PREGLEDI I MOTRENJE MOSTOVA

1 Uvod
U zadnje se vrijeme uočava porast udjela uzdržavanja i
popravaka mostova u ukupnim ulaganjima u njih.
Uzroci su tomu starenje građevina, ali i jače djelovanje okoliša i
uporabnog opterećenja, nego što je bilo predviđeno pri
projektiranju.
S obzirom na predviđeni vijek trajanja mostova (100 godina) za
postojeće se mogu očekivati u budućnosti golema izdvajanja
za popravke i obnove.
Procjenjuje se da su u razvijenim zemljama godišnja izdvajanja u
tu svrhu (0,8÷2,5) % vrijednosti novih mostova.
Za odluke o visini izdvajanja odlučni su trajnost, preostali vijek
trajanja, nosivost i uporabivost mosta.
S druge strane, za računske provjere moraju biti na raspolaganju
sve podloge, a osobito vlastitosti gradiva i pokazatelji stanja.
1
1 Uvod
Prikupljene podatke vrjednuju kvalificirani
inženjeri, a projekte popravaka izrađuju
projektni zavodi s osobitim iskustvom.
Ranije su se obavljali redoviti pregledi (npr.
svakih pet godina), pa ako bi se uočila zna-
tnija oštećenja pristupalo bi se detaljnijim
pretragama uz ispitivanje uzoraka gradiva i
možda dinamičko ispitivanje.
Danas se sve češće pribjegava cjelovitu
motrenju stanja, s pomoću ugrađenih
motrila priključenih na računalo, u sklopu
sustava gospodarenja mostom.
Međutim, nijedan od novih usavršenih
postupaka ne može nadomjestiti nego
samo dopuniti redovite preglede.
Slika 1.1
Na slici 1.1 predočen je tijek uzdržavanja.2
 2 Uzdržavanje mostova
Već se u fazi planiranja mosta moraju predvidjeti, osim
troškova građenja, i troškovi uzdržavanja i popravaka.
Vijek trajanja mosta u odlučujućoj mjeri zavisi od redovito-
sti i valjanost uzdržavanja.
Zbog toga je dugoročno najskuplje odgađati nužne popra-
vke, recimo zbog pomanjkanja novca.
Budući da je novca redovito premalo, moraju se svi mostovi
svrstati po žurnosti popravaka, što se dobiva na osnovi
podataka iz redovitih pregleda i pretraga.
Idealno
Kako bi se zajamčio preostali vijek
Pokazatelj pouzdanosti ß

Preventivni popravak trajanja mosta mora se primijeniti

učinkovita strategija uzdržava-
Temeljiti popravak
nja, što je shematski predočeno
na slici 2.1.
Granični pokazatelj ß*
Bit je strategije u svođenju ukup-
Starost mosta
nih troškova na najmanju
Slika 2.1: Strategije uzdržavanja mosta mjeru (minimum funkcije). 3
2 Uzdržavanje mostova
Ako pretpostavimo da je mjera propadanja što zavisi od starosti
mosta, izražena udaljenosti između krivulje što predočuje
stvarno stanje i graničnoga stanja, onda se iz krivulje na slici
2.1 mogu naći vremenski razmaci mjera što ih treba poduzeti.
Pri tomu razlikujemo zaštitne (preventivne) od krupnijih
popravaka, pri čemu se ovi drugi poduzimlju kada nosivi
sklop već dosegne granično stanje.
U sklopu motrenja stanja mosta poduzimlju se laboratorijska
ispitivanja uzoraka i opažanja na mjestu, a na osnovi
njih utvrđuje se i modelira tijek oštećenja zavisan od
vremena.
Usporedno se provodi proračun nosivoga sklopa po nelinearnoj
MKE uz skokovit priraštaj opterećenja sve do razine uporab-
noga dotično do dopustive razine izobličenja.
Na osnovi ovoga proračuna može se utvrditi vjerojatnost
otkazivanja ili pokazatelj pouzdanosti nosivoga sklopa.
4
2 Uzdržavanje mostova
Ekstrapolacijom može se procijeniti preostali vijek trajanja, te
tijek porasta oštećenjâ.
Međutim, zna se dogoditi da ovako procijenjeni vijek trajanja
bude precijenjen, pa se onda pribjegava prilagodbi dobivenih
procijenjenih vrijednosti s provjerenim vrijednostima za slične
mostove u sličnim okolnostima.

2.1 Modeli procjene troškova uzdržavanja

mostova
Bitno mjerilo isplativosti uzdržavanja mosta jesu procijenjeni
troškovi za to.
Postoji već nekoliko modela izračuna tih troškova, dobivenih uz
pridržavanje načela štedljivosti i gospodarnosti, ali dobro
dođe i iskustvena procjena.
Tako u razvijenim europskim zemljama na uzdržavanje ide
(10÷15) €/m2 godišnje.
5
2 Uzdržavanje mostova
2.2 Sustavi gospodarenja mostovima
Računalni sustavi za gospodarenje mostovima (SGM) moćno su
sredstvo čuvanja i dokumentiranja svih bitnih podataka o
mostu, mjerodavnih za uzdržavanje i u tehničkom i u
novčarskom pogledu.
Izraz SGM obuhvaća sve djelatnosti u svezi s pregledima,
motrenjem, ispitivanjima, uzdržavanjem i popravcima mosta.
Zadaća ovakva sustava obuhvaća:
y preuzimanje i upravljanje mostom,
y upravljanje i arhiviranje digitalnih dokumenata o mostu,
y uspostava (digitalnih) knjižica o dijelovima mosta,
y preuzimanje i vrjednovanje podataka o oštećenjima,
y prikupljanje izvješćâ o ispitivanjima mosta,
y vrjednovanje podataka o sklopu i oštećenjima,
6
2 Uzdržavanje mostova
2.2 Sustavi gospodarenja mostovima
y procjenu vijeka trajanja,
y planiranje pregledâ i
y druge zadaće.

2.2.1 Banka podataka o mostu

Najvažniji podatci i vlastitosti mosta (oznaka, vrst,
namjena, položaj, stanje itd.) polažu se u tzv. banku
podataka.
Svrhovito je most raščlaniti u dijelove, na osnovi geometrije,
namjene, gradiva ili načina građenja.
Ta raščlamba treba biti u skladu s prikladnosti pregledâ i uzdrža-
vanja, a po potrebi mogu se i pojedini dijelovi raščlaniti.
Geometrijski se podatci mogu računati pojednostavnjeno.
7
2 Uzdržavanje mostova
2.2 Sustavi gospodarenja mostovima
2.2.2 Katalozi stanjâ
Vrlo je važno katalogizirati podatke o mostu, pa tako treba
skupiti na po jedno mjesto:
y pregled dijelova mosta,
y stanje oštećenjâ,
y popis i nalaze pregledâ,
y mjere uzdržavanja itd.
Naravno da se pojedini katalozi mogu i međusobno povezati,
primjerice katalozi dijelova mosta i stanja oštećenjâ.
2.2.3 Preuzimanje i vrjednovanje stanja
Glavna je zadaća preuzimanja stanja izraditi svestran, točan i
vjerodostajan opis stvarnoga stanja mosta.
To čini osnovu za raščlambu (analizu) stanja. 8
2 Uzdržavanje mostova
2.2 Sustavi gospodarenja mostovima
U raščlambi se utvrđuju uzroci i mehanizmi oštećenja, te mjere
popravka što ih treba poduzeti.
Bitno je prikladno predočiti razmjere i kakvoću oštećenjâ.

2.3 Procjena sigurnosti

Želimo li matematički izraziti vjerajatnost otkazivanja, središnje
su veličine otpornost (R) i djelovanja (S).
Granica između otkazivanja i neotkazivanja izriče se jednačbom:
G=R–S
gdje je G – granično stanje.
Uvjet je ravnoteže da otpornost bude najmanje jednaka
djelovanju.
Otpornost zavisi od gradiva, a djelovanja od opterećenja i
vrsti sklopa.
9
2 Uzdržavanje mostova
2.3 Procjena sigurnosti
S obzirom na vjerojatnosnu narav obiju promjenjivica (R i S),
mora postojati i zaliha sigurnosti, M:
M=R–S
Ako i za R i za S vrijedi normalna raspodjelba, ona vrijedi i za M,
a njezina se srednja vrijednost dobije iz:
μM = μR – μS,
dok je standardno odstupanje: σ M = σ R 2 + σ S 2
Na slici 2.2 predočene su funkcije
gustoće promjenjivica normalne
raspodjelbe R, S i M, koje su opet
opisane srednjim vrijednostima i
standardnim odstupanjima.
Slika 2.2: Funkcije gustoće Pokazatelj pouzdanosti, ß, predsta-
vlja udaljenost od područja vjerojatnosti otkazivanja, pf. 10
 2 Uzdržavanje mostova
2.4 Motrenje i vijek trajanja
Pokazatelj (indeks) pouzdanosti, ß, treba uskladiti s vrsti
motrenja, s duktilnosti mjerodavnih (kritičnih) dijelova i s
vrsti vanjskoga djelovanja.
On međutim ne smije pasti ispod 3,5 osim za izvanredni
prijevoz, te za slučaj rijetkih istodobnih djelovanja.
Dosegne li se ß = 3,5, neposredno nakon tga mora uslijediti
pregled mjerodavnih nosivih dijelova (slika 2.3).
Slika pokazuje utjecaj pomnjivosti
Propadanje
pregledâ na vlastitosti sklopa.
U tablici 2.1 predočene su vrijed-
nosti pokazatelja pouzdanosti, ß,
zavisne od vrsti nosivoga sklopa,
sustava motrenja i vrsti optere-
ćenja po njemačkim normama.
Slika 2.3: Slijed pregleda u zavisnosti od pokazatelja pouzdanosti 11
2 Uzdržavanje mostova
2.4 Motrenje i vijek trajanja
Tablica 2.1: Ciljna pouzdanost za nosivost i uporabivost
ß = 4,7 - (∆M + ∆D + ∆S + ∆L) ≥ 3,5 (ULS) nosivost
ß = 3,0 - (∆M + ∆D + ∆S + ∆L) ≥ 1,7 (SLS) uporabivost
Motrenje ∆M
Neprekidno provjeravanje mjerodavnih dijelova 0,5
Godišnja provjera mjerod. dijelova u kojih su vidljiva upozorenja 0,25
Godišnja provjera mjerod. dijelova u kojih nema vidljivih 0,1
upozorenja
Provjera svake dvije godine 0
Duktilnost ∆D
Visoka duktilnost 0,5
Niska duktilnost 0
12
2 Uzdržavanje mostova
2.4 Motrenje i vijek trajanja
Tablica 2.1: Ciljna pouzdanost ... (nastavak)
ß = 4,7 - (∆M + ∆D + ∆S + ∆L) ≥ 3,5 (ULS) nosivost
ß = 3,0 - (∆M + ∆D + ∆S + ∆L) ≥ 1,7 (SLS) uporabivost
Ponašanje sustava – krepkost sklopa ∆S
Visoka krepkost – otkazivanje dijela izaziva promjenu sustava; 0,5
sustav se ponaša zalihosno.
Srednja krepkost – više dijelova mora otkazati kako bi nastupio 0,25
slom.
Mala krepkost – otkazivanje dijela izravno izaziva slom. 0
Djelovanja ∆L

Redovito opterećenje (RO) 0

Izvanredni prijevoz – rijedak događaj (npr. jednom god.); 1,2RO 0,1
Rijetka istodobna djelov. (izvanr. prijevoz + npr. snijeg ili vjetar) 0,2
13
3 Pregled mostova
Pregledi služe utvrđivanju stvarnoga stanja i pravodobnu
uočavanju oštećenja.
Iskusnu inženjeru i pregled golim okom (“vizualni” pr.) pruža
dostatnu količinu obavijesti, pa on često na osnovi vanjske
pojavnosti zaključuje o unutarnjem stanju dijelova mosta.
Ako na nešto sumnja stoje mu na raspolaganju nerazorni,
blago razorni i razorni postupci ispitivanja.
Nakon ovih zadnjih ostaju u sklopu ograničena oštećenja
koja treba naknadno ukloniti.
Usprkos popravku tu ostaju slaba mjesta u sklopu.
Zbog toga treba uvijek nastojati rabiti nerazorna ispitivanja,
jer ona ne zadiru u ustroj sklopa i mogu se primijeniti na
samom mjestu (in-situ).

14
3 Pregled mostova
3.1 Popis ispitivanjâ
Kao podloga za svako ispitivanje u pravilu služi knjižica mosta,
koja sadrži podatke o početnomu stanju i dodatne
podatke unesene prigodom predhodnih ispitivanja ili
možebitnih popravaka.
U sklopu tzv. tekućih provjera, koje se obavljaju dvaput
godišnje, pregledavaju se dostupna mjesta.
Tom se prigodom bilježe u popis nalazâ sva oštećenja
udarcima, izobličeni dijelovi, pukotine, vlažna mjesta itd.
Dostupnost nužnih podataka omogućuje urednu provedbu i
pouzdan proračun troškova ispitivanja.
Ispitivanje može obaviti samo osposobljeno osoblje s
pomoću osobitih uređaja i pomagala.

15
3 Pregled mostova
3.1 Popis ispitivanjâ
U sklopu priprema moraju se predvidjeti i dodatni radovi
poput prijevoza, podizanja skele i sl.
Prije provedbe treba utvrditi slijed i vrsti ispitivanjâ, te
tiskanicu (“formular”) za zapisnik u koji će se unositi nalazi
s uočenim nedostatcima.
Ispitivanja se dijele na jednostavna, što se obavljaju svake
treće godine i glavna – svake šeste godine.
Ova ispitivanja služe za utvrđivanje je li nosivost mosta u
skladu s predviđanjima i za predviđanje trajnosti mosta.
Ali prije svakog ispitivanja valja zabilježiti ono što se vidi
golim okom: pukotine, ovlaženja, mrlje od hrđe, izobličenja i
još koješta.
Sljedeći su stupanj različita pomagala poput povećala,
mikroskopa, endoskopa i kamere. 16
3 Pregled mostova
3.2 Ciljevi i postupci ispitivanjâ
Za utvrđivanje vlastitostî što se ne mogu odrediti na osnovi
vanjskoga stanja poduzima se niz postupaka ispitivanja s
pomoću Schmidtova čekića (sklerometra), uređaja za
utvrđivanje stanja hrđanja, uređaja za pregled armature, te
mjerača debljine slojeva.
Primjerice PB most ispituje se tako da se uzmu uzorci betona,
te se mjere progibi pod pokusnim opterećenjem.
Na sljedećim će se stranicama popisati dijelovi AB ili PB mosta
što se moraju podvrgnuti ispitivanjima.
Pri tomu se mora paziti da se osim nadzemnih dijelova moraju
ispitati i temelji, kao i svi dijelovi mosta što su u doticaju sa
zemljom.

17
3 Pregled mostova
3.2 Ciljevi i postupci ispitivanjâ
Beton
Onečišćenja, trošnost, gnijezda, provlaženja, tragovi vode,
rascvjetavanja, mrlje hrđe, pukotine, mehanička oštećenja,
oštećenja požarom, zaštitni slojevi, gustoća, karbonacija,
prodor kloridâ, odstupanja čvrstoće, rupe, itd.
Betonski čelik
Položaj i promjer, pukotine pod djelovanjem opterećenja,
pukotine zbog spriječenih pomaka, uzdužne pukotine,
površinske pukotine, stanje i stupanj zahrđalosti, itd.
Natege
Uzdužne pukotine, potezi necjelovite zapunjenosti zaštitnih
cijevi, stanje zahrđalosti, naprezanja i napukline u nategama,
promjene razvlačenja, itd.
18
3 Pregled mostova
3.2 Ciljevi i postupci ispitivanjâ
Sidra i spojke
Stanje i promjene razvlačenja.
Ležajevi
Stanje i služnost, nepravilan položaj, oštećenja.
Pukotine
Vrsti (od hrđanja, od skupljanja, os slijeganja, raspukline),
Tijek, širina i dubina pukotina u odnosu na posljednja
mjerenja,
Stanje pukotina (vlažnost, onečišćenja).
Prijelazne naprave
Stanje, služnost, vodonepropusnost, pukotine.
Brtvljenje (hidroizolacija)
Stanje i vodonepropusnost. 19
3 Pregled mostova
3.2 Ciljevi i postupci ispitivanjâ
Odvodnja
Služnost (funkcioniranje).
Ostala prema
Brtvljenje režaka, oštećenja kolničkog zastora, ograda, rasvjetni
stupovi i rasvjeta.
Površina okolnoga tla
Slijeganja, raspukline, klizišta.

U tablici 3.1 predočeni su glavni postupci ispitivanja što su

danas dostupni (osim pregleda golim okom).

20
3 Pregled mostova
3.2 Ciljevi i postupci ispitivanjâ
Tablica 3.1: Ciljevi i postupci ispitivanja betona
Cilj ispitivanja Postupak
Tlačna čvrstoća betona Schmidtov čekić
Ultrazvuk
Vađenje valjaka
Homogenost Ultrazvuk
Zbijenost Radiografija
Manjkava mjesta Infracrvena termografija
Šupljine Endoskopija
Šupljikavost (poroznost) Pokus punjenja
Upijanje vode Kapilarno sisanje
Propusnost ispitivanje propusnosti

21
3 Pregled mostova
3.2 Ciljevi i postupci ispitivanjâ
Tablica 3.1: Ciljevi i postupci ... (nastavak)
Cilj ispitivanja Postupak
Prianjanje između pojedinih Ultrazvuk
slojeva Visokočestotna titranja
Vlastita učestalost
(frekvencija)
Pukotine Povećalo
• širina Ultrazvuk
• dubina Dinamički pokus savijanja
• tijek Infracrvena termografija
Vlažnost i Infracrvena termografija
Raspodjelba vlažnosti Električna vodljivost
Dielektrična konstanta
Karbonacija i slobodni kloridi Pokazalo (indikator)
22
3 Pregled mostova
3.3 Vrjednovanje
Mostovi se svrstavaju po težini oštećenja u razrede, a onda se
na osnovi njih procjenjuje djelovanje stupnja oštećenja na
sigurnost, prometnu sigurnost i trajnost mosta.
1. razred nikakava ili vrlo mala oštećenja
2. razred mala oštećenja
3. razred srednje teška oštećenja
4. razred teška oštećenja
5. razred vrlo teška oštećenja
6. razred potpuna šteta

23
4 Pokusno opterećivanje
Općenito se pokusno opterećivanje primjenjuje pri provjeri
novoizgrađenog mosta ili pri provjeri stanja postojećega.
Za određivanje reznih sila nužno je znati točan raspored teretâ
(u pravilu vozilâ) za vrijeme ispitivanja i to se mora
dokumentirati.
Bitna je i brzina vozilâ pri ispitivanju.
Tako se pri ispitivanju željezničkog mosta za vrijeme prijelaza
željezničkih vozila ne samo mjere progibi nego se utvrđuju i
podatci mjerodavni za ocjenu osjetljivosti mosta na titranja.
Radi učinkovite provedbe pokusnog opterećivanja četiri su
njemačka tehnička sveučilišta, u suradnji s pojedinim
tvrtkama, razvila osobito vozilo, koje se brzo prilagođuje
prilikama na mostu, BELFA (slika 4.1).

24
4 Pokusno opterećivanje

Slika 4.1: Njemačko vozilo za pokusno opterećivanje mosta

Osobita je prednost ovog vozila u tomu što se može bez

poteškoća uključiti u redoviti (auto)cestovni promet.
Po uzoru na ovo vozilo, razvijeno je i odgovarajuće vozilo za
ispitivanje željezničkih mostova. 25
4 Pokusno opterećivanje
Pokusno se opterećivanje najčešće sastoji od ovih koraka:
1. Polagano nanošenje opterećenja u stupnjevima. Mora se
ostaviti dosta vremena kako bi se dobio odgovor sklopa.
2. Stalno nanošenje stupnjeva opterećenja dok se ne dosegne
željena razina, pod uvjetom da je pri svakom stupnju
zajamčeno da se može sigurno nanijeti sljedeći stupanj.
3. Mjerenje progibâ pri svakom stupnju i opažanje razvoja
pukotina i drugih pratećih pojava.
4. Najveće opterećenje mora se držati dulje (najmanje 1 h) i za
to se vrijeme moraju odvijati opažanja.
5. Polagano rasterećivanje sklopa i opažanje izobličenjâ.

Za čelične i AB sklopove vrijedi da je pokusno opterećivanje

uspješno ako pri nelinearnom proračunu progibi pod
najvećim opterećenjem ostanu manji od 25 % od dopustivih,
a pri elastičnom proračunu izmjereni progibi moraju biti
manji od izračunanih.
26
5 Nerazorni postupci ispitivanja
Najvažniji nerazorni postupci ispitivanja mostova, s naglaskom
na gradiva, jesu:
y odašiljanjem elektromagnetskih valova,
y odjekom udarca (engl. impact-echo),
y ultrazvukom,
y radiografijom i računalnom tomografijom,
y radarom,
y infracrvenim zrakama,
y elektromagnetnim postupcima i
y laserskim vibrometrom.
Nerazorni postupci ispitivanja vlastitostî betona i armature
pregledno su predočeni na slici 5.1.

27
5 Nerazorni postupci ispitivanja

Slika 5.1: Nerazorni postupci ispitivanja betona i armature

28
6 Geodetski postupci motrenja
Bitan sastavni dio motrenja mosta jest utvrđivanje njegove
geometrije i praćenje promjena na njoj.
Predmetom su mjerenja ukupni i mjesni pomaci (progibi, kutovi
zaokreta, izbočenja) i izobličenja (razmjerna skraćenja /
produljenja iliti relativne deformacije).
Sva se mjerenja moraju uredno zabilježiti i dokumentirati.
Evo najvažnijih geodetskih postupaka:
y ručna mjerenja,
y fotogrametrija,
y laserskim pretražnikom (engl. laser scanner),
y triangulacija,
y tahimetrija i
y GPS (praćenje pomakâ najvažnijih točaka mosta).

29
7 Dinamičko ispitivanje mosta
Ocjena stanja mosta na osnovi raščlambe dinamičkih vlastitosti
njegova nosivoga sklopa sve više se primjenjuje.
Osobito je promatranje titranja mosta zanimljivo ne samo ako
je izgrađen u području gdje mogu djelovati jaki potresi ili gdje
mogu puhati jaki vjetrovi.
Naime, danas su rasponski sklopovi, osobito ovješeni, vrlo vitki,
pa su onda i osjetljivi na titranja.
Pri tomu je važno znati da titranja imaju izravan utjecaj na
udobnost prijelaza (osobito u pješačkih mostova), a znaju
utjecati i na okoliš.
Međutim, svjedoci smo i titranja izazvanih umjereno jakim
vjetrom uz istodobnu kišu ili snijeg koja mogu dovesti do
tolikih pomaka da pri njima može doći i do oštećenja
vješaljaka ovješenog mosta.
Valja znati da je bilo i rušenja mostova izazvanih titranjem! 30
7 Dinamičko ispitivanje mosta
Iako je odavna poznato da su dinamički pokazatelji ponašanja
sklopa pogodni za vrjednovanje njegova općega stanja, a i
teorijske su podloge za to odavna poznate, tek je razvitak
računalne i mjerne tehnike omogućio izvlačenje
praktične koristi od toga.
Naime, simulacijom se mogu dobiti iz dinamičkoga proračuna
mjerodavni parametri ponašanja, poput vlastite učestalosti
(frekvencije) i vlastitih oblika titranja.
Obrnuto, mjerenjem na mostu može se umjeriti (kalibrirati)
proračunski model, pri čemu treba posvetiti osobitu
pozornost rubnim uvjetima (tlo, ležajevi), te raspodjelbi
krutostî i masâ.
Dostatno dobar model za ocjenu odziva sklopa na pobudu i za
predviđanje sklopovnih promjena može se dobiti na osnovi
parametarskih studija.
31
7 Dinamičko ispitivanje mosta
Podloga dinamičkih mjernih postupaka utvrđivanja oštećenjâ
leži u činjenici da mjesno oštećenje utječe na ukupni
dinamički odziv, što se očituje u promjeni parametara
titranja.
Naime, mostovi (kao i druge građevine) imaju prepoznatljivo
ponašanje pri titranju, što se dâ izraziti vlastitim
učestalostima, pripadnim vlastitim oblicima i
vrijednostima prigušenja.
Svaki dio nosivoga sklopa titra s jednakom učestalosti i
fazom u sklopu jednoga vlastitog oblika.
Titranje se može izazvati umjetno (padom tereta ili s pomoću
kakva titrajnog uređaja – vibratora) i prirodno (pod
utjecajem prometa, vjetra ili djelovanja valova).
Titranje izazvano padom tereta obično se pobuđuje tako što
teško vozilo prijeđe preko deblje daske postavljene na kolnik.
32
8 Ugradba mjernih uređaja i načini mjerenja
Kako bi se dobila što potpunija i što objektivnija slika stanja
mosta i promjenâ stanja u vremenu, ugrađuju se mjerni
uređaji za praćenje toga stanja.
Načelno se mjerni uređaji postavljaju na mjesta gdje se očekuju
najveća naprezanja ili najveći pomaci, ali se nakon nekoga
vremena postavljaju i na mjesta gdje se uoče kakva
oštećenja.
Izbor mjernih uređaja zavisi od toga što se želi mjeriti, a
poglavito o redu veličine mjerenih podataka.
Tipičan primjer ograničenjâ o kojima se mora voditi računa jest
mjerna vrpca (tenzometarska) – ona daje dosta pouzdane
rezultate dok se ne dogodi krupnija promjena u ponašanju
sklopa, npr. zbog raspucavanja betona.
Najvažniji korak u ugradbi mjernih uređaja jest njihovo
umrežavanje i povezivanje sa središnjim računalom.
33
 8 Ugradba mjernih uređaja i načini mjerenja
Na slici 8.1 shematski je predočen pregled djelatnostî u svezi s
motrenjem mosta i to po učestalosti, po načinu uzimanja
uzoraka, po vrsti mjernih uređaja i po vlastitosti ponašanja
što ih promatramo.

Slika 8.1: Pregled djelatnosti u svezi s motrenjem građevina 34

8 Ugradba mjernih uređaja i načini mjerenja
Uzimanje podataka mora
biti popraćeno sustavom za
pretvorbu tih podataka u
oblike prikladne za obrad-
bu s pomoću računala.
Budući da se radi o mnoš-
tvu mjernih mjesta, često
međusobno vrlo udaljenih,
mora se uzimanje podataka
raščlaniti, a zatim povezati
u jedinstven sustav.
Shema raščlambe i usustav-
ljenja uzimanja uzimanja
podataka shematski je pre-
dočena na slici 8.2
Slika 8.2: Raščlanjeno uzimanje podataka 35
8 Ugradba mjernih uređaja i načini mjerenja
Geometrijske mjerne veličine najvažniji su sadržaj ukupnih
mjerenja.
Evo pregleda uređajâ i pomagalâ s pomoću kojih se ona izvode :
y induktivni prijenosnici,
y elektrootporni prijenosnici,
y potenciometarski prijenosnici,
y vrtložnostrujna osjetila (senzori),
y titrajne strune,
y ultrazvučna i laserska osjetila,
y optički mjerači duljine,
y hidrostatička razulja,
y mjerači nagiba (klinometri) i
y mehanički i plivajući (obrnuti) visci.
36
8 Ugradba mjernih uređaja i načini mjerenja
Slijede po učestalost primjene uređaji za mjerenje skraćenjâ /
produljenjâ (engl. strains) i uređaji za mjerenje mehaničkih
veličina (naprezanja, sila i momenata).
Prvi počivaju na načelu električnog otpora – Wheatstoneovi
mostovi – a drugih ima četiri vrsti:
y elektrokapacitetski (kondenzatori),
y pjezoelektrični,
y potenciometrijski prijenosnici i
y osjetila za sile.
Na kraju dolaze uređaji za mjerenje:
y brzine i ubrzanja,
y temperature i
y vlažnosti.

37
9 Optičkovlaknasta osjetila
U zadnje su vrijeme razvijeni sustavi motrenja mostova što se
sastoje od mreže osjetila koja mjere važne parametre
stanja mosta i njegova okoliša.
Najvažniji parametri što se pri tomu određuju jesu u pravilu oni
fizikalne naravi, poput položaja, izobličenjâ, silâ i titranjâ.
Osim toga određuju se i termodinamički i kemijski
pokazetelji, poput temperature, vlažnosti, pH-vrijednostî, te
sadržaja kloridâ ili sulfatâ.
Sve se ovo može mjeriti i s pomoću uvriježenih osjetila čije se
djelovanje temelji na mehaničkim i/ili elektroničkim načelima,
ali su optičkovlaknasta osjetila pouzdanija i trajnija, pa
sve više osvajaju primjenu.
Osnovna je njihova podjela na ugrađena (intrinzična) i
prigrađena (ekstrinzična).
U prvih su vlakna sastavni dio gradiva, a u drugih samo
prenose svjetlosne valove.
38
10 Motrenje trajnosti
Zavisno od stupnja izloženosti, na most djeluje više vrsta
ugroza, među kojima je najvažnija ugroza hrđanja
armature.
Po tomu se mostovi svrstavaju u šest različitih razreda:
1. Ne prijeti hrđanje ni druge ugroze.
2. Hrđanje nastaje zbog karbonacije.
3. Hrđanje nastaje zbog kloridâ, ali ne iz morske vode.
4. Hrđanje nastaje zbog kloridâ iz morske vode.
5. Ugroza od leda i soli za odmrzavanje.
6. Kemijske ugroze.
Održavanje (bilans) vlage u šupljikavih gradiva zavisi u velikoj
mjeri od ustroja šupljina (porâ).
Kroz pore dopiru voda, plinovi (O2, CO2) i štetne tvari (Cl-,
SO42-) u nutrinu betona i time oštećuju beton i armaturu.
39
10 Motrenje trajnosti
Nakupljanje i prijenos vlage zavise od raspodjelbe veličine
porâ i od razmjerne (relativne) vlažnosti, dotično od
izravnoga prodora vode.
Karbonacija i prodor klorida iz soli za odmrzavanje glavni
su uzroci oštećenjâ na AB i PB mostovima.
Znatno veći obujam proizvoda hrđanja u odnosu na nezahrđali
čelik izaziva već pri nižim stupnjevima hrđanja razorni tlak
zbog čega beton raspucava, a zatim se i odlama, osobito
ako je zaštitni sloj betona pretanak.
Najčešći je uzrok oštećenja ove vrsti u AB sklopova pretanak
zaštitni sloj i nedostatna gustoća betona u njemu.
Kako smo već vidjeli, hrđanje otpočinje kada karbonacija
dosegne armaturu ili kada kloridi prodru do nje.
Zbog toga je mjerenje parametara odlučnih za pojavu hrđanja
od prvorazredne važnosti za ocjenu stanja mosta. 40
10 Motrenje trajnosti
Vidjeli smo kako je karbonacija prirodno zbivanje što počinje
već pri ugradbi betona, a zatim sporo napreduje.
Radi se o tomu da ugljični dioksid (CO2) iz zraka prodire
kroz šupljine u betonu i tamo s kalcijevim hidroksidom
(CaOH2) stvara vapnenac, kalcijev karbonat (CaCO3).
To snizuje pH-vrijednost porne vode s početnih ≥ 12,5 na
svega < 9.
Pošto se to dogodi, a uz to sadržaj kloridâ premaši kritičnu
granicu, gubi se obrambena vlastitost zaštitnoga sloja, pa
hrđanje nesmetano napreduje.
Važno je znati da nije gustoća betona nego njegova lužnatost
(alkalitet) ono što štiti armaturu od hrđanja.
Međutim, gustoća je utoliko važna što usporava
napredovanje karbonacije.
41
 10 Motrenje trajnosti
Napredovanje karbonacije zavisi od sastava betona, šupljika-
vosti površinskoga sloja i od stupnja izloženosti ugrozama.
Debljina sloja zahvaćena karbonacijom u istomu vremenskom
odsječku gotovo je linearno zavisna od omjera vode i
cementa.
Zavisnost napredovanja karbonacije od marke betona
predočena je na slici 10.1.
Kako je za sam proces kar-
Duljina karbonacije u mm

bonacije nužna voda, njezi-

no napredovanje izravno
zavisi od vlažnosti okoliša.
Najbrže napreduje pri vlaž-
nosti (50÷70) %, dok je pri
vlažnosti 30 % zapravo
Vrijeme t [godine] nema.
Slika 10.1: Zavisnost napredovanja karbonacije od marke betona 42
10 Motrenje trajnosti
Hrđanje armature uglavnom je posljedak djelovanja kloridâ i
to i u tekućem i u plinovitu stanju.
Prvi oblik ipak prevladava (soli za odmrzavanje, morska
voda).
Prijenos klorida događa se raspršivanjem kroz pore
ispunjene vodom.
Za razliku od karbonacije, koja ne šteti betonu, kloridi, osim
što izazivaju hrđanje armature, oštećuju i beton.
Šupljikavost (poroznost) i sadržaj vode u porama odlučujući
su čimbenici za brzinu prodora klorida kroz beton.
Dio klorida vezan je kemijski i dio je cementnoga kamena,
dok slobodni izazivaju hrđanje armature i oštećuju beton.
Međutim, zanimljivo je da brzina prodora slobodnih klorida
zavisi od količine vezanih: što je više vezanih klorida to
sporije prodiru slobodni kloridi kroz beton. 43
 10 Motrenje trajnosti
Hrđanje armature elektrokemijski je proces što otpočinje
nakon razaranja zaštitne opne (filma) oko čelične šipke
(depasivizacija).
Pri razaranju zaštitne opne radi se o mjesnoj (lokalnoj)
ugrozi.
Nastaje, naime, makroelement (ME) u kojemu napadnuti dio
šipke čini anodu, a još zaštićeni površinski dio – katodu
(slika 10.2).
Brzina napredovanja hrđa-
nja u ME-u raste s poras-
tom omjera oplošja katode
i anode, AK/AA.
Inače dijelovi ME-a, katoda
i anoda, mogu biti međuso-
Pasivna armatura Mjesto hrđanja bno vrlo udaljeni.
Slika 10.2 (katoda) (anoda) 44
10 Motrenje trajnosti
Postupci za utvrđivanje uznapredovalosti hrđanja armature i
propadanja betona obuhvaćaju ove mjere:
y mjerenje električnog potencijala,
y utvrđivanje brzine napredovanja hrđanja,
y mjerenje električnog otpora betona i
y ugradbu umjetnih anoda.
Svaka od ovih mjera ima više načina provedbe što će se
pregledno predočiti u tablici 10.1.
Što se tiče ugradbe umjetnih anoda, valja reći da smo se s
njom već susreli na prošlomu predavanju, samo pod drugim
imenom.
Naime, tamo smo ugrađeni uređaj zvali Raupach- Schiesselovim
ljestvama (slika 10.3).
45
10 Motrenje trajnosti
Tablica 10.1: Postupci za utvrđivanje uznapredovalosti hrđanja
armature i propadanja betona
Mjerena veličina Postupak
Brzina napredovanja Mjerenje polarizacijskog otpora, RP
hrđanja Linearna potenciometrijska polarizacija
Mjerenje impedancije
Galvanostatičko mjerenje pulsa
Struja u Ugradba umjetnih makroelemenata
makroelementu Električno izolirane armaturne šipke
Makroćelije
Potencijal Pokretne poredbene elektrode
Trajne poredbene elektrode

46
10 Motrenje trajnosti
Tablica 10.1: Postupci za utvrđivanje uznapredovalosti ... (nastavak)

Mjerena veličina Postupak

Električni otpor Mjerenje u 4 točke (Wennerov postup.)
betona Električno izolirane armaturne šipke
Bušeni valjci opremljeni osjetilima
Višeprstenaste elektrode
Sadržaj klorida Analiza klorida na bušenim valjcima /
brašnu
Osjetila za kloride
Dubina karbonacije Pokus fenolftaleinom
Profili potencijalâ
Temperatura betona i Osjetila za temperaturu
zraka (termoelementi)
Razmjerna vlažnost Osjetila za vlažnost 47
10 Motrenje trajnosti
Vrijeme

Plemenita kovina

Hrđanje!
Armatura Kritična dubina

Slika 10.3: Raupach-Schiesselove ljestve: osjetilo za praćenje napredovanja hrđanja

I u Hrvatskoj se polako uvode ovi vrlo složeni postupci

motrenja, a i popravci oštećenih dijelova mostova.
Krčki most prednjači u tomu (slike 10.4 i 10.5). 48
10 Motrenje trajnosti

Slika 10.4: Osjetila od optičkih vlakana na nadlučnom stupu Krčkoga mosta

Nedugo nakon dovršetka izgradnje mosta (1980.) počeli su se

uočavati tragovi hrđanja armature, pa su nakon nekoliko
godina unženjeri zaduženi za gospodarenje mostom uvidjeli
da se mora pristupiti popravcima, a oni traju još uvijek. 49
10 Motrenje trajnosti
Prvo se je pokušalo
Slika 10.5: Poprečni presjek poprav- s različitim zaštit-
ljenoga stupa Krčkoga mosta nim prijemazima na
betonu, ali od toga
nije bilo koristi.
Na kraju je bilo jas-
no da se mora ob-
noviti i pojačati
zaštitni sloj betona
stupova (slika 10.5).
Slični zahvati na lu-
ku tek predstoje.
Zgodno je, za uspo-
redbu, pokazati kako se to radi u razvijenijim zemljama.
Tako je na slici 10.6 predočen razmještaj mjernih mjesta na
jednomu mostu u Austriji.
50
10 Motrenje trajnosti

Slika 10.6: Razmještaj mjernih mjesta u rasponskom sklopu mosta

Danas se nadomjestcima zaštitnoga sloja posvećuje neuspore-

divo više pozornosti nego prije.
Primjer takva nadomjestka kakvi se rade u Njemačkoj predočen
je na slici 10.7. 51
10 Motrenje trajnosti
Vruće pocinčana armaturna mreža

Curing (naknadna obradba)

UR19 Technochem

Pjeskarenje

Mort Hidrofobiranje nakon 28 dana

Technosolid 82/WP SP1

Prijemaz
Masterseal 312 150 g/m2
Masterseal 314 250 g/m2
Bezzračno štrcanje
Pjeskarenje
Štrcani mort (vlažni postupak)
Zaštita od hrđanja
MCI BS 39 + dvokomponentni B (18-22%)
Dvokomponentno A (prah)
Debljina 4-7 cm, 4 nanosa
Slika 10.7: Načelo popravljanja površinskoga sloja betona

Naravno, treba motriti i ponašanje popravljenih mjesta, što se

čini ugradbom osjetilâ (senzorâ). 52
10 Motrenje trajnosti
U zadnje se vrijeme osjetila ugrađuju na izbušene betonske
valjke koji se ponovno ugrađuju u beton (slika 10.8), a reška
se naknadno zapunjava cementnim mortom.

Mort

Prijemaz
umjetnom
smolom

Slika 10.8: Bušeni valjak s osjetilima; lijevo: presjek ; desno: snimak 53

10 Motrenje trajnosti
Primjer osjetila za
kloride i električni
otpor betona pred-
očen je na slici 10.9.

* * * * *
1. Srebrna žica Ø 0,5 mm 5. Sloj umjetne smole
2. Sloj srebrnoga klorida 6. Nabrano crijevo
3. Teflonsko crijevo 7. Izloženo gradivo,
Električni priključci
4. Čelični omot promjera 2,5 mm
koje obuhvaća sa-
Slika 10.9: Osjetilo za kloride i električni otpor betona mo najsažetiji pre-
gled cjeline, pokazuje o kako se složenim pojavama i
postupcima radi.
Kako bi se sve ovo moglo provesti, nužna je tijesna suradnja
elektroničara, kemičara, geodeta, strojara i građevinara, ali
glavnu riječ mora imati građevinski stručnjak, a još bolje njih
dvojica: konstruktor i tehnolog betona.
54