Proraun i

konstruiranje
mostova prema EN
1998-2
EC8-2 MOSTOVI

Ova norma poziva se i na druge Eurokodove, a

osobito na EN 1998-1, kao na primjer, za
odreivanje seizmikog djelovanja. Meutim,
zbog posebnosti seizmiki otpornih mostova u
odnosu na zgrade i inenjerske konstrukcije, sva
ostala poglavlja ovog dijela Eurokoda 8 nisu
direktno povezana s EN 1998-1, iako se mnoge
odredbe te bazne norme direktno primjenjuju.

Ovaj dio EN 1998 sadri posebne zahtjeve na

svojstva, kriterije kakvoe i pravila primjene koja
se rabe pri projektiranju seizmiki otpornih
mostova.
EC8-2 MOSTOVI

Kod mostova seizmiko djelovanje najee se

prihvaa stupovima, koji se, zbog toga, grade od
armiranog betona te im se pridaje velika panja
pri proraunu i konstruiranju. Leaji su u mnogo
primjera znaajni dio seizmiki otpornih mostova i
stoga ih valja odgovarajue tretirati. Jednako se
tako treba odnositi prema napravama za
seizmiku izolaciju.
EC8-2 MOSTOVI

Mostovi se svrstavaju u razrede prema vanosti,

posljedicama sloma na ivot ljudi, njihovom
udjelu u odravanju prometa, osobito neposredno
nakon potresa i gospodarskim posljedicama.

N: Razredi mostova prema vanosti daju se DD.

Ovom normom predlau se tri razreda vanosti:
EC8-2 MOSTOVI

1. Razred vanosti II (srednja vanost) obuhvaa

mostove na cestama i eljeznikim prugama, osim
onih navedenih u nastavku.
2. Razred vanosti III obuhvaa mostove od velike
vanosti za odvijanje prometa, osobito neposredno
nakon potresa, mostove kojih slom stvara velik broj
potekoa i one kojima je raunska uporaba vea od
normalno zahtjevane.
3. Razred vanosti I (nii od srednjeg) obuhvaa
mostove:
- koji nisu kritini za promet
- kojima usvojeni premaaj PNCR u 50 godina za
raunsko seizmiko djelovanje ili standardni vijek
uporabe od 50 godina, gospodarski nisu opravdani.
EC8-2 MOSTOVI

Razredi vanosti svrstane preko razliitih

koeficijenata vanosti I dani su u EN 1998-1 od
2004. godine [2].

Faktor vanosti I = 1,0 pridruen seizmikom

djelovanju ima povratni period dan u EN 1998-
1 iz 2004. godine.

N: Faktori vanosti daju se DD. Ovom normom

predlae se za I =0,85 za mostove razreda
vanosti I i I = 1,3 za one razreda III.
Zadovoljenje kriterija
- Openito

Usvajanjem osnovnog zahtjeva: "Do ruenja

graevine ne smije doi", proraunom se
pokrivaju i neki drugi kriteriji, kao na primjer,
indirektno minimiziranje oteenja te osnovni
zahtjevi dani u toki 2.2, a takoer i kriteriji ovisni
o ponaanju mosta pod seizmikom situacijom
djelovanja. Ponaanje moe biti odabrano u
skladu s tokom 2.2.
Zadovoljenje kriterija
- Predvieno seizmiko ponaanje

Mostove valja proraunati da se ponaaju, pod

raunskom seizmikom situacijom djelovanja,
duktilno ili ogranieno duktilno, u biti elastino,
ovisno o seizminosti gradilita, prilagodljivosti
seizmike izolacije proraunu ili nekim prisilama
koje mogu prevladati. Duktilno ili ogranieno
duktilno ponaanje je karakteristika globalnog
odnosa sila-pomak konstrukcije, shematski
prikazan na slici 2.1. (tablica 4.1).
Zadovoljenje kriterija
- Duktilno ponaanje

U podrujima umjerene i visoke seizminosti, obino se

preferira proraun mostova s duktilnim ponaanjem,
zbog gospodarskog i sigurnosnog gledita. To se
obrazlae sposobnou takvih konstrukcija za
disipaciju znaajne koliine unesene energije, pod
snanim potresom. Zbog toga potrebno je predvidjeti
konfiguraciju formiranja plastinih zglobova ili
uporabu izolirajuih naprava u skladu s poglavljem 7.

Mostove s duktilnim ponaanjem valja tako proraunati

da sustav prede u poeljan mehanizam sloma. Kod
mostova plastini zglobovi se obino formiraju u
stupovima, edie dieluiu kao primarni elementi u
disipaciii energije.
Zadovoljenje kriterija

Zbog praktinih razloga, mjesta plastinih zglobova

valja odabrati tako da budu pristupani pregledu i
popravcima.

Kolnika konstrukcije treba ostati unutar elastinog

ponaanja. Meutim, oblikovanje plastinih
zglobova doputa se u kontinuiranim, fleksijski
duktilnim
Zadovoljenje kriterija

Simboli:
q-Faktor ponaanja
lE-Idealno elastino
E-U biti elastino
LD-Ogranieno duktilno
D-Duktilno
Zadovoljenje kriterija

Plastine zglobove nije preporuljivo predviati u

armiranobetonskim elementima gdje je prisutna
uzduna sila, bezdimenzijske vrijednosti k>0,6.

Ova norma ne sadri pravila za osiguranje duktilnosti

prednapetih elemenata, pa se predlae takove
nosae zatititi od oblikovanja plastinih zglobova,
pod raunskom seizmikom situacijom djelovanja.

Oblikovanje plastinih zglobova nije neophodno

predviati u svim stupovima mosta. Meutim,
optimalno je osigurati simultano plastificiranje
kritinih podruja u to veem broju stupova
mosta.
Zadovoljenje kriterija

N: Deformacije mostova, poduprtih iskljuivo preko

jednostavnih elastomernih leaja, niske priguljivosti,
su prevladavajui elastine, pa nije primjereno
forsirati duktilno ponaanje.

Dijagram sila-pomak treba pokazivati znaajno

poputanje (dio dijagrama je preteito horizontalan),
a kod poslijednjih pet ciklusa, opetovanog
deformiranja, osigurati poeljnu histerezu, odnosno
znaajnu disipaciju energije.

Podupirujui elementi (stupovi, upornjaci), spojeni s

kolnikom preko pominih ili fleksibilnih naprava
(klizni leaji ili fleksibilni elastomerni leaji) trebaju,
openito, ostati u elastinom podruju deformiranja.
Zadovoljenje kriterija
- Ogranieno duktilno ponaanje

Konstrukcije s ogranienim duktilnim ponaanjem, ne

trebaju sadravati podruja poputanja, sa
znaajnom redukcijom seizmike krutosti, pod
seizmikom situacijom djelovanja. Kod
karakteristinog dijagrama sila-pomak ne zahtjeva se
postojanje priblino horizontalnog poteza koji opisuje
poputanje. Meutim, otklon od idealno elastinog
ponaanja osigurava neto disipacije energija. To je
sluaj koji odgovara faktoru ponaanja q1,5.

N: Vrijednosti za q razine 1q<1,5, uglavnom se

pripisuje prirodna razlika izmeu raunske i
vjerojatne vrstoe, pod raunskom seizmikom
situacijom djelovanja.
Zadovoljenje kriterija
- Ogranieno duktilno ponaanje

Za mostove gdje seizmiki odziv moe biti

dominantan kod visokih modova (ovjeeni
mostovi) ili gdje je nepouzdano armiranje
plastinog zgloba za duktilno ponaanje (velika
uzduna sila ili niski posmini omjer), predlae se
faktor ponaanja q=1,0, skladno elastinom
ponaanju.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera otpora (nosivosti)

Podruje plastinih zglobova, duktilnih mostova,

valja provjeriti na nosivost pri savijanju, a na
poprene sile, osim u plastinom zglobu, i izvan
njega, prema kapacitetu nosivosti (poveanoj
nosivosti na savijanje u kritinom podruju).

Sve presjeke mostova, predvienih za ogranieno

duktilno ponaanje, valja provjeriti na
odgovarajuu nosivost pod seizmikom situacijom
djelovanja.
Zadovoljenje kriterija
- Proraun prema kapacitetu nosivosti

Za mostove s duktilnim ponaanjem, proraun

prema fleksijskom kapacitetu nosivosti u podruju
plastinog zgloba (Kapacitativni proraun), valja
rabiti za osiguranje usvojenog redosljeda
obstanka nosivosti za razliite konstrukcijske
elemente.

To osiguranje znai armiranje plastinog zgloba tako

da se izbjegne krhki slom preko betona.
Zadovoljenje kriterija
- Proraun prema kapacitetu nosivosti

Ovo se postie proraunom elementa tako da beton

ostane u podruju elastinog deformiranja dok
naprezanje u eliku ne
dostigne granicu poputanja, to je uvjet za
duktilno ponaanje.

Uinak takvog prorauna se postie preko

poveanog momenta nosivosti u podruju svih
zglobova sadranih u mehanizmu sloma sustava.

Za mostove ograniene duktilnosti, primjena

kapacitativnog prorauna nije potrebna.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Armiranjem plastinih zglobova za odgovarajuu

duktilnost osigurava se potrebna ukupna
duktilnost konstrukcije.

Raunska vrijednost faktora duktilnosti konstrukcije,

odnosno faktora duktilnosti preko pomaka,
pripisuje se sustavu s jednim stupnjem slobode
koji ima elasto-plastini dijagram sila-pomak,
prikazan na slici 2.2. On predstavlja omjer
graninog pomaka du i onog kada elik, u
vlanom podruju, poputa dy, s obzirom na
sredite masa, odnosno d=du/dy.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Kada se rabi ekvivalentna linearna analiza, za

raunsku silu poputanja FRd, na linearnom
elastoplastinom dijagramu sila-pomak (crtkani
dijagram), uzeta je raunska vrijednost sile otpora
(nosivosti) sustava. Pomak koji odgovara
poputanju elika predstavlja razdjelnicu izmeu
elastine i plastine grane.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Simboli:
A - Raunski
B - Elastoplastini

Ukupni dijagram sila-pomak (monotono

optereenje)
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Simboli:
A - Monotono
optereenje
B - Peti ciklus
Ciklusi sila-pomak (armirani beton)
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Granini pomak du je definiran kao maksimalni

pomak, pri kojemu se uvjetuje slijedee:
- nema poetnog sloma armature za ovijanje
armiranobetonskog presjeka ili lokalnog izvijanja
uzdune armature u presjeku;
- nema pada sile otpora elika duktilnog elementa ili
nema premaaja pada od 20% granine nosive
sile za duktilni element

Konstrukcija treba biti sposobna izdrati najmanje 5

punih ciklusa deformiranja do graninog
pomaka.
Zadovoljenje kriterija
- Lokalna duktilnost u plastinom zglobu

Globalna duktilnost konstrukcije ovisi o raspoloivoj

mjesnoj duktilnosti u plastinim zglobovima.

Ova duktilnost moe se izraziti faktorom duktilnosti

preko zakrivljenosti poprenog presjeka:
=u/y
ili faktorom duktilnosti preko rotacije (okretanja)
tetive na kraju gdje se plastini zglob oblikuje:
= u / y = 1 + (u - y) /y = 1 + pu / y
Zadovoljenje kriterija
- Lokalna duktilnost u plastinom zglobu

Simboli:
PH - Plastini zglob

Slika 2.4 Rotacija tetive

Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki pomak

Kada se rabi ekvivalentna linearna analiza, krutost

svakog elementa treba biti odabrana u skladu s
njegovom sekantnom krutou, pod maksimalnim
izraunanim naprezanjem, izazvanim raunskim
seizmikim djelovanjem. Za elemente s plastinim
zglobom to odgovara sekantnoj krutosti kod
teoretske toke poputanja

Za proraun armiranobetonskih duktilnih mostova,

osim kod uporabe jako tone metode za njihovo
rjeavanje, djelotvornu fleksijsku krutost valja rabiti
u linearnoj analizi, statikoj ili dinamikoj, za
proraun seizmikog djelovanja, koja se odreuje
kako slijedi:
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki pomak

- za armiranobetonske stupove, dobivena vrijednost je na

osnovi sekantne krutosti kod teoretske toke poputanja;

Dijagrami moment-deformacija u plastinim zglobovima

Lijevo: Odnos moment-rotacija plastinog zgloba za
konstruktivni elik;
Desno: Odnos mement-zakrivljenost armiranobetonskog
presjeka.
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki
pomak

Kod prorauna mostova ograniene duktilnosti,

mogu se primjenjivati bilo koji od prethodna dva
pravila ili fleksijska krutost neraspucalog
betonskog presjeka za cijelu konstrukciju.

Duktilne i ogranieno duktilne mostove, valja

proraunavati sa znatnom redukcijom torzijske
krutosti armiranobetonskih kolnika, dobivenu za
neraspucali kolnik. Osim kod tonijeg prorauna,
slijedei dio torzijske krutosti neraspucalog
presjeka moe se rabiti:
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki pomak

- za otvorene presjeke ili ploe, torzijsku krutost valja

zanemariti;
- za prednapete sanduaste presjeke, uzima se 50%
krutosti neraspucalog presjeka;
- za armiranobetonske sanduaste presjeke, uzima se
30% krutosti neraspucalog presjeka.

Za duktilne i ogranieno duktilne mostove, pomak

dobiven primjenom analize u skladu s prethodnim,
valja pomnoiti omjerom a/b, gdje je "a" fleksijska
krutost elementa rabljena u analizi, a "b" vrijednost
fleksijske krutosti koja odgovara naprezanju
dobivenom analizom.
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki
pomak

Ako se linearna seizmika analiza, osnovana na

raunskom spektru odziva, u skladu s EN 1998-1,
primjeni, raunski seizmiki pomak dE treba izraziti
pomou pomaka dEe, kako slijedi:
dE = d dEe
gdje je:
- korekcijski faktor priguenja, dan u EN 1998-1,
odreen preko koeficijenta

Kada je pomak dEe dobiven linearnom elastinom

analizom, na osnovi elastinog spektra odziva, u
Zadovoljenje kriterija
- Povezivanje

Povezivanje podupiruih (stupovi i upornjaci) i

poduprtih (kolnika konstrukcija) elemenata valja
biti proraunano za osiguranje cjelovitosti mosta i
izbjegavanje padanja, pod ekstremnim
seizmikim pomacima.

Osim ako nije drugaije dano u ovoj normi, leajevi,

veze i naprave za pridranje, primjenjene za
osiguranje cjeline, valja proraunati po naelu
kapacitativnog dimenzioniranja.
Zadovoljenje kriterija
- Povezivanje

Kod projektiranja novih mostova valja predvidjeti

duljinu preklapanja (naljeganja) poduprtih i
podupiruih elemenata kod pokretnih spojeva, u
pravilu, za izbjegavanje padanja poduprtih
elemenata.

Kod postojeih mostova, prilikom ojaanja, kao

alternativa dostatnoj duljini naljeganja, valja
primjeniti sigurnosne veze (zatege) izmeu
nosaa i stupova.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Slobodno pomicanje nosivim elementima valja osigurati,

kako bi se zatitili od moguih oteenja. Slobodni
prostor treba prilagoditi ukupnom raunskom pomaku,
pod raunskom seizmikom situacijom dEe, odreenog
po izrazu:
dEe = dE + dG + 2 dT
(Pomake valja kombinirati s nepovoljnim predznakom)
gdje je:
dE - raunski seizmiki pomak
dG - pomak od dugotrajnog stalnog ili nazovistalnog
djelovanja (naknadno prednapinjanje, skupljanje i
puzanje armiranobetonskog kolnika)
dT - pomak zbog temperaturnih promjena
2 - kocficijent kombinacije za nazovistalno djelovanje.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Uinke drugog reda valja uzeti u obzir, kada su

znaajni, pri proraunu raunskog pomaka pod
seizmikom situacijom djelovanja.

Relativni raunski seizmiki pomak dE, izmeu dva

neovisna presjeka mosta moe biti odreen kao
drugi korjen iz sume kvadrata raunskih
seizmikih pomaka, izraunanih za svaki smjer.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Velike udarne sile, nastale kod nepredvienog

sudaranja dvaju glavnih konstrukcijskih elemenata,
valja sprijeiti uporabom duktilnosti/odbojnosti
elemenata ili pomou posebnih naprava za
apsorpciju energije (odbojnici). Takvi elementi trebaju
imati popustljivost najmanje jednaku ukupnom
raunskom pomaku, pod seizmikom kombinacijom
djelovanja dEd.

Detaljiranje nekritinih konstrukcijskih elemenata

(pokrov kliznog vora, zatitni zid upornjaka), za koje
se oekuje da e biti oteeni pod raunskom
seizmikom situacijom, treba biti takvo da se ostvari
prognozirani model oteenja i mogunost obnove.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Slobodan prostor treba biti prilagoen prihvaenim

dijelovima raunskog seizmikog pomaka i onih
od temperaturnih promjena, PE i PT, redosljedom,
a takoer za dugotrajne uinke skupljanja i
puzanja, tako da oteenja, u sluaju
estih potresa, budu izbjegnuta.
Koncept prorauna

Nain uvoenja seizmikog djelovanja u koncept

prorauna mostova je vrlo vaan, jednako i za sluaj
niske i srednje seizminosti.

U sluaju niske seizminosti, predviena vrsta

ponaanja, pod seimikom situacijom djelovanja,
treba biti definirana. Ako je odabrano ogranieno
duktilno ponaanje, u biti elastino,
pojednostavnjeni kriteriji mogu se primjenjivati.

Meutim, u sluaju srednje ili visoke seizminosti,

normalno je da se odabire duktilno ponaanje.
Duktilnost je uvjet za stvaranje pouzdanog
mehanizma sloma ili kod primjene seizmike
izolacije, naprava za disipaciju seizmike energije.
Koncept prorauna

Broj podupiruih elemenata (stupovi, upornjaci) koji

e prihvaati seizmike sile u uzdunom i
poprenom smjeru, treba biti odreen.

Openito, mostovi s kontinuiranom kolnikom

konstrukcijom bolje se ponaaju u seizmikim
uvjetima u odnosu na one s mnogo razdjelnica.
Koncept prorauna

Optimalno postelastino ponaanje se oekuje kod

mostova kod kojih je mogue, barem priblino,
istodobno otvaranje plastinih zglobova u, to
vie stupova. Meutim, broj stupova koji pruaju
otpor seizmikom djelovanju moe biti manji od
ukupnog broja stupova. To je sluaj kada se
predviaju klizni i fleksibilni leaji izmeu kolnika i
nekih stupova, u uzdunom smjeru, zbog
redukcije naprezanja izazvanog sprijeenou
slobodnog deformiranja kolnika zbog
tempetaturnih promjena, skupljanja i drugih
neseizmikih aktivnosti.
Koncept prorauna

Izjednaenost (balansiranje) valja odravati izmeu

nosivosti i zahtjevane fleksibilnosti horizontalnog
podupiranja. Visoka fleksibilnost reducira veliinu
poprene sile, nastale od seizmikog djelovanja, ali
poveava pomicanje u vorovima i kliznim leajima,
to moe voditi velikim uincima drugog reda.

U sluaju mostova s kontinuiranom kolnikom

konstrukcijom i s popreno krutim upornjacima i
susjenim stupovima (niski stup do upornjaka) te u
sluaju velike razlike susjednih stupova (premoenje
duboke uvale, strmih obala), preferiraju se popreno
klizni leaji ili oni od elastomera na kratkim stupovima
i/ili upornjacima. Time se izbjegava nepovoljna
distribucija poprenih sila potresa izmeu stupova i
upornjaka.
Koncept prorauna

Simboli:
A - Pogled
B - Tlocrt

Nepovoljna raspodjela poprenog seizmikog

djelovanja
Koncept prorauna

Odabrana mjesta za disipaciju energije trebaju biti

pristupana, tako da je mogu pregled i popravak
svakog plastinog zgloba. Takva mjesta trebaju
biti jasno prikazana u odgovarajuoj
dokumentaciji (statiki proraun, pregledni
nacrti).

Mjesta potencijalnih ili oekivanih oteenja, tamo

gdje prethodno nisu bila predviena i ona s
potekoama pri obnovi, valja svesti na minimum.

U izvanredno dugim mostovima ili u mostovima koji

se proteu preko nehomogenog tla, broj
dilatacijskih mjesta valja predvidjeti.
Koncept prorauna

Mostovi koji se proteu preko potencijalno aktivnog

tektonskog rasjeda, vjerojatni diskontinuitet
zemljivog pomicanja valja rijeiti, odnosno
prihvatiti odgovarajuom fleksibilnou
konstrukcije ili predvidjeti dilatacijske mjesta.

Potencijalnu likvefakciju (razreenje) temeljnog tla

valja istraiti u skladu s EN 1998-5.
Seizmiko djelovanje
- Definicija seizmikog djelovanja
Openito

Za opisivanje seizmikog djelovanja relevantnog potresa,

valja odabrati dostatno sloen model, te onaj koji
precizno obuhvaa vanost i svojstva konstrukcije,
potrebnih u analizi mosta.

U ovom poglavlju razmatrano je samo irenje

podrhtavanja tla prema konstrukciji, kao i koliina
seizmikog djelovanja. Meutim, zemljotres moe
prouzroit stalno pomicanje tla nastankom rasjeda. To
pomicanje moe rezultirati nametnutim deformacijama
s ozbiljnim posljedicama za konstrukciju. Taj tip
hazarda valja cijeniti preko posebne studije.
Seizmiko djelovanje
- Veliine komponenti
Openito

Svaku komponentu seizmikog gibanja valja odrediti

pomou spektra odziva ili vremenskog zapisa (vidi
takoer EN 1998-1).

Elastini spektar odziva ovisan o tlu

Horizontalna komponenta se odreuje kako je dano u
EN 1998-1, ovisno o vrsti tla ispod temelja potpore
mosta. Ako vie od jedne vrste tla pripada toj
potpori, valja primjeniti toku 3.3 ove norme.
Kada vertikalnu komponentu gibanja tla treba uzeti u
obzir prema toki 4.1, spektralni odziv, ovisan o tlu
te komponente, valja uzeti prema EN 1998-1.
Seizmiko djelovanje
- Veliine komponenti
Uinci bliskog izvora

U sluaju promatranja mjesta, unutar 10 km od

poznatog rasjeda, koji moe proizvesti potres
snage (magnitude) vee od 6,5 po Richteru,
primjenjuje se specijalni spektar uinka potresa.

N: Osim ako se DD ne definira drugaije, predlae

se da se rasjed promatra, kao djelotvoran u
seizmikoj analizi, kada je srednje godinje
klizanje najmanje 1 mm/godinje.
Seizmiko djelovanje
- Veliine komponenti
Predstavljanje zapisa kroz vrijeme

Kada se primjenjuje nelinearna analiza preko zapisa

kroz vrijeme, valja rabiti najmanje tri para
horizontalnih komponenti gibanja tla zapisanih
kroz vrijeme. Parove valja odabirati prema
upisanom dosegu magnitude, te razmaka izvora i
ureaja za promatranje, koji e definirati raunsku
seizmiku djelatnost.

Kada zahtjevani broj parova daje usvojene zapise

kretanja tla koji nisu uporabivi, usvajaju se
modificirani zapisi ili se zamjenjuju manjkavi
zapisi gibanja simultanim akcelerogramima.
Seizmiko djelovanje
- Veliine komponenti
Raunski spektar za linearnu analizu

Duktilne i ogranieno duktilne konstrukcije

proraunavaju se prema prilagoenoj linearnoj
analizi koja primjenjuje reducirani spektar odziva,
nazvan Raunski spektar odziva, kako je to
objanjeno u EN 1998-1.
Analiza
- Modeliranje
Dinamiki stupanj slobode

Model mosta i odabrani dinamiki stupanj slobode

trebaju predstavljati raspodjelu krutosti i masa,
tako da se svi znaajni modovi (oblici)
deformiranja i inercijalne sile aktiviraju pod
raunskom seizmikom uzbudom.

Bit e dostatno, u pouzdanom sluaju, rabiti dva

odvojena modela u analizi, jedan za modeliranje
odziva u uzdunom smjeru mosta, a drugi za
popreni smjer. Primjer kada e biti potrebno
primjenjivati i vertikalnu komponentu seizmikog
djelovanja, bit e objanjeno u nastavku ove toke.
Analiza
- Modeliranje
Mase

Valja promatrati stalne mase i nazovistalne

vrijednosti masa, primjereno promjeni djelovanja.

Raspodjela masa provodi se po vorovima u skladu

s odabranim stupnjem slobode.

Za proraunske potrebe, vrijednosti za stalno

djelovanje valja uzeti kao karakteristine
vrijednosti.
Analiza
- Modeliranje
Priguenje konstrukcije i krutosti elemenata

Kada se rabi spektralna analiza, slijedee

vrijednosti, na osnovi materijala elementa u
kojem se veliki dio deformacijske energije troi za
vrijeme seizmikog odziva, za ekvivalentni
viskozni omjer , mogu se usvojiti:

elik spojen zavarivanjem 0,02

elik spojen vijcima 0,04
Armirani beton 0,05
Prednapeti beton 0,02
Analiza
- Modeliranje

U armiranobetonskim kolnicima sastavljenih od

montanih betonskih greda i ploe, izvedene na
gradilitu, kontinuitet ploe valja ukljuiti u model
seizmikog prorauna, uzimajui u obzir njihov
ekscentricitet u odnosu na os kolnika i reduciranu
njihovu fleksijsku krutost. Osim krutosti, odreene
na osnovi rotacije relevantnog plastinog zgloba,
moe se rabiti veliina za fleksijsku krutost koja
iznosi 25% one punog neraspucalog presjeka.

Znaajni uinci teorije drugog reda mogu nastati u

vitkim stupovima mosta, jednako kod lunih i
ovjeenih mostova.
Analiza
- Modeliranje
Modeliranje tla

Za globalnu seizmiku analizu sustava, podupirue

elemente (podupirae koji prenose seizmiko
djelovanje od tla na kolnik treba, openito, smatrati
da su nepomini u odnosu na temeljno tlo. Uinci
meudjelovanja tlo-konstrukcija mogu se razmatrati
u skladu s EN 1998-5, uporabom usvojenog vlastitog
otpora ili usvojene definicije za elastino tlo.
Efekti interakcije tlo-konstrukcija trebaju uvijek biti
relevantni za one stupove gdje, pod seizmikim
djelovanjem, jednog horizontalnog optereenja, i
danom smjeru na vrhu stupa, fleksibilnost tla
doprinosi vie od 20% ukupnoj pomaka na vrhu
stupa.
Analiza
- Modeliranje
Faktor ponaanja u linearnoj analizi

Postupak dan ovim standardom je Linearna analiza

pomou spektra odziva, gdje je raunski spektar
dan u EN 1998-1. Faktor ponaanja dan je za
cijelu konstrukciju, a odraava kapacitet
duktilnosti, odnosno kapacitet duktilnih
elemenata pri opiranju, koji mogu doivjeti
prihvatljiva oteenja, ali ne i slom, pod
seizmikom situacijom djelovanja u
postelastinom podruju.
Analiza
- Modeliranje
Faktor ponaanja u linearnoj analizi

Maksimalne vrijednosti faktora ponaanja q koje se

mogu rabiti za dvije horizontalne seizmike
komponente, navedene su u tablici , ovisno o
postelastinom ponaanju duktilnih elemenata u
kojima se uglavnom realizira disipacija energije.
Ako most ima razliite tipove duktilnih elemenata,
valja rabiti faktor ponaanja q koji pdgovara tipu
skupine s glavnim doprinosom seizmikoj
otpornosti.
Analiza
- Modeliranje
Vrsta duktilnog Ogranieno Duktilno
elementa duktilno ponaanje
ponaanje
Armiranobetonski stupovi:
Vertikalni stupovi-savijanje 1,5 3,5(s)
Kosi stupovi-savijanje 1,2 2,1(s)
elini stupovi:
Vertikalni stupovi-savijanje 1,5 3,5
Kosi stupovi-savijanje 1,2 2,0
Stupovi-normalno podupiranje 1,5 2,5
Stupovi-ekscentrino podupiranje 3,5
Upornjaci-vrsto povezani s
kolnikom:
Openito 1,5 1,5
Locked-in structures (period T<0,03s) 1,0 1,0
LukoviMaksimalne vrijednosti faktora 1,2 ponaanja
2,0 q
Provjera nosivosti
- Openito

Materija ovog poglavlja primjenjuje se na sustave

seizmiki otpornih mostova, proraunanih
ekvivalentnom linearnom metodom, uzimanjem u
obzir duktilno ili ogranieno duktilno ponaanje
konstrukcije.

Takoer, ovo poglavlje moe se primjenjivati na

mostove s izolirajuim napravama.
Provjera nosivosti
- 5.2 Gradiva i raunske vrstoe

Armiranobetonske elemente mostova, proraunanih za

duktilno ponaanje (q>1,5), u kojima se oblikuju
plastini zglobovi, valja armirati elikom razreda C u
skladu s EN 1992-1-1, Tablica C1.

Armiranobetonski elementi mostova, proraunani za

duktilno ponaanje, u kojima ne dolazi do formiranja
plastinih zglobova, zbog posljedica kapacitativnog
dimenzioniranja, kao i armiranobetonski elementi
mostova proraunani za ogranieno duktilno
ponaanje (q<1,5), te svi armiranobetonski elementi
mostova s izolirajuim napravama, u skladu s
Poglavljem 7, mogu biti armirani uporabom elika
Provjera nosivosti
- 5.2 Gradiva i raunske vrstoe

Raunska nosivost elementa treba biti provjerena

prikladnom metodom u skladu s EN 1998-1.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

Raunski uinci kapacitativnog prorauna Fc (Vc, Mc,

Nc), konstrukcije predviene da se duktilno
ponaa, trebaju biti izraunani analizom
zamiljenog plastinog mehanizma pod:

a) raunskom seizmikom situacijom optereenja,

bez seizmikog djelovanja,

b) seizmikim djelovanjem, relevantne razine, kod

kojeg svi zamiljeni fleksijski zglobovi dostiu
moment savijanja, jednak onom do gornje fraktile
fleksijske nosivosti, nazvanog poveani moment
savijanja M .
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

Uinci kapacitativnog prorauna ne smiju biti vei

od onih koji proizlaze iz raunske seizmike
situacije (toka 5.5) u smjeru razmatranja, gdje je
seizmiko djelovanje pomnoeno faktorom
ponaanja q, rabljenog u analizi raunskog
spektra djelovanja.

Poveani moment savijanja u presjeku proraunava

se po izrazu:
M0 = 0 MRd
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

gdje je:
0 - faktor poveanja
MRd - raunski moment nosivosti presjeka, za odabrani
smjer i predznak, koji se dobije na osnovi stvarnih
dimenzija i oblika presjeka, ukljuujui relevantnu
armaturu i svojstva materijala, s koeficijentom M za
osnovnu situaciju djelovanja. Kod odreivanja
momenta MRd, dvoosnog savijanja, treba uzeti u obzir
pod:
a) uinke seizmike situacije djelovanja, bez seizmike
aktivnosti i
b) samo uinke seizmikog djelovanja u skladu s
raunskim seizmikim djelovanjem, za odabrani smjer
i predznak.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

U sluaju armiranobetonskog presjeka, s armaturom

za ovijanje u skladu s tokom 6.2 i veliinom za
bezdimenzijsku silu:
k = NEd /(Ac fck)
koja prekorauje 0,1, faktor poveanja valja
pomnoiti sa
1+2(k - 0,1)2,
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

gdje je:
NEd - vrijednost uzdune sile u plastinom zglobu
pod seizmikom situacijom djelovanja, pozitivna
ako je tlana
Ac-ukupna povrina presjeka
fck-karakteristina vrstoa betona.
Unutar duljine elementa u kojem se otvara plastini
zglob, poveani moment savijanja u presjeku
blizu zgloba ne valja uzeti vei od relevantnog
momenta nosivosti MRd blizu zgloba.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

Simboli:
A-Kolnik
B-Stup
PH-Plastini zglob

Poveani raunski moment Mc

unutar duljine elementa s plastinim zglobom
Provjera nosivosti
- Uinci teorije drugog reda

U linearnoj analizi, moe se primjenjivati priblina

metoda za odreivanje utjecaja uinaka drugog
reda na kritine presjeke (plastini zglobovi),
takoer za uzimanje u obzir cikliko djelovanje
sila potresa za bilo koji smjer, a da ima znaajne
nepovoljne uinke.
N: Pribline metode za odreivanje uinaka drugog
reda daju se DD. Predloeni postupak, za
poveanje momenta u plastinom zglobu, bit e:

gdje je:
NEd - raunska uzduna sila pod seizmikom
situacijom djelovanja
Provjera nosivosti
- Kombinacija seizmikog djelovanja s drugim
optereenjima.

Raunsku vrijednost Ed, koja predstavlja uinke raunske

seizmike situacije djelovanja, valja odrediti u skladu s
EN 1990 i EN 1998-1: Ed=Gk"+"Pk"+"AEd"+"21 Q1k"+"Q2
Gk - karakteristina vrijednost stalnog djelovanja
Pk - karakteristina vrijednost prednapinjanja, poslije svih
gubitaka
AEd - raunsko seizmiko djelovanje
Qlk- karakteristina vrijednost pokretnog optereenja
21 - faktor kombinacije za pokretno optereenje
Q2 - nazovistalno optereenje dugog trajanja (np. tlak
zemlje, uzgon, strujanje)
"+"- znai "kombinira se".
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog
presjeka
Raunska nosivost (otpornost)

Kada nosivost presjeka ovisi o uincima vie

komponenti djelovanja (np. momenta savijanja,
uzdune sile, jednoosne ili dvoosne), uvjet za
granino stanje nosivosti, dan u ovoj toki, moe
biti zadovoljen posebnim razmatranjem uinka,
ekstremne maksimalne ili minimalne vrijednosti,
svake komponente djevanja s istodobnim
vrijednostima uinaka drugih komponenti
djelovanja.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog
presjeka
Konstrukcije ogranieno duktilne

Uvjet nosivosti presjeka, naprezanog savijanjem,

glasi:
Ed<Rd

gdje je:
Ed-raunski uinak od seizmike situacije djelovanja
(moment savijanja),ukljuujui uinke teorije
drugog reda
Rd- raunska nosivost presjeka na savijanje u skladu
s EN 1992-1-1.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Nosivost na savijenje presjeka u plastinom
zglobu
Slijedei uvjet valja zadovoljiti:
MEd MRd
gdje je:
MEd - raunska vrijednost momenta savijanja, dobivena
proraunom pod seizmikom kombinacijom djelovanja
MRd - raunski moment nosivosti presjeka pri savijanju,
dobivenog u skladu s pravilima Metode graninih
stanja (MGS).
Uzduna armatura elementa u podruju plastinog
zgloba, treba biti konstantna i potpuno uinkovita
preko cijele duljine Lh i neto preko nje (za Lh)
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Otpornost presjeka na savijanje izvan podruja
plastinog zgloba

Slijedei uvjet valja zadovoljiti:

Mc MRd
gdje je:
Mc - raunski moment savijanja, dobiven preko
kapaciteta nosivosti u plastinom zglobu
MRd - raunski moment nosivosti presjeka, dobiven u
skladu s EN 1992-1-1,
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog
presjeka
Duktilne konstrukcije
Posmina nosivost elementa izvan
plastinog zgloba

Provjera nosivosti na poprene sile provodi se u

skladu s EN 1992-1-1, uz dodatna pravila:

a) Raunski uinci djelovanja trebaju odgovarati

kapacitativnim vrijednostima u skladu s tokom
5.3.
b) Vrijednosti nosivosti VRd,c, VRd,s i VRd,max, dobivene u
skladu s EN 1992-1-1, valja podijeliti dodatnim
faktorom , kao preventiva od krhkog sloma.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Posmina nosivost elementa izvan plastinog
zgloba

Predlau se dvije alternative za odreivanje Bd :

Alternativa 1: 1 Bd = Bd1
Alternativa 2: 1 Bd = Bd1
gdje je:
YBd1 - faktor dobiven u skladu s tokom 5.6
VEd - maksimalna poprena sila u seizmikoj situaciji
djelovanja
Vc,o - raunska poprena sila, dobivena preko
kapaciteta nosivosti u plastinom zglobu.
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

Duktilno ponaanje tlanog podruja, unutar

plastinog zgloba, valja osigurati, kada
bezdimenzijska uzduna sila, u plastinom
zglobu, prekorauje graninu vrijednost:
k=NEd/(Acfck)>0,08,
to se postie ovijanjem tlanog podruja.
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

Ovijanje stupova nije potrebno ako je, u graninim

uvjetima, koeficijent duktilnosti preko
zakrivljenosti:
= 13 - za duktilne mostove
= 7 - za ogranieno duktilne mostove
dostignut, odnosno ako maksimalna tlana
deformacija betona:
cu,2 = 0,35% nije prekoraena.

N: Gornji uvjet moe se postii u stupovima s

pojasima, kada je dostatna tlana povrina pojasa
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

U sluaju visokog tlanog podruja, ovijanje se treba

protezati najmanje do visine u kojoj tlane
deformacije prekorauju
0,5 cu2

Koliina armature za ovijanje definira se preko

mehanikog koeficijenta armiranja:
wd = w fyd/fcd
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

gdje je:
a) U pravokutnim presjecima
Asw - ukupna povrina spona u jednom smjeru ovijanja
sL - razmak spona u podunom smjeru stupa
b - izmjera betonske jezgre okomite na smjer
razmatranja, vanjska mjera
b) U krunim presjecima
Volumenski koeficijent armiranja w spiralne armature,
u odnosu na
betonsku jezgru, biti e:
Asp-povrina spirale ili krune spone