Osnove proračuna i analize zidanih

konstrukcija

Nurikić Almin
 Konstrukcija treba da bude proračunata i zidana na
način da izdrži sva opterećenja i ostale uticaje za
vrijeme gradnje i eksploatacije, da funkcioniše u
skladu sa namjenom za koju se gradi, te da ima
potrebnu trajnost i umjerene troškove održavanja.
 Nosiva konstrukcija treba biti proračunata tako da
veličina moguće oštećenosti koju bi prouzročilo neko
djelovanje kao što su eksplozija, udar vozila ili
ljudska greška ne bude nerazmjerna tom uzroku.
 Ako se oštećenja ne mogu izbjeći ili ograničiti, treba
odabrati konstrukciju koja nije osjetljiva na taj rizik.
 Promjena opterećenja u vremenu:
 stalno opterećenje
 pokretno opterećenje
 incidentno opterećenje

 Promjena djelovanja u prostoru:

 nepomično opterećenje
 slobodno opterećenje
 određene su propisima
 stalno opterećenje → dimenzije elementa x
zapreminska težina materijala
 pokretna i incidentna opterećenja → propisi i norme
EC

Reprezentativne vrijednosti promjenljivih

opterećenja
- glavna reprezentativna vrijednost je karakteristična
vrijednost
- ostale reprezentativne vrijednosti date su u obliku
frakcija karakteristične vrijednosti u vidu faktora
kombinacije (yi)
 Te su vrijednosti definisane kao:
- kombinirana vrijednost: yo Qk
(istovremenog pojavljivanja nekoliko najnepovoljnijih
djelovanja)
- česta vrijednost: y1 Qk
(djelovanja opterećenja od 5% vremena trajanja
konstrukcije, učestalost prekoračenja je manja od 300
puta u godini)
- kvazistalna vrijednost: y2 Qk
(vrijeme trajanja djelovanja je duže od polovice vijeka
trajanja konstrukcije)
Koeficijenti yi Određeni su u Eurocode 1 (EC1) ili drugim
odgovarajućim normama
 opterećenje snijegom → geografsko područje
 incidentna opterećenja → nema tabličnih vrijednosti,
proračunavaju se za određenu situaciju

Proračunske vrijednosti opterećenja i odziva

konstrukcije

 Proračunska vrijednost djelovanja → Fd=gf Fk

 gf je parcijalni koeficijent sigurnosti za opterećenje;
pokriva nesigurnost reprezentativnih vrijednosti uticaja
i netačnost modeliranja opterećenja
 Proračunska vrijednost otporosti → Ed=gM Ek
 gM je parcijalni koeficijent sigurnosti za otpornost;
pokriva nesigurnost svojstava materijala i nesigurnost
modela
 Koeficijenti sigurnosti za otpornost materijala su vezani
uz kategorije zidana A, B i C. Kategorija A
podrazumijeva stalni nadzor izvedbe i kontrolu
kvalitete; kategorija B vezana je uz povremeni nadzor i
povremenu kontrolu; kategorija C se odnosi na zidanje
bez nezavisne kontrole, tj. Kontrolu provodi izvođač
 Prema kontroli proizvodnje zidnih elemenata oni se
dijele u kategorije I i II. Zidni elementi kategorije I su
oni za koje je prouzvođač osigurao stalnu kontrolu
kvalitete i koji u pošiljci imaju deklarisanu čvrstoću na
pritisak sa 5% fraktila. Elementi kategorije II su oni koji
imaju srednju vrijednost čvrstoće na pritisak jednaku
deklarisanoj. Elementi od prirodnog kamena svrstani su
u kategoriju II
Granična stanja

 Dokazuje se potrebna pouzdanost (sigurnost) građevinskih

elemenata ili konstrukcije kroz uporedbu proračunskih vrijednosti
uticaja i otpornosti
 EC razlikuje 2 granična stanja: granično stanje nosivosti (ULS) i
granično stanje upotrebljivosti (SLS)

Granično stanje nosivosti

 Ed  Rd
 Ed – proračunska vrijednost naprezanja (presječne sile)
 Rd – proračunska vrijednost otpornosti (nosivost)
 Za različite situacije dimenzioniranja u graničnim
stanjima vrijede specifična pravila kombinovanja:

 osnovna kombinacija

 posebno situacija za dimenzioniranje

Granično stanje upotrebljivosti

 Granična stanja upotrebljivosti uključuju sljedeće:

deformacije ili progibe koji utiču na izgled ili upotrebu
konstrukcije ili koji uzrokuju oštećenja na žbuki ili na
nekonstrukcionim elementima. Ta stanja uključuju i
vibracije koje uzrokuju nelagodu ljudi, oštećenja
sadržaja zgrade ili na bilo koji način ugrožavaju
funkcioniranje građevine

 Za granična stanja upotrebljivosti određene su tri

kombinacije djelovanja na konstrukciju
a) Rijetka situacija za dimenzioniranje
Ova situacija odgovara ekstremnim upotrebnim uslovima, koji ne
ostaju na konstrukciji. Sa rijetkom kombinacijom dokazuju se
dopuštena naprezanja
Ed,rijetko = E(Gk,j + Pk + Qk,1 + 0,i . Qk,i)
b) Česta situacija za dimenzioniranje
Ova situacija odgovara čestim upotrebnim uslovima, koji ne
ostaju na konstrukciji. Sa čestim kombinacijama dokazat će se
dopuštena širina prslina i zaštita armature od korozije
Ed,često = E(Gk,j + Pk + 1,1 . Qk,1 + 2,i . Qk,i)
c) Kvazi-stalna situacija za dimenzioniranje
Ova situacija odgovara stalnim (permanentnim) uslovima
upotrebe sa dugotrajnim uticajima na konstrukciju. Sa ovom
kombinacijom dokazat će se dopušteni progibi konstruktivnih
elemenata
Ed,perm = E(Gk,j + Pk + 2,i . Qk,i)