GRAEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za metalne i drvene konstrukcije

Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

Osnovni postulati koje mora zadovoljiti ispravno izgraena graevina:

FUNKCIONALNOST EKONOMINOST SIGURNOST

- Nacionalni interes prvenstveno se odnosi na postulat sigurnosti (Pristup inenjera u realizaciji nosive konstrukcije mora biti takav da sigurnost ostaje uvjet bez kojeg se ne moe (KONDITIO SINE QUA NON) - Bit inenjerske djelatnosti: GRAEVINA DOSTATNE SIGURNOSTI - Kako utvrujemo SIGURNOST KONSTRUKCIJA protiv otkazivanja nosivosti
2

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

Sigurnost neke nosive konstrukcije protiv otkazivanja nosivosti openito je uvjetovana time da njena otpornost bude vea od ekstremnog djelovanja, koje e na nju djelovati u vijeku njenog trajanja. Kriterij za odreivanje sigurnosti nosive konstrukcije moe se iskazati na sljedei nain: odnosno:

R > S,

R-S>0
Pri tome je osobito znaajan specijalni sluaj kada su otpornost i djelovanje izjednaeni, tj. kada je:

R=S
to predstavlja granicu izmeu sigurne i nesigurne konstrukcije. Zona sigurnosti (veliina stanja nosivosti), definirana je kao razlika izmeu otpornosti i djelovanja na konstrukciju:

Z=R-S
Z>0 Z=0 Z<0 konstrukcija je sigurna granino stanje konstrukcija je nesigurna

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

Meutim i veliina otpornosti (R) i veliina djelovanja na konstrukciju (S) su i same funkcije nekih drugih veliina tzv. baznih varijabli:

R = R f y , f u , E, itd; A, W, J, l, i, itd

S = S (g , p, s, w , T , itd )
Funkcionalnim povezivanjem ovih imbenika dobije se matematiki izriaj otpornosti i djelovanja. Kod funkcionalnog povezivanja relevantnih imbenika postoje dva osnovna pristupa: deterministiki i probabilistiki. Razlika izmeu deterministikog i probabilistikog pristupa je u tome da u deterministikom postupku sve ove veliine tretiramo kao odreene (determinirane) vrijednosti, koje su nam dane propisima, a u probabilistikom pristupu se sve veliine baznih varijabli tretiraju kao sluajne veliine. U probabilistikom pristupu dokaz sigurnosti, obzirom na parametre kojima se ulazi u proraun, danas se moe provesti na etiri razine: - dokaz sigurnosti na razini IV, - dokaz sigurnosti na razini III, - dokaz sigurnosti na razini II, - dokaz sigurnosti na razini I.
4

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

Dokaz sigurnosti na razini IV
Dokaz sigurnosti na ovoj razini podrazumijeva proraun konstrukcija s odreenom funkcijom cilja, koja srednje vrijednosti trokova svodi na najmanju moguu mjeru, uzimajui u obzir i mogue tete uslijed otkazivanja nosivosti konstrukcije. Primjena metoda prorauna na ovoj razini, danas se koristi samo kao pomono sredstvo u istraivanjima.

Dokaz sigurnosti na razini III

Egzaktni postupak. To je najvia razina u kojoj se dokaz dostatne nosivosti zasniva na primjeni teorije vjerojatnosti i to tako da se u proraun ukljuuju stvarne funkcije distribucije svih sluajnih veliina i zatim preko viestruke integracije provjerava koja je vjerojatnost otkazivanja nosivosti postignuta. Dokaz sigurnosti na ovoj razini dan je modelom na sljedeem crteu:

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

R
Podruje sigurne konstrukcije
0

fR (r)
_

= r-s

Podruje otkazivanja nosivosti

Vjerojatnost otkazivanja nosivosti je volumen ispod plohe vjerojatnosti, a prostire se u podruju otkazivanja nosivosti R < S:
p f = f R (r ) f S (s ) drds =
+

fR,S (r,s) = fR .f S = const. Nivo linije plohe veliine stanja nosivosti Z

f S (s), f R (r)

f R (s ) fS (s ) ds
R R

_ z

s fS (s)

f S (s) f R (r)

Dokaz sigurnosti definiran je izrazom: p f p norm

_ s

pf

_ r

Danas se ova metoda vrlo rijetko koristi u inenjerskoj praksi i to samo za specijalne konstrukcije kao to su npr. buee pomorske platforme (offshore konstrukcije), 6 nuklearne elektrane, itd. s kojima nema dovoljno iskustva.

s,r

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

Dokaz sigurnosti na razini II
Metoda drugog momenta i prvog reda. To je simplificirani postupak, koji omoguava izbjegavanje viestruke integracije. Sastoji se u tome da se od statistikih podataka sluajnih veliina, koje ulaze u nae jednadbe graninog stanja, izraunavaju samo srednja vrijednost i standardna devijacija (to je metoda drugog momenta). Za samu raspodjelu usvoje se ve poznate, po mogunosti jednostavne zakonitosti (najee normalna). Linearizacijom izraza za jednadbu graninog stanja (metoda I reda) izrauna se tzv. indeks sigurnosti. Indeks sigurnosti je zapravo inverzna funkcija vjerojatnosti otkazivanja nosivosti, ali u ovoj metodi razine II njega se usvaja kao mjeru za stupanj sigurnosti. Indeks sigurnosti definiran je izrazom: m RS = Z = 2 Z 2 R + S Dokaz sigurnosti na razini II provodi se prema izrazu:

f norm
7

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

Funkcija gustoe vjerojatnosti veliine stanja nosivosti fZ(z)
f Z (Z)
Z

pf =

f Z (z )dz
mZ
otkazivanje nema otkazivanja

Vjerojatnost otkazivanja nosivosti procjenjuje se prema izrazu:

p f ( )
8

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

Dokaz sigurnosti na razini I
Semiprobabilistiki postupak. To je formalno deterministika metoda u postupku identino s dosadanjim dokazom nosivosti pomou graninih stanja. Jedino se unaprijed determinirani parametri u jednadbama graninog stanja utvruju probabilistikom i statistikom metodom. Ova metoda razine I tzv. semiprobabilistika metoda, danas je usvojena kao postupak dokaza nosivosti u propisima koji se primjenjuju u svakodnevnoj inenjerskoj praksi (Eurocode). Dokaz nosivosti na razini I glasi:

Sd < Rd

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

Dokaz nosivosti prema deterministikom postupku
teorija elastinosti: teorija plastinosti: dop = S R v pravno znaenje u pogledu sigurne ili nesigurne konstrukcije

= 1.5; 1.33; 1.2, ovisno o kombinacijama djelovanja

Dokaz sigurnosti prema EUROCODE-u

(semiprobabilistiki postupak) R [ G G K + ( P PK + A A K )] K R

= f ( )
- koeficijent zahtjevnosti, kojim se iskazuje znaenje posljedica otkazivanja nosivosti na ljudske ivote i
ekonomske tete; GK,PK,AK - nominalno djelovanje na konstrukciju;

RK - nominalna otpornost konstrukcije dobivena iz karakteristinih vrijednosti imbenika otpornosti; G,P,A - parcijalni koeficijent sigurnosti djelovanja; R - parcijalni koeficijent sigurnosti otpornosti; - koeficijent kombinacije djelovanja, kojim se iskazuje vjerojatnost istovremenog nastupanja kombinacija

indeks pouzdanosti mjera sigurnosti.

ekstremnih inteziteta raznih djelovanja;

10

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

ZAHTJEVI EC0
Konstrukcija treba biti proraunata i izvedena tako da za cijelo vrijeme uporabe ima dostatnu sigurnost i ekonominost, te da: - ostane sposobna za zahtijevanu uporabu; - moe preuzeti sva djelovanja i utjecaje koji se mogu dogoditi tijekom izvedbe i uporabe. Znai u svakom trenutku vijeka trajanja konstrukcije mora vrijediti:

RK [ G G K + ( P PK + A A K )] R
Karakteristina Karakteristina Karakteristina vrijednost vrijednost vrijednost udesnog stalnog promjenjivog djelovanja djelovanja djelovanja

Karakteristina vrijednost otpornosti

Razlikujemo:

Proraun krajnjeg graninog stanja KGS Proraun graninog stanja uporabljivosti GSU

11

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

PREGLED METODA POUZDANOST EC0
DETERMINISTIKE METODE POVIJESNE METODE EMPIRIJSKE METODE PROBABILISTIKE METODE FORM metoda RAZINA II Vjerojatnost otkazivanja nosivosti pf RAZINA III

KALIBRACIJA

KALIBRACIJA

KALIBRACIJA

Semi-probabilistike metode RAZINA I

Metoda c

Metoda a

Odreivanje parcijalnih faktora sigurnosti

Metoda b

12

VI. KONCEPT SIGURNOSTI METALNIH KONSTRUKCIJA

PREGLED METODA POUZDANOST EC0
U postupcima razine II koristi se parametar koji daje alternativnu mjeru stupnja sigurnosti, tzv. indeks pouzdanosti , koji je povezan s vjerojatnou otkazivanja nosivosti pf preko izraza pf=(-), gdje je funkcija normalne raspodjele. - Odnos ovih veliina dan je u tablici:

pf

10-1 1.28

10-2 2.32

10-3 3.09

10-4 3.72

10-5 4.27

10-6 4.75

10-7 5.20

10-8 5.62

10-9 5.99

13