UDK 624.9.001.4:69.009.

182

Primljeno 21. 12. 2010.

Probabilistika ocjena robusnosti

konstrukcija
Dean izmar, Vlatka Raji, Poul Henning Kirkegaard, John Dalsgaard Sorensen
Kljune rijei

D. izmar, V. Raji, P.H. Kirkegaard, J. D. Sorensen

robusnost konstrukcije,
definicije,
matematiki modeli,
deterministiki proraun,
probabilistiki proraun,
indeks robusnosti

Probabilistika ocjena robusnosti konstrukcija

Key words

D. izmar, V. Raji, P.H. Kirkegaard, J. D. Sorensen

structural robustness,
definitions,
mathematical models,
deterministic analysis,
probabilistic analysis,
robustness index

Probabilistic analysis of structural robustness

Mots cls

D. izmar, V. Raji, P.H. Kirkegaard, J. D. Sorensen

: robustesse structurelle,
dfinitions,
modles mathmatiques,
analyse dterministe,
analyse probabiliste,
indice de robustesse

Analyse probabiliste de robustesse structurelle

. , . , . . , . .

,
,
,
,

Izvorni znanstveni rad

Pregledno se navode razliite definicije robusnosti konstrukcije i zahtjevi za robusnost prema konstrukcijskim
Eurokodovima. Razmatraju se razliiti matematiki modeli - deterministiki, probabilistiki i modeli na osnovi
teorije rizika, kojima se pokuava kvantificirati robusnost konstrukcije. Predlae se nova definicija indeksa
robusnosti na osnovi inenjerstva pouzdanosti. Obraen je numeriki primjer postupka ocjene robusnosti
upotrebom predloene probabilistike definicije.
Original scientific paper

Various definitions of structural robustness, and robustness requirements based on structural

Eurocodes, are logically presented. Various mathematical models that are used for quantifying
structural robustness, i.e. deterministic and probabilistic ones, and risk theory based models, are
analyzed. A new definition of the robustness index, as based on reliability engineering, is proposed. A
numerical example of the procedure for estimating robustness is analyzed in accordance with the
proposed probabilistic definition.
Ouvrage scientifique original

Plusieurs dfinitions de la robustesse structurelle, et les exigences de robustesse bases sur Eurocodes
structurelles, sont prsentes de manire logique. Plusieurs modles mathmatiques utiliss pour
quantifier la robustesse structurelle, notamment les modles dterministes et probabilistes, et les
modles s'appuyant sur la thorie du risque, sont analyss. Une nouvelle dfinition d'indice de
robustesse, base sur l'ingnierie de fiabilit, est propose. L'exemple numrique de la procdure
utilise pour estimer la robustesse est analys sur la base de la dfinition probabiliste propose.
Op

.
- , ,
.
.

.

Schlsselworte

D. izmar, V. Raji, P.H. Kirkegaard, J. D. Sorensen

Robustheit der Konstruktion,

Definitionen,
mathematische Modelle,
deterministische
Berechnung,
probabilistische
Berechnung,
Robistheitsindex

Probabilistische Bewertung der Robustheit von Konstruktionen

Autori:

Wissenschaftlicher Originalbeitrag

bersichtlich sind verschiedene Definitionen der Robustheit von Konstruktionen angefhrt, sowie die
Forderungen fr Robustheit nach Konstruktionseurokoden. Man betrachtet verschiedene mathematische
Modelle - deterministische, probabilistische und Modelle begrndet auf der Theorie des Risikos, mit denen
man versucht die Robustheit der Konstruktion zu quantifizieren. Vorgeschlagen ist eine neue Definition des
Robustheitindexes auf Grund der Zuverlssigkeit im Ingenieurwesen. Bearbeitet ist ein numerisches Beispiel
des Bewertunsverfahrens der Robustheit mit Anwendung der vorgeschlagenen probabilistischen Definition.

Dean izmar, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Vlatka Raji, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet; prof. dr. sc. Poul Henning Kirkegaard, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc.
John Dalsgaard Sorensen, dipl. ing. gra., Aalbort University, Danska

GRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

431

Robusnost konstrukcija
1 Uvod
Progresivno ruenje nosive konstrukcije definira se kao
djelomino ili potpuno oteenje konstrukcije ili konstrukcijskog elementa zbog iznimnog djelovanja (dogaaja) [7]. Progresivno je otkazivanje uvijek karakterizirano nerazmjerom izmeu poetnog djelovanja i utjecaja toga djelovanja na konstrukciju [7], [8], [11]. U
prolosti su modeli djelovanja i otpornosti konstrukcija
bili nepouzdani i nedovoljno istraeni te su, redovito,
konstrukcije imale dodatnu otpornost koja je bila dovoljna da se preuzmu iznimna djelovanja i sprijei progresivno otkazivanje. No, zbog konstrukcijske revolucije (upotreba raunala, kompleksni modeli djelovanja
i otpornosti, materijali visokih svojstava, suvremeni konstrukcijski sustavi i naini gradnje) otpornost konstrukcije je optimizirana s obzirom na proraunska optereenja, ne uzimajui u obzir iznimna optereenja [7], [11].
Godine 1968. nakon progresivnog ruenje dijela zgrade
Ronan Point Apartment Building (slika 1.) pojam robusnosti konstrukcije spominje se prvi put [16]. Nakon napada na Svjetski trgovinski centar (WTC) (slika 2.) robusnost konstrukcija postaje sredite interesa mnogih
istraivaa, ponajprije zbog strahovitih posljedica napada.

D. izmar i drugi
kazale, analize robusnosti konstrukcije postaju vrlo
aktualne.

Slika 2. Napad na Svjetski trgovinski centar

Zanimljivo je da ak i moderne konstrukcije proraunavane prema eurokodu, kao npr. Arena Siemens izvedena
2001. (slika 3.), nisu imune na ove probleme. U sluaju Arene Siemens dolazi do otkazivanja dvaju glavnih
nosaa ve 2003. Zbog navedenih konstrukcija, ali i
mnotva drugih koje su u potpunosti ili djelomino otkazale, analize robusnosti konstrukcije postaju vrlo
aktualne.

Slika 3. Arena Siemens, 2003. godine

2 Definicije robusnosti konstrukcije

Slika 1. Uruavanje zgrade Ronan Point

Zanimljivo je da ak i moderne konstrukcije proraunavane prema eurokodu, kao npr. Arena Siemens izvedena
2001. (slika 3.), nisu imune na ove probleme. U sluaju Arene Siemens dolazi do otkazivanja dvaju glavnih
nosaa ve 2003. Zbog navedenih konstrukcija, ali i
mnotva drugih koje su u potpunosti ili djelomino ot432

Pojam robusnosti je prema [15] sposobnost ispunjavanja odreene funkcije pod razliitim i promjenjivim uvjetima. U [12] se definira pojam robusnosti kao svojstvo
sustava koje mu omoguava da preivi nepredvidive ili
neobine dogaaje. Prema europskim normama [3,5]
robusna konstrukcija jest konstrukcija kod koje su posljedice otkazivanja konstrukcije proporcionalne djelovanju koje je izazvalo otkazivanje. Metode koje se rabe
ovise o razredima pouzdanosti odnosno razredu posljedica konstrukcija.
GRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

D. izmar i drugi

Robusnost konstrukcija

Proteklih desetljea mnogi su znanstvenici pokuali matematiki definirati robusnost, ali jo uvijek ne postoji
jedinstvena i prihvaena definicija. Matematiki se modeli za proraun robusnosti mogu podijeliti na deterministike, probabilistike i modele na osnovi teorije rizika.

2.1 Deterministika definicija

prema [18] robusnost Rs definira se kao:

Rs = min
j

det K j
det K 0

(1)

RI =

gdje je Kj matrica krutosti oteene konstrukcije (konstrukcije nakon uklanjanja elementa j), a Ko matrica
krutosti neoteene konstrukcije. Autori priznaju da
zasada ovaj pristup nije uspjean no prednost je jednostavnost. Isti autori predlau energijsku mjeru robusnosti te
mjeru robusnosti pomou progresivnih oteenja.
Energijska mjera robusnosti definira se kao:
Rs = 1 max
j

Er , j
E s, k

(2)

gdje je Er,j energija osloboena pri poetnom otkazivanju konstrukcijskog elementa j i raspoloiva za oteenje sljedeeg elementa k, a Es,k je energija potrebna za
otkazivanje sljedeeg konstrukcijskog elementa.
Mjera robusnosti pomou progresivnih oteenja definira se kao:

Rd = 1

p
plim

(3)

gdje je p maksimalno oteenje uzrokovano inicijalnim

oteenjem ilim, a plim je prihvatljivo napredovanje oteenja.

2.2 Probabilistike definicije

U [8] definira se koncept progresivnog kolapsa (ruenja)
konstrukcije P(F) kao:

P( F ) = P ( F DH ) P( D H ) P( H )

koji mogu udariti u konstrukciju tijekom gradnje odnosno

uklanjanja), deformacijska (omekanje elika tijekom
poara). Ova djelovanja imaju iznimno kratkotrajan karakter ako ih usporedimo s ostalim proraunskim djelovanjima. Openito, ova su djelovanja promjenjiva u vremenu te mogu biti i statika i dinamika. Ranih devedesetih godina Frangopol i Curley [9] predlau probabilistiku mjeru indeksa suvinosti RI koji je definiran pomou vjerojatnosti otkazivanja oteenog (Pf(dmg)) i neoteenog (Pf(sys)) konstrukcijskog sustava kao:

Pf ( dmg ) Pf ( sys )
Pf ( sys )

(5)

Isti autori predlau indeks suvinosti ( R ) kao omjer

indeksa pouzdanosti oteenog ( damaged ) i neoteenog sustava ( int act ). Pojam robusnosti povezan je s
indeksom suvinosti jer e redovito statiki neodreeni
sustavi imati veu robusnost od statiki odreenih

R =

int act
int act damaged

(6)

Lind [14] predlae mjeru robusnosti konstrukcijskog

sustava pomou indeksa otetljivosti (V):

V=

P (rd , S )
P (ro , S )

(7)

gdje su u omjer postavljene vjerojatnosti ruenja sustava

kao funkcije otpornosti i djelovanja neoteene (P(ro,S))
odnosno oteene konstrukcije (P(rd,S)).
U [17] je predstavljen okvir za proraun robusnosti prema probabilistikoj formulaciji. Pretpostavimo da je dolo
do oteenja konstrukcije Dj zbog i razliitih izloenosti.
Ako se svaka od ovih izloenosti predstavi dogaajem
Ei i pripadajuom vjerojatnou njegove pojave P( Ei ) ,
tada se ukupna vjerojatnost ruenja moe napisati kao:

P(C ) = P(C Ei D j ) P( D j Ei ) P( Ei )
i

(8)

(4)

gdje je P( D j Ei ) uvjetna vjerojatnost oteenja j zbog do-

gdje se vjerojatnost ruenja proraunava kao umnoak

vjerojatnosti pojave iznimnog djelovanja P (H ) , vjero-

gaaja Ei (odnosno iznimnog djelovanja) a P(C Ei D j )

jatnosti pojave oteenja poradi tog djelovanja ( P ( D H )

te vjerojatnosti ruenja konstrukcije P( F DH ) . Pojam
iznimnog djelovanja odnosi se na iznimna optereenja
ili uinke djelovanja. Iznimna se optereenja mogu grupirati na tlana (eksplozije, utjecaj jakih vjetrova), udarna
(sudar vozila, aviona, projektila ili eventualno objekata

GRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

je vjerojatnost ruenja uz uvjet da je dolo do oteenja j

zbog izloenosti i.
Na slici 4. grafiki je prikazana vjerojatnost progresivnog ruenja te pripadajue vjerojatnosti iz jednadbe 8.
Progresivno ruenje ovisi o trima razliitim veliinama:
izloenosti, otetljivosti i robusnosti. Otetljivost i izloenost se odnose na ponaanje komponente, dok je ro-

433

Robusnost konstrukcija

D. izmar i drugi

P(C Ei D j )

P ( D j Ei )

P ( Ei )

Slika 4. Robusnost i progresivno ruenje

busnost iskljuivo svojstvo sustava. Na slici su takoer

prikazane i primjenljive strategije za poveanje otpornosti pojedinih veliina odnosno za smanjenje vjerojatnosti pojave progresivnog ruenja.
Iz definicije (jednadba 8. i slika 4.) proizlaze i strategije poveanja robusnosti:
sprijeiti pojavu iznimnog djelovanja ili smanjiti vjerojatnost P( Ei ) njegova nastupanja (kontrola izloenosti)
sprijeiti pojavu oteenja kao rezultat pojave iznimnog djelovanja odnosno smanjiti vjerojatnost P( D j Ei )
(smanjenje otetljivosti)
sprijeiti progresivno irenje oteenja u konstrukcijskom sustavu, odnosno smanjiti jednu ili vie vjerojatnosti P(C Ei D j ) (poveanje robusnosti)
Treba napomenuti da se pojam iznimnog djelovanja moe i generalizirati, odnosno da vjerojatnost P(E) ne mora
nuno biti vezana uz djelovanja nego se moe raditi i o
nesavrenostima materijala, grekama u izvedbi, neadekvatnoj uporabi graevine itd. Autori takoer definiraju
pojam kljunog elementa kao konstrukcijski element ili
dio konstrukcije koji je iznimno bitan za nosivost, odnosno
element ili dio konstrukcije nakon ijeg otkazivanja moe
434

doi do otkazivanja cjelokupne konstrukcije. Za oteenja

kljunih elemenata vrijedi P(C Ei D j ) 1 . Autori osim
iznimnih djelovanja definiraju i nenamjerne greke
(geometrijske nesavrenosti, pogreka izvedbe itd.)
Mogunost prorauna robusnosti konstrukcija (s primjerom analize drvene lamelirane konstrukcije u Norvekoj) koja se u naelu oslanja na [17] predlau u [11]. Robusnost je povezana s nizom moguih scenarija u kojima djelovanja mogu izazvati oteenje konstrukcijskog
sustava. Robusnost je primarno konstrukcijsko svojstvo i nije ovisna o vjerojatnosti pojave iznimnih djelovanja ili oteenja. Ovo je prvi rad u kojem se vrlo detaljno daju prijedlozi i mogui naini numerike provjere robusnosti upotrebom probabilistikog pristupa.
Robusna konstrukcija moe biti izgraena prikladnim
odabirom materijala, rasporedom konstrukcijskih
elemenata i prikladnim odabirom kljunih elemenata.
Zahtjevi za stupnjem robusnosti konstrukcije povezani
su s posljedicama otkazivanja konstrukcije. Uglavnom
je robusnost konstrukcije potrebno provjeriti samo za
konstrukcije koje pripadaju razredu CC3 (konstrukcije s
velikim posljedicama ako doe do otkazivanja, prema
EN 1990). Ovaj pristup dalje razrauju autori [6] uzimajui u obzir specifinosti drvenih konstrukcija.
GRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

D. izmar i drugi

Robusnost konstrukcija

Prema [11] robusnost se mora provjeriti tako da se dokae sljedee:

a) elementi koji su kljuni za nosivost imaju malu
osjetljivost na iznimna djelovanja
b) u sluaju djelominog oteenja konstrukcije nee
doi do progresivnog ruenja
c) postoji zadovoljavajua razina pouzdanosti kljunih
elemenata, odnosno pouzdanost sustava nee biti bitno smanjena ako doe do otkazivanja kljunog elementa.

2.3 Definicija na osnovi teorije rizika

Baker, Schubert i Faber [2] predlau definiciju robusnosti konstrukcije koja se temelji na teoriji rizika. Ovaj
pristup dijeli posljedice na izravne, koje su povezane s
lokalnim oteenjem elemenata (konstrukcijskih sastavnica) i koje se moe smatrati proporcionalnim s poetnim oteenjem, te indirektne posljedice koje su neovisne o poetnom oteenju. Indeks robusnosti (Irob) formuliran je usporedbom rizika povezan s direktnim (RDir)
i indirektnim posljedicama (RInd):

I rob =

RDir
R Dir + RInd

robusnosti u ovisnosti o varijaciji djelovanja S te broja

elemenata u sustavu). Rezultati prorauna prikazani su
na slikama 7.a i 7.b.

Slika 6. Teorijski modeli a) idealan duktilni sustav, b) idealan

krhki model

(9)

Slika 5. Odreivanje direktnih i indirektnih posljedica

Iz slike 5. moe se vidjeti nain prorauna robusnosti s

pomou ovog pristupa. Promatramo djelovanje na konstrukciju (ExBD) zbog kojeg ne dolazi do oteenja (D)
ili zbog kojeg dolazi do oteenja (D). Ako nije dolo
do oteenja, nema ni direktnih ni indirektnih posljedica, dok se u sluaju (D) mogu odrediti direktne i indirektne posljedice (CDir odnosno Cind). Pomou integralne
formulacije moe se proraunati direktan (RDir) odnosno
indirektan (RInd) rizik:

RDir =

CDir ( F ) p( D Ex) p( Ex)dExdD

Ex D

RInd =

Slika 7. Indeksi robusnosti teorijskih modela a) idealan duktilni

sustav, b) idealan krhki model

(10)

CInd ( F ) p( F D, Ex) p( D Ex) p( Ex)dExdD

Ex D

(11)
Autori su takoer razmatrali teorijske modele prikazane
na slici 6, te su rabei opisani pristup proraunali indeks
GRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

2.4 Robusnost u normama za projektiranje

Osim u navedenim znanstvenim radovima pojam robusnosti konstrukcije spominje se u nizu norma za proraun
konstrukcija no u vrlo neodreenom obliku. U Eurokodu
EN 1990 [5] zahtijeva se da konstrukcija bude projektirana tako da oteenja zbog dogaaja poput poara, eksplozije, udara ili ljudskih pogreaka budu proporcional435

Robusnost konstrukcija

D. izmar i drugi

na uzroku. U ovom se dokumentu takoer navode ope

mjere za smanjenje oteenja. Eurokod 1 [3] definira
ope strategije i naine za poveanje robusnosti. Metode
koje se rabe ovise o razredima vanosti konstrukcija. Ni
u jednoj europskoj normi nije mogu direktan proraun
robusnosti (odnosno kvantifikacija pomou indeksa robusnosti) ve su samo dana opa pravila i mjere koje bi
mogle poveati robusnost konstrukcije. U [10] zahtjev
za robusnost je formuliran ovako: Nivo oteenja konstrukcije zbog djelovanja kao to su poar, eksplozija ili
posljedice ljudske greke ne bi smio biti neproporcionalan dogaaju koji je izazvao oteenje. Za ostvarivanje
odgovarajue razine pouzdanosti razlikuju se dvije osnovne strategije: nekonstrukcijske mjere (prevencija, zatita
ili smanjenje neeljenih djelovanja) i konstrukcijske mjere
(projektiranje konstrukcije koja moe podnijeti uinke
djelovanja uz to je mogue manje oteenje).

pouzdanost neoteenog sustava. Ako je pouzdanost oteenog sustava manja od nule, tada vrijedi izraz:
I rob = 0 sys, dmg , k < 0, sys,int > 0

(13)

Na slici 8. prikazana je usporedba izmeu indeksa suvinosti (R) i predloenog indeksa robusnosti (Irob) kao
funkcija indeksa pouzdanosti oteenog sustava. Indeks
pouzdanosti neoteenog sustava iznosi sys = 5,0. Iz slike je razvidno da je odnos linearan za predloeni indeks
robusnosti.

3 Predloeni probabilistiki model za procjenu

robusnosti
Pregledom stanja podruja koje je opisano u drugom
poglavlju moe se zakljuiti da ne postoji jedinstvena i
opeprihvaena definicija robusnosti. U dosadanjim
probabilistikim modelima koji su se rabili za ocjenu
robusnosti konstrukcija nisu eksplicitno proraunani
indeksi robusnosti. Prijedlog autora ovog rada, prema
kojemu se indeks robusnosti definira pomou vjerojatnosti otkazivanja oteenog Pf(dmg) i neoteenog konstrukcijskog sustava Pf(sys), problematian je zbog toga
to su vjerojatnosti otkazivanja neoteene konstrukcije
reda veliine 10-5, dok se za oteenu konstrukciju oni
kreu od 10-5 do minimalno 1. Ako je ovom definicijom
prorauna robusnosti indeks robusnosti RI, moe se primijetiti da se vrijednosti ovog indeksa kreu od 0 do 105,
ovisno o tome radi li se o idealnoj robusnoj konstrukciji
ili o idealnoj konstrukciji koja nema svojstvo robusnosti.
Navedeni je indeks vrlo teko primijeniti u praksi, odnosno
odrediti granice koje bi omoguile kvantifikaciju prema
stupnju robusnosti konstrukcija. Prijedlog indeksa suvinosti koji je definiran kao funkcija indeksa pouzdanosti
oteene i neoteene konstrukcije takoer je vrlo problematian jer za idealno robusne konstrukcije tei k
beskonanosti.
Predloeni se indeks robusnosti definira prema izrazu:

I rob, k

sys, dmg , k

= min sys,int sys, dmg , k 0, sys ,int > 0

(12)

gdje je

sys ,dmg ,k

pouzdanost oteenog sustava (pouz-

danost nakon otkazivanja komponente k), a

436

sys ,int

je

Slika 8. Usporedba predloenog indeksa (Irob) s indeksom suvinosti

Da bi predloeni indeks robusnosti bio znanstveno utemeljen odnosno da bi se mogao smatrati mjerom robusnosti konstrukcije autori su razmatrali nekoliko uvjeta
koje je nuno ostvariti:
openitost
jasnou
jednostavnost definicije.
Definicija mora biti openita i primjenjiva na razliite
konstrukcije, neovisno o konstrukcijskom sustavu ili
materijalu od kojeg je konstrukcija napravljena. Kao
drugo, matematika definicija mora biti potpuno jasna i
nedvosmislena. Isti ulazni podaci moraju uvijek dati
jednaki rezultat. Trei uvjet je vezan uz jednostavnost
matematike definicije. I ovaj je uvjet zadovoljen, ali
proraun pouzdanosti konstrukcijskog sustava vrlo je
teak problem. U tablici 1. naveden je prijedlog razredbe konstrukcija prema stupnju robusnosti.
Tablica 1. Prijedlog razredbe konstrukcija prema stupnju
robusnosti
Vrijednost indeksa
Razredba konstrukcija prema
robusnosti
robusnosti I rob
0,00
0,01-0,19
0,20-0,49
0,50-0,69
0,70-0,99
1,00

bez robusnosti
mala robusnost
srednja robusnost
velika robusnost
iznimna robusnost
idealno robusna konstrukcija

GRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

D. izmar i drugi

Robusnost konstrukcija

4 Primjer ocjene robusnosti pomou predloene

definicije

4. Otkazivanje gornjeg pojasa zbog tlaka paralelno s

vlakancima i savijanja s bonim izvijanjem (N+M)

Primjer metodologije ocjene robusnosti razmatra se za

krovnu konstrukciju sportske dvorane u Samoboru. Konstrukcija je ravninski reetkasti nosa, a izgraena je 2005.
godine. Proraun je napravljen prema Eurokodu 5 [4].
Na osnovi statikog prorauna odreene su sljedee dimenzije elemenata: gornji pojas 20/52 cm, donji pojas
20/69 cm i dijagonalni elementi 20/24 cm.

Tablica 2. Osnovne probabilistike varijable

Varijabla
vrstoa na
savijanje
Modul
elastinosti
Gustoa

Raspodjela
LN
LN
N

Koeficijent
varijacije [%]
15 %
13 %
10 %

Osnovne su varijable prikazane u tablici 2. na osnovi

prijanjih radova [13]. Za potrebe prorauna stalno djelovanje G i promjenjivo djelovanje snijegom Qgk su uzeti u obzir. Za stalno djelovanje je odabrana normalna
raspodjela s oekivanjem G = 6,38 kN/m1 i koeficijentom varijacije COV = 0,1. Za podruje gdje se nalazi
konstrukcija, karakteristina vrijednost snjenog optereenja na tlu iznosi Sg = 1,5 kN/m2 . Na osnovi toga, optereenje na krovu Qgk moe se odrediti prema:

Qgk = S g C
Slika 9.

Sportska dvorana u Samoboru

Slika 10. Statiki sustav krovne konstrukcije sportske dvorane

(14)

gdje je C koeficijent oblika krova (modeliran kao deterministika varijabla), a Sg optereenje na tlu. Prema postojeim podacima za podruje oko Zagreba koeficijent
varijacije za optereenje snijegom iznosi COV = 0,58.
Na temelju ovih podataka a prema [1] moe se proraunati oekivana vrijednost optereenja snijegom na kro-

vu. Veliine f c , f m i f t (otpornost na tlak okomito na

Probabilistiki je model napravljen uz pretpostavku da
vlakanca, vrstoa na savijanje i vlana vrstoa) prorase sustav sastoji od tapnih elemenata, gdje su elementi
unane
su na osnovi tih vrijednosti prema [13]. U tablici
ispune optereeni samo vlanim ili tlanim silama, a u
3.
prikazuju
se sve probabilistike varijable koje su
pojasevima se pojavljuje savijanje i
tlana odnosno vlana djelovanja.
Tablica 3. Oznaka, opis, raspodjela, srednja vrijednost i koeficijent varijacije
Identifikacija naina na koji moe
osnovnih varijabli (vrstoe u MPa, dimenzije elemenata u mm,
otkazati ova konstrukcija nije
optereenja u kN/m)
jednostavan zadatak ako se uzme u
obzir broj elemenata. Na osnovi
Koeficijent
Srednja
Oznaka
Varijabla
Raspodjela
varijacije
deterministikog
prorauna,
vrijednost
[%]
razmatranja kinemetike stabilnosti
X
Nepouzdanost modela
LN
1,00
10 %
konstrukcije, usvojene su etiri
a
Razmak vorova
N
3041,0
1%
jednadbe graninog stanja:
bd
irina dijagonala
N
200
4%
1. Otkazivanje donjeg pojasa zbog
hd
Visina dijagonala
N
240
4%
vlaka paralelno s vlakancima i
bdp
irina donjeg pojasa
N
200
4%
savijanja
hdp
Visina donjeg pojasa
N
690
4%
bgp
irina gornjeg pojasa
N
200
4%
2. Otkazivanje ispunskih elemeVisina gornjeg pojasa
N
520
4%
hgp
nata zbog vlaka paralelno s
fc
vrstoa na tlak
LN
26.6
12 %
vlakancima
fm
vrstoa na savijanje
LN
41,4
15 %
3. Otkazivanje ispunskih elemeft
Vlana vrstoa
LN
24,8
18 %
nata zbog tlaka paralelno s
g
Stalno optereenje
N
6,38
10 %
vlakancima s izvijanjem (N)
s
Optereenje snijegom
G
3,00
58 %
GRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

437

Robusnost konstrukcija

D. izmar i drugi

uzete u obzir (oznaka, opis, raspodjela, srednja vrijednost i koeficijent varijacije). Korelacije izmeu osnovnih varijabli (tablica 4.) takoer su uzete u obzir, i to
prema [13].

danosti konstrukcijskog sustava vrlo je komplesan

problem te opsegom nadilazi potrebe ovog rada.

Tablica 4. Korelacijska matrica.

Osnovne
varijable

fm

Em

den

ft

fc

fm
Em
den
ft
fc

1
0,8
0,6
0,8
0,5

0,8
1
0,6
0,6
0,6

0,6
0,6
1
0,4
0,8

0,8
0,6
0,4
1
0,5

0,8
0,6
0,8
0,5
1

Jednadbe graninih stanja su:

g1

= X

N iE

0 .8 f t bdp hdp k mod

M iE
6
0 .8 f m bdp ( hdp ) 2 k mod

g2

= X

iE

0 .8 f b h k
t d d mod

(15)

(16)

Slika 11. Probabilistiki model sustava

Ocjena robusnosti napravljena je prema prikazanoj metodologiji. Pretpostavljena su etiri scenarija odnosno
dogaaja kod kojih dolazi do otkazivanja svake pojedine komponente sustava (uz uvjet da istodobno moe otkazati samo jedan element). Pretpostavljeno je da se
komponenta ponaa krhko, odnosno da nakon dostizanja
sile sloma ne moe preuzeti nikakvu silu. Nakon otkazivanja pojedine komponente, dolazi do preraspodjele sila
u konstrukciji to rezultira smanjenom pouzdanosti sustava. Proveden je proraun pouzdanosti neoteenog
sustava te proraun pouzdanosti oteenih sustava (za
razmatrana etiri scenarija otkazivanja), pri emu je indeks robusnosti odreen prema:

I rob, k
g

g4

= X

iE
k f b h k
c c d d
mod

= X

N iE

k c f t bdp hdp k mod

M iE
6
k crit f m b gp ( h gp ) 2 k mod
gdje su NiE i MiE uinci stalnog djelovanja i
djelovanja snijega na odgovarajui element
i, kmod je modifikacijski koeficijent koji je
pretpostavljen kao deterministika vrijednost
0,9 kcrit i kc (koeficijenti koji uzimaju u obzir
bono torzijsko izvijanje odnosno izvijanje
zbog tlanih djelovanja) proraunani su prema [4] i takoer modelirani kao deterministike varijable. Sve su ostale varijable navedene u tablici 3.

(17)

(18)

sys , dmg , k 0, sys ,int > 0

(19)

U tablici 5. prikazani su indeksi pouzdanosti sustava,

pripadajua definicija indeksa robusnosti prema Fragnopolu te prijedlog dan u ovom radu. Otkazivanja ispunskih elemenata (2 i 3) rezultira vrlo velikim indeksima
robusnosti, odnosno mogue otkazivanje ispunskih elemenata ne utjee mnogo na pouzdanost sustava. Najvei
utjecaj imaju mogua otkazivanja gornjeg i donjeg pojasa reetkastog nosaa, gdje su dobiveni mnogo manji

Tablica 5. Indeksi pouzdanosti sustava i pripadajui indeksi robusnosti

Pouzdanost sustava
Neoteeni sustav
Otkazivanje elementa 1
Otkazivanje elementa 2
Otkazivanje elementa 3
Otkazivanje elementa 4

S obzirom na statiki sustav, probabilistiki

model odgovara serijskom sustavu od dva
paralelna sustava. Paralelni sustavi odgovaraju jednadbama graninog stanja koje definiraju otkazivanje pojasa odnosno tapova ispuna. Proraun pouzdanosti sustava proveden je metodom Monte Carlo. Proraun pouz438

sys, dmg , k

= min sys ,int

Indeks
pouzdanosti
sustava
5,47
2,92
5,15
5,28
1,71

Indeks
suvinosti
(robusnosti)
2,15
17,09
28,79
1,45

Predloeni
indeks
robusnosti
0,53
0,94
0,97
0,31

indeksi robusnosti; najmanji dobiveni indeks robusnosti

odgovara scenariju kada otkae donji pojas reetkastog
nosaa. S obzirom na predloenu razredbu konstrukcija
prema robusnosti moe se zakljuiti da razmatrana konGRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

D. izmar i drugi
strukcija pripada u konstrukcijama srednje robusnosti
(ako se promatra minimalni indeks robusnosti).
5 Zakljuak
U ovome radu prikazana je problematika prorauna robusnosti konstrukcija. Treba napomenuti da su mnogi
autori predloili razliite mjere kojima bi se kvantificirala robusnost a ovdje su navedene samo najznaajnije.
Deterministike definicije nisu zaivjele kod veine
istraivaa jer je bez inenjerstva pouzdanosti gotovo
nemogue kvantificirati robusnost konstrukcija. Zasada
je najvei napredak ostvaren u podruju probabilistikog odreivanja robusnosti. Osnovni problem postoje

Robusnost konstrukcija
ih probabilistikih definicija jest vrlo iroko podruje
koje poprimaju indeksi robusnosti prema postojeim
definicijama. S obzirom na navedenu problematiku, razvijen je i predloen novi indeks robusnosti definiran kao
omjer pouzdanosti oteenog i neoteenog sustava. U
radu je dan primjer prorauna i ocjene robusnosti prema
novoj definiciji. Takoer je predloena razredba konstrukcija prema vrijednosti predloenog indeksa robusnosti. Budua su istraivanja usmjerena na analize robusnosti razliitih nosivih sustava i na izradu kompleksnijih
modela za proraun pouzdanosti sustava kojima e biti
mogue obuhvatiti materijalnu duktilnost te duktilnost
spojeva to su iznimno bitni parametri u ocjeni robusnosti konstrukcija.

LITERATURA
[1]

Androi, B.; izmar, D.; Raji, V.: Analiza pouzdanosti

drvenih lameliranih nosaa, Gradevinar, 60 (2008) 6, 513-518.

[10] Jcss: Probabilistic Model Code. Joint Committee of Structural

Safety, 2001.

[2]

Baker, J. W.; Schubert, M. & Faber, M. H.: On the Assessment

of Robustness, Structural Safety, 30 (2006), 253-267.

[3]

CEN, EN 1991: Eurocode 1 - Actions Of Structures - Part 1-7:

General Actions: Accidental Actions, Brussels, European
Committee for Standardization, 2004.

[11] Kirkegaard, P. H. & Sorensen, J. D.: Collapse Analysis of

Timber Structures. In Computational Structures Technology
Stirlingshire: Civil-Comp Press, 2008.
[12] Knoll, F. & Vogel, T. Design for Robustness. Zurich: Iabse,
2009.

[4]

CEN, EN1995: Eurocode 5 - Design of Timber Structures - Part

1-1: General - Common Rules and Rules for Buildings.
Brussels: European Committee for Standardization, 2004.

[13] Koehler, J.; Sorensen, J. D. & Faber, M. H.: Probabilistic

Modeling of Timber Structures. Structural Safety, 29 (2007),
255-267.

[5]

CEN, EN 1990: Eurocode - Basis of Structural Design,

Brussels: European Committee for Standardization, 2006.

[6]

izmar, D.; Raji, V.; Kirkegaard, P. H. & Sorensen, J. D.:

Robustness Analysis of Timber Truss Structure, 11th World
Conference on Timber Engineering Trentino, Italy, 2010.

[14] Lind, N. C.: A Measure of Vulnerability and Damage

Tolerance. Reliability Engineering & System Safety, 48 (1995),
1-6.
[15] Merriam - Webster Online: Merriam - Webster Online rjenik,
2011.
[16] Pearson, C. & Delatte, N.: Ronan Point Apartment Tower
Collapse and its Effect on Building Codes. Journal of
Performance of Constructed Facilities, 19 (2005), 172-177.

[7]

Ellingwood, B. R.: Load and Resistance Factor Criteria for

Progressive Collapse Design, In National Workshop on
Prevention of Progressive Collapse Rosemont: National
Institute of Building Sciences, 2002.

[8]

Ellingwood, B. R. & Leyendecker, E. V.: Approaches for

Design Against Progressive Collapse, Journal of the Structural
Division, 104 (1978), 413-423.

[17] Sorensen, J. D. & Christensen, H. H.: Robustness of Structural

Systems - A New Focus for the Joint Committee on Structural
Safety. Structural Engineering International, 16 (2006), 173177.

[9]

Frangopol, D. M. & Curley, J. P.: Effects of Damage And

Redundancy on Structural Reliability. Journal of Structural
Engineering-Asce, 113, 1533-1549, 1987.

[18] Starossek, U. & Haberland, M.: Approaches To Measures Of

Structural Robustness. In Iabmas 08, International Conference
on Bridge Maintenance, Safety and Management Seoul, 2008.

GRAEVINAR 63 (2011) 5, 431-439

439