Inženjerske građevine

OSNOVE PRORAČUNA I
MODELI DJELOVANJA
PREMA EUROKODU

Dr. sc. Dean Čizmar, dipl. inž. građ.

SADRŽAJ PREDAVANJA
EUROKOD 0 (osnove)
EUROKOD 1 – stalno, snijeg, vjetar

SVOJSTVA GRADIVA (DRVO)

PRORAČUN SEKUNDARNIH NOSAČA
 Europske norme EN 1991-1-1
Vlastita težina
EN 1991-1-3
Snijeg

EN 1991-1-4
aluminij 9 0 osnove Vjetar

potres 8 EN 1995-1-1
1 djelovanja Osnove proračuna
drvenih konstrukcija

geotehnika 7 EUROCODE 2 beton EN 1995-1-2

Požar u DK

zidane 6
3 čelik EN 1995-2
konstrukcije
Drveni mostovi
5 4 spregnute
drvo konstrukcije
 Popis najvažnijih normi za
djelovanja
HRN EN 1990:2011/NA:2011Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija -- Nacionalni
dodatak
HRN EN 1990:2011Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija (EN
1990:2002+A1:2005+ A1:2005/AC:2010)
HRN EN 1991-1-1:2012/NA:2012Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opća
djelovanja -- Obujamske težine, vlastite težine i uporabna opterećenja za zgrade --
Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-1:2012Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opća djelovanja
-- Obujamske težine, vlastite težine i uporabna opterećenja zgrada (EN 1991-1-
1:2002+AC:2009)
HRN EN 1991-1-2:2012/Ispr.1:2014Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2:
Opća djelovanja -- Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (EN 1991-1-
2:2002/AC:2013)
HRN EN 1991-1-2:2012/NA:2012Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opća
djelovanja -- Djelovanja na konstrukcije izložene požaru -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-2:2012Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opća djelovanja
-- Djelovanja na konstrukcije izložene požaru (EN 1991-1-2:2002+AC:2009)
HRN EN 1991-1-3:2012/NA:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opća
djelovanja -- Opterećenja snijegom -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-3:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opća djelovanja
-- Opterećenja snijegom (EN 1991-1-3:2003+AC:2009)
HRN EN 1991-1-4:2012/NA:2012Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opća
djelovanja -- Djelovanja vjetra -- Nacionalni dodatak
HRN EN 1991-1-4:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opća djelovanja
-- Djelovanja vjetra (EN 1991-1-4:2005+AC:2010+A1:2010)
PREGLED EUROKODOVA
 Granična stanja

Krajnje granično stanje Granično stanje

uporabivosti

S d ≤ Rd Ed ≤ C d
Sd =γG Gk +γ Q (Qk,1 +∑ψi Qk,i )
Ed = Gk + Qk ,1 + ∑ψ i Qk ,i
Rd = f ( f i , d Ei , d ai ,d )
Granična stanja

EN
KGS GSU
• dostizanje kritičnog djelovanja
• stanje koje neposredno prethodi rušenju • stanje nedopustivih deformacija
• pojava vibracija s posljedicama
• stanje gubitka ravnoteže
• osjećaj nelagode kod ljudi
• umor materijala
 CILJ NOVOG DOKAZA SIGURNOSTI

Osigurati da granična stanja u jednom

definiranom vremenskom razdoblju s dovoljno
velikom vjerojatnošću
NEĆE NASTUPITI!!!!
PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI

Pomoću njih je moguće uzeti u obzir:

nesigurnosti pri određivanju utjecaja i
materijalnih konstanti
doprinose raznih kombinacija utjecaja
(opterećenja)
trajanje utjecaja
mikroklime prostora konstrukcije
PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI

Prikaz općeg oblika provjere graničnog stanja nosivosti

(primjer za drvo)
 Granična stanja

A) KRAJNJE GRANIČNO STANJE

Dokaz uvjeta

Kada se razmatra granično stanje nosivosti (krajnje

granično stanje) ili velikih deformacija nekog presjeka,
štapa ili spoja mora se provjeriti uvjet

Ed ≤ Rd
gdje su Ed projektne (proračunske) vrijednosti unutrašnjih
sila ili momenata (ili rezultirajućeg vektora nekoliko
unutrašnjih sila ili momenata) a Rd je korespondirajuća
projektna otpornost.
Kombinacije djelovanja

Kako statistički ne postoji mogućnost da sva

opterećenja istovremeno djeluju punim intezitetom
Eurocode daje mogućnost kombinacije pomoću
koeficijenata ψ kojima se reduciraju pojedina
opterećenja

Projektne (proračunske) vrijednosti tablice treba

kombinirati uzimajuću sljedeća pravila :
Stalne projektne situacije (osnovne kombinacije):
∑ γ G , j Gk , j + γ Q1Qk ,1 + ∑ γ Q ,iψ Q ,i Qk ,i
i f1
Udesne ili slučajne situacije (ako nisu specificirane
drugačije na nekom drugom mjestu)
∑ γ GA, j Gk , j + Ad + ψ 1,1Qk ,1 + ∑ψ 2,i Qk ,i
i f1
G k,j karakteristična vrijednost stalne akcije (stalnog
djelovanja)
Q k,1 karakteristična vrijednost jedne od prom jenljivih
djelovanje
Q k,i karakteristična vrijednost jednog drugog prom jenljivog
djelovanja
A d projektna vrijednost (specifična veličina) slučajnog
djelovanja
γ G ,j parcijalni faktor sigurnosti za stalna djelovanja
γ G A,j kao γ G ,j ali za aksidentalne situacije
γ Q ,j parcijalni faktor sigurnosti za prom jenljiva djelovanja
ψ 0 ,ψ 1 ,ψ 2 koeficijenti kom binacija
 Parcijalni koeficijenti za granična stanja

Parcijalni koeficijenti za granična stanja u visokogradnji

Parcijani faktori sigurnosti za stalne i transijentne

projektne situacije dani su u tablici

Za aksidentalne projektne situacije parcijalni faktor

sigurnosti jednak je jedinici.
 Projektne vrijednosti koje se uzimaju kod kombinacije djelovanja
stalno promjenljiva sva ostala slučajne
Projektna djelovanje djelovanja promjenljiva akcije
situacija
Gd jedno Qd djelovanja Ad
stalna i
granično γ G Gk γ Q Qk ψ0 γQ Qk
promjenljiva
stanje
nosivosti slučajna γGA Gk ψ1 Qk ψ2 Qk γA Ak
1. pojednostavljeno
γ G Gk 1,5 Qk
pravilo
2. pojednostavljeno
γ G Gk 1,35 Qk 1,35 Qk
pravilo
granično stanje
Gk Qk ψ1 Qk
uporabljivosti
 Granična stanja upotrebljivosti

Treba provjeriti da je:

Ed ≤ Cd ili: Ed ≤ Rd

gdje su simboli definirani:

Cd je nominalna vrijednost ili funkcija izvjesnog

projektnog svojstva ili gradiva u svezi s projektnim
efektima ili razmatranim djelovanjima.

Ed projektni efekt ili djelovanje koje je određeno na

osnovi pravila o kombinacijama djelovanja

Parcijalni faktor sigurnosti za svojstva gradiva (γm) dan

je u tablici
Deformacije konstrukcije koje su rezultat efekta djelovanja (kao
što su to uzdužne sile, momenti savijanja i pomaci u
čvorovima i vezama) i od vlage moraju biti u određenim
granicama. Dokazom uporabljivosti treba dokazati da neće
doći do deformacije (progiba) i oscilacija koje mogu oštetiti
(obloge, žbuke, prozori) ili utjecati na normalnu funkciju
građevine

Kombinacije djelovanja za granična stanja upotrebljivosti

treba računati iz izraza:

∑ Gk , j + Qk ,1 + ∑ψ 1,i Qk ,i
i >1

vidi se da je γG = γQ = 1.0
γM = 1.0 i ψ 1 – čimbenik kombinacije manji je
od ψ 0 i ψ 2 pa je globalna sigurnost dokaza
uporabljivosti manja od dokaza nosivosti što se
objašnjava različitim učincima oštećenja.
 Trenutna deformacija, uinst, uzrokovana djelovanjem treba
se sračunati sa srednjom vrijednosti odgovarajućeg
modula krutosti (Emean, Gmean), i trenutnog modula pomaka
za granično stanje upotrebljivosti Kser, određenog iz
pokusa koji su provedeni prema postupku za određivanje
ks (= Kser) danim u EN 26891. Radi se o početnoj
elastičnoj deformaciji.

Konačna deformacija ufin od djelovanja opterećenja

izračunava se iz

u fin = uins (1 + k def )

gdje je kdef faktor koji uzima u obzir povećanje deformacija

tijekom vremena od kombiniranih djelovanja efekta
puzanja i vlažnosti. Vrijednosti koeficijenata kdef dane su u
tablici
KONAČNA DEFORMACIJA SE ODREĐUJE SAMO ZA DRVO, NE ZA ČELIK
ILI BETON. KOD ČELIKA I BETONA NEMA kdef koeficijenta!!!!!!!!!!
 Kdef
koeficijent

tablica: vrijednosti faktora deformacija kdef

Analiza opterećenja

1. Stalno opterećenje ∑gst

2. Snijeg sk

3. vjetar wk

Kombinacija djelovanja
 Stalno opterećenje
• ∑ gst [kN/m2]

Spojna sredstva Pokrov

Podgled Stalno Oplata

opterećenje

Vlastita težina Izolacija

Snijeg

s = µ i ⋅ Ce ⋅ C t ⋅ s k
sk
karakteristična vrijednost opterećenja od snijega na tlo (kN/m2)

µi
koeficijent oblika opterećenja snijegom (učinak oblika krova)

Ce
koeficijent izloženosti

Ct
toplinski koeficijent
 Snijeg - određivanje sk

Tablica DDP1,
knjiga str. 425

Slika DDP1,
knjiga str. 424

Slika 7.3, knjiga

str. 146

U literaturi br. 2
pogledati numeričke
primjere!!!
Snijeg

Nadmorska visina [m] sk [kN/m2]

I II III IV

0 0,88 0,75 0,14 0,18

100 1,09 1,05 0,45 0,33

200 1,31 1,38 0,80 0,50

300 1,55 1,76 1,20 0,70

400 1,80 2,18 1,65 0,92

500 2,06 2,63 2,15 1,16

600 2,34 3,13 2,70

700 2,63 3,68 3,30

800 2,94 4,26 3,95

900 3,26 4,88 4,65

1000 3,60 5,55 5,40

1100 3,94 6,26 6,20

1200 4,31 7,01 7,05

1300 7,80 7,95

1400 8,63 8,90

1500 9,50 9,90

1600 10,42 10,94

1700 11,38 12,04

Snijeg - koeficijent oblika µi

Kut nagiba 0° ≤ α ≤
15° ≤ α ≤ 30° 30° ≤ α ≤ 60° α ≥ 60°
krova 15°
µ1 0,8 0,8 0,8(60 - α)/30 0,0

µ2 0,8 0,8 + 0,6(α−15)/30 1,1(60 - α)/30 0,0

Posebna
µ3 0,8+0,8α/30 0,8+0,8α/30 1,6
pozornost

I. 1

II. 1
 Snijeg

3
I. 0,8
2,0
3 3
II. 1,8
l s /4 l s /4 l s /4 l s /4 1,6
1,4
1,2
60
o

1,0
h

0,8

h/b=0,18
ls 0,6
0,4
0,2
b
0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 h/b
Snijeg
Krovovi s naglom promjenom visine

2
S
µ1 = 0,8 µ 2 = µs + µ w
W 1

α ≤ 15° µs = 0
ls

α > 15°, µs = 50% max sa dvostrešnog

h
µ w = (b1 + b2 ) / 2h ls = 2h
b1 b2

b 2 >l S

Snijeg koji visi s krova

d se = k ⋅ s 2 / γ k = 1,2 m −1
se
γ = 3 kN / m 3
 Vjetar
•promjenjivo slobodno djelovanje
•uzima se kao zamjenjujuće statičko opterećenje
•tlakovi vjetra djeluju okomito na površine zgrada

we = qref ⋅ ce ( ze ) ⋅ cpe Tlak vjetra na vanjske površine

wi = qref ⋅ ce ( zi ) ⋅ cpi Tlak vjetra na unutarnje površine

Vjetar we = qref ⋅ ce ( ze ) ⋅ cpe

koeficijenti izloženosti
uzimaju u obzir učinke hrapavosti terena,
topografije i visine iznad tla na srednju poredbena brzina vjetra,

brzinu vjetra i turbulenciju

ce(ze), cpe ,
qref ce(zi)
vref
cpi

poredbeni tlak srednje brzine vjetra koeficijenti vanjskog i

ρ 2 unutrašnjeg tlaka
qref = vref
2
ρ gustoća zraka ρ=1,25 kg/m3
Vjetar
Područje I. II. III. IV. V.

vref,0 (m/s) 22,0 30,0 35,0 40,0 50,0

Vjetar – koeficijent izloženosti
ze - poredbena visina
b - širina objekta izložena vjetru

h>2b

z e =h

z e =h-b

b<h<2b z e =z

z e =h
h<b

z e =b z e =b
z e =h
Vjetar – koeficijent izloženosti
Kategorija zemljišta

Otvoreno more ili jezero, s najmanje 5 km

I. otvorene površine u smjeru vjetra i ravnica bez
prepreka

Ograđeno poljoprivredno zemljište gospodarske

II.
zgrade, kuće i drveće

Predgrađa gradova ili industrijska područja i

III.
šume
Gradska područja u kojima je najmanje 15%
IV. površine izgrađeno i čija prosječna visina prelazi
15 m
Vjetar – koeficijenti vanjskog tlaka
cpe
ovise o veličini opterećene ploštine A i
dani su za opterećene površine od 1 m2
e = 2h ili b (mjerodavna je manja
do 10 m2 kao vrijednosti cpe,1 i cpe,10
vrijednost)
Za površine između koeficijenti se
dobivaju linearnom interpolacijom
(slika 5.8., Priručnik).
Vjetar – koeficijenti vanjskog tlaka

VJETAR VJETAR PRIVJETRINA

PRIVJETRINA
ZAVJETRINA
θ=0° ZAVJETRINA θ=0°
α α α α<0°
α=0° α

h
h
POREDBENA VISINA
POZITIVAN NAGIB KROVA ze=h NEGATIVAN NAGIB KROVA
a) OPĆENITO
PRIVJETRINA ZAVJETRINA

e/4
F
e/4

F H I
VJETAR G SLJEME
SLJEME ILI UVALA

b
ILI UVALA
VJETAR θ=90° G
H J H I
b

G I

e/4
θ=0° e=b ili 2h F
(MJERODAVNA JE MANJA
VRIJEDNOST) e/10
e/4

F b - IZMJERA POPRE ČNO e/2

NA SMJER VJETRA
e/10 e/10
b) SMJER VJETRA θ=0° c) SMJER VJETRA θ=90°
Vjetar – koeficijenti vanjskog tlaka
 Vjetar – koeficijenti vanjskog tlaka
Vertikalni zidovi

TLOCRT PRESJEK
d d>e
e
e/5

vjetar
A B C

h
vjetar

b
d<e
D E
e/5

vjetar
A B

h
A B C
e=b ili 2h (manja vrijednost)
A B
Vjetar – koeficijent unutarnjeg
tlaka cpi
Za zatvorene zgrade s unutrašnjim
pregradama ekstremne vrijednosti su
cpi = 0,5, ili cpi = - 0,3

(+ )wi = qref ⋅ Ce (ze )⋅ (+ 0,5)

Tlak vjetra na unutrašnje površine

(−)wi = qref ⋅ Ce (ze ) ⋅ (− 0,3)

Opterećenje od vjetra, tj. neto tlak na površinu vektorski je

zbroj unutrašnjeg i vanjskog tlaka. Potrebno je voditi
računa o dvije moguće kombinacije s unutarnjim tlakom
Koeficijent tlaka cpe

- a,b – preko jednostrešnog krova

- c,d – dvostrešni krov

- Tlocrtno – postoje samo

Koeficijent tlaka cpe

G H

H
 Koeficijent tlaka cpe

Slučaj c:

prvi cpe (površina obojano sivo) računa se preko tablica za

jednostrešan krov, a svi ostali preko tablica za dvostrešan
krov
Koeficijent tlaka cpe
Slučaj 1
0 < h/d < 0,5

f/d = 0,15
h/d = 0,15
cpe,10 = 0,13
Vjetar
negativni negativni negativni negativni
a) b)

pozitivni negativni
unutrasnji negativni unutrasnji negativni
pozitivni tlak pozitivni tlak

c) d) pozitivni negativni
W e1 W e2
W e1 W e2
pozitivni negativni

1. kombinacija - najveći unutrašnji tlak (+):

w1 = we + wi
2. kombinacija - najmanji unutrašnji tlak (-):
w2 = we + wi
 SVOJSTVA GRADIVA (drvo)
U HRN U.C9.200 i U.C9.300 karakteristike materijala u
vidu dopuštenih napona i progiba rezultati su
promatranja na izvedenim objektima. Pri određivanju
dopuštenih veličina nije bilo jedinstvenog kriterija
između dopuštenih napona i čvrstoće.
Europa – puno propisa za klasificiranje drva kao i vrsta
drva ⇒ cilj jedinstvenog europskog tržišta ⇒
jedinstveni kriterij klasificiranja
EC5 – karakteristike materijala određene su jedinstvenim
kriterijima
Za nosive konstrukcije i stabilizaciju prema EC5 može
se uporabiti: PUNO DRVO, LAMELIRANO LJEPLJENO
DRVO, ŠPERPLOČE, PLOČE VLAKNATICE,
FURNIRSKE PLOČE
Parametri čvrstoće i krutosti

Drvo je prirodni građevinski materijal nastao u prirodi

rastom stabla pri različitim prirodnim uvjetima. Zbog toga
ne postoje jedinstveni uvjeti za nastajanje istih vrijednosti
čvrstoće i modula elastičnosti ⇒ njihova vrijednost jako
varira i pri ispitivanjima uzoraka pokazuje veliko rasipanje
rezultata.

Parametre krutosti i čvrstoće treba odrediti na osnovu:

a) ispitivanja pri definiranoj vrsti djelovanja kojima će
gradivo u konstrukciji biti izloženo
b) na osnovu usporedbe sličnih vrsta drva ili gradiva za
koje su dobro poznati odnosi njihovih svojstava.
.
Uporabni razredi

Za vrijeme uporabe objekta u drvu se uspostavlja

ravnoteža vlažnosti koja je ovisna o mikroklimi
prostora. Vlažnost drva ima veliki utjecaj na
mehanička svojstva što se mora uvažiti pri
dimenzioniranju.

Uporabna klasa 1: U servisnoj klasi 1 prosječna

vlažnost većine meke građe drva nije veća od 12%
- karakterizirana je sadržajem vlažnosti gradiva korespondirajućem
temperaturi od 20 °C i relativnoj vlažnosti zraka okruženja koja je
samo kroz nekoliko tjedana u godini veća od 65%.

Uporabna klasa 2: U servisnoj klasi 2 prosječna

vlažnost većine meke građe drva nije veća od 20%
- je karakterizirana sa sadržajem vlage u gradivu pri temperaturi od
20 °C i relativnoj vlazi zraka okruženja koja samo kroz nekoliko
tjedana u godini prelazi vrijednost od 85%.
Uporabna klasa 3: karakterizirana je klimatskim uvjetima koji
vode većem sadržaju vlage nego što je to definirano za
servisnu klasu 2.
Razredi trajanja opterećenja

Na svojstva čvrstoće i krutosti produkata od drva utiče i

dužina trajanja utjecaja te klima okoline. Ovo svojstvo drva
kao prirodnog materijala uzeto je u EC5 kroz utvrđene
razrede trajanja opterećenja.

Dane vrijednosti trajanja utjecaja ne pripadaju

vremenskom prostoru u kome utjecaji ukupno djeluju za
vrijeme trajanja objekta. Oni se trebaju shvatiti kao suma
svih razdoblja u kojima opterećenja nastaju s najmanje
svojom karakterističnom vrijednosti
 Razredi trajanja opterećenja

Razred trajanja Stupanj akumuliranog Primjeri opterećenja

trajanja karakterističnog
opterećenja
Stalno dulje od 10 godina vlastita težina
Dugotrajno od 6 mjeseci do 10 skladištenje
godina
Srednjetrajno od 1 tjedna do 6 mjeseci pridodano opterećenje
Kratkotrajno kraće od jednog tjedna snijeg * i vjetar
Trenutno akcidentalno
opterećenje
* U područjima s velikim snijegom kroz duži period vremena dio tog
opterećenja treba smatrati srednjetrajnim opterećenjem
Modifikacijski faktori u ovisnosti o vlažnosti i trajanju
opterećenja

Vrijednosti modifikacijskih faktora kmod dane su u tablici

U koliko se kombinacije opterećenja sastoje od djelovanja

koja pripadaju različitim razredima trajanja opterećenja
treba vrijednost odabrati jednu vrijednost modifikacijskog
faktora kmod, koja odgovara djelovanjima najmanjeg
trajanja. Npr. za stalni teret i jednu kratkotrajnu
kombinaciju, vrijednost kmod treba odabrati prema
opterećenju najmanjeg trajanja.
Materijalne karakteristike za dimenzioniranje (Xd) dobiju se
kroz slijedeće modifikacije:

Xk
X d = k mod ×
γ M
tablica: Faktor
modifikacije
kmod
4. PRORAČUN SEKUNDARNIH
NOSAČA

U PROGRAMU SVI IMAJU DRVENE

PODROŽNICE!

PODROŽNICE SU KONTINURANE (maks. duljina

12 m)!
 ANALIZA DJELOVANJA PO m1
PODROŽNICE – GSN

Stalno
Gk , j = ∑ g st ⋅ e [kN m1 ]
djelovanje

Djelovanje Qk , s = (s ⋅ cos a ) ⋅ e [kN m1 ]

snijega

a) promjenjivo pritiskajuće djelovanje

Djelovanje Qk , w = w ⋅ e vjetra (+)
vjetra b) promjenjivo odižuće djelovanje vjetra
(-)
Kombinacije djelovanja – granično
stanje nosivosti

Qk,w
Gk

Qk,s
Kombinacije djelovanja –
granično stanje nosivosti
Kombinacije djelovanja
granično
1. Kombinacija stanje
“stalno” + “snijeg”nosivosti

2. Kombinacija “stalno” + “vjetar”

3. Kombinacija “stalno” + “snijeg”+ “vjetar”

4. Kombinacija “stalno” + “vjetar”+ “snijeg”

5. Kombinacija - pojednostavljeno pravilo “stalno”+“snijeg”+“vjetar”

S d = γ G Gk +γ Q (Qk ,1 + ∑ψ i Qk ,i )
Granično stanje nosivosti

Dokaz nosivosti presjeka na savijanje

σ m, y ,d σ m, z ,d σ m, y ,d σ m, z ,d
km ⋅ + ≤1 + km ⋅ ≤1
f m, y ,d f m, z ,d f m, y ,d f m , z ,d

Dokaz nosivosti presjeka na posmik od poprečne sile

Vd
τ v ,d = 1,50 ⋅ < f v ,d
A

Provjera odizanja pokrova i potkonstrukcije

1,50 ⋅ Qk ,W 1 < 1,0 ⋅ Gk , j

 G G
5 M y,d ⋅ l
k,j 2
G M y,kd,j
,y = uinst,1,y = ⋅ + 1,20 ⋅
k ,j
uinst
48 E0,mean ⋅ Iy G0,mean ⋅ A

Granično stanje uporabivosti

Ed ≤ C d Ed = Gk + Qk ,1 + ∑ψ i Qk ,i
PRIMJER: STALNO+SNIJEG MJERODAVNO

uinst ,1 = uinst
2
,1, y + u 2
inst ,1, z

u fin ,1 = u1 = uinst ,1 ⋅ (1 + k def ,G )

 G G
5 M y,d ⋅ l
k,j 2
G M y,kd,j
,y = uinst,1,y = ⋅ + 1,20 ⋅
k ,j
uinst
48 E0,mean ⋅ Iy G0,mean ⋅ A

Granično stanje uporabivosti

Ed ≤ C d Ed = Gk + Qk ,1 + ∑ψ i Qk ,i

uinst , 2 = uinst
2
, 2, y + u 2
inst , 2 , z

u fin , 2 = u2 = uinst , 2 ⋅ (1 + k def ,Q )

u fin , 2 ≤ l / 300
Gk , j + Qk , s + Qk , w
unet , fin = (u net , fin , y ) + (u
2
net , fin , z )
2
<
l
200