UDK 624.21.014.2:620.178.3 Primljeno 11. 11. 2003.

Pouzdanost elinih eljeznikih mostova

iz aspekta umora
Boris Androi, Darko Dujmovi, Davor Skeji

Kljune rijei
eljezniki mostovi,
umor,
pouzdanost,
indeks pouzdanosti,
probabilistiki pristup,
bazne varijable,
trajnost
B. Androi, D. Dujmovi, D. Skeji Izvorni znanstveni rad
Pouzdanost elinih eljeznikih mostova iz aspekta umora
Prikazana je analiza pouzdanosti elinih eljeznikih mostova iz aspekta umora. Istaknute su prednosti
primjene probabilistikog pristupa u odnosu na deterministiki pristup. Izraunane su statistike
vrijednosti baznih varijabli. Posebno je razmatrana bazna varijabla oteenja koja je poznata pod
nazivom Minerov koeficijent. Formirana je jednadba graninog stanja. Indeks pouzdanosti proraunan
je za sedam karakteristinih detalja eljeznikih mostova na pruzi Zagreb Rijeka.
Key words
railway bridges,
fatigue,
reliability,
reliability index,
probabilistic approach,
basic variables,
durability
B. Androi, D. Dujmovi, D. Skeji Original scientific paper
Reliability of steel railway bridges from the aspect of fatigue
The analysis of reliability of steel railway bridges, focusing on their resistance to fatigue, is given
Advantages of using probabilistic rather than deterministic approach are presented. Statistical values of
basic variables are calculated. A special emphasis is placed on the basic variable known as the Miner's
coefficient. The limit state equation is formulated. The reliability index is calculated for seven typical
details of railway bridges built along the Zagreb - Rijeka railway line.
Mots cls
ponts ferroviaires,
fatigue,
fiabilit,
indice de fiabilit,
approche probabiliste,
durabilit
B. Androi, D. Dujmovi, D. Skeji Ouvrage scientifique original
Fiabilit des ponts ferroviaires en acier de point de vue de fatigue
L'analyse de la fiabilit des ponts ferroviaires en acier, concentrant sur leur rsistance la fatigue, est
dcrite. Les avantages d'utilisation d'une approche probabiliste au lieu de l'approche dterministe, sont
prsentes. Les valeurs statistiques des variables de base sont calcules. La variable de base connue
comme coefficient de Miner est analyse en plus de dtail. L'quation de l'tat limite est formule.
L'indice de fiabilit est calcul pour sept dtails typiques des ponts ferroviaires construits sur la ligne
de chemin de fer entre Zagreb et Rijeka.


, ,
,

,

,
,

. , . , . Op

.
-
. . -
() ,
. . -

.
Schlsselworte
Eisenbahnbrcken,
Ermdung,
Zuverlssigkeit,
Zuverlssigkeitsindex,
Basisvariablen,
B. Androi, D. Dujmovi, D. Skeji Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Zuverlssigkeit von sthlernen Eisenbahnbrcken vom Blickpunkt der Ermdung
Dargestellt ist eine Analyse der Zuverlssigkeit von sthlernen Eisenbahnbrcken vom Blickpunkt der
Ermdung. Hervorgehoben sind die Vorteile der Anwendung des probabilistischen Zutrittes im
Verhltnis zum deterministischen Zutritt. Errechnet sind die statistischen Werte der Basisvariablen.
Besonders betrachtete man die Basisvariable fr Beschdigungen die unter dem Namen Minerscher
Beiwert bekannt ist. Formiert wurde die Gleichung des Grenzzustandes. Der Zuverlssigkeitsindex ist
fr sieben charakteristische Details von Eisenbahnbrcken an der Strecke Zagreb - Rijeka berechnet.

Autori: Prof. dr. sc. Boris Androi, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Darko Dujmovi, dipl. ing. gra.;
Davor Skeji, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Zagreb, Kaieva 26
variables de base,
probabilistischer Zutritt,
Dauerhaftigkeit

GRAEVINAR 56 (2004) 4, 199-206 199
Pouzdanost eljeznikih mostova B. Androi i drugi
1 Uvod 2 Probabilistiki prikaz razine II kod umora
Poznavanje vjerojatnosti otkazivanja konstrukcijskih
elemenata eljeznikih mostova iz aspekta umora jo je
uvijek jedno od otvorenih pitanja. Poveanje intenziteta
prometa i osovinskih pritisaka na eljeznikim prugama
jasno upuuje na vanost problema mogue daljnje upo-
rabe postojeih mostova, budui da su ve prilino "ote-
eni" umorom.
Vjerojatnost otkazivanja nekog elementa eljeznikog
mosta, koji je izloen uestaloj promjeni naprezanja ta-
ko da je mjerodavno umaranje, moe se izraziti s pomou
stavka totalne vjerojatnosti, odnosno izrazom (1):
( )
( ) | |
( )
( )
n n X X
n n r
r
r
x
x
D
n n ND
X
X
X
X
X
X
f
x d x d x x f
X dr d r x X x X f
x r N
x X x X
t
t N
E t
P p
n
g
d
g
d
n
n
K K
K
K
K K
K 1 1 , ,
3 4 4 ,
1
4 4
, ,
, , , /
, , /
1
2
2
1
1
2
2

= =

= =

+ =
=
+ =
=
+ =
=

(1)
Kritika deterministikog pristupa problema umora jest u
tome to se radi nedostatka statistikih podataka djelova-
nja i otpornosti sigurnost rjeavala primjenom nepovolj-
nih shema optereenja i nainom dobivanja trajne vrs-
toe. Na taj se nain idejom 'skrivene' sigurnosti dobivao
globalni koeficijent sigurnosti koji je za neke kategorije
detalja bio ak manji od jedan. Treba napomenuti da se
u novom konceptu umora, ali i u europskom konceptu
dimenzioniranja, umjesto rijei sigurnost upotrebljava
iri pojam a to je pouzdanost. Pouzdanost ukljuuje si-
gurnost, uporabivost i trajnost.
gdje su: Nov pristup problemu pouzdanosti iz aspekta vjerojat-
nosti otkazivanja donio je nove metode kojima se izra-
unava razina pouzdanosti s pomou indeksa pouzdanosti.
Ove su metode postigle rezultate koji su potvrdili sum-
nje da je deterministiki pristup pouzdanosti pri umoru
potpuno neprihvatljiv. Naime, jasno je da ako se usvoji
jedan globalni koeficijent sigurnosti za pojedine katego-
rije detalja, kako je to uinjeno u deterministikom pos-
tupku s doputenim naprezanjima, dobiva se neujedna-
ena sigurnost. Probabilistiki pristup omoguuje kvan-
tificiranje te neujednaenosti. Potrebno je napomenuti
da je problem umora zapravo problem trajnosti. Kons-
trukcijski loe izveden detalj rezultirat e malim vijekom
trajanja.
p
f
- vjerojatnost otkazivanja,
( ) 1
1
= = r X
D
- trajna razlika naprezanja (bazna
varijabla otpornosti),
m X =
2
- nagib Whlerove linije (bazna
varijabla otpornosti),
( ) t D X =
3
- Minerov koeficijent (bazna
varijabla graninog oteenja),
ND
t - standardna trajnost (odabrana vrij-
ednost za neku klasu konstrukcije),
( )
(

= =
n n
x X x X
t
t N
E , , /
4 4
K
Nakon detaljno provedenih probabilistikih analiza, ut-
vreno je da deterministiko predvianje vijeka trajanja
pri umoru, pojedinih kategorija detalja eljeznikih mo-
stova, nije mogue radi postojanja velikih osipanja vri-
jednosti baznih varijabli na strani djelovanja i otpornos-
ti. Osim toga, poznato je da su uzroci koji dovode do
oteenja zbog umora na razini mikrostrukture te znatno
ovise o lokalnim defektima. Ve i male promjene lokal-
nih karakteristika materijala utjeu na rezultate ispitiva-
nja ak i pod laboratorijskim uvjetima. Upravo to je i
razlog da se postupak procjene oteenja uslijed umora
moe adekvatno tretirati samo modelima matematike
statistike. To znai da je probabilistiku ocjenu pouzda-
nosti kao metodologiju rada kod problema umora pot-
rebno uvesti ak i prije nego u ostalim podrujima gra-
diteljstva.
- oekivani prosjeni broj promje-
na ciklusa naprezanja u jedinici
vremena t koja je karakteristina
za neku klasu konstrukcije,
( )
| | = E t N
ND t
ND
- umnoak oznaava oekivani uku-
pni broj promjena ciklusa napreza-
nja za standardnu trajnost t
ND
,
D
N - broj promjena ciklusa naprezanja
,
6
10 2
n
X X , ,
4
K
- bazne varijable djelovanja (mogu
se odreene vrijednosti duina ut-
jecajnih linija i dionice prometa
prikazati detreministikim para-
metrima K
1
,..., K
n
),
U ovom radu provedena je procjena razine pouzdanosti
razliitih kategorija detalja elinih eljeznikih mosto-
va, kod kojih je mjerodavno umaranje materijala proma-
trano iz aspekta vjerojatnosti nastanka oteenja.
r
f
,
- funkcija gustoe vjerojatnosti na-
ponskih razlika,
min max
=
- razlika graninih naprezanja,
200 GRAEVINAR 56 (2004) 4, 199-206
B. Androi i drugi Pouzdanost eljeznikih mostova
Kada se analiziraju pojedini lanovi jednadbe graninog
stanja kod problema umora dobije se:
-
max
min

= r odnos graninih naprezanja.

a).
( ) | |
1
1
2
=
x
r
Indeksi g i d oznaavaju gornje i donje granice dvos-
trukog integrala.
b).
( )
( )
ND n n ND
t N x X x X
t
t N
E t =
(

= = , , /
4 4
K
- ukupni broj promjena ciklusa naprezanja za stan
dardnu trajnost t
ND
,
Problem je mogue pojednostaviti budui da nam je in-
teresantno samo podruje vektorskog prostora '
n
koje
oznaava nesigurno podruje. U tom e podruju vrije-
diti te e vjerojatnost otkazivanja glasiti: { } 1 = P
c)
( ) = = =

+ =
=

d x X x X f
n n
x
g
d
, , /
4 4
0
2
K
( )

=
n n X X f
x d x d x x f p
n
K K K K
K 1 1 , ,
, ,
1
(2)

'
n

| |
n n
x
x X x X E = = = , , /
4 4
2
K
a podruje '
n
definirano je:
- moment X
2
tog reda varijable (gustoa ras-
podjele razlika naprezanja pod uvjetom da bazne
varijable djelovanja poprime odreene vrijednosti)
( )
( )
( )
( )
3 4 4 ,
1
1 0
1
4 4
1
'
, , , /
.., , /
/ .., ,
2
2
X r d d r x X x X f
r
x N
x X x X
t
t N
E t
x x
n n r
r
r
x
x
D
n n ND
n n
g
d
g
d
= =

|
|
.
|

\
|

= =
=

=
=
+ =
=

K
(3)
Dakle, izraz (5) sada glasi:
( )
| | 0 , , , /
5 5 4 4
1
3
2
2
= = = =

=
n n
x
x
D
ND
x X x X x X E
x N
t N
X g
K
(6)
Ako se vratimo na pripadne oznake baznih varijabli na
strani otpornosti, te ako pretpostavimo opi oblik Whler-
ove linije, jednadba graninog stanja kod problema umora
poprima sljedei oblik:
Kako bi se izbjeglo matematiko rjeavanje problema u
vidu n-struke integracije (dimenzija vektorskog prostora)
problem e se rijeiti postavljanjem funkcije graninog
stanja. Jednadba graninog stanja za odreene vrijed-
nosti baznih varijabli pri razmatranju problema umora
materijala, uz produenje Whlerove linije, poprima slje-
dei izraz:
( )
( )
( ) 0 , , /
, , /
4 4
4 4
= = =

= =
=

d x X x X f
N
x X x X
t
t N
E t
t D g
n n
m
m
D D
n n ND
K
K
(7)
( )
( )
( ) 0 , ,
, /
, , /
4 4
1
1 0
,
1
4 4
3
2
2
= =
=
|
|
.
|

\
|

= =
=

=
=
+ =
=

r d d r x X
x X f
r
x N
x X x X
t
t N
E t
X g
n n
r
r
r
x
x
D
n n ND
g
d
g
d

K
K
K
(4)
gdje je:
g - jednadba graninog stanja,
( ) t D - ukupna akumulacija oteenja u vremenu t
pri kojem dolazi do sloma elementa
konstrukcije (Minerov koeficijent kao
bazna varijabla X
3
),
Ako se usvoji pretpostavka da se trajne razlike naprezanja
( ) r
D
za veinu postojeih odnosa graninih napreza-
nja r kod sluajne funkcije toka naprezanja ( ) t , ne
razlikuju znaajnije od trajnih razlika naprezanja ( ) r
D

za srednje vrijednosti omjera graninih naprezanja r ,
jednadba graninog stanja (4) moe se napisati:
D
- razlika naprezanja kod broja promjena
ciklusa napona N
D
= 2 10
6
, bazna vari-
jabla otpornosti X
1
,
m - kut nagiba pravca regresijske linije (Whle-
rove linije), bazna varijabla otpornosti X
2
,
( )
( ) | |
( ) 0 ,
, /
1
, , /
4 4
0
1
4 4
3
2
2
2
= =
=

= =
=

+ =
=

d x X
x X f
r
x N
x X x X
t
t N
E t
X g
n n
x
x
x
D
n n ND
g
d
K
K
K
(5)
n
X X , ,
4
K - bazne varijable djelovanja (mogu se od-
reene vrijednosti duina utjecajnih linija
i dionice prometa prikazati detreministi-
kim parametrima K
1
,..., K
n
,)

f - funkcija gustoe vjerojatnosti razlika na-
prezanja.
GRAEVINAR 56 (2004) 4, 199-206 201
Pouzdanost eljeznikih mostova B. Androi i drugi
3 Bazne varijable otpornosti Znaenje ostalih oznaka navedeno je uz izraz (1), dok je
integral
( )

= =

d x X x X f
n n
m
, , /
4 4
K
Prema klasinoj fenomenolokoj formulaciji umor ma-
terijala ubraja se u podruje problema krajnjega grani-
nog stanja koje se definira opaanjem prvih pukotina.
Noviji pristup nastoji ovaj problem svrstati u grupu pro-
blema nastajanja pukotine i davanja mogunosti "ivlje-
nja s njom". U vezi s tim namee se, u novije vrijeme,
misao da se uvodi pojam tolerantnosti oteenja (defe-
kata) s obzirom na namjenu, vrstu i uvjete eksploatacije
eline konstrukcije. Moglo bi se dakle zakljuiti:
formalno identian m-tom momentu funkcije gustoe
razlika naprezanja ako se podudaraju granice inte-
grala s granicama podruja definicije funkcije gustoe
vjerojatnosti. U tom se sluaju mogu dati prilino jed-
nostavna rjeenja integrala za itav niz tipova funkcija
gustoe vjerojatnosti razlika naprezanja . Dakle moe
se napisati:

f

f
1. Fenomenoloke - N linije proizlaze iz klasine
formulacije problema umora
panja na pojavi prvih pukotina.
| | ( )

= = =

d x X x X f E
n n
m m
, , /
4 4
K
(8) 2. Strukturalne - N linije proizlaze iz mehanike loma
panja je na propagaciji pukotina.
Sada se moe jednadba graninog stanja kod problema
umora izraziti u obliku:
( )
( )
| | 0 =

m
m
D D
ND
E
N
t N
t D

(9)
Kao odraz tenje spajanja fenomenolokih i struktural-
nih teorija funkcije vijeka trajanja pri umoru najee je
u primjeni dobro poznata Parisova jednadba. Izraz za
funkcionalnu ovisnost razlike naprezanje, i broja pro-
mjena naprezanja, N, u opem analitikom obliku glasi:
m
C N

= (11)
Postavlja se pitanje donoenja odluke izbora tipa funkci-
je gustoe razlika naprezanja, jer rjeenje integrala u iz-
razu (8) ulazi u jednadbu graninog stanja i na taj nain
odreuje njezin konani oblik. Pri tome izboru potrebno
je uoiti da mora posjedovati m

f -te momente (m = X
2
)
koji se analitiki mogu proraunati, a da m, odnosno X
2
,
ne mora biti cijeli broj. To je zbog toga jer kod Whle-
rove linije koeficijent nagiba pravca m moe poprimiti i
vrijednosti koje su realne (nisu cijeli brojevi) |2|.
gdje je:
C - veliina koja zavisi od kategorije detalja,
m - kut nagiba regresijske linije (Whlerove linije).
Izraz (11) moe se takoer napisati u analitikom obliku
za sve kategorije detalja:
= log log log m C N . (12)
Individualni je analitiki oblik za Whlerove liniju:
Iz detaljnih analiza razliitih tipova funkcija gustoe za
prikaz spektra razlika naprezanja, koje su provedene u
radu |4|, slijedi da se u sluaju izbora beta funkcije gus-
toe dobiva jednadba graninog stanja kod problema
umora koja postie najprihvatljivije vrijednosti indeksa
pouzdanosti. Za sluaj produenja Whlerove linije ova
se jednadba moe napisati u obliku:
m
D
D
N N

(

(13)
Budui da su dosadanja laboratorijska ispitivanja bila
organizirana tako da postoji najvie podataka za vrsto-
u umaranja kod broja promjena naprezanja N
D
= 2 10
6

i omjera graninih naprezanja r = -1, gornji se izraz mo-
e napisati kao:
( ) ( )
( ) ( )
0
5 4 2 4
5 4 4 2
1
3
2
1
3
2
=
+ +
+ +

|
|
.
|

\
|

K K X K
K K K X
X
K
K
K
X
X
(10)
( )
m
D
r
N

(

=

=
1
10 2
6

(14)
gdje je - gama funkcija, ( )
D
X =
1

6
2
10 2 = =
D
N K Ako se eli ustanoviti ovisnost izmeu
D
i r, odnos-
no nai vrijednost
D
za razliite odnose granica na-
prezanja r, to e se postii uvoenjem funkcije korekcije
(r). Svaka se razlika naprezanja moe napisati:
m X =
2

max 3
= K
( ) t D X =
3
=
4
K
| | = E t K
ND 1
=
5
K
( ) ( ) ( ) 1 = = r r r
i
. (15)
i su koeficijenti oblika beta funkcije, a ostale e oz-
nake biti detaljnije objanjene u poglavljima o baznim
varijablama.
U izrazu (15) pojedine funkcije korekcije
i
(r) ovisne
su o kategoriji detalja. Takoer vrijedi da je za r = -1
202 GRAEVINAR 56 (2004) 4, 199-206
B. Androi i drugi Pouzdanost eljeznikih mostova
Nakon ovih pretpostavki moe se srednja vrijednost
Minerova koeficijenta napisati:
funkcija korekcije za sve kategorije detalja (r) = 1.
Ako se uvedu oznake za bazne varijable otpornosti, tj.
za parametre Whlerove linije, moe se napisati:
( )
( ), (18)
2
~
1
3
~
2
X Z
X N
T N
X
X
D

=
( 1
1
= = r X
D
) - razlika naprezanja pri promjeni cik-
lusa naprezanja
6
10 2 =
D
N
gdje je:
m X =
2
- kut nagiba regresijske linije (W-
hlerove linije). ( ) ( )

=

+ =
=

d f X Z
g
d
X
0
~
2
2
~
. (19)
U tom sluaju izraz (14) glasi:
Sad se moe od ukupnog broja proba u jednoj seriji jed-
nostupanjski pokus izvriti na 50% uzoraka tako da se
odrede
1
X i
2
~
X . Drugih 50% uzoraka se onda upotri-
jebi za viestupanjski pokus, tako da se moe odrediti
srednja vrijednost vremena pri kojem dolazi do sloma
( ) T N . Za Minerov koeficijent se takoer moe usvojiti
lognormalna raspodjela.
2
2
1 6
1
6
10 2 10 2
X
X
X
X
N
(

=
(

(16)
Statistikim testiranjem ustanovljeno je da se bazne va-
rijable X
1
i X
2
najbolje prilagoavaju lognormalnoj fun-
kciji gustoe. Statistike vrijednosti ovih baznih varija-
bli navedene su u |1|.
4 Granina vrijednost oteenja Minerov
5 Bazne varijable djelovanja
koeficijent kao bazna varijabla
Bazne varijable djelovanja, imajui na umu eljeznike
mostove, nazivaju se obino sluajnim parametrima po-
loaja. Ovi parametri mogu biti vezani uz promet (oso-
vinske sile, prosjeni broj vlakova po danu itd.) ili uz
element konstrukcije (duina utjecajne linije, maksimal-
na vrijednost utjecajne linije itd.). Za sada e se ove va-
rijable oznaiti sa X
4
, ... , X
n
, a kasnije e se definirati
naziv svake varijable. Potrebno je napomenuti da bazne
varijable djelovanja ulaze u jednadbu graninog stanja
pri umoru obino kao parametri oblika funkcije gustoe
vjerojatnosti razlika naprezanja, oekivani broj promjena
naprezanja u jedinici vremena itd. Ovi su parametri
dobiveni iz statistikog karaktera spektra razlika napre-
zanja iako sami nemaju svoje raspodjele. Zato e se ovi
parametri u jednadbi graninog stanja nosivosti ozna-
avati oznakama X
4
= k
4
, ... , X
n
= k
n
. Iz tog proizlazi da
je zapis - t tretiran statistiki (za odreenu dionicu pruge,
odreenu duinu utjecajne linije itd.) iako parametri k
i

asociraju na deterministike veliine.
Kumulativna vrijednost oteenja promatrana kao bazna
varijabla u probabilistikom dokazu pouzdanosti pri umoru
naziva se obino Minerov koeficijent. Statistike vri-
jednosti ove varijable nije mogue dobiti iz jednostupanj-
skoga pokusa kako je to uinjeno za varijable X
1
i X
2
.
Vrijednost Minerova koeficijenta kao bazne varijable
moe se prikazati izrazom:
( )
( ) ( )
( ) | |
r d d
X r N
r f T N
t D X
g
d
g
d
r
r
X
D
X
r

=
= =

+ =
=
+ =
=

1
1 0 1
,
3
2
2
, (17)
gdje je T vrijeme kod kojeg dolazi do sloma zbog
umora.
Iz gornjeg izraza moe se zakljuiti da se pri statistikoj
analizi obrade X
3
mora na jednom elementu (probi) od-
rediti:
a) ukupni broj promjena ciklusa naprezanja pri kojem
dolazi do sloma N (T),
b) pripadnu funkciju gustoe vjerojatnosti razlika na-
prezanja f
, r
za dva parametra ( i r),
Bazne varijable djelovanja sadrane su u tzv. spektru na-
prezanja za dimenzioniranje, koji je u potpunosti definiran:
c) trajnu razliku naprezanja ( ) 1
1
= = r X
D
, a) funkcijom gustoe razlike naprezanja f

(),
b) oekivanim brojem promjena naprezanja u karakte-
ristinom promatranom vremenskom razmaku,
d) nagib Whlerove linije m X =
2
.
Budui da je nemogue dobiti sve potrebne podatke na
jednom uzorku, problem se pojednostavljuje uvoenjem
pretpostavki:
c) vrijednou maksimalne ili srednje vrijednosti razli-
ke naprezanja u odabranom presjeku,
d) vjerojatnou nastupanja spektra razlika naprezanja
karakteristika pod a), b) i c).
koeficijent nagiba jednog pokusa odgovara nagibu
regresijske linije
2
~
X jedne serije pokusa,
Kako bi se u praktinim zadacima rjeavanja problema
pouzdanosti pri umoru mogli koristiti spektrom napreza-
nja on mora biti reprezentativan za odreenu dionicu elje-
dvostruki integral se zamjenjuje jednostrukim
( (r) = 1) tj. smatra se da X
3
ne ovisi od r.
GRAEVINAR 56 (2004) 4, 199-206 203
Pouzdanost eljeznikih mostova B. Androi i drugi
znike pruge, odnosno za most na toj dionici, s obzirom
na trenutno stanje djelovanja. Takoer se moraju predvi-
djeti i budui uvjeti eksploatacije, jer problem umora
pripada grupi problema s izrazito dugim vremenskim
karakterom.
Formiranje spektra razlika naprezanja za dimenzionira-
nje pri umoru eljeznikih mostova za odreenu prugu,
odnosno dionicu te pruge, moe se provesti prema slje-
deem algoritmu:
1. Definiraju se sluajevi optereenja koji su dio opte-
reenja umora. Sluajevi optereenja predstavljaju
pojedine vlakove koji su definirani brojem prolaza,
veliinom i geometrijskim rasporedom osovinskih
sila.
2. Sluajevi optereenja moraju imati jednu vremensku
i prostornu dimenziju, odnosno moraju se 'dogoditi'
u odreenom slijedu tako da se definiraju dogaaji
optereenja.
3. Odrede se svi sluajevi (dogaaji) optereenja koji
pridonose utjecaju umora.
4. Formira se pojednostavljeno (ekvivalentno) optere-
enje umaranja, koje daje efekt umora od svih doga-
aja optereenja.
5. S pomou odabrane metode dobiva se - t zapis, koji
pokazuje promjene naprezanja u toki interesantnog
poprenog presjeka elementa za vrijeme dogaaja
ekvivalentnog optereenja umora.
6. Iz - t zapisa prebrojavaju se razlike naprezanja,
obino metodom spremnika.
7. Formira se spektar za dimenzioniranje, odnosno pro-
cjenu, pri umoru kao ukupni zbroj svih nominalnih
razlika naprezanja uzrokovanih svim dogaajima op-
tereenja (prolazom svih vlakova) radi procjene (di-
menzioniranja) pri umoru materijala.
Simulacijom razlika momenata za analiziranu prugu
odnosno dionicu pruge i odabrane raspone nosaa
dobivaju se statistike vrijednosti sljedeih podataka:
M max - maksimalna razlika momenata (tj. ),
M - srednja vrijednost razlike momenata (tj. ),
M
- standardna devijacija od M (tj. ),
M
V

- koeficijent varijacije od M (tj. ),

n - broj promjena M (tj. ) za 1 godinu.

Dakle, simulacijom na elektronikom raunalu dobiju se
spektri razlika naprezanja (razlika momenata) kao sluajne
veliine. Statistiki parametri ovih sluajnih veliina
baznih varijabli djelovanja potrebne su podloge za izra-
unavanje stupnja pouzdanosti (indeksa pouzdanosti) iz
jednadbi graninog stanja konstrukcija pri otkazivanju
zbog umora.
Ako se prihvati beta funkcija za gustou vjerojatnosti
razlika naprezanja, kao varijable na strani djelovanja
kod problema umora, pojavljuju se:
( )
| | = = E t N K
ND t
ND
1

- oekivani ukupni broj promjena ciklusa
naprezanja za standardnu trajnost t
ND
,
2
K = N
D
- broj promjena ciklusa naprezanja ,
6
10 2
max 3
= K - maksimalna razlika graninih napre-
zanja,
)
`

=
=

5
4
K
K
- parametri oblika (realni pozitivni broje-
vi , > 0).
Izborom parametara oblika beta funkcija moe se jako
dobro prilagoditi razliitim oblicima spektra razlika
naprezanja.
6 Primjer
Kao to je ve prikazano, jednadba graninog stanja kod
problema umora moe se napisati u sljedeem obliku:
( )
( ) ( ) ( )
( ) ( )
0
max
=
+ +
+ +

|
|
.
|

\
|

m
m
N
t N
t D
m
D D
ND

Statistike vrijednosti baznih varijabli na strani otpornosti
u gornjem izrazu, na primjer njihove srednje vrijednosti
i koeficijenti varijacije, uzeti su prema |1|. Statistike
vrijednosti na strani djelovanja dobivene su kompjutor-
skom simulacijom realnih prolaza vlakova preko mosto-
va koji su projektirani prema tadanjim tehnikim propi-
sima. Dobivene su sljedee vrijednosti:
max
- maksimalna razlika naprezanja ( ) ,
- srednja vrijednost ,

V - koeficijent varijacije od ,

n - broj promjena u vremenskoj jedinici (1

godina).
Za ukupno oteenje u vremenu t, ( ) t D , usvojena je li-
nearna hipoteza akumulacije oteenja.
Analiza je provedena na jednokolosijenoj pruzi linije
Zagreb Rijeka. Podaci ekvivalentnog optereenja uma-
ranja odreeni su za dionice:
I. Zagreb Karlovac tipina ravninska dionica pruge
Zagreb Rijeka, slika 1.
204 GRAEVINAR 56 (2004) 4, 199-206
B. Androi i drugi Pouzdanost eljeznikih mostova
Tablica 1. Prikaz karakteristinih detalja M
max = 220,00 kNm
min = 5,00 kNm
N = 1032800

M
M
N = 1032800
L = 4,0 m

Opis detalja Skica
1. Osnovni materijal,
naprezan na savijanje
2. Element s rupama

3. Popreni sueoni var,
neobraen

4. Popreni sueoni var,
obraen
5. Popreno ukruenje

6. Uzduno ukruenje

7. Dvostruki var u uvali,
obrada K

M
max = 1032,00 kNm
min = 75,00 kNm
N = 531960

M
M
N = 531960
L = 10,0 m

M
max = 12600,00 kNm
min = 10,00 kNm
N = 284360

M
M
N = 284360
L = 40,0 m

Slika 1. Spektar za dionicu Zagreb Karlovac
II. Rijeka Lokve tipina brdska dionica pruge
Zagreb Rijeka, slika 2.
M
max = 220,00 kNm
min = 5,00
N = 797020

M
M kNm
N = 797020
L = 4,0 m

Tablica 2. Indeksi pouzdanosti za raspon L = 4 m
I. dionica II. dionica
Kategorija
detalja
A B A B
1 7,51 5,72 8,18 5,41
2 5,10 3,08 5,37 3,20
3 2,68 1,21 2,88 1,30
4 3,79 2,26 4,02 2,35
5 2,40 < 1 2,61 < 1
6 2,17 < 1 2,37 < 1
7 4,40 2,57 4,61 2,69
M
max = 1000,00 kNm
min = 47,00
N = 397090

M
M kNm
N = 397090
L = 10,0 m

max = 12600,00 kNm

min = 61,00 kNm
N = 201360

N = 201360
L = 40,0 m

Tablica 3. Indeksi pouzdanosti za raspon L = 10 m
I. dionica II. dionica
Kategorija
detalja
A B A B
1 9,43 6,71 > 10 6,90
2 7,16 4,60 7,84 4,72
3 4,33 2,32 4,86 2,43
4 5,36 3,34 5,90 3,47
5 4,20 2,11 4,71 2,17
6 3,85 1,88 4,36 1,94
7 6,55 4,03 6,60 4,11
Slika 2 Spektar za dionicu Rijeka - Lokve
Indeksi pouzdanosti izraunani su za sedam karakteris-
tinih detalja prikazanih u tablici 1.
Odabrani su rasponi nosaa dugi 4, 10 i 40 metara te su
indeksi pouzdanosti izraunani za vijek trajanja t
ND
od
10 i 50 godina. U tablicama 2., 3. i 4. prikazani su dobi
veni indeksi pouzdanosti , za trajnost od 10 godina (stu-
pac A) i trajnost od 50 godina (stupac B) za razliite ka-
tegorije detalja.
GRAEVINAR 56 (2004) 4, 199-206 205
Pouzdanost eljeznikih mostova B. Androi i drugi
206 GRAEVINAR 56 (2004) 4, 199-206
Tablica 4. Indeksi pouzdanosti za raspon L = 40 m
I. dionica II. dionica Kategorija
detalja A B A B
1 > 10 8,91 > 10 8,39
2 > 10 6,37 > 10 6,00
3 7,48 3,69 7,68 3,38
4 8,31 4,72 8,58 4,48
5 7,46 3,50 7,64 3,14
6 6,98 3,20 7,22 2,88
7 6,94 5,67 6,63 5,16
Na dananjem stupnju razvoja tehnike znanosti osnov-
na je uloga metoda pouzdanosti da poslue u donoenju
odluka pri sastavljanju suvremenih norma.
Ovaj primjer prikazuje dobivene indekse pouzdanosti iz
aspekta umora na elementima postojeih elinih eljez-
nikih mostova u Hrvatskoj na pruzi Zagreb Rijeka. Pro-
vedena analiza pokazuje da su izraunani indeksi pouzda-
nosti izrazito neujednaeni, u rasponu od = 1 do = 10,
ovisno o kategoriji detalja, rasponu nosaa, odabranom vi-
jeku trajanja i analiziranoj dionici eljeznike linije.
Najvei utjecaj na indeks pouzdanosti ima bazna vari-
jabla m (kut nagiba Whlerove linije) to je uoljivo iz
rezultata kompjutorske analize gdje se koeficijenti senzibi-
liteta kreu izmeu vrijednosti 0,80 do 0,98, prema |3|.
Ovi podaci jasno upuuju na zakljuak da uobiajeno
prihvaena paralelnost (isti nagib) Whlerovih linija za
pojedine kategorije detalja u dvostrukom logaritamskom
mjerilu nije opravdana.
Tablice 2., 3. i 4. prikazuju znaajne razlike u vrijednos-
tima indeksa pouzdanosti u odnosu na standardnu traj-
nost (vijek trajanja) od 10 odnosno 50 godina. To znai
da bi se zahtijevani indeks pouzdanosti trebao jednako
tako smanjivati ovisno o projektiranom vijeku trajanja,
na primjer prijedlog EN 1990: 2002 na kraju projektira-
nog vijeka trajanja predlae usvajanje vrijednosti indek-
sa pouzdanosti od 1,5 do 3,8 u ovisnosti pristupanosti
pri pregledu detalja.
Kod postupka kalibracije naih najstarijih postojeih
mostova pokazalo se koju razinu pouzdanosti imaju raz-
liite kategorije detalja 1. Takva analiza provedena je za
most na liniji Zagreb Rijeka koji je izgraen 1895. |3|.
7 Zakljuak
Shvaajui dublji smisao ideje problema pouzdanosti s
aspekta vjerojatnosti otkazivanja pri umoru, dolo se do
mogunosti da se iskau relativni odnosi postignutih
stupnjeva pouzdanosti pojedinih kategorija detalja. Na
taj se nain omoguava ujednaavanje stupnjeva pouz-
danosti meu tim detaljima, to je i osnovna prednost u
odnosu na poglede pouzdanosti s deterministikog pris-
tupa.
Provedenim postupkom kalibracije dobivene su vrijed-
nosti indeksa pouzdanosti kategorija detalja podlonih
umaranju za eljeznike eline mostove na liniji Zag-
reb Rijeka. Treba biti svjestan injenice da prihvaa-
nje rizika otkazivanja, na primjer stupnja pouzdanosti
prema EN 1990: 2002, nije nacionalni problem, budui
da ne postoji izriito nacionalna eljeznika mrea. Me-
utim, dosadanja istraivanja i iskustva na ovom pod-
ruju ukazuju na sljedee injenice.
Prije svega, sadanje iskustvo govori nam da nije prih-
vatljivo, u naim uvjetima, ii na veu standardnu traj-
nost od 50 godina. S druge su pak strane privremene
predloene mjere da se upotrebljava zahtijevani indeks
pouzdanosti u funkciji projektiranog vremena upotrebe i
dostupnosti pregleda pojedinih kategorija detalja prema
EN 1990: 2002, Eurocode Basis of structural design.
Danas svako poveanje zahtijevanog indeksa pouzdanosti,
bez nekog posebnog obrazloenja, moe izazvati eko-
nomske probleme budui da je cijela generacija elinih
eljeznikih mostova u upotrebi. Ovi su mostovi projek-
tirani po neprimjerenom rkonceptu i deterministikom
pristupu pouzdanosti.
Sljedei bi korak ovog istraivanja bio usporeivanje
rezultata s nacionalnim rezultatima i iskustvom ostalih
zemalja Europe, kako bi se mogao prihvatiti zahtijevani
indeks pouzdanosti, ali i harmonizacija koncepta pouz-
danosti iz aspekta umaranja s ostalim europskim koris-
nicima eljeznikog prometa. To bi znailo i uvoenje
novih modela nelinearne akumulacije oteenja u pro-
babilistiki pristup pouzdanosti kod problema umora.
LITERATURA
[1] Quel, R.; Geidner, Th.: Zuverlssigkeit von Konstrukions-
elementen bei Ermdungsbeanspruchung, Der Stahlbau 1/1980,
str. 16 - 13
[2] Reppermund, K.: Konzepte zur Berechnung der Versagenswahr-
scheinlichkeit bei Ermdungsbeanspruchung. Berichte zur Zuver-
lssigkeitstheorie der Bauwerke, LKI Technische Universitt
Mnchen, Heft 84/1981.
[3] Androi, B.: Vjerojatnost otkazivanja nosivosti elinih eljezni-
kih mostova zbog zamaranja, Disertacija, Zagreb, 1986.
[4] Androi, B.; Frani, T.: Utjecaj izbora funkcije vjerojatnosti napons-
kih razlika na indeks pouzdanosti kod zamaranja, VIII kongres, Savez
drutva graevinskih konstruktera Jugoslavije, Cavtat, 1987.


[5] Androi, B.; Mili, V.: Reliability Determination at Fatigue in
Steel Bridges on Yugoslav Railways, Symposium on Reliability
Based Design in Civil Engineering, Lausanne, EPFL, July 7-9, 1988.
[6] Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Metalne konstrukcije I,
Zagreb, 1994
[7] EN 1990: 2002, Eurocode Basis of structural design, CEN,
Brussels, 2002.
[8] Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Metalne konstrukcije IV,
Zagreb, 2003.