruglog ili pravokutnog presjeka.
Lučni se mostovi danas grade od arm iranog b eto n a, je r se tako
sm anjuje potreb n a količina betona, a arm atu ra preuzim a nepo­
voljne utjecaje stezanja, puzanja i prom jeneT čm perature. O s­
novni statički sustavi jesu upeti, dvozglobni i trozglobni luk,
a grade se kao lukovi sa sponom , kao Nielsenov luk i kao
lučni zid. Ako je dovoljna građevna visina, postavlja se kolnik
iznad luka. Ako visina nije dovoljna, kolnik može biti upušten
ili smješten ispod luka.
Poprečni presjek
— Temelj
krajnji otvor, /° srednji otvor, L duljina mosta, / strelica luka, f/l stinjenost
polumjer zaobljenja nivelete, S\ širina luka
Kolnik gore
16635
'165,35
 688 MOSTOVI, MASIVNI
Upeti lukovi (si. 100) najjednostavniji su i najjeftiniji, jer Kolnik gore
nem aju skupih zglobova, p a né sm eta ako donji dio luka
dođe pod vodu. Visina im se većinom povećava idući od
tjem ena prem a peti. R. Vallette, francuski inženjer, predlaže kao
ekonom ičnije rješenje luk u obliku srpa. T ad a su m om enti u
peti znatno m anji i više izjednačeni s m om entim a u ostalim
presjecima. R. M aillart je sagradio vitki luk, koji je preuzeo _ Upušten kolnik
sam o osne sile, dok m om ente preuzim a k ru ta kolovozna k o n ­
strukcija (si. 101). Najčešće je luk krut, a kolovozna k o n stru k ­
cija m ekana, pa luk preuzim a i osne sile i mom ente. Ako
IKolnik dope
su kolovozna konstrukcija i luk vrlo kruti, tad a se m om enti
prenose na oba elem enta u odnosu njihovih krutosti. Z a dulje
m ostove izvode se lukovi u nizu (si. 102). T ad a se ho rizo n ­ SI. 104. Trozglobni luk
talni potisci od stalnog opterećenja susjednih lukova poništavaju,
ako su im isti rasponi, i na stupove djeluju sam o vertikalne 875,724
akcije. Im a izvedaba kad iznad lukova nem a stupica, već se
luk i kolovozna konstrukcija spajaju u tjemenu. T ad a luk im a
ulogu razupore.
43,20
3J5 3J4,
3,14 11,80
1U 3,14 3J5

0,28
0,39
SI. 101. Vitki luk s krutom kolovoznom konstruk­ četvrtinam a luka (si. 105). Često se zglobovi u peti pom iču
cijom prem a sredini polja. T ada upornjaci dobivaju konzole, kojim a
duljina iznosi 2,5··-4% od raspona.
Luk sa sponom gradi se sa sva tri položaja kolnika.
Bit je toga sustava da potisak luka preuzim a spona, koja je
obično sm ještena u n u tar kolovoznih nosača. Zbog toga na ležaje
djeluju sam o vertikalne akcije, pa je zato luk sa sponom
pogodan kad su stupovi visoki ili kad je tlo slabo. M ogu se
graditi kao upeti, sa dva ili tri zgloba. P rem a potrebi gradi
se kruti luk i m ekana kolovozna konstrukcija (si. 106), m ekani
SI. 102. Lukovi u nizu
luk i k ru ta kolovozna konstrukcija (taj se sustav naziva L angerova
greda, si. 107), te kruti luk i k ru ta kolovozna konstrukcija.

Dvozglobni lukovi (si. 103) prim jenjuju se za m ostove s velikom Kolovozna konstrukcija
stinjenosti (velika vrijednost om jera strelice / i rasp o n a /). D o ­
datni m om enti zbog skupljanja i puzanja ta d a su najm anji.

Kolnik gore SI. 106. Kruti luk s gipkom kolovoznom konstruk­

cijom

Gipki luk

Upušten kolnik

Ύ1 rsf- Kruta kolov. konstrukcija

SI. 107. Langerova greda

^Kalnik dolje

SI. 103. Dvozglobni luk

Zglobovi su smješteni u petam a luka. D ebljina luka je k o n stan tn a

ili se povećava idući prem a tjem enu, analogno anvelopi m aksi­
m alnog m om enta. K olnik m ože biti iznad luka, upušten i
ispod luka. K ad je kolnik iznad luka, kolovozna konstrukcija
počiva na stupovim a, kad je kolnik upušten, kolovozna je k o n ­
strukcija dijelom na stupovim a a dijelom je obješena na vješalj-
kam a, a kad je kolnik ispod luka, cijela je konstrukcija na
•vješaljkama. Stupovi i vješaljke su obično vertikalni, ali m ogu
biti i kosi.
Trozglobni je luk (si. 104) pogodan za m ale građevne visine,
te kad postoji opasnost od slijeganja u p o rn jak a i stupova.
Zglobovi su sm ješteni u obje pete i u tjem enu luka. Budući
da je sustav statički određen, znatno su sm anjeni d odatni
m om enti zbog stezanja, prom jene tem perature i razm icanja
upornjaka. Visina presjeka luka je k o n stan tn a ili se mijenja
k ao npr. u M aillartovim lukovim a, gdje je najveća visina u
K ad je kolnik upušten i kad se kolnik nalazi ispod luka,
a rm atu ra je zatege sm ještena u rubne nosače. Vješaljke su
obično od arm iranog betona, no mogu biti tak o đ er od čelika
ili od prednapregnutog betona. Ako su od arm iranog betona,
betoniraju se naknadno nakon o tpuštanja skele, da beton ne bi
pucao zbog vlačnih naprezanja. Ako je kolnik iznad luka, zatega
se sm ješta u n u tar kolovoznih nosača (si. 108). N ekoliko takvih
m ostova izgrađeno je u SSSR.
Nielsenov luk, sustav s kosim vješaljkama, naziva se po
pronalazaču N ielsenu (si. 109). U takvoj konstrukciji m om enti
iznose q l 2/ 250, dok U konstrukciji s vertikalnim vješaljkam a
q l2/64, što je četiri p u ta više. U šteda betona iznosi 15%.
 MOSTOVI, MASIVNI
Sl. 109. Nielsenov luk
V arijanta je takva rješenja da je kolnik u sredini raspona
razdvojen zglobom ; tad a se potisna sila prenosi na upornjake.
Mostovi s lučnim zidovima u statičkom su pogledu k om bi­
nacija luka i zida. Sastoje se od dva ili više vertikalnih lučnih
zidova povezanih pločom s gornje strane (sl. 110). Zbog toga
se takav sustav prim jenjuje sam o s kolnikom iznad luka. U
prošlosti su građeni lučni mostivi s k rutom arm aturom , koja je
ujedno služila kao skela. M ontažna gradnja lučnih m ostova d o ­
sada se rijetko prim jenjivala, osim u SSSR.
Sl. 110. Most s lučnim zidovima
Poprečni presjeci lukova odlikuju se raznovrsnošću. Z anim ­
ljivo je da su F. H ennebique i kasnije R. M aillart stvorili
prototipove m ostova koji se i danas grade. D o pojave arm ira­
nog betona prim jenjivani su puni presjeci jednaki širini mosta.
R azvitkom arm iranobetonskih m ostova presjek je raščlanjivan
(sl. 111). T ako su nastala dva ili više blizanaca svoda ili luka.
Sl. 111. Neki presjeci lukova lučnih mostova
K orak dalje su šuplji presjeci s jednom ili više ćelija, što ovisi
о širini mosta. Svi su veliki svodovi i lukovi šupljeg presjeka.
D ebljina svodova iznosi 1/60· --1/100 raspona. P ri odabiranju
debljine lukova valja paziti na stabilnost. Luk se može izvi­
nuti u vertikalnoj ili, ako je uzak, u horizontalnoj ravnini.
Z bog tog a širina jednodijelnih svodova ne bi sm jela biti m anja
od 1/20 duljine m osta, a svodova blizanaca m anja od 1/32
duljine. U šteda b etona postiže se lučnim nosačim a m ale širine.
Zbog m ale bočne krutosti potrebno je između takvih lukova
ugraditi vjetrovne sprege u obliku rešetkastih nosača (sl. 112).
(38,40)
Sl. 112. Most preko rijeke Seine (La Roche Guyon)
D ebljina lukova jednostavnih sustava iznosi 1/40 -1/60 duljine
m osta, te je veća nego za svodove. K ad se izvodi Nielsenov
luk i L angerova greda, debljina luka može iznositi i 1/120
duljine luka. >
TE VIII, 44
689
Konstruktivni elementi
Kdovozna konstrukcija iznad svoda, odnosno luka može biti
p u n a ili raščlanjena.
K ad je kolovozna konstrukcija puna, između čeonih zidova
nalazi se d obro nabijena zemlja ili m ršavi beton (sl. 113).
Iznad ispune stavlja se kolnik od tvrdo lijevanog asfalta u
dva sloja, na betonskoj podlozi ako je ispuna zemljana. D eb­
ljina čeonih zidova može se sm anjiti ugradbom zatega. P u n a
kolovozna konstrukcija prim jenjivala se od nastan k a svođenih
m ostova do pojave arm iranog betona. D anas se tak o grade
m anji mostovi i propusti. D a se sm anji težina, svodovi su se
olakšavali štednim otvorim a u obliku m alih svodova.
Sl. 113. Svođeni most s ispunom
'S S’ 'S
1 150m л. 1
φ v.v.
------ ------ — ---
Sl· 114. Most preko Vltave u Podolsku
R aščlanjena kolovozna konstrukcija sastoji se od ploče ili
rebraste konstrukcije poduprte stupovim a. K atk ad a se um jesto
grednih sustava grade svodovi (sl. 114). Stupovi mogu biti
zidovi po čitavoj širini svoda ili više stupova okrugloga, kvad­
ratnoga, pravokutnog i drugačijih presjeka. Ploča može biti
puna ili sa šupljinam a, što ovisi о njenu rasponu. R ebrasta
konstrukcija prim jenjuje se za veće raspone. M ože biti b etoni­
ran a na gradilištu ili m ontažna, odnosno polu m ontažna. Sastoji
se od kolo vozne ploče, uzdužnih rebara i poprečnih nosača.
K ad su lukovi ili svodovi široko razm aknuti, potrebni su jaki
poprečni nosači na koje se oslanja sustav podužnih nosača.
T ad a se na stupove prenose mom enti, jer poprečni nosači i
stupovi sačinjavaju okvirne konstrukcije. O sim toga, u tim
okvirim a mogu nastati znatne sile i m om enti zbog nejedno-
likog ugiba lukova pri asim etričnom opterećenju. U statičkom
pogledu stupovi mogu biti zglobno oslonjeni i dolje i gore,
dolje upeti, a gore zglobno vezani kolovoznom konstrukcijom ,
ili i dolje i gore upeti. K ad se kolnik nalazi ispod luka,
kolovozna konstrukcija ovisi о tipu rasponske konstrukcije.
Ako je luk krut, a kolovozna konstrukcija gipka, prim jenjuju
se često poprečni nosači ovješeni vješaljkam a о lukove (sl. 115).
690 MOSTOVI, MASIVNI
U zdužni nosači oslanjaju se na poprečne nosače i nose kolo-
voznu ploču. K rajnji uzdužni nosači ujedno su zatege lukova.
K ad je luk gibak s uzdužnim nosačim a velike krutosti, p o ­
prečni nosači oslanjaju se na uzdužne, a kolovozna ploča na
poprečne nosače. Širi mostovi imaju iz ekonom skih razloga još
i uzdužne nosače (si. 116).
13.15
prenaša se vertikalna akcija na tlo, a preko vertikalne plohe
i trenja (na donjoj plohi) h o rizontalna akcija. Pri izboru oblika
u p o rn jak a treba, također, kon tro lirati stabilnost prem a prevr­
tanju. U pornjaci su od m asivnog betona, a izrađuju se i laki
upornjaci od arm iranog betona. K ad je nosivo tlo na većoj
dubini, izrađuju se k atk ad a šuplji upornjaci (si. 120). K rila su
obično paralelna. Izm eđu njih se ispunjuje p rostor dobro na­
bijenom zemljom. Iznad tem elja može se izgraditi i šuplja
arm iranobetonska konstrukcija s rebrastom kolovoznom kon­
strukcijom .

SI. 116. Lučni most s uzdužnim kdovoznim nosačima

О
K ad su lukovi m eđusobno vezani prečkam a, prečke, vješaljke
i poprečni nosač čine zatvoreni okvir. Ako lukovi nisu spojeni
prečkam a, vješaljke i poprečni nosač čine okvir otvoren prem a
gore. Razm aci vješaljki ovisni su о rasponu nosivog luka. M ože
biti i više od deset polja. Izbor kolovozne konstrukcije ovisi
о konstruktivnim , ekonom skim , izvedbenim i estetskim razlo­ d #1ллг.м«г»м-· e
zima.
SI. 119. Nekoliko tipova upornjaka
Zglobovi se grade u tjem enu i u petam a lukova. O ni d o ­
puštaju zakrete elem enata lukova i određuju m jesto potporne
Presjek b - b Presjek a -a
linije. K atkad se u upete svodove ugrađuju privrem eni zglobovi
da bi se svod za vrijem e gradnje m ogao pokretati bez d o ­ Г*а . r* .
datnih m om enata i da bi se sm anjio utjecaj stezanja. T ad a se
nakon spuštanja skele zglobovi zatvaraju. Prije su se gradili
zglobovi od kam ena i betona. D anas se grade većinom od arm i­
ranog betona (si. 117) i čelika (si. 118). Z a važnije objekte

U- b
SI. 120. Šuplji upornjaci

D uljina masivnih up o rn jak a iznosi u slabijem tlu 1/3··-1/5

Sl. 117. Armiranobetopski zglob
manje sile
raspona, već prem a stinjenosti luka, a u boljem tlu duljina se
u p o rn jak a sm anjuje na 1/8· ·-1/10 raspona.
Stupovi lučnih mostova bili su nekad masivni, kom pliciranih
presjeka i prom jenljivih nagiba ploha (si. 121). U težnji za
racionalnošću, njihovi oblici kasnije postaju jednostavniji, prila­
gođeni načinu gradnje, tj. kliznoj ili penjačkoj oplati kad se
grade visoki stupovi, odnosno običnoj oplati kad se grade niski ,
stupovi. N a njihove dimenzije utječu akcije s lukova, odnos
pokretnog i stalnog opterećenja, visina peta lukova iznad te­
rena, oblik stupa, kvaliteta tla i estetski zahtjevi. K ad su su­
sjedni svodovi različitih raspona, sa strane većeg raspona dje­
luje veća horizo n taln a sila. To može zahtijevati asim etrični
olovom za
oblik temelja, dok se stup oblikuje simetrično. Presjeci stupova
m ogu biti puni ili šuplji. A ko se grade od m asivnog betona, m ogu
im ati velike dim enzije zbog znatnih horizontalnih sila. Stupovi
od arm iranog betona im aju znatno m anje dim enzije (si. 122).

- - Temelj
О
SI. 118. Čelični ležaj u tjemenu

upotrebljavaju se čelični zglobovi, je r im aju najm anju ekscen­

tričnost. S obzirom na točnost centriranja bolji su zglobovi sa
svornjakom od valjkastih zglobova.
Stup
Upornjaci lučnih mostova (si. 119) preuzim aju vertikalne
i horizontalne akcije od lukova, te ih prenašaju na tlo. N jihove
dim enzije ovise о iznosu sila, kvaliteti tla i dubini temeljenja.
D onja ploha tem elja obično je horizo n taln a ili blago nagnuta
J_Tr2em
eij _L_ LI 122. Armiranobeton-
da bi se povećala stabilnost prem a klizanju. P rek o donje plohe SI. 121. Stupovi za lučne mostove ski šuplji stup
 MOSTOVI, MASIVNI
P ro raču n stupova m ora obuhvatiti osim njihova dim enzioni­
ran ja i sigurnost od prevrtanja i klizanja.
Gradnja lučnih mostova
N ajteži i najopasniji dio gradnje lučnih m ostova jest gradnja
skele. D onedavno gradili su se lučni m ostovi na skeli koja se
nalazila ispod luka. Skela se sastojala od tem eljnih pilota,
podupirača, kliješta, nosivih greda i oplate (sl. 123). P ri gradnji
554,48
Sl. 123. Drvena skela za gradnju lučnog mosta
kam enih m ostova nam ještali su se na skelu klesanci određenim
redom i vezom. U spojnice se stavljao m ort, a nekada i olovo,
ili su se tako precizno obrađivale spojnice da su klesanci
ležali neposredno jedan na drugom e. T okom gradnje betonskih
m ostova lukovi su se betonirali u lam elam a određenim redom ,
a između lam ela ostavljao se razm ak, koji se ispunjao betonom
tek kad se skela slegla. N apredak u gradnji lučnih m ostova
ostvaren je gradnjom m osta preko rijeke È lorn kod P lougâstela
u Bretanji kad je M. E. Freyssinet (1879— 1962) izveo lučnu
skelu bez podupirača. Iskoristio ju je tri puta, tako da je svaki
put uplovio s njom u otvor, jer je tokom plovidbe bila oslo­
njena na pontone (sl. 124). Z a gradnju m osta Caille (Francuska)
Sl. 124. Ploveća skela za most kod Plougastela
upotrebljena je također lučna skela, ali je bila ovješena u toku
gradnje о nosive kabele. Takve skele često su vrhunska dostig­
nuća u drvenim konstrukcijam a. O sim drvenih skela, u p o treb ­
ljavaju se k atk ad a i m etalne skele.
K ad su se gradili m ostovi na auto-cesti C aracas— La G u aira
u Venezueli, Freyssinet je dao ideju da se izgrade arm irano-
Sl. 125. Konzolna izvedba šibenskog mosta
691
betonski lukovi pom oću skela ovješenih о kabele. T a je m etoda
iskorištavana i za gradnju čeličnih lukova. Po završetku beto-
niranja prvog odsječka, m ontirala se skela drugog odsječka
ovješena о nove kabele i betonirao se taj odsječak. P ostupak
bi se ponavljao do srednjeg dijela skele, koji je bio izgrađen
na dnu uvale i podignut na svoje mjesto.
Z a gradnju velikog luka betonskog m osta preko D unava
kod N ovog Sada izvedena je lučna skela od gotovih arm irano-
betonskih elem enata. Z a gradnju šibenskog (sl. 125) i paškog
m osta projektant je upotrijebio čeličnu skelu duljine 27 m, koja
je bila ovješena о čelične kabele. N ak o n završenoga beto-
n iranja krajevi očvrslih lam ela prihvaćali su se novim zate-
gam a, skela se zatim prem ještala naprijed i ovjesila se о nove
kabele. P ostupak se ponavljao do završetka luka. Zanim ljiva
je lučna skela (sl. 126), koja im a dvije polovice od kojih se
svaka gradi u vertikalnom položaju da bi se nakon što su
izgrađene spustile pom oću zatega prem a sredini, gdje se spajaju
u cjelinu.
Sl. 126. Vertikalna izvedba polovice luka i spuštanje u konačni položaj
Metode proračuna
Luk je osnovni nosivi element lučnih mostova. N jegova je
glavna karakteristika da u njemu pretežno djeluje tlak, za raz­
liku od visećih m ostova gdje je glavni nosivi elem ent uže
napregnuto na vlak. P ro raču n m ostova m anjih i srednjih ras­
pona provodi se prem a približnoj teoriji, dok se za proračun
velikih raspona prim jenjuje stroga teorija. D a se isključi utje­
caj m om enata u luku od utjecaja težine, računa se da je os
lu k a p o tp o rn a linija, koja se dobiva kao verižni poligon za
stalno opterećenje. Takvi se m om enti ne m ogu potp u n o elim i­
nirati, je r se luk deform ira zbog elastičnosti i plastičnosti
m aterijala, pa zbog toga nastaju dodatni mom enti. M eđutim ,
najveći m om enti u luku nastaju djelovanjem pokretnog optere­
ćenja. P rem a približnoj teoriji dobivaju se m om enti i za 25%
m anji od stvarnih, pa je takva teorija na strani nesigurnosti.
Budući da om jer naprezanja od pokretnog i stalnog o ptere­
ćenja iznosi najviše 0,24, što ovisi о tipu konstrukcije, rasponu
i strelici, nastaje pogreška otprilike 6% , koja se može u praksi
tolerirati.
P ro raču n o m sigurnosti s obzirom na izvijanje uzim aju se
u obzir i pom aci lu k a v i u prem a sl. 127 (točnija teorija).
Z a vrlo položite lukove dovoljno je računati sam o s vertikal­
nim deform acijam a v. N a ponašanje betonskih konstrukcija
m nogo utječe plastičnost betona. N aim e, djelovanjem sile u d u ­
žem razdoblju nastaje plastična deformacija, koja se naziva
 692 MOSTOVI, MASIVNI
puzanjem . Puzanje utječe na naprezanje u luku. Z a proračun
u plastičnom području razlikuju se približna i točnija teorija.
K ad se raču na djelovanje kritičnih tereta, plastične deform a­
cije ne utječu na izvijanje, jer ono nije ovisno о vremenu.
a za željezničke mostove n = 0,20- 0,25), dok je ξ om jer između
udaljenosti točke z od tjem ena lu k a i polovice raspona luka.
O sim toga, postoje prijedlozi i drugih au to ra (npr. R.
Valette) za određivanje linije m om enata luka.
U peti luk. T o je tri p u ta statički neodređen sustav (si. 129).
P rik lad an je kad je om jer strelice / i duljine / veći od
1/6* **1/7. K ad je, naim e, taj omjer manji, pojavljuju se veliki
d odatni m om enti zbog elastičnog skraćenja luka, stezanja, raz-
m icanja oslonaca i prom jene tem perature.

SI. 129. Upeti luk

Jednadžbe elastičnosti za upeti luk u m atričnom obliku

glase
<5n <5.2 <5i3 * 1 <5l0
SI. 127. Početno i deformirano SI. 128. Opterećenje g{x), moment M x =
stanje luka i potporna linija z(x)
^21 ^22 <^23 * 2 ^20 (51)
U l ^32 ^33 -* 3 - - ^30 -

Os luka je linija koja spaja težišta presjeka luka. O p ti­ u kojim a su б pom aci, a X sile u elastičnom težištu. O pći je
izraz za pom ake
m alna os luka poklapa se s p o tpornom linijom. T a se linija
proračunava uz pretpostavku da je greda ili konzola statički ATM,
određena. ds + ds, (52)
EJ{x) E F(x)
M om ent stalnog opterećenja u presjeku х (si. 128) iznosi
M (x) = M 0 + t f gz(x), (46) gdje su Mt i M k m om enti savijanja, iVj i N k vertikalne sile u
p rom atranim točkam a, E m odul elastičnosti, J m om ent inercije,
gdje je M 0 m om ent proste grede, # g horizo n taln a ko m p o­
F presjek, a ds element luka. P rim jenom elastičnog težišta
nenta reakcije, a z o rd in ata luka. Pri poklapanju osi lu k a s
dobivaju se tri m eđusobno neovisne jednadžbe:
potpornom linijom dobiva se o rd in ata p o tporne linije iz relacije
Xić>u -f <5io = 0, X2^22 + ^20 = Х 3б33 + <5зо = 0, (53)
M 0(x)
z(x) = - · (47) a elastično težište određuje se iz uvjeta б 12 = δ 2ί = ^23 =
Я„
= б 32 — <5із = ^31 = 0.
M aksim alna je horizontalna reakcija kad je z( — ] = / , Djelovanje vlastite težine, stezanja, razmicanja oslonaca i pro­
mjene temperature. D a se postigne veća računska točnost, računa
se pri p roračunu luka za spom enuta opterećenja da je p o t­
M° ( y ) = M °max pa Је p o rn a linija statički određen sustav, pa stoga nem a m om enata.
Μ,0 max Smanjenje horizontalne kom ponente ( # e) zbog stlačivanja luka
н „ (48) iznosi

gdje je / strelica luka. И - ^ 10 - И -^ 5 (54)

e ~ê gO г
Za stalno kontinuirano opterećenje izveo je Legay je d ­
11 — cos2ß \ z 2ds' + \ c o s 2(pds"
nadžbu osi luka. O rdinate osi lu k a mogu se odrediti pom oću
tablice A. Strassnera, F. K oglera i drugih. Radi boljeg izjed­
načenja m aksim alnih i m inim alnih m om enata koji nastaju djelo­ gdje je Я 8о horizontalna kom ponenta reakcije od stalnog o p ­
vanjem pokretnog opterećenja, stezanja i razm icanja upornjaka,
terećenja, J c m om ent trom osti u od ab ran o m presjeku, Fc po­
k atk ad a se odabire oblik lu k a koji se razlikuje od p o tporne vršina o dabranog presjeka, ds razm ak p rom atranih presjeka,
linije. To obično nije svrsishodno, jer se tim e sam o premještaju-
z o rd in ata težišta p rom atranih presjeka, φ nagib tangente na
nejednako raspodijeljeni m om enti od tjem ena na obližnje pre­ luk u pro m atran o m presjeku, a β nagib o rdinate kroz tjeme
sjeke na osm ini raspona, što proizlazi iz točnije teorije.
lu k a (kad je luk simetričan, β = 0), dok su
Linija momenta inercije presjeka luka je optim alna kad se
linija m om enta o tp o ra Wx p o klapa s linijom m aksim alnih m o­ ds' = ds, ds" = y d s , (55)
m enata. T ad a su, naime, naprezanja u svakom presjeku p rib ­
ližno jednaka. Iz tog uvjeta dobiva se izraz za liniju m om enta gdje su J i F m om ent inercije i površina presjeka prom atranog
inercije presjeka.
Sila H c djeluje u elastičnom težištu, pa stoga m om enti od
(49) vlastite težine izgledaju kao m om enti upete grede (si. 130).
Uz pretpostavku d a je luk paraboličan za om jer f / l = 1/6 dobiva
gdje je J x m om ent inercije u presjeku х, J s m om ent iner­ se H e ^ —0,005 Я„0. To znači da se ~ 0 ,5 % vlastite težine
cije u tjem enu luka, M s m om ent savijanja u tjem enu, a M x
m om ent savijanja u presjeku х. D a se olakša integracija za p o ­
prečno statički neodređene sustave, A. R itter je izveo za upeti
luk sljedeći izraz za liniju m om enata inercije:

' — E — = 1 - (1 - η)ξ,(50)
J z cosç>z
gdje je J s m om ent inercije u tjem enu luka, J z m om ent iner­
cije u presjeku koji odgovara o rdinati z, φ ζ nagib tangente na
luk u točki z prem a horizontali, n koeficijent ovisan о om jeru
stalnog i pokretnog opterećenja (za cestovne m ostove n = 0,3, SL 130. Momentna linija sile He
 MOSTOVI, MASIVNI
prenosi grednim, a ostatak lučnim djelovanjem. K ad je m anja
strelica / , dobiva se veća vrijednost za H e. M ože se, dakle,
zaključiti da nisu pogodni položiti upeti lukovi.
Pom ak č a0 zbog stezanja betona, prom jene tem perature i
razm icanja upornjaka iznosi
<5ao = (ws ± w ;)7 7 + A/, (56)
gdje je ws koeficijent stezanja betona, wr koeficijent rastezanja,
odnosno stezanje betona pri prom jeni tem perature T I raspon
luka, a Л/ razm icanje upornjaka. P rem a tom e, sm anjenje je
horizontalne kom ponente reakcije luka
(ws ± wr) TI + Δ/
Hs ± H j + Hw = —E F - (57)
— cos2jB \z 2ds' + Jc o s2 </>ds"
Jr
pa su dodatni m om enti
M = — (H c + # s ± Н т + H J z c o s ß . (58).
Djelovanje pokretnog opterećenja. Približan tok m om enata u
luku djelovanjem pokretnog opterećenja dobit će se kad se
optereti polovica luka jednoliko raspodijeljenim opterećenjem p.
To opterećenje zam ijenit će se sim etričnim + p(2 i antisime-
tričnim ± p (sl. 131). O d sim etričnog opterećenja nem a m om e­
n ata u paraboličnom luku. A ntisim etrično opterećenje ne proiz­
vodi horizontalnu reakciju. Zbog toga nastali m om enti odgova­
raju onim a za jednostavno upetu gredu s rasponom 1/2. U
tjem enu m om ent iznosi ~ p / 2/ 64, a u peti ~ p / 2/114. Točne
su vrijednosti p /2/ 59 i p /2/110. Z a p roračun m om enata od p o ­
si. 131. Momenti zbog antisimetričnog
opterećenja
693
kretnog opterećenja upotrebljavaju se utjecajne linije statički
prekobrojnih veličina X u X 2 i X f O ne se određuju iz m atrice
(51). P ri to m se upotrebljava Maxwellov poučak, te se članovi
<5io> ^ 2o i ^зо zam jenjuju sa <50ь <$o2 i <30з- Ö ni predstavljaju
linije progiba grede opterećene m om entim a X x = 1, X 2 = 1 i
X 3 = 1. U tjecajne linije (sl. 132) dobiju se dijeljenjem <50i,
б02 i <50з sa б 1и б22 i <533, a utjecajne linije za m om ente
dobiju se iz izraza
M = M 0 + Х хм х + X 2M 2 + Х ЪМ Ъ. (59)
Dvozglobni luk (sl. 133) je jed an p u t statički neodređen sustav.
P rikladan je kad je om jer strelice / i .raspona / m anji od
1/6 · 1/7 i veći od 1/10- -1/12. M ostovi s dvozglobnim lukom
kom pliciraniji su u konstruktivnom pogledu zbog zglobova.
Sl. 133. Dvozglobni luk
O sim toga, izradbe zglobova i njihovo održavanje poskupljuje
građevinu. K ad je kolnik dolje i kad je on upušten, h orizon­
talnu akciju preuzim a zatega, a gornji i donji pojas m eđusobno
su spojeni vješaljkama. Budući da se ne mijenjaju razm aci iz­
m eđu vlačnog i tlačnog pojasa, nem a m om enata zbog defor­
m acija i, prem a tom e, ne postoji ni opasnost od izvijanja u
ravnini luka. P roračun m om enata savijanja od vlastite težine
polazi od statički određenog luka, jer je ta d a veća računska
točnost.
Dvozglobni luk s kolnikom iznad luka (sl. 134) skraćuje se
zbog pritiska. Jednadžba elastičnosti glasi
б10 + Н еб г1 = 0, (60)
gdje je <510 pom ak od stalnog opterećenja u smjeru sile H e,
a <5n pom ak djelovanjem sile H e = 1. Smanjenje sile H e zbog
skraćenja luka iznosi
Jd .s "
- “
’“с — H г (61)
»11 ~
—с j z 2d.v' + jc o s 2 φ ds"
Ίс
Sl. 134. Dvozglobni luk s kolnikom
iznad luka
Značenje o znaka navedeno je uz relaciju (54). Za luk s om jerom
f / l = 10 dobiva se H e = - 0,005 Н џ0, što znači da 0,5% vlastite
težine prenosi grednim djelovanjem. Ako se, m eđutim , tom e
d o d a djelovanje puzanja, prom jene tem p eratu re i razm icanja
oslonaca, nastaju m om enti M e = H cz koji imaju oblik potporne
linije. Pom aci zbog spom enutih utjecaja određuju se prem a
relaciji (56), pa je sm anjenje horizontalne kom ponente reakcije
luka
(ws + w)Tl + Al
H $± Н т+ = -E F s- . (62)
— J z 2 ds' -f J cos2 φ ds"
Zbog sm anjenja te kom ponente nastaju d odatni gredni m om enti
M = (He + H s ± H T + H J z . (63)
Dvozglobni luk sa zategom i s upuštenim kolnikom ili kol­
nikom ispod luka. H orizo n taln a se akcija prihvaća zategom,
pa nem a djelovanja razm icanja oslonaca. Sila Я е, međutim ,
postaje veća jer se skraćenju lu k a pribraja produljenje zatege,
pa se djelovanje stalnog opterećenja izračunava iz relacije
fás" + kl
H c = - H go - ---------- í , (64)
F
1с
J z2 ds' + j cos2 φ ds" -f к l
694 MOSTOVI, MASIVNI
gdje je oslonaca A l za
EFC
(65) (69)
£ cf ; ~ ~2f ’
U relaciji (65) veličine s indeksom e odnose se na zategu. Za zbog prom jene tem perature T za
om jer / / / = 1/6 i čeličnu zategu = 21 k N /cm 2) dobiva se da
α2 +
je H e ä —0,024H„o, što je za oko pet p uta veće nego za dvo­ A f,= (70)
zglobni luk s kolnikom iznad luka. Zbog stezanja betona i f
prom jene tem perature pojavljuju se d odatne horizontalne sile zbog stezanja b eto n a za

H< + t f T = - EJ,.
F,.
(ws ± н ј
( 66) Δ/s = H>s
a2 + f 2
(71)
— j z 2ds' + J c o s 2 <pd,s" + f '
Jr a zbog skraćenja luka za
i dodatni m om enti
A./f = η Α dx + dy (72)
Μ = (H c + Я , H T)z. (67) E F ( f J F(x)cos(/? F(x)cos(p
Djelovanje pokretnog opterećenja. T o se djelovanje određuje
U kupno spuštanje tjem ena luka iznosi
pom oću utjecajnih linija. T ako se dobiju m om enti, koji iznose
za parabolične lukove u tjem enu M = ± p l2/ 130, a u četvrtini Δ/ = Δ/w + Δf T + Afs + AfE, (73)
raspona M = ± p l 2/ 64 (si. 135). Pri proračunu utjecajnih linija a mom ent
У
M — M vv -\- M j-\- M s M £ — //g — Af. (74)

Iz toga proizlazi da se s povećanjem o rdinate y povećavaju i

mom enti. D odatni se mom enti sm anjuju nadvišenjem luka pa je
nakon spuštanja os luka jed n ak a potpornoj liniji. Spuštanje je
luka, m eđutim , zbog puzanja vrem enska funkcija, pa se ukupno
spuštanje tjem ena može prikazati funkcijom

m t ) = 4/w + Д í r + Δ/s — + 4 / ; [ 1 + cp(t)l (75)

SI. 135. Momentna linija od antisime-
tričnog opterećenja ± p/2
polazi se od statički određene grede, a ne od statički određe­
nog luka, kako se računa utjecaj stalne težine. U tjecajna je
linija za nepoznatu horizontalnu reakciju X x
φm
gdje je φ(ί) koeficijent puzanja u trenutku t. O čigledno je da
je nemoguće oblikom luka koji je različit od potporne linije
potpuno ukloniti m om ente koji nastaju spuštanjem tjemena. Uz
m alu sigurnost prem a izvijanju bitno je da se poduzm u mjere
da os luka zadrži oblik potporne linije. Razlog je u tome,
što spom enuti m om enti čine, kad se pređe iz približne teorije
na strogu, deformacije koje dalje povećavaju momente.
Djelovanje pokretnog opterećenja izračunava se pom oću utje­
cajnih linija. U presjeku x (si. 137) utjecajne linije se sastoje od

v _ ^io _ Ян
( 68)

To znači da se utjecajna linija X 1 dobiva kao progibna linija

za X j = 1 podijeljena sa <5n . K orisno je računati s m om entim a
jezgre, jer se tako elim inira utjecaj pripadnih norm alnih sila.
Trozglobni luk statički je određen sustav. P rik lad an je za
vrlo spljoštene lukove koji im aju om jer f / l = 1/10· **1/12.
D jelovanjem stalnog opterećenja, stezanja, prom jene tem pe­
rature, razm icanja u p o rn jak a i puzanja os se luka deform ira, luka
zbog toga se tjeme spušta, te nastaju do d atn i m om enti u luku.
Svako horizontalno skraćenje polovice luka daje za a /f utjecajnih linija proste grede i djelovanja sile H. Z a jednoliko
veće spuštanje tjem ena luka, gdje je a polovica raspona, a / raspodijeljeno opterećenje ekstrem ni m om enti iznose:
strelica luka (si. 136). Tjem e se lu k a spušta zbog izm icanja
M
iK Im ax —= —0 ' OP, (76)
1 + (

Ч ..- - ί , " (77)

gdje su
z
Č = 2- (78)
η= Ύ'
M om enti jezgre M komin i M kumax m jerodavni su za p roračun tlač­
nih naprezanja, a m om enti M komax i M kumjn za proračun vlačnih
naprezanja. Budući da mom enti plohe m jerodavni za ta napre­
zanja nisu jednaki (si. 138), oni se mogu izjednačiti ako se
 MOSTOVI, MASIVNI 695

po tp o rn a linija za vlastitu težinu podigne ili spusti za nagib tangente na luk u pro m atran o m presjeku. M om enti savi­
ja n ja u gredi iznose:
-^китах 4" ^komin
(79a) ležaj М [= -Я с , (81a)
2Hg
ili za presjek х M x — M x0 — H (y -h e \ (81b)

^Аотах d" ^Aumin gdje je M xö m om ent prost« grede, a y vertikalna udaljenost

Ay = (79b) od presjeka luka do linije djelovanja sile Я . Sila je u vje-
2 H,
šaljci

Vm = Hr W (82)
/2
gdje je λ razm ak vješaljki. P rem a tom e, sile su u svim vje-
šaljkam a jednake.
Sl. 138. Usporedba utjecajnih linija Lučni zidovi izvode se sam o kao statički određeni sustavi
momenata u gornjoj i donjoj jezgri, s tri zgloba, jer su u statički neodređenim sustavim a znatni
te momenata u osi luka
utjecaji zbog prom jene tem perature, skupljanja b etona i razm i­
canja up o rn jak a (zbog velike krutosti konstrukcije). Sile i m o­
K ad su svodovi položiti i s velikim rasponim a, tlačna su m enti u presjecima računaju se kao za trozglobni luk. N a ­
naprezanja velika. D a bi se ta naprezanja smanjila* provodi prezanja se pak računaju s nekim ograničenjim a. H. Bay je
se opisano izjednačenje. T akav svod naziva se Engesserovim ispitivao takve konstrukcije fotoelastičnim m etodam a i utvrdio
svodom. K ad su svodovi s m alim rasponom ili s velikom stre­ da za njih ne vrijedi N avierova hipoteza о ravnim presjecima.
licom, naprezanja su zbog vlastite težine m ala, pa je potrebno Budući da uglovi ne sudjeluju u radu presjeka, Bay p rep o ru ­
izjednačiti vlačna naprezanja. T akav se svod naziva vlačnim čuje da se u proračun uzme sam o dio presjeka om eđen krugom
svodom. (sl. 141).
Jednozglobni svod (sl. 139) ne p reporuča se za gradnju,
P/4 P/4 Pi'4 P/4 π Poprečni presjek
jer točnija teorija pokazuje da zbog deform acije tjem ena i
četvrtine luka nastaju vrlo nepovoljni d odatni momenti. Я, i i .1 Â T

Dijagram naprezanja

Sl. 139. Jednozglobni luk

Sl. 141. Djelovanje lučnog zida prema Вауи

Langerova greda sastoji se od krute grede ojačane vitkim

lukom (sl. 140). Sustav je unutrašnje grede jed an p u t statički Puzanje je plastični proces tokom kojega se beton skra­
ćuje kad na njega duže vrem ena djeluje stalno opterećenje.
N a tem elju pokusa ustanovljeno je da za puzanje vrijedi
H ookeov zakon. P rem a tom e, deformacije zbog puzanja p ro p o r­
cionalne su trajnim naprezanjim a. Izraz za sporu deform aciju
glasi

£k: -<Pt, (83)

gdje je a h naprezanje betona, E b m odul elastičnosti betona,

φ χ koeficijent puzanja u trenutku t. Z a beton vrijedi

Т Г Г гггч. . φ ί = φ 0 Κ 1Κ 2ί (84)
-^ г Г Т Т П
gdje je (po koeficijent puzanja za t = со, К i utjecaj stupnja
Utjec. linija Мх= м Ј —H
otvrđivanja na puzanje, a K 2 utjecaj vrem enskog to k a puzanja
i stezanja. Pri računu puzanja uzim a se radi jednostavnosti da
je E b konstantno. Z a sm anjenje sile H zbog elastičnog skra­
ćenja betona, stezanja i razm icanja oslonaca vrijede sljedeće
relacije za upeti i dvozglobni luk:
Sl. 140. Utjecajne linije za H i M x na Langerovoj
gredi Я,gO ds < n Δ/
(85)
Su I f ’ δ η 9 <577'
neodređen. R ačuna se s prekobrojnom silom Я , koja se o d re­
đuje iz relacije Zbog puzanja luk se skraćuje, i zato nastaje horizo n talna
reakcija H(t) k ao funkcija vrem ena t. D a se odredi ta reakcija,
treba poći od sljedeće diferencijalne jednadžbe, koja se dobiva
l2 γ ( ξ - ξ 2) + γ ( ξ - 2 ξ 3 + ξ *) iz uvjeta da je za svaki vrem enski razm ak t prom jena raspona
H = — (80) luka jed n ak a nuli:
Jbl _j_ E bJ b ws TI d (p(t) d (p{t) ds d φ(ί)
Σ sec2 ад-
Fb E'bF a + Я.go­ át
(Pu di
gdje je / raspon luka, ξ = — , / strelica luka, e ekscentričnost d φ ( ί d)
+ H{t)òи - j -— I---- — ô n = 0. ( 86)
df dr
priključka luka na težište grede za ukrućenje, J b m om ent iner­
cije grede za ukrućenje, F b površina presjeka grede za u k ru ­ P rvi član prikazuje utjecaj stezanja betona, a je r je stezanje
ćenje, F a površina presjeka luka, E'h m odul elastičnosti b etona d cp(t)
afina krivulja puzanja, taj je član pom nožen sa . D rugi
luka (tlak), Eb m odul elastičnosti beto n a grede (vlak), a am dr
 696 MOSTOVI, MASIVNI
član predstavlja skraćenje rasp o n a zbog centričnog puzanja, a
dobiva se m noženjem elastičnog skraćenja sa . Treći
dr
član je elastična prom jena raspona Я е i Я ѵѵ za t = 0 pom nožena
dcp(t)
sa ^ da se dobije plastična prom jena. Reakcija H(t ) je
veličina koju treba odrediti, a ona proizvodi elastičnu deform a­
ciju Я(г)<5п . D a se uzme u obzir utjecaj vrem ena, m ora se
SI. 143. Moment savijanja М в i tor­
. . d<p(i) zijski moment M D
m nožiti s ^ . S p orastom H( t ) u vrem enskom intervalu di

za d # (i) nastaje elastična deform acija <5n . Budući da je N ajprije se^ proračunavaju М в i torzijski m om enti М в na sta­
di tički određenom sustavu, te se određuju u pojedinim presjecima
m om enti M°} i M°u od sila vjetra (si. 143). D obiva se
'ds_
Н еб ц — Я,go (87a)
EF M g = M ^ sin tp + M ijc o s t p , (93)
ws T / = - Я А Ь (87b) M g = M ^ c o stp 4 - M f t s in t p , (94)
diferencijalna jednad ž b a (86) postaje jednostavnija, pa je
Г д,0 ds
MgC°s<p——- - MpSin(p-2f_
( 88) J * С/JD
df df \ <pu/ di *Я = (95)
Г 0 đs Г . , ds
Rješenjem diferencijalne jednadžbe dobiva se
cos ζ φ ------- h sin φ -----
V GJd
'Hs
Щ 0= Hw (1 (89) P ro raču n za vjetar nije p otreban ako je om jer širine i ras­
Ψο pona svoda veći od 1/10.
U rješenju se ne pojavljuje sila H c, pa, prem a tom e, puzanje Luk s malom torzijskom krutošću. O bično se presjek sastoji
nem a utjecaja na silu H. od dva luka m eđusobno spojena vjetrovnom spregom ili preč­
Stezanje se može odrediti iz relacije kam a. Iz uvjeta ravnoteže sila dobiva se
Q
н ,(0 = — (i n). (90) iV = y , (96)
<Pu

Я 5(і) postiže najveću vrijednost kad je t = ru, odnosno </>(i) = gdje je Q poprečna sila i b razm ak lukova. T a se sila rastavlja
= <pu = m. Koeficijent m može doseći vrijednost Я , tj. plastične u okom itu i horizontalnu kom ponentu:
deform acije m ogu s vrem enom p o sta ti. i četiri p u ta veće. Sila
H s(t) može sç prikazati kao funkcija koeficijenta m, i to pom oću d Я = -y-dx, d V = -^-tantpdx. (97)
faktora /cs(m) kojim treb a m nožiti stacionarnu vrijednost sile # s. b b
F ak to r ks(m) im a sljedeće vrijednosti: P om oću tih sila m ogu se izračunati m om enti savijanja u ravnini
m 0 1 2 3 4 nosača. N a drugi luk djeluju sile s protivnim predznakom .
ks(m) 1,000 0,632 0,433 0,317 0,245. Konstrukcija kolnika iznad luka. T akvim sm ještanjem kolnika
P rem a tom e, puzanje veoma sm anjuje silu i m om ent koji nastaju sm anjuju se deformacije luka, pa prem a tom e luk i kolnik
zbog stezanja. zajedno sudjeluju u prenošenju opterećenja.
Razm icanje oslonaca može se odrediti iz relacije Ispitivanja tih djelovanja pokazala su da izmjereni progibi
iznose prosječno 60% od proračunskih, a naprezanja 50··-75%
t f w(r) = H we -^ > . (91) od proračunskih. Što je kruća konstrukcija kolnika, to je veći
U vođenjem koeficijenta m može se H w(f) prikazati kao funkcija njezin utjecaj na luk. Većinom se grade vrlo kruti lukovi i
tog koeficijenta, i to pom oću faktora /cw(m) koji ima analogno vitke kolovozne konstrukcije (si. 114), pa je tad a utjecaj kolnika
značenje kao faktor /cs(m). F a k to r /cw(m) im a sljedeće vrijednosti: mali. M eđutim , može se izvesti vitki luk i vrlo k ru ta kolovozna
m 0 1 2 3 4
/cw(m) 1,000 0,368 0,135 0,050 0,018.
P rem a tom e, m om enti koji nastupaju razm icanjem oslonaca
skoro po tp u n o iščezavaju kad je m = 4.
SI. 144. Kruti luk i vitka kolovozna SI. 145. Vitki luk i kruta kolovozna.
Z a dvozglobni luk sa zategom dobiva se kao rješenje dife­ konstrukcija konstrukcija
rencijalne jednadžbe izraz

H(t) = ( — (92) konstrukcija (si. 145). T ad a kolovozna konstrukcija preuzim a

-H e z W - e - " ' ' 1),
Wo / m om ente, a luk osne sile. K ad su luk i kolovozna konstruk­
gdje je H ez horizontalni potisak zbog produženja zatege. Iz
(92) vidi se da se koeficijent puzanja tek neznatno mijenja.
Djelovanje sila okomito na os mosta. Te sile mogu nastati
djelovanjem vjetra, centrifugalnih sila, horizontalnih udaraca na
tračnice i seizmičkih sila. A nalizirat će se sam o djelovanje vjetra,
jer je za ostale sile jed n ak a osnova proračuna. P oprečni presjek
luka može biti pun ili šupalj s velikom torzijskom krutošću,
sastavljen od dva ili više lukova s m alom torzijskom krutošću.
Luk s velikom torzijskom krutošću. Pretpostavlja se si­
m etrično opterećenje. Ako se luk presiječe u sredini, dobivaju
se tri statički neodređene veličine: Х Л9 I b i I c (si. 142). Zbog
simetrije luka torzijski je m om ent X b = 0, što vrijedi i za- p o ­
prečnu silu, pa je Я g = 0. O staje m om ent savijanja X a = б ao/^i i ·
cija približno iste krutosti, nastaje složeno stanje s m nogo sta­
tički neodređenih veličina, što ovisi о broju stupica. Prije su
se izbjegavala takva rješenja zbog opsežnosti proračuna. D anas
je takav proračun m oguć upotrebom elektroničkog računala.
Sudjelovanje nosača kolnika u radu luka prednost je za luk,
ali m ana za kolovozne nosače i stupove, koji preuzim aju
d o datne mom ente.
Stabilnost lučnih mostova p otrebno je utvrditi, osobito kad
su lukovi vitki. Stabilnost se određuje proračunom ravnog štapa
iste krutosti. D uljina izvijanja toga štapa iznosi /к = /, gdje je /
raspon luka. K ritična sila iznosi
Я кг n 2E J ST
Nkr = ----— = - 7 f;2 · (98)
coscp (ociy v 7
 MOSTOVI, MASIVNI 697
Z a lukove s tjem enim zglobom m jerodavno je sim etrično o p te­ O kvirni mostovi mogu se izvesti sa jednim (sl. 147) i s više
rećenje (simetrično izvijanje), a za ostale lukove i svodove anti- otvora. Stupovi se izvode vertikalno, koso ili u obliku slova V.
sim etrično izvijanje. To je izvijanje m jerodavno i za svodove K onstrukcija s kosim stupovim a naziva se most s razuporom
s tjemenim zglobom kad imaju visoku strelicu. T očan proračun (sl. 148). T o je m oderna konstrukcija s m alim utroškom m a­
izvijanja utvrđuje se prem a točnijoj teoriji. Stabilnost u p o ­ terijala. Izvodi se kad je tlo dobre kvalitete. Jedno vrijeme su
prečnom sm jeru treba ispitivati za uske svodove i rebra. Tu bile u modi konstrukcije sa V -stupovim a (sl. 149). Visoki vija-
se može za om jer f / l ^ 0,25 uzeti ravni štap, kojem u je duljina dukti grade se k atk ad a u srednjem dijelu kao okviri radi
jed n ak a rasponu /, a norm alna sila jed n ak a Я . P ro raču n ata preuzim anja horizontalnih sila, a u ostalim dijelovim a kao
arm atu ra ne smije se sm anjiti ni u jednom presjeku luka. Za kontinuirani nosači (sl. 150).
postotak arm ature μ ^ 0,8% , prem a D IN 1045, te za / / / =
= 0,1 - - *0,5 vrijednost a u (98) iznosi: upeti luk 0,356··-0,545,
jednozglobni luk 0,478 - 0,593, dvozglobni luk 0,518--0,89 i
trozglobni luk 0,584- -0,890. Sigurnost u odnosu na izvijanje
za arm irani beton sa μ 0 ^ 0,8% jest v = 1,8, a za μ 0 < 0,8%
iznosi v = 3,0· - -1,56 μ 0.
Sl. 147. Okvirni most s jednim rasponom
Prilagođavanje naprezanja. Postoje različiti postupci za prila-
gođavanje naprezanja, i to: a) postavljanje osi luka tako da
odstupa od potporne linije, b) ugradnja privrem enih zglobova
i č) upotreba hidrauličkih dizalica, koje se stavljaju u tjeme
luka, osim kad je luk sa zategom , pa se ta d a dizalice stavljaju
na jednom kraju zatege. N aprezanje se prilagođuje radi što
boljeg izjednačivanja m aksim alnih i m inim alnih m om enata koji
nastaju djelovanjem pokretnog tereta, stezanja i razm icanja
upornjaka. Stroga teorija deform acija pokazuje d a odm icanje osi
lu k a od potporne linije ne donosi nikakve prednosti. P rem a
tom e je krivo mišljenje da se tim e isključuju mom enti. O ni će
se, naime, sam o prem jestiti od tjem ena prem a, susjednim p re­
sjecima na osm ini raspona. O sim toga, nastaju novi m om enti Sl. 149. Most sa V-stupovima
zbog elastičnih i plastičnih deformacija. Freyssinet je 1908. prvi
prim ijenio hidraulične dizalice radi otp u štan ja skele. Zbog p o ­
a a a b b a a a
kretnog opterećenja pojavljuju se u paraboličnim lukovim a po
apsolutnoj vrijednosti jednaki m aksim alni i m inim alni mom enti.
M eđutim , veći m om enti mogu nastati djelovanjem sila Я е, H s
i Н т. U tjem enu npr. vladaju veliki pozitivni i mali nega­
tivni m om enti, a u peti luka je obrnuto, što traži znatno
pojačanje luka. Budući da su stezanje i puzanje vrem enske
Sl. 150. Vijadukt. a pokretni ležaj, b nepokretni ležaj
pojave koje djeluju duže vrem ena, ne mogu se takvi m om enti
ukloniti prim jenom dizalica u tren u tk u t = 0.
Proračun stupova i upornjaka lučnih mostova. O ni se p ro ra ­
čunavaju pom oću utjecajnih linija m om enata jezgre za osnovne Viseći mostovi. O snovni su elementi visećeg m osta: kabeli,
sile (vlastita težina, akcija stalne težine nosive konstrukcije, piloni i nosač za ukrućenje. Bitna je razlika između visećih i
akcija pokretnog tereta, tlak zemlje, hidrostatski tlak), za d o ­ ovješenih m ostova u proračunu, te u položaju kabela. P ro račun
punske sile (kočenje, vjetar, tem peratura, led) i za osobite sile visećih m ostova temelji se na točnijoj teoriji. Viseći se kabeli
(potres). O sim dokaza о naprezanju potrebno je dokazati sta­ sastoje obično od dva glavna nosiva kabela (može biti i jedan),
bilnost s obzirom na prevrtanje i klizanjç. koji idu uzduž čitavog mosta. N a njih je preko vješaljka ovje-
šen nosač za ukrućenje. K onstrukcije kabela, pilona i grede
OSTALE VRSTE M ASIVNIH MOSTOVA za ukrućenje principijelno su jednake za viseće i ovješene
mostove. M ogu se izgraditi takvi mostovi sa jednim ili dva
Okvirni mostovi nastaju kru tim povezivanjem nosive k o n ­ pilona, koji mogu biti vertikalni ili nagnuti. N ekoliko m ostova
strukcije sa stupovim a i eventualno s upornjacim a (sl. 146). takvog tipa izgrađeno je u Belgiji (sl. 151) i N orveškoj. U
praksi dosad nisu naišli na veću primjenu.
a b c d e

П П Г 1 - 1 i I ' ТГ~7 о

*" V V " " 7 V

f ■ Çf
Sl. 146. Statički sustavi okvira, a trozglobni, b dvozglobni, с upeti, d kon­
tinuirani, e i / sa V-stupovima, g s razuporama

U statičkom pogledu nastaju na njihovu sastavu negativni m o­ ./;■ .ч ’■ - ć .. - ■; ■* ·■

m enti koji sm anjuju pozitivne. Spom enuti m om enti ovise о o m ­
jeru krutosti greda i stupova. Takvim m ostovim a može se pos­
tići najm anja konstruktivna visina. Presjeci su im isti kao u
grednih m ostova. K arakteristik a je takvih sustava da osim m o­
m enta savijanja djeluje i n orm alna sila. Ako je tlo dobro,
treba prim ijeniti okvire s upetim stupovim a. Ako tlo nije p o ­
voljno, mogu se izvesti stupovi sa zglobovima, dvozglobni ili
trozglobni okviri. D o raspona od 15 m prim jenjuje se m eka ar­
m atura, a za veće raspone treb a okvir izvesti od prednapreg­
nutog betona. Zanim ljive su razuporne konstrukcije s rasponim a
i do 170 m.
Ovješeni mostovi. Z a velike raspone, za koje gredni mostovi
nisu više ekonom ični, sve više se prim jenjuju ovješeni mostovi,
tj. mostovi s ravnim kabelim a koji nose kolovozne konstrukcije.
Sastoje se od kabela, pilona i kolovozne konstrukcije. Kabeli
mogu biti od paralelnih ili spiralno pletenih žica, a zaštićeni su
prem azim a ili plastičnim m aterijalim a s injekcijskom m asom ili
betonom . Piloni su od arm iranog betona šupljeg presjeka.
K olovozne konstrukcije su od prednapregnutog betona, even­
tualno od lakog b etona većinom sandučastog presjeka, s jednom
ili više ćelija. Ako se upotrebljava m alo kabela s Velikim
razm acim a ovješenja, može se most p rom atrati kao gredni nosač
698 MOSTOVI, MASIVNI
nastojanja da se glavni nosači što više olakšaju. Izgrađeni su
.......... s upuštenim kolnikom (sl. 156) i s kolnikom s gornje strane.
1
ј, 140 Ψ __________ _350_______________ £ ___L65_ Rešetka se sastoji od gornjeg i donjeg pojasa, te ispune koja
Sl. 152. Ovješeni most
je trok u tasto g ili rom bičnog oblika. Rešetkasti m ostovi p ri­
kladni su za m ontažnu gradnju, iako se rijetko izvode zbog
složene gradnje.
Zategnuti mostovi. O snovni je elem ent zategnutih m ostova
prednapregnuta traka, koja prelazi preko stupova s jakim
konzolam a. U p eta je na oba kraja u upornjake (sl. 157).
Sl. 153. Ovješeni most s gustom lepezom Izm eđu k o n z o la ’nalazi se vrlo tan k a ploča (do 3 0 cm), u kojoj
su smještene prednapregnute šipke na najm anjem mogućem
m eđusobnom razm aku.
109 260 109
RAZVOJ M ASIVNIH M OSTOVA
Sl. 154. Ovješeni most s kabelima u obliku harfe Prve m ostove stvarala je p riro d a sam a: oboreno stablo
preko potoka, luk stvoren erozijom , lijana obješena s jednog
stabla na drugo preko bujice i sl. (sl. 158). To su ujedno
i prototipovi grednih, lučnih i visećih mostova. Prvi građeni
mostovi bili su drveni (v. Mostovi, drveni). Iz rim skog doba poz-

s m eđustupovim a (sl. 152). Visina i krutost grede m ora tad a

odgovarati rasponim a. Tendencija je, m eđutim , da se primijeni
gusta lepeza kabela (sl. 153). M ost se može tretirati više kao
konzola kojoj je greda donji pojas, a kosi kabeli gornji pojas.
Budući da su m jesta ovješenja kabela m alo razm aknuta, greda
je vrlo vitka, te je treb a k o n trolirati na izvijanje. K abeli mogu
biti ovješeni u obliku lepeze (sl. 153), što je u tehničkom p o ­
gledu bolje, ili u obliku harfe (sl. 154), što je ljepše. M ogu se
smjestiti u jednoj ravnini u sredini m ostav ili u dvije ravnine
na rubovim a. Zanim ljivi su, iako nisu lijepi, neki mostovi M o-
randija (sl. 155).
Rešetkasti mostovi. N jihova prim jena vrlo je rijetka, iako im a
nekoliko vrijednih m ostova takve vrste. N astali su kao rezultat

Sl. 158. Prvi prirodni mostovi

Sl. 156. Rešetkasti most od prednapregnutog betona

Sl. 157. Zategnuti most Sl. 159. Primitivni most s kamenim stupovima
 MOSTOVI, MASIVNI
nati su drveni m ostovi: Cezarov preko Rajne i T rajanov preko
D unava. U Švicarskoj, SAD, N jem ačkoj i F rancuskoj nalaze
se i danas vrijedni drveni mostovi. Prvi kam eni m ostovi bile
su ploče. Sa tehničkim razvitkom čovjek je počeo graditi stu ­
pove od kam ena, te su tako nastali m ostovi s više o tvora
(sl. 159). Egipćani i Babilonci znali su graditi kam ene pločaste
mostove. Asirski vojni inženjeri bili su vrsni graditelji ponton-
skih mostova. N jihovu tehniku razvili su dalje Perzijanci.
K serkso je uspio pom oću 614 lađa prem ostiti H elespont.
Sum eranci su -<-3500. godine gradili svođene m ostove od
opeka, jer nisu imali kam ena. Z a vrijeme treće dinastije
(<-2980·· *<-2475) Egipćani su poznavali gradnju svođenih
m ostova. U Južnoj i Sjevernoj Americi, sjevernoj Indiji, sre­
dišnjoj Africi, Kini i drugdje gradili su se viseći mostovi.
U žeta su pletena od lijana, vlaknastih korijena agave i sl.
G rad n ja m ostova u Kini započela je oko <-2200. za vrijeme
cara Yao. Prvi m ostovi bili su pontonski. Kinezi su također
gradili gredne, osobito konzolne mostove (sl. 160) od drva i
kam ena, a viseće od drva s užetim a od biljaka.
Lučni mostovi. Rim ljani su gradili mostove od drva, opeke,
kam enih ploča, no poznati su po svojim kam enim svođenim
Sl. 160. Tip drvenog konzolnog mosta
Sl. 161. Pont du Gard kod Nlmesa u južnoj Francuskoj
Sl. 163. Ponte Vecchio u Firenci
699
Sl. 162. Kineski kameni most iz VII st.
m ostovim a i akveduktim a. G radnju m ostova naučili su od
E truščana, te je ,raz v ili i u tehničkom i u um jetničkom po­
gledu. Većina m ostova sagrađena je za vrijeme širenja Rim skog
C arstva. Iako nisu poznavali m ehaniku, bili su vrsni graditelji
i osjećali su djelovanje sila. Prim jenjivali su polukružni, bač-
vasti i segm entni svod, vrlo blizak polukružnom . M eđustupovi
su im široki, a temelji izgrađeni na kam enom nabačaju. Iz­
vanredna kvaliteta njihovih m ostova očituje se u tom e što su
neki sačuvani do danas (u Rimu, Riminiju, Segoviji, Salamanki,
P o n t du G ard). N ajvredniji je sačuvani akvedukt P o n t du
G ard kod N îm esa u južnoj Francuskoj (v. Akvedukt, T E 1, str.
69). D ug je 270 m, a visok 49 m. Izgrađen je na 3 k ata, s
rasponim a od 24,5 m, oko <-13. godine (sl. 161). P oznati su još
akvedukt kod T arragone (sagrađen nešto prije početka nove ere,
izveden je u dva k ata s m alim polukružnim svodovima),
zatim Anđeoski most u Rimu (sa svodovim a o tvora 18,0m,
sagrađen 138. god) (v. Građevni kamen, TE 6, str. 243), most
Salavio, akvedukt Valens u C arigradu, Tiberijev m ost kod
Rim inija (star više od 2000 godina), akvedukt kod Splita itd.
D o današnjeg do b a sačuvani su većinom akvedukti i m ostovi
temeljeni na stijeni. M nogi m ostovi sagrađeni preko rijeka nisu
se održali zbog razornog djelovanja vode, jer su im stupovi
bili temeljeni na kam enim nabačajim a. K arakteristično je da su
imali strm e pristupne ram pe i male otvore (do 20 m). O snovni
su elementi tih m ostova: svod, parapetni zidovi, ispuna, ograda,
stupovi i upornjaci. T a se kom pozicija održava sve do prim jene
betona potkraj XIX st. U srednjem vijeku počeli su prim je­
njivati otvore iznad stupova za olakšanje konstrukcije, što se
primjećuje i na turskim mostovim a. Zanim ljivo je da su Kinezi
već u VII stoljeću (sl. 162) primjenjivali otvore iznad svodova.
S propašću Rim skog C arstva nastao je prekid u gradnji m ostova
koji je trajao oko 1000 godina. Sve do vladavine K arolinga
građeno je m alo kam enih mostova. P oznati su iz tog doba
Vražji m ost kod M artorella, Bomfica kod Lisabona, gotički
akvedukt kod Spoleta. Z a vrijeme križarskih rato v a gradnja i
700 MOSTOVI, MASIVNI
održavanje m ostova i cesta povjereni su redovnicim a (Fratres
pontifices). Iz tog doba potječu glasoviti mostovi, i to : K arlov
most u Pragu (1357— 1390), Ponte Vecchio u Firenci (1345,
sl. 163), stari londonski m ost i most u Avignonu (1177— 1189),
koji je im ao 21 otvor s rasponom od 30 m i sa strelicom od
13,0m. Najsmjeliji most srednjovjekovne epohe je m ost preko
Adde kod Trezza s rasponom od 72 m. Z načajka je toga doba
pojava segm entnih, plosnatih i šiljatih gotičkih svodova. In ­
teresantno je da su na nekim m ostovim a sagrađene zgrade
(Ponte Vecchio, stari most u L ondonu, sl. 164). Z a vrijeme
Sl. 164. Stari londonski most
renesanse um jetnost građenja m ostova bila je područje arh itek ­
ture. N a početku XV st. nastali su, s oživljavanjem antike,
u Italiji i Francuskoj m ostovi za koje su ljepota, linija i ar­
hitektonski izraz vrlo bitni. T reb a spom enuti most Sta T rinità
preko rijeke A rno u Firenci (građen 1252, obnovio џа je
B. A m m annati 1569) — koji se sastoji od 3 luka raspona
2 6 --2 9 m . Poslije 30 godina sagradio je A. da P onte most
Rialto (sl. 165) u Veneciji. Njegov vitki segmentni luk ima
Sl. 165. Most Rialto u Veneciji
raspon 28,5 m, a strelicu 7,2 m. G odine 1611. dovršen je most
P on t N euf u Parizu (rasponi 16- 19,5 m). U izvanredna djela
tog vrem ena spada i most preko N eretve u M ostaru (v.
Građevni kamen, TE 6, str. 244), kao d okaz turskog um ijeća
građenja m ostova, izgrađen 1566— 69. Z načajka turskih m os­
tova je šiljasti luk.
O snove ravnoteže utvrdio je A rhim ed (<-287---^212). Leo­
nardo da Vinci (1 4 5 2 -1 5 1 9 ) izvršio je prvo probno optere­
ćenje grede m osta da utvrdi njenu nosivost. P rv a istraživanja
čvrstoće m aterijala načinio je G alileo Galilei (1 5 6 4 -1 6 4 2 ) na
U niverzitetu u Padovi. O n je dao m atem atičke izraze za čvrs­
toću grede na savijanje, te je tak o postao osnivač m odernog
znanstvenog istraživanja. Pokusi R. Flookea (1635· -T 703) dali
su poznati zakon da je produljenje štapa p roporcionalno sili.
Taj je zakon postao osnova za analizu konstrukcija. B arok je
pogodovao sa svojim izvještačenim oblikovanjem izvedbi koša-
rastih lukova. P o tp o rn a linija u blizini pete često izlazi izvan
svoda, zbog čega tam o nestaju nepovoljna naprezanja. Te svo­
dove učvršćuju čeoni zidovi i ispuna. A. Palladio, vrsni tali­
janski arhitekt, znatno je utjecao na kasnije oblikovanje m os­
tova.
G odine 1747. u P arizu se osniva prva tehnička škola Ecole
des ponts et des chaussées (Škola za m ostove i ceste), što je
značilo prekretnicu u m ostogradnji, jer joj od tad a postaje
temelj znanost, osobito m atem atika i statika, um jesto empirije.
Prvim upraviteljem te škole im enovan je J. R. P erronet
(1708— 1794), graditelj brojnih m ostova, od kojih se osobito
ističe most kod N euillyja blizu Pariza. Njegovi se mostovi odli­
kuju izvanrednom m alom strelicom i tankim stupovim a. O m jer
debljine stupa i raspona m osta P o n t de Neuilly iznosi 1:10,
dok je u isto vrijeme bio uobičajen om jer 1:5: Rim ljani su
gradili m ostove s om jerom 1:3. U Engleskoj je tak ođer p ro ­
cvala gradnja svođenih m ostova u m ostovim a J. Sm eatona
(1724— 1782), T. Telforda (1757— 1834) i J. R enniea sen.
(1761— 1821). J. Rennie jun. sagradio je most preko Temze
u L ondonu (završen 1830). Taj most im a srednji o tvor s koša-
rastim lukom raspona od 46 m i strelicu od 9 m , zatim most
preko rijeke Dee kod C hestera sa segm entnim lukom raspona
od 61 m i strelicom od 12,5 m, koji je bio dugo vrem ena naj­
veći luk u Evropi. Engleska m ostogradnja odlikovala se nasto ­
janjem da se sm anje mase zida. U drugoj polovici XIX st.
ostvaren je veliki napredak, koji je obilježen povećanjem ras­
pona, sm anjenjem troškova i brzinom gradnje. Starije su teorije
svodova napuštene, te su se lukovi počeli proračunavati na
temelju teorije elastičnosti. Više se ne grade lukovi segm entnog
ili košarastog oblika, već se o& luka utvrđuje prem a potpornoj
liniji, čime se postigla znatna ušteda m aterijala. Izradbom že­
ljeznog m osta preko rijeke Severn (1779) završena je dom inacija
kam enih i drvenih mostova, koji su suvereno vladali od vrem ena
Rimljana. K oncem XIX st. otkriven je arm irani beton koji je
još više potisnuo gradnju kam enih lučnih m ostova, koja je
kom plicirana i skupa. Ipak se za velike raspone grade još
Sl. 166. Kameni željeznički most preko Soče kod Solkana
Sl. 167. Most Risorgimento preko Tibera u Rimu
 MOSTOVI, MASIVNI 701

SI. 168. Most Salginatobel SI. 169. Most Val-Tschiel

uvijek većinom kam eni svođeni m ostovi kao npr. kam eni H ookeovu zakonu. Većina najuglednijih inženjera tog d o b a nije
most preko rijeke Pćtrusse, željeznički most preko rijeke Soče bila svjesna te činjenice. P roračuni arm iranobetonskih k o n ­
kod Solkana (si. 166) itd. G odine 1919. izgrađen je preko strukcija bazirali su se na H ookeovu zakonu proporcionalnosti
rijeke Lot kod Villeneuvea betonski m ost sa svodom raspona i N avierovoj pretpostavci ravnih presjeka. Francuski inženjer
od 97 m. Interesantno je da je most R isorgim ento preko T ibera Freyssinet bio je tak o đ er duboko uvjeren u plastična svojstva
u R im u (si. 167) izgrađen 1910. god. od arm iranog betona. betona. K ao k o n stru k to r stvorio je m noge poznate mostove.
M ost preko rijeke Lot im a sandučasti presjek, a 7 lučnih stijena Istraživao je tak o đ er stezanje i puzanje betona, relaksaciju če­
vezano je gore i dolje pločam a. To je bilo najveće djelo F. lika, m ogućnost povećanja kvalitete betona, trajanje njegova
H ennebiquea i ujedno prva konstrukcija s lučnom stijenom, otvrđivanja, djelovanje prednaprezanja na beton s arm aturom
koja se pri gradnji m ostova počela znatno kasnije prim jenji­ i bez nje, djelovanje zglobova itd. No, prije svega on je otac
vati. U veo je i druge novosti, od kojih je najvažnija što je prednapregnutog betona, bez kojeg se m ostogradnja i građevi­
um jesto širokog svoda, parap eta i ispune izveo vrlo v itku raščla­ narstvo danas ne može ni zamisliti. Freyssinetov most kod
njenu konstrukciju lučnog m osta, koja se sastoji od dva lučna Le V eurdrea (si. 170) im a 3 raspona po 72,5 m. Izgrađen je
rebra, stupova i kolovozne konstrukcije. I danas se u biti od trozglobnih lukova s tro k u tasto m ispunom . M aksim alno
lučni m ostovi grade na taj način. Iak o u početku razvitka
arm iranog betona, R obert M aillart (1872— 1940), švicarski
m ostograditelj, sagradio je niz m ostova koji su bili k o n stru ­
ktivno ispred svoga vrem ena. G odine 190§. izgradio je most
od arm iranog betona kod Tavanase. K o nstruiran je kao tro ­
zglobni luk raspona 51 m, srpastog oblika, tj. s visokim tje­
menom , a u peti niskog presjeka. To je bio p ro to tip za više
m ostova takve vrsti, od kojih m ožda najviše odskače ii tehnič­
kom i estetskom pogledu most Salginatobel s rasponom od 88 m
preko duboke uvale (si. 168), sagrađen 1930. god. M aillart
je izgradio također i m ost Val-Tschiel (si. 169), koji im a vrlo
tanak svod i prenosi sam o norm alnu silu, dok je kolovozna
konstrukcija k ru ta i prenosi m om ente. To je bio također
prototip m nogih kasnije izvedenih m ostova. Budući da je izgra­
đen lagan luk, znatno se uštedjelo na skeli. M aillartovi su
mostovi jednostavni, vrlo ekonom ični i elegantni. O n je bio
svjestan plastičnog svojstva betona, tj. d a ne podliježe SI. 171. Most preko Seine kod Saint Pierre du Vauvraya

SI. 170. M ost preko rijeke Allier kod Le Veurdrea

702 MOSTOVI, MASIVNI
naprezanje betona iznosi 100kp /cm 2 (~ 1 0 M P a ), što je vrlo
m nogo za ono vrijeme (1910). Budući da su lukovi vrlo p o ­
ložiti, tjem e se počelo spuštati zbog stezanja i puzanja, te je
postojala opasnost da se most sruši. Freyssinet je bez obustave
prom eta preko m osta pom oću hidrauličnih dizalica podigao
lukove i tako otklonio opasnost. M ost preko Seine kod Saint
Pierre du V auvraya (sl. 171), sagrađen 1923, raspona 131,8 m,
strelice 25 m, bio je tad a najveći arm iranobetonski lučni most.
N osiva konstrukcija sastoji se od 2 u peta lu k a s obješenom
kolovoznom konstrukcijom . Lukovi i 2 poprečna ukrućenja
(um jesto vjetrovne sprege) šupljeg su presjeka. Z a skidanje skele
upotrebljene su hidrauličke dizalice. N ajvredniji je Freyssi- SI. .174. Cestovno-željeznički most Traneberg u Stockholmu
netov m ost preko ušća rijeke E lorn izm eđu P lougastela i
Bresta (sl. 172). Sastoji se od 3 jed n ak a lu k a raspona 186,4 m
(do 1942. god. najveći raspon). Lukovi su šupljeg presjeka s po
3 ćelije. K ako je već spom enutob svi su sagrađeni s istom
skelom, koja je bila dovezena u pojedine otvore vodenim p u ­
tem. G ornja kolovozna površina m osta služi za cestovna vozila,
a donja za željeznička. Freyssinet je projektirao 3 lučna m osta
na auto-cesti C aracas— L a G u aira (1953). R asponi su tih
m ostova 152, 146 i 138 m. Budući da prem ošćuju duboke
jaruge, i do 73 m, predložio je vješanje skele о kabele. Tim e
je stvoren novi način građenja svođenih betonskih m ostova,
koji je utjecao na gradnju takvih m ostova u svijetu i u nas.

Sl. 175. Cestovni armiranobetonski most Castelmoron (sustav Nielsen)

od arm iranog betona, sustava Nielsen, tj. s vješaljkam a tro-

kutastog oblika.
M ost preko T are (sl. 176) od arm iranog betona sastoji
se od jednog luka raspona 116m i pet m anjih od po 47_m.
U poprečnom presjeku su po 2 luka.
M ost Sandò (sl. 177) dugo je vrem ena bio most s najvećim
rasponom koji iznosi 264 m. Izgrađen je od arm iranog betona

Sl. 172. Most preko rijeke Elorn kod Plougastela u Bretanji

Sl. 176. Cestovni most preko Tare (projektant M. Trojanović)

U razdoblju između dva svjetska ra ta izgrađeno je m nogo

zanim ljivih betonskih i arm iranobetonskih lučnih m ostova.
M ost L a Caille (sL 173) je dvokolosiječni željeznički most, iz­
građen 1930. god. preko duboke vrleti, rasp o n a 137,5 m, strelice
28,3 m. Poprečni presjek je sandučast sa 3 kom ore.
Cestovno-željeznički most T raneberg u Stockhol mu izvan­
redno je uspio u estetskom pogledu (sl. 174). Isti ritam stupova
u inundaciji sačuvan je i iznad luka, koji im a raspon 181 m.
M ost je dug 545 m, a širok 27,5 m. U poprečnom presjeku
sastoji se od 2 sandučasta presjeka, svaki po 3 kom ore.
Izveden je (1934.) pom oću čelične lučne skele.
M ost u C astelm oronu preko rijeke Lot u Francuskoj (sl.
175) izgrađen je 1933. god. To je lučni m ost raspona 143 m Sl. 177. Cestovni most Sandö (Švedska)
 MOSTOVI, MASIVNI 703

je završen 1963. godine. Skela je punostjeni čelični luk iz­

građen konzolno pom oću zatega.
Preko rijeke P arram atte (si. 181) u Sidneyu dovršen je
1964. godine m ost s najvećim rasponom svoda od 305 m.
U k u p n a duljina m osta iznosi 580 m, a širina 25,62 m. Ritam
stupova na razm aku od 30,48 m, izveden u inundacijam a,
zadržan je i na svodu. U poprečnom presjeku svod se sastoji
od četiri paralelna prstena sandučastog presjeka. Izgrađeni su
jedan iza drugoga pom oću iste skele koja je pom icana u
p oprečnom smjpru. Lukovi su k o nstruirani sastavljanjem m on­
tažnih lam ela, počevši od peta prem a tjemenu. Interesantno
je da su skele otpuštene ekspanzijskim postupkom , pri čemu
SI. 178. Cestovni most Canada preko rijeke Jandi (Francuska) su hidrauličke dizalice stavljene na dva mjesta, približno u
četvrtinam a luka, gdje m om enti im aju vrijednost približno
1943. godine. Svod mu je sandučastog presjeka sa tri kom ore. jed n ak u nuli.
U kupna duljina m osta iznosi 810 m. L učna drvena skela srušila
se za vrijeme gradnje te je načinjena druga s poduporam a.
Poslije drugog svjetskog ra ta građene su m noge prom etnice,
tè je izgrađeno i m nogo vrijednih lučnih mostova.
G odine 1954Γ izgrađen je most C an ad a (si. 178) u m jestu
Tregie (Francuska). K olnik je upušten i upeti lukovi im aju
raspon od 153 m. Jedinstven je po čistoći linija i eleganciji.
Intćresantno je da lukovi nem aju vjetrovni spreg, što m ostu
daje poseban čar.
Cestovno-željeznički m ost preko D unava u N ovom Sadu
(si. 179) dovršen je 1961. godine. Sastoji se od većeg (211 m)
i m anjeg raspona (165,8 m). K olnik je upušten, a lukovi su
srpastog oblika, šuplji i ukliješteni. U k u p n a duljina m osta iznosi
466,5 m, a širina 20 m. Stupovi i upornjaci temeljeni su na
kesonima. Vješaljke, poprečni nosači i ploče hodn ik a su m on­
tažne, dok je ostali dio kolnika betoniran na gradilištu.

SI. 181. Most preko rijeke Parramatte (Sidney: Australija)

P od utjecajem R. M aillarta izgrađen je lijepi m ost kod

Schw ieberdingena (1962), duljine 280 m, širine 12 m (si. 182).
O sobitost je luka, raspona 114m, da je u srednjem dijelu
sandučastog presjeka, odakle se postepeno razdvaja u dva posebna
kraka, što doprinosi poprečnoj stabilnosti luka.

SI. 179. Cestovno-željeznički most preko Dunava u Novom Sadu (projektant

B. Žeželj)

C estovni most A rrábida (si. 180) preko rijeke D ouro (P o r­

tugal) im a dva sandučasta arm iranobetonska luka, široka po
8 m, sa 2 kom ore, m eđusobno povezana gornjom i donjom
spregom. R aspon lukova iznosi 270 m, a strelica je 52 m. M ost

SI. 182. Most preko doline potoka Glems kod Schwieberdingena (SR
' Njemačka)

M eđu najvećim a u svijetu je luk šibenskog m osta (završen

SI. 180. M ost Arrábida preko rijeke D ouro (Porto, Portugal)
1966) raspona 246,5 m, širine 7,5 m, strelice 30,8 m, om jer je
strelice i rasp o n a 1:8 (si. 183). Luk je šupalj i sastoji se od
3 kom ore. M om enti inercije luk a slijede anvelopu m om enata
p okretnog opterećenja. Iznad luka su po 4 uzdužna m ontažna
nosača, položena na m ontažne stupove, koji su razm aknuti
23,3 m. Svod je izveden konzolnim postupkom pom oću zatega
704 MOSTOVI, MASIVNI
Sl. 183. Šibenski most
Sl. 184. Paški most
usidrenih u upornjake, te čelične skele, k oja se postepeno p o ­
m icala prem a sredini luka. Paški m ost (sl. 184) u osnovi je
izveden jednako kao i šibenski. R aspon ukliještenog srpastog
luka iznosi 193,2 m, strelica 27,6 m, om jer strelice i raspona
1:7 i širina 7 m. U kup n a je duljina 302 m. P red n o st je takva
postupka izvanredno k ratk o trajanje betoniranja svoda. I na
šibenskom i paškom m ostu prim ijenjen je ekspanzijski postupak
radi elim iniranja dodatnih m om enata.
T itov m ost (sL 185) povezuje k opno s o tokom K rk o m preko
otočića Sv. M arko. D ug je 1310 m, a širok ll,4 m . Sastoji se
od dva arm iranobetonska ukliještena luka, od kojih veći (kop­
no— Sv. M arko) im a rekordan raspon od 390 m, a m anji (Sv.
M a rk o — K rk) raspon od 244 m. Strelica većeg luka iznosi 60 m.
a m anjega 47,5 m. O ba luka imaju sandučasti presjek koji je
sastavljen od m ontažnih elem enata, čemu je pogodovala k onstan­
tn a visina presjeka. Visina je presjeka većeg luka 6,5 m, a manjega
4 m , dok je širina presjeka većeg luka 13 m, a m anjega 8m .
K olovozna konstrukcija sastoji se od tri uzdužna prednapregnuta
nosača i kolovozne ploče od arm iranog betona. Veći luk utem eljen
je pom oću tro k u tn e konstrukcije koja se sastoji od sandučaste
konstrukcije s temeljem na obali, te kosog punog stupa s
temeljem u m oru na koti —19,Om. Lukovi su izgrađeni kon-
zolnim p o stupkom pom oću čeličnih zatega (sl 186). M ost se
gradio nepune četiri godine. U lukovim a m osta nalaze se cjevo­
vodi rafinerije nafte u U rin ju i petrokem ijskog k o m binata u
O m išlju na K rk u te naftovod i vodovod; opterećenje tim cjevo­
vodim a od 3,5 t/m 2 prem ašuje opterećenje od prom etnih vozila
na kolovozu.
Sl. 186. Gradnja luka Titova mosta pomoću če­
ličnih zatega
Gredni mostovi. P ronalazak portlandskog cem enta (v. Ce­
ment, T E 2, str. 585) i M onierovi patenti (1867— 1870) načinili su
revoluciju u graditeljstvu i m ostogradnji; pronađen je arm irani
beton (v. Armirani beton, T E I , str. 387; v. Armiranobetonske
konstrukcije, ТЕД, str. 403). Stvorena je baza za gradnju pločastih
i grednih betonskih m ostova. Beton i arm irani beton zajedno
s čelikom istisnuli su kam ene svođene mostove. U m jesto njih
grade se betonski, te arm iranobetonski svođeni i gredni mostovi.
 MOSTOVI, MASIVNI
SI. 187. Armiranobetonski most preko Ourthe u Liègeu (suvremena fotografija)
Armirani beton. Već je izm eđu 1887. i 1891. godine poduzeće
W ay ss i Freytag iz N jem ačke sagradilo više od 300 svođenih
betonskih m ostova do raspona od 40 m.
F. H ennebique je. 1905. godine u Belgiji sagradio gredni
arm iranobetonski m ost preko rijeke O u rth e rasp o n a 54 m. O d
SI. 188. Most La Fayette u Parizu
SI. 189. Cestovni most kod Hervala u Brazilu
SI. 190. Novi most Waterloo preko Temze u Londonu
TE VIII, 45
705
početka XX st. pa do drugoga svjetskog ra ta era je arm ira-
nobetonskih mostova. U statičkom pogledu bile su to proste
grede, k ontinuirane grede, G erberovi nosači, nosači s prepustim a
i protuutezim a, V ierendel-nosači i okviri. G lavni su nosači bili
najviše punostjeni, no bilo je i rešetkastih nosača. G odine
1928. izgrađen je preko željezničkih kolosijeka zanim ljiv m ost
L a Fayette u P arizu (si. 188). G lavni su nosači arm iranobe-
tonske rom bičaste rešetke s dolje smještenim kolnikom . R asponi
nosača iznose, radi kosine, 76,85 i 71,87 m. U Brazilu je (1930)
kod grada H ervala izgrađen d o tad a najveći punostjeni gredni
m ost raspona 68,5 m (si. 189). Tu je prvi put prim ijenjena slo­
b o d n a gradnja (Freivorbau), koja je došla do punog zam aha tek s
prednapregnutim m ostovim a. N ajvredniji je m ost onog vre­
m ena k ontinuirane konstrukcije s rasponim a od 70,7 m most
W aterloo preko Temze u L ondonu, izgrađen 1939. (si. 190).
A rm iranobetonske m ostove rano je prihvatila i željeznica.
Z bog pom anjkanja građevne visine često su se prim jenjivali
m ostovi s upuštenim kolnikom .
Vrlo lijep i originalan je most preko K orane u Slunju,
1958. (si. 191). P reko kanala D onzère (Francuska) sagrađen je
si. 191. Most preko Korane u Slunju (projektant K. Tonković)
706 MOSTOVI, MASIVNI
1952. godine gredni m ost najvećeg raspona (sl. 192). Sustav je
k on tinuirana greda preko 3 polja (raspona * 78,5 + 100,0 +
+ 78,5m), s aktiviranim zglobom u sredini središnjeg polja. P o ­
prečni presjek sastoji se od 4 sandučasta nosača povezana
m eđusobno poprečnim rešetkastim spregam a na razm aku od
l i m . Sva 4 nosača beto n iran a su postupno pom oću iste lagane
čelične skele na kojoj je bila obješena oplata.

Sl. 194. Cestovni most preko Rajne u Wormsu

Sl. 192. Cestovni most preko kanala Donzère (Francuska)
izgrađen je još veći most u K oblenzu istog tipa, raspona
101 + 1 1 4 + 123 m.
Prednapregnuti beton. U prednapregnutom se betonu p o ­
Zanim ljiv željeznički most (sl. 195) od prednapregnutog
moću kabela ili čeličnih šipki visoke čvrstoće daje vlačnoj
beto n a izgrađen je, bez skele u rijeci, kod m jesta Voulte sur
zoni presjeka toliki tlačni prednapon da se ni djelovanjem
R hône u F rancuskoj (1955). Nosivi sustav im à 5 dvozglobnih
svih opterećenja ne pojavljuju vlačna naprezanja. To se naziva
okvira raspona 56 m. U poprečnom presjeku je sandučast sa
punim prednaprezanjem . Ekonom ičnije je, m eđutim , ograničeno
prednaprezanje, kad se dopuštaju u dijelu presjeka vlačna 3 kom ore.
naprezanja, koja preuzim a obična m eka arm atura. U kvalita­
tivnom pogledu ograničeno prednaprezanje ne zaostaje za p u ­
nim, čak im a i neke prednosti. R azdoblje n akon drugoga
svjetskog rata moglo bi se nazvati razdobljem prednapregnu-
tih betonskih m ostova, je r se 90% od svih srednjih i velikih
m ostova gradi danas od prednapregnutog betona. A rm irani se
beton upotrebljava za raspone od 15m , iako se i ta d a često
gradi od prednapregnutog betona. Prednost je prednapregnu­
tog betona u m nogo m anjim visinam a konstrukcija, pa prem a
tom e i u m nogo m anjem obujm u beto n a i m anjoj težini
arm ature po jedinici površine mosta.
Prvi željeznički most od prednapregnutog b eto n a im a ras­
pon od 20 m. Freyssinet gradi (1941) m ost preko M arne u
Luzancyju (sl. 193). T o je dvozglobni okvirni m ost raspona
55 m. Visina nosača u sredini iznosi 1,28 m (to je //43, gdje je
/ raspon mosta). M ost se sastoji od m ontažnih elem enata koji
su počevši od upo rn jak a sastavljeni prem a konzolnom pos­
tupku, dok je srednji duljine 40 m sastavljen na obali, te u g ra­
đen pom oću dizalica. To je prvi most prednapregnut u tri
smjera.

Sl. 195. Željeznički most preko Rhône kod Voulte sur Rhône (Francuska)

U to do b a gradi se više elegantnih i vitkih nadvožnjaka

i nath o d n ik a (sl. 196).
R asponi m ostova od prednapregnutog betona u stalnom su
porastu. K od sela Savines (Francuska) izgrađen je (1959)
balansnim postupkom m ost od prednapregnutog betona raspona

Sl. 193. Most preko Marne u Luzancyju (Francuska)

N eposredno poslije rata, kad su m nogi m ostovi bili p o ru ­

šeni, gradi se u Francuskoj većina m ostova od prednapregnutog
betona. To su bili uglavnom m ostovi m ontažnog i polu m on­
tažnog tipa, izgrađeni kao ploče ili gredni' m ostovi sastavljeni
od nosača u obliku slova I.
Širenje upotrebe prednapregnutog beto n a za gradnju velikih
raspona započinje (1953) s m ostom u W orm su (sl. 194),
raspon 1 0 2 + 1 1 4 + 104 m. O vo je prvi veliki gredni m ost iz­
veden balansnim postupkom , bez fiksnih skela. G odine 1954.
 MOSTOVI, MASIVNI
SI. 197. Most kod Savinesa (Francuska)
38,5 -F 11 X 77 + 38,5 m (si. 197). Poprečni presjek sastoji se od
jedne kom ore širine 5 m. Visina nosača je prom jenljiva i iznosi
od 1,15-·-4,15 m. Svako polje osim krajnjih im a zglob u sredini
za preuzim anje transverzalne sile.
U Venezueli je izgrađen u rekordnom vrem enu (40 mjeseci,
1959— 1960) m ost preko zaljeva M aracaibo, duljine 8 km (si.
SI. 198. Cestovni most preko zaljeva Maracaibo (Venezuela)
SI. 199. M ost preko Parane (K olum bija)
198). Z načajka je toga m osta prim jena m nogih m ontažnih ele­
m enata. Rasponi u m iznose: 22,6 + 2 х 46,6 -F 65,8 -F 15 x
X 85 + 160 + 5 x 235 + 160 + 11 x 85 4- 65,8 + 77 x 46,6 +
-F 20 x 36,6. U statičkom pogledu pet plovnih polja izvedeni
su kao ovješeni sustavi s obješenom izostatičkom roštiljnom
konstrukcijom . P olja raspona od 85 m stolni su konzolni su­
stavi, također s obješenom roštiljnom konstrukcijom . O stala
polja su roštiljne izostatičke konstrukcije po 4 m ontažna glavna
nosača u poprečnom presjeku.
M ost preko P aran e u K olum biji (si. 199) osobito je inte­
resantan, jer je to svojedobno (građen 1969— 1973) bio re­
kordni raspon i jer je to prvi ovješeni prednapregnuti most
izgrađen s gotovim segmentima.
N a putu Novi Sad— Tem erin izgrađen je (1962) preko kanala
D unav-T isa-D unav most od prednapregnutog beto n a raspona
39 + 65 + 39 m (si. 200).
SI. 200. Most preko kanala Dunav-Tisa-Dunav na cesti Novi Sad—Temerin
SI. 201. Most preko rijeke Caroni (Venezuela)
SI. 202. Most preko rijeke Medway kod Rochestera (Velika Britanija)
P reko rijeke C aroni (Venezuela) načinjen je^m ost od pred­
napregnutog beto n a raspona 55,5 + 90 -F 55,5 m (si. 201). Z na­
čajka je toga m osta da je to p ro to tip m osta, koji je izveden
u lam elam a iza upornjaka, a lam ele su nakon izradbe poste­
peno uguravane u raspone. T akav se postupak k atk ad a prim ­
jenjuje pri gradnji čeličnih m ostova. N osiva konstrukcija je
prethodno utegnuta ravnim uzdužnim kabelima. Radi sm anjenja
m om enata m ontiran je na početku konstrukcije čelični rešet­
kasti kljun. P okazalo se da je to vrlo ekonom ična izvedba.
708 MOSTOVI, MASIVNI
Cestovni most preko rijeke M edw ay kod R ochestera (En­
gleska) od prednapregnutog betona dug je 1018 m (sl. 202).
R asponi su središnje nosive konstrukcije 95,3 + 152,4 4- 95,3 m,
dok rasponi vijadukta na prilaznim ram pam a iznose 30,5···
•••41,2m. Poprečni presjek središnjeg dijela m osta sastoji se od
dva m eđusobno odvojena sanduka po tri kom ore. Iznad ležaja
sanduk je visok 10,82 m, a na krajevim a 2,74 m. Prilazni vija-
dukti sastoje se od izostatičnih roštiljnih konstrukcija s m on­
tažnim glavnim nosačim a. Središnji dio izveden je balansnim
postupkom (sl. 203), a m ontaža nosača v ijadukata pom oću
čelične lansirne rešetke.

Sl. 206. Most preko Seine u Choisy le Roi kod Pariza

P reko m orskog rukavca O osterschelde (Nizozem ska) izgra­

đen je 1966. godine cestovni most duljine 5 0 2 2 m sa 50 raspona
po 95 m (sl. 207). O dlikuje se racionalnom gradnjom i pri­
mjenom m ontažnih elem enata. M ost se sastoji od 7 osnovnih

Sl. 203. Balansni postupak gradnje mosta preko rijeke Medway (sl. 202)

M ost preko R ajne u Bendorfu (sl. 204) bio je više od 10

godina most s najvećim rasponom u svijetu. Izveden je od
prednapregnutog betona, balansnim p ostupkom (sl. 205), s la­
m elam a duljine 7 m, betoniranim na gradilištu. Središnji dio
im a raspone 71 -I- 208 + 71 m. R adi sm anjenja m om enata izve­
deni su privrem eni jarm ovi na zapadnom dijelu, a pom oćni Sl. 207. Cestovni most preko rukavca Oosterschelde (Nizozemska)
kabeli s pilonim a na istočnom dijelu.

Sl. 204. Most preko Rajne kod Bendorfa

Sl. 208. Osnovni segmenti mostd Oosterschelde (sl. 207)

Sl. 205. Balansni postupak gradnje mosta kod Bendorfa

M ost preko Seine u Choisy le Roi (1965) zanim ljiv je po

tom e što je, drugi put poslije Freyssinetovih m ostova preko
rijeke M arne, izgrađena nosiva konstrukcija postupkom s g o to ­
vim segm entim a (sl. 206). Presjek nosive konstrukcije J e san- Sl. 209. Balansni postupak gradnje mosta Oosterschelde (sl. 207) s lansirnom
dučast. rešetkom
 MOSTOVI, MASIVNI 709

elem enata, od čega 4 otpadaju na nosivu konstrukciju (A, B, oslonjena na osm erokutne šuplje arm iranobetonske stupove vi­
С i D) i 3 na stupove (si. 208). Elem ent iznad stupa težak sine do 100 m. V ijadukt im a devet polja po 37,5 m. Poprečna
je 6 0 0 1. Poprečni presjek je sandučast. U statičkom pogledu dilatacijska spojnica nalazi se sam o ll ,6 m od stupa u sre­
to je konzolni sustav sa zglobom u sredini. Temeljen je na dišnjem polju, tj. na m jestu gdje je m om ent jed n ak nuli.
velikim betonskim bunarim a prom jera 4,25 m, duljine 3 0 --5 0 m .
Elem enti su m ontirani pom oću čelične rešetke i dizalice nosi­
vosti 6 0 0 1 (si. 209).
N a auto-cestam a Italije izvedeno je m nogo vijadukata i
m ostova. U početku se radi jednostavnosti davala prednost
izostatičnim roštiljnim sustavim a s m ontažnim glavnim nosa­
čim a za mostove m anjih i srednjih raspona. N a takvim m osto­
vim a kolnik nije kontinuiran, već je prekidan prijelaznim k on­
strukcijam a, što je bilo nepovoljno i za vožnju i za prijelazne
konstrukcije. Zbog toga su se počele prim jenjivati kontinuirane
nosive konstrukcije. Za veće raspone, otprilike 100 m, kad se
gradilo balansnim postupkom , prim jenjivali su se često konzolni
sustavi koji u sredini polja im aju zglob za prijenos poprečne
sile. Tipičan je prim jer takve konstrukcije vijadukt preko doline
potoka Sori (si. 210). Razm aci su stupova 30,8 + 31,6 +
+ 2 x 100 + 65 m. K onzole i stupovi sandučastog su presjeka,
a konzole su prom jenljive visine. K onzole su izgrađene b a ­
lansnim postupkom , a m ontažni nosači ubačenih polja ugrađeni
su pom oću čelične lansirne rešetke.
V ijadukt preko doline Elz kod K oblenza (SR N jemačka),
duljine 379 m, širine 30 m, izgrađen je konzolnim postupkom ,
idući od jednog kraja prem a drugom e (si. 211). N osiva je ko n ­
strukcija ploča u obliku gljive od prednapregnutog betona, SI. 210. Vijadukt preko potoka Sori (Italija)

SI. 212. M ost preko N eretve kod R ogotina

 710 MOSTOVI, MASIVNI
Preko rijeke N eretve kod R ogotina izgrađen je 1966. most
od prednapregnutog beto n a (sl. 212). Središnji dio im a ras­
pone 55 4- 110 + 55 m. To je kon tin u iran a konstrukcija izvedena
prem a balansnom postupku. U k u p n a je duljina 413,8 m. P o p ­
rečni presjek je sandučast i sastoji se od dvije kom ore. Širina
je m osta 10,5 m. Riječni stupovi temeljeni su na kesonim a,
a ostali na B enoto pilotim a.
Izm eđu o to k a O léron i k opna (Francuska) izgrađen je 1966.
god. cestovni m ost duljine 2 8 6 2 m (sl. 213). Im ade 46 raspona:

Sl. 213. Montaža gotovih elemenata na mostu između otoka Oléron i kopna
(Francuska)
Sl. 214. Most preko Pive kod Šćepan Polja

Sl. 215. Konzolni postupak gradnje mosta .

kod Šćepan Polja (sl. 214)

28,8 + 7 х 39,5 + 59,3 + 26 х 79 + 59 + 9 х 39,5 + 28,8 m,

a širok je 10,6 m. N osiva konstrukcija je od prednapregnutog
betona, izvedena balansnim p ostupkom s m ontažnim segm en­
tim a slijepljenim jedni uz druge. M ontaža segm enata izvedena je
pom oću čelične rešetkaste skele (sl. 213).
M ost preko rijeke Pive kod Šćepan P olja ima raspone
15 + 122 + 15 m (sl. 214). Izveden je od prednapregnutog betona
konzolnim postupkom (sl. 215). P rek o zaljeva Bistrina kod
Stona načinjen je m ost od prednapregnutog b eto n a polum on-
tažnog tipa (sl. 216). D olinu p o to k a Bisagno, na auto-cesti Sl. 216. Most preko zaljeva Bistrina na Jadranskoj magistrali (projektant
G enova— Sestri Levante, prelazi vijadukt duljine 600 m (sl. 217). K. Šavor)
 MOSTOVI, MASIVNI 711

SI. 221. Gradnja vijadukta preko doline Siegtal (si. 220)

i ·» 2 U' 'IV “ 'Ei Središnji dio im a raspon 70 + 3 х 116 + 68,7 m. U sredinam a

SI. 218. Shema građenja mosta preko doline Nusle (si. 219)
velikih raspona (116m ) izvedeni su zglobovi radi prijenosa
transverzalne sile. Poprečni presjek je sandučast prom jenljive
visine. Stupovi su tak o đ er sandučastog konstantnog presjeka.
Temeljenje stupova i up o rn jak a je izvršeno b unarim a i bušenim
pilotim a. U P ragu preko doline N usle izgrađen je 1970. god.
vrlo zanimljiv i lijep most za cestovni i gradsko-željeznički
prom et (si. 219). Presjek nosive konstrukcije je sandučast,
k onstantne visine 6,42 m. N a gornjoj površini odvija se ces­
tovni, a u n u tar sanduka željeznički prom et. D ug je 485 m, a
širok 26,7 m. Rasponi iznose: 68,3 -f 3 x 115,5 + 68,3 m. Srednja
stupišta im aju p o četiri blago nagnuta stupa p ravokutnog

.. mь * г
f l M :! V ír, ·**
SÍ. 219. Most preko doline Nusle u Pragu

: ni
SL 220. Vijadukt preko doline Siegtal na auto-cesti Dortmund— Giessen
(SR Njemačka)
712 MOSTOVI, MASIVNI
presjeka. Stupovi su temeljeni na bušenim pilotim a. K rajnji
otvori izvedeni su na skeli, a ostali balansnim postupkom (sl.
218). N osiva je konstrukcija utegnuta sa 24 kabela. G odine
1969. dovršen je vijadukt preko doline Siegtal. N alazi se na
auto-cesti D ortm u n d — Giessen. D ugačak je 1050 m i im a raspone
63 + 75 + 90 + 4 ж 105 + 96 + 90 4- 81 + 71 + 64 m (sl. 220).
P olum jer horizontalne krivine iznosi 14 0 0 m . N osiva k o n stru k ­
cija im a sandučast presjek s jed n o m ćelijom ; statički sustav
je kontinuiran nosač preko 12 nejednakih polja. Stupovi su
šuplji, temeljeni na stijeni; izgrađeni su kliznom oplatom . N o ­
siva konstrukcija načinjena je pom oću čelične skele duljine
135 m. N jezina izradba počinje kod jednoga, a završava kod
drugog upornjaka. Lamele duljine 10 m betoniraju se naprijed
i natrag od stupa, na principu vage, dok se lam ela s jedne
strane ne spoji s postojećim dijelom, a s druge strane ne
izbetonira do sredine polja (sL 221). T ad a se čelična k o n stru k ­
cija pomiče za jed n o polje dalje i po stu p ak se ponavlja.
P reko D unava kod Beške izgrađen je m ost od prednapreg­
nutog betona duljine 2 3 0 0 m (sl. 222). Središnji dio raspona
Sl. 222. Most preko Dunava kod Beške (projektant B. Žeželj)
105 + 210 + 105 m izgrađen je balansnim postupkom , dok su
prilazne ram pe od m ontažnih nosača građene pom oću čelične
lansirne rešetke. Poprečni presjek središnjeg dijela je sandučast,
jednoćelijski, prom jenljive visine, dok su ram pe izvedene s izo-
statičkim roštiljim a sastavljenim od m ontažnih nosača raspona
30 m. M ost B rotonne (Francuska) prelazi rijeku Seinu i dug je
1280 m. Sastoji se od središnjeg dijela i dva prilazna vijadukta
(sl. 223). Središnji dio je ovješeni m ost s Jcolovoznom k o n stru k ­
cijom od prednapregnutog betona. Taj dio im a raspone
Sl. 223. Ovješeni most Brotonne preko Seine
143,5 + 320 + 143,5 m. N osač je sandučastog presjeka s nag­
nutim hrptovim a, koji su također vertikalno prednapregnuti.
K onstantne je visine (8,97 m) i širine (19,2m) (sl. 224). Predna-
pregnut je trodim enzionalno, izveden balansnim postupkom ,
počevši od pilona. FIrptovi su načinjeni iz gotovih elemenata.
Pilon je izveden od arm iranog betona pom oću klizne oplate.
N jegova je visina iznad kolnika 70 m, a cijela visina 120 m.
Kabeli su u srednjoj vertikalnoj ravnini. U kupno ima 4 х 21
kabel. K abeli su izrađeni od 39· -60 žica, zaštićeni su cijevima
koje su injektirane cem entnim m ortom . Temeljenje je izvedeno
na bunarim a, a stupovi s kliznom oplatom . M eđu ovješenim
m ostovim a B rotonne im a za sada najveći raspon. G rađenje
m osta trajalo je 3 godine (1974— 1977).
Sl. 225. Cestovni most koji spaja otok Öland s kopnom (Švedska)
Izm eđu k opna (Švedska) i o to k a Ö land izgrađen je (1968—
— 1977) najdulji evropski most (6070 m). R asponi iznose
23 X 34,57 + 65 + 6 X 130 + 65 + 124 х 35,12 m (sl. 225). Ve­
liki rasponi izgrađeni su balansnim postupkom , a mali pomoću
posebne čelične skele. M ost je širok 3 + 7 + 3 = 13 m.
Izm eđu U rugvaja i Argentine preko rijeke U ruguay izgra­
đen je cestovni most duljine 3 4 0 8 m (sl. 226). D a se osigura
navigacijski gabarit (200 х 40 m), središnji raspon iznosi 220 m,
Sl. 226. Most između Urugvaja i Argentine preko rijeke Uruguay
ostali su rasponi od 70, 55,5 i 41 m. Središnji dio sastoji se
od dva konzolna nosača duljine 2 х 90 m, izm eđu kojih je
obješena izostatička roštiljna konstrukcija raspona 39,3 m. Sre­
dišnji stupovi su temeljeni na bunarim a, a ostali na bušenim
pilotim a. K onzolni nosači izvedeni su balansnim postupkom ,
a ostali su m ontirani pom oću plovnih dizalica ili pom oću
dizalica postavljenih na suhom.
M ost preko kanala Alsace u O ttm arsheim u zanimljiv je po
tom e što je u srednjem dijelu velikih raspona upotrijebljen
lagani beton (sl. 227) d a bi se smanjili mom enti. U k u pna je
duljina 429,6 m, a korisna širina 2 х 9,75 m. Sastoji se od dvije
sandučaste konstrukcije prom jenljive visine 3- -9m . Temelji leže
na bušenim pilotim a prom jera 170 i 200 cm. M ost je izgra­
đen balansnim postupkom s gotovim elementima.
Balansni postupak našao je široku prim jenu u Jap an u gdje
je tako izgrađeno oko 150 mostova. M ost U rado, širok samo
8,5 m, s rasponom od c230 m (sl. 228) bio je neko vrijeme
najdulji m ost u Japanu. Poslije je izgrađen most od predna­
pregnutog b etona preko jezera H am ana (sl. 229) sa središnjim
rasponom od 240 m. U k u p n a je duljina 630 m s rasponim a
55 + 140 + 240 + 140 + 55 m. U sredini središnjeg raspona p o ­
stoji zglob.
 MOSTOVI, MASIVNI
53,00 171,87
9,75
2%
J iL
^ IbZÎL
Sl. 227. Most preko kanala Alsace u Ottmarsheimu
P reko rijeke Colum bije (SAD) izgrađen je ovješeni most
s kolovoznom konstrukcijom od prednapregnutog b etona (sl.
230). M ost je dug 762,91 m s rasponim a središnjeg dijela
123,9 + 299,0 + 123,9 m. Presjek se sastoji od dva tro k u tasta
sanduka m eđusobno vezana poprečnim nosačim a na razm aku
od 2,13 m i kolovoznom pločom. M ost je širok 24,33 m. Če­
lični kabeli zaštićeni su cijevima od polietilena koje su injek-
Sl. 228. Most Urado u Japanu
Sl. 229. M ost preko jezera H am ana u Japanu
713
429,57
23,23 143,97 37,50
f* H* +*-----1------ И
9,75
Л ___ É
h
Sl. 230. Most preko' rijeke Columbije (SAD)
tirane cem entnim m ortom . Piloni, visoki 76 m, građeni su u
kliznoj oplati. K olovozna konstrukcija, načinjena od gotovih
elem enata duljine 8,23 m i težine 2 7 0 1, postavljena je balansnim
postupkom sim etrično od pilona na obje strane.
L IT .: E. Bittner, M omententafeln und Einflussflächen für Kreutzweise
bewehrte Eisenbetonplatten. Springer, Wien 1938. — C. Massonet, M ethode
de calcul des ponts à poutres multiples tenant compte de leur résistance
à la torsion. Int. Association for Bridge and Structural Engineering, Zürich
21950. — H. Olsen, F. Reinitzhuber, D ie zweiseitig gelagerte Platte, Bd. 1.
und 2. W. Ernst & Sohn, Berlin-M ünchen 1950. — H . Homberg, W. R.
M arx, Schiefe Stäbe und Platten. Werner, D üsseldorf 1958. — N . J . Poli-
vanov, Armirano betonski gradski i drumski mostovi (prijevod). Građevinska
knjiga, Beograd 1959. — M . Trojanović, Betonski mostovi. Naučna knjiga,
Beograd: I dio, 1961; II dio, 1964. — K . Stiglat, Rechteckige und schiefe
Platten mit Randbalken. W. Ernst & Sohn, Berlin-M ünchen 1962. — H.
Rüsch, Berechnungstafeln für rechteckige Fahrbahnplatten von Strassen-
brücken. W. Ernst & Sohn, Berlin-München 1965. — W. Vreden, Neues
allgemeines Berechnungsverfahren beliebig gelagerter gekrümmter Träger.
W. Ernst & Sohn, Berlin-M ünchen 1966. — R. Dabrowski, Gekrümmte
dünnwandige Träger. Springer, Berlin-Heidelberg-New York 1968. — G.
Rakowski, R. Solecki, Gekrümmte Stäbe. Werner, Düsseldorf 1968. — M .
Trojanović, M ostovi od armiranog i prednapregnutog betona. Univerzitet u
Beogradu, Beograd 1968. — W. Koch, Brückenbau, Teil 2: Massiv-Brücken.
Werner, D üsseldorf 1971. — R. E. ■Rozve, Concrete Bridge design. Applied
Science Publisher, Essex 31972. — 5. Grasshoff, EinflussflächenTür Platten­
schnittsmomente zweisteiger Plattenbalkenbrücken. Werner, Düsserdorf 1973.
— H. Homberg, Platten mit zwei Stegen. Springer, Berlin-Heildelberg-New
York 1973. — Λί. Trojanović, Sävremeni mostovi od armiranog i predna­
pregnutog betona. Univerzitet u Beogradu, Beograd 1974. — K . Tonković,
Masivni mostovi. Školska knjiga, Zagreb 1977. — p. Leonhardt, Vorlesungen
über Massivbau, 6. Teil: Grundlagen des Massivbrückenbaues. Springer,
Berlin-Heidelberg-New York 1979.
K. Šavor