V.

PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

5. Primjena EUROCODE 5 normi za projektiranje, kontrolu i izvoñenje drvenih konstrukcija

5.1 EUROCODE 5 norme – opće odrednice

EUROCODE 5 norme izdane su od strane CEC-a (Comision of the European Communities)

temeljem studija Working Commision W18 (Timber Structures) of CIB (International Council
for Building Research Studies & Documentation). Tehnički odbor CEN/TC 250 CEN-a, koji
djeluje kroz niz odvojenih pododbora, odgovoran je za sve Konstrukcijske Eurokod-ove, kao
skupinu normi za konstrukcijsko i geotehničko projektiranje zgrada i inženjerskih grañevina.
Norme propisuju uvjete izvedbe i kontrole grañevinskih proizvoda, ali samo u mjeri nužno
potrebnoj u označavanju kvalitete i razine izvedbe za usklañivanje s projektnim pravilima.
U primjeni je jedinstveno nazivlje prema normi ISO 8930, unifikacija jedinica prema ISO 1000
normi, a jedinstvenost oznaka i simbola prema ISO 3898 preporukama koje se odnose na
ujednačavanje printerskih oznaka (zamjena grčkih slova tablicom kodova i načina pisanja).
Europska prednorma ENV 1995-1-1:1993., potvrñena od CEN-a (European Committee for
Normalization), 1992-11-20. P(2), nadležna je za područje drvenih konstrukcija. (Pred)norma
propisuje zahtjeve mehaničke otpornosti, uporabljivosti i trajnosti drvenih konstrukcija, ali se
istovremeno ne odnosi i na ostale zahtjeve (primjerice, toplinsku ili zvučnu zaštitu).
Integracija europskih zemalja na ekonomskoj razini i neometani protok roba, usluga i proizvoda
preko granica zemalja članica, uvjetuje i usklañivanje konstrukcijskih materijala, kao i meñusobnu
usklañenost različitih kodova za održavanje usporedive razine sigurnosti. EUROCODE 5 norme
propisuju temeljna pravila i predlažu smjernice za primjenu pri projektiranju drvenih konstrukcija:
konstrukcija izrañenih od drva (puno drvo, piljena poluobla graña, lijepljeno lamelirano drvo), kao i
pločastih materijala na osnovi drva, spojenih lijepljenjem ili mehaničkim spojnim sredstvima, a sve uz
pretpostavku zajamčene kvalitete materijala i proizvoda, neupitne podobnosti izvoñenja i kvalitete
izgradnje (regulirano drugim standardima). Pravila dana u EUROCODE-u sadrže opće uvjete i
definicije (bez mogućnosti odstupanja od njih), kao i zahtjeve i module za koje (u kontekstu uvjeta
Eurocode-a) nema alternative, osim ako su dodatno naznačeni i posebni uvjeti.
Dokument o Mehaničkoj otpornosti i stabilnosti definira temeljne koncepte zasnovane na:

− Općim načelima dokaza kvalitete konstrukcija

− Općim načelima pouzdanosti konstrukcije – konstrukcije moraju biti projektirane i izvedene tako
da pretpostavljena djelovanja koja na njih djeluju, tijekom izvoñenja i korištenja konstrukcije,
ne mogu prouzročiti sljedeće:
− kolaps cijele konstrukcije ili njenih dijelova
− prekomjerne deformacije
− oštećenja drugih dijelova konstrukcije, oštećenja instalacija ili instalirane opreme izazvanih
velikim deformacijama nosive konstrukcije
− štete koje su po svom opsegu nesrazmjerne uzrocima koji su ih izazvali

5.1.1 Postupak graničnih stanja

Temeljni zahtjevi i načela dati u propisima zasnovani su na postupku graničnih stanja i vjerojatnosti
pojave izvjesnog normiranog djelovanja, a obuhvaćaju:
Granično stanje nosivosti (ULS – Ultimate Limit States)
− dostizanje kritičnog djelovanja ili iscrpljenja nosivosti (kolaps konstrukcije, slom presjeka
ili spoja)
− stanje koje neposredno prethodi kolapsu konstrukcije (ili nekog njenog dijela)
− stanje gubitka ravnoteže na konstrukciji (ili na bilo kojem njenom dijelu koji se smatra kru-
tim tijelom)
− umorom materijala

42 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Granično stanje uporabljivosti (SLS – Serviceability Limit States)

− stanje nedopustivih deformacija ili progiba konstrukcije (ili nekog njenog dijela)
− stanje u kojem definirani zahtjevi uporabljivosti prestaju vrijediti, nastaje pojava deformacija i
progiba koji su uzrokom šteta i nemogućnosti djelotvorne uporabe konstrukcije, a moguća
je i pojava vibracija s posljedicama u vidu materijalnih šteta, ili pak osjećajem nelagode
kod ljudi

Postupak proračuna uključuje format parcijalnih koeficijenata sigurnosti; reprezentativne vrijednosti

za djelovanja (utjecaji ili opterećenja) i mehanička svojstva materijala, kao i pravila projektiranja
zasnovana na postupku graničnih stanja. Pravila su, meñutim, iskazana u pojednostavljenom obliku i
bez nužnih teorijskih objašnjenja.

Usklañivanje Europskih klasa sigurnosti (ujednačenost razina i vidova zaštite) predmnijeva kao
mjerodavne:
− reprezentativne vrijednosti djelovanja (opterećenja, akcije)
− numeričke vrijednosti koeficijenata sigurnosti i drugih elemenata sigurnosti
− zahtjeve granica uporabljivosti
− zahtjeve izbjegavanja oštećenja ili zahtjeve za ograničavanje nastalih šteta koje su
− nesrazmjerne izvorno nastalim štetama
− točnost primjene i podobnost mehaničkog modela
− strogost primjene pojedinog pravila
− različite postupke provjere kvalitete

Parcijalnim koeficijentima, za razliku od proračuna postupkom dopuštenih naprezanja, uvažava se

cijeli niz činitelja kao što su: trajanje i pojavnost (vrsta) djelovanja, vlažnost te, općenito, utjecaj
okoline, oblik i dimenzije presjeka, raspodjela naprezanja i, posebno, kvaliteta materijala.
Dijele se na:
− parcijalne koeficijente sigurnosti za djelovanja i vjerojatnosti dogañanja
− parcijalne koeficijente za mehanička svojstva materijala

Postupak graničnih stanja, zasnovan na faktorizaciji djelovanja i bitno restriktivnijem odnosu prema
otpornosti materijala, u proračun konstrukcija uvodi realnije uporabne uvjete i ponašanje konstrukcije
tijekom njena vijeka korištenja.

5.2 Projektiranje drvenih konstrukcija i nadležni kodovi EC5 normi

Organizacijska shema EC5 standarda prati tijek procesa projektiranja drvenih konstrukcija. Pravila
definirana u propisima nadležna su za sve bitne parametre projektiranja, dizajna i kontrole drvenih
konstrukcija.
Obuhvaćaju sljedeće:
− karakteristične i projektne vrijednosti za kombinaciju djelovanja
− karakteristične i projektne vrijednosti mehaničkih svojstava otpornosti materijala
− provjeru graničnog stanja nosivosti (za postojeću raspodjelu naprezanja)
− provjeru graničnog stanja uporabljivosti
− provjeru graničnog stanja stabilnosti glavnih nosivih elemenata i konstrukcije u cjelini
(kontrola stabilizacijskog veza kao rešetkaste strukture)
Općenite postavke proračuna i pridruženi im izrazi jamče minimalno zahtijevanu razinu sigurnosti i
pouzdanosti kojima se štiti konstrukcija, a pravno (i stručno) i projektant, uz uvjet da je odgovarajući
kriterij provjere pravilno identificiran, protumačen i primijenjen.

Drvene konstrukcije prema europskim normama 43

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

5.3 Granično stanje nosivosti

5.3.1 Karakteristične i projektne vrijednosti za kombinacije djelovanja

Stalna i promjenjiva djelovanja (opterećenja) – osnovne kombinacije [EC5, 2.3.2.2a] :

∑ γ G,j ⋅ Gk,j + γ Q,1 ⋅ Qk,1 + ∑ γ Q,i ⋅ ψ Q,i ⋅ Qk,i (5.3.1.a)

i>1

Gk,j karakteristična vrijednost stalnog djelovanja

Qk,1 karakteristična vrijednost prvog promjenljivog djelovanja u kombinaciji
Qk,i karakteristična vrijednost ostalih promjenljivih djelovanja u kombinaciji
γG,j parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za stalna djelovanja
γQ,i parcijalni koeficijent sigurnosti (pouzdanosti) za promjenljiva djelovanja
ψQ,i ≡ ψ0, ψ1, ψ2 koeficijent kombinacije djelovanja (odreñivanje reprezentativnih vrijednosti
djeluje li više od jednog promjenjivog djelovanja; prema EC1)

Tablica 5.1 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalna i promjenjiva djelovanja [EC5, tablica 2.3.3.1]

Promjenljiva djelovanja – γQ
Stalno djelovanje Jedino ili prvo (sa svojom Sva ostala (zadanih
γG karakterističnom karakterističnih
vrijednosti) u kombinaciji vrijednosti) u kombinaciji
Normalni parcijalni koeficijenti
Povoljan utjecaj (γF,inf) [1,0*] [-**] [-**]
Nepovoljan utjecaj [1,35*] [1,5] [1,5]
Reducirani parcijalni koeficijenti
Povoljan utjecaj [1,0] [-**] [-**]
Nepovoljan utjecaj [1,2] [1,35] [1,35]
* cf. 2.3.3.1 (3) dolje ** ENV 1991 EC1; normalne projektne situacije za grañ., kad je γQ,inf = 0

Tablica 5.2 Koeficijenti kombinacija djelovanja (promjenjivi utjecaji) ψ0, ψ1 [NAD, tablica 2.2.-1]
Dokaz nosivosti Dokaz uporabljivosti
Vrsta promjenljivog djelovanja
ψ0 ψ1
Pokretna djelovanja na stropne konstrukcije
– stambene prostorije, uredi, trgovine (do 50m2), 0,7 0,5
prolazi, balkoni, prostori u bolnicama
– prostorije za skupove, garaže i javne garaže
sportske dvorane, tribine, hodnici u školskim
objektima, knjižnice, arhive 0,8 0,8

– izložbeni i prodajni prostori 0,8 0,8

Djelovanje vjetra 0,6 0,5
Djelovanje snijega 0,7 0,2
Sva ostala promjenjiva djelovanja 0,8 0,7

44 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Projektna ili proračunska vrijednost djelovanja vrijednost je mjerodavna za dimenzioniranje, nastala

kao kombinacija različitih vrsta djelovanja ili opterećenja. Djelovanja se meñusobno razlikuju prema
intenzitetu (karakterističnoj vrijednosti), trajanju i podrijetlu, te uzroku nastupanja. Iznimno je važno
uočiti da promjenjiva (korisna ili uporabna) djelovanja, kad postoje najmanje dva ili više u nekoj
kombinaciji, ne mogu u svom punom intenzitetu imati jednaku vjerojatnost nastupanja.
Upravo je vjerojatnost nastupanja pojedinog promjenjivog djelovanja s punim intenzitetom (unutar
cijele grupe promjenjivih utjecaja), razlog što se koeficijentima kombinacije ψi (tablica 5.2) reducira
njihov pojedinačni utjecaj u okviru neke projektne situacije. Uočljivo je da su koeficijenti kombinacija
primjenjivi u dokazu uporabljivosti (ψ1) manji nego oni mjerodavni za dokaz nosivosti (ψ0) što se
zasniva na činjenici da su posljedice mogućih oštećenja, nastalih nastupanjem tih dvaju graničnih
stanja, sasvim različite. Pravila za primjenu koeficijenta kombinacija (ψi) vrijede i za istovremeno
nastupanje promjenjivih djelovanja snijega i vjetra.
Primjenom vrijednosti za parcijalne koeficijente sigurnosti γ danim u tablici 5.1, izraz 5.3.1.a, može
se, ali samo iznimno, zamijeniti pojednostavljenim pravilom (prema DIN 1052: 2000-05), kako slijedi:
– uzimajući u razmatranje samo jedno, i to najnepovoljnije promjenljivo djelovanje
∑ γ G,j ⋅ Gk,j + 1,5 ⋅ Qk,1 (5.3.1.b)

– uzimajući u razmatranje sva nepovoljna promjenljiva djelovanja

∑ γ G,j ⋅ Gk,i + 1,35 ⋅ ∑ Qk,i (5.3.1.c)
i≥1

Mjerodavna je veća od obje izračunate vrijednosti.

5.3.2 Karakteristične i projektne vrijednosti mehaničkih svojstava gradiva

Projektnu vrijednost Xd svojstva gradiva (gdje je Xk karakteristična vrijednost) definira [EC5, 2.2.3]:
Xk
X d = k mod ⋅ (5.3.2)
γM

kmod koeficijent modifikacije kojim se uzima u obzir učinak trajanja djelovanja i postotak vlaž-
nosti u konstrukciji na mehaničko svojstvo

Tablica 5.3 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva gradiva, γM [EC5, tablica 2.3.3.2]

Granično stanje nosivosti Parcijalni koeficijent sigurnosti – γM

Osnovne kombinacije
Drvo i gradiva na osnovi drva [1,3]
Čelik u detaljima spojeva [1,1]
Izvanredne kombinacije [1,0]
Granično stanje uporabljivosti [1,0]

EC5 norme propisuju klasifikaciju gradiva prema klasama uporabljivosti (razredi vlažnosti), te podjelu
djelovanja prema trajanju, što se odražava na vrijednost koeficijenta modifikacije, kmod.
Ako projektnu kombinaciju tvore djelovanja koja pripadaju različitim razredima trajanja, za izračun je
projektne vrijednosti čvrstoće (u dokazu nosivosti), mjerodavan koeficijent modifikacije, kmod, pridru-
žen djelovanju najkraćeg razdoblja trajanja u kombinaciji.

Drvene konstrukcije prema europskim normama 45

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Tablica 5.4 Razredi trajanja djelovanja [EC5, tablica 3.1.6]

Razred trajanja djelovanja Stupanj akumuliranog trajanja Primjeri djelovanja

karakterističnog djelovanja
Stalno dulje od 10 godina vlastita težina
Dugotrajno od 6 mjeseci do 10 godina skladištenje
Srednjetrajno od 1 tjedna do 6 mjeseci pridodano djelovanje
Kratkotrajno kraće od jednog tjedna snijeg * i vjetar
Trenutno izvanredno djelovanje
)
* U područjima s velikim snijegom u dužem vremenskom razdoblju trajanja dio ovog djelovanja treba
smatrati srednjetrajnim djelovanjem.

Slika 5.1 Trajanje djelovanja – karakteristični utjecaji

Nadalje, za vrijeme uporabe objekta, u drvu se uspostavlja ravnoteža vlažnosti, ovisna o mikroklimi
prostora. Vlažnost ima velik utjecaj na mehanička svojstva drva što se pri dimenzioniranju mora
uvažiti. EC5 stoga sadrži podjelu na razrede vlažnosti ili klase uporabljivosti prema kriteriju postotka
vlažnosti drvene grañe (tablica 5.5). Razredi vlažnosti su, zajedno s razredima trajanja djelovanja,
osnova za utvrñivanje vrijednosti koeficijenta modifikacije, kmod (granično stanje nosivosti – tablica
5.6), kao i koeficijenta deformacije, kdef (granično stanje uporabljivosti – tablica 5.12).

Tablica 5.5 Klase uporabljivosti ili razredi vlažnosti [EC5, 3.1.5]

Klasa uporabljivosti (razred vlažnosti) Ravnotežna vlažnost u drvu

1 u ≤ 12%
2 12% < u ≤ 20%
3 u > 20%

Lamelirano drvo (LLD) pripada klasi uporabljivosti 1 koju definira sadržaj vlage (postotak vlažnosti)
gradiva odreñen pri temperaturi od 20°C i relativnoj vlažnosti z raka okruženja koja je svega nekoliko
tjedana u godini veća od 65%, pri čemu prosječna vlažnost većine meke grañe drva ne prelazi 12%.

Puno drvo (PD) ili piljena graña pripada klasi uporabljivosti 2 koju odreñuje sadržaj vlage gradiva pri
temperaturi od 20°C i relativnoj vlažnosti zraka ok oline koja je svega nekoliko tjedana u godini veća
od 65%, pri čemu je prosječna vlažnost većine meke grañe drva veća od 12%, ali ne prelazi 20%.

46 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Tablica 5.6 Vrijednosti koeficijenta modifikacije, kmod [prema EC5, tablica 3.1.7*)]

Razred vlažnosti (klasa uporabljivosti)

Gradivo / razred trajanja djelovanja
1 2 3
Piljena (puno drvo) i lamelirana graña
Furniri
Stalno 0,60 0,60 0,50
Dugotrajno 0,70 0,70 0,55
Srednjetrajno 0,80 0,80 0,65
Kratkotrajno 0,90 0,90 0,70
Trenutno 1,10 1,10 0,90
*) Tablica 3.1.7 [EC5] sadrži i vrijednosti koeficijenta modifikacije za iverice i OSB ploče, kao i za
ploče vlaknatice.

5.4 Lijepljeno lamelirano drvo i puno drvo – klasifikacija

5.4.1 Lijepljeno lamelirano drvo – LLD

Lamelirano drvo mora zadovoljiti uvjete izvoñenja propisane u EN 386. Vrijednosti karakterističnih
čvrstoća i krutosti utvrñene su ispitivanjima provedenim u skladu s prEN 408 i prEN 1193, ili na
temelju proračuna zasnovanih na svojstvima laminata i njihovih spojeva. Proračun karakterističnih
vrijednosti dan je u prEN 1194, zajedno sa sustavima razreda čvrstoće. Karakteristične se vrijednosti
čvrstoća savijanja i vlaka paralelno s vlaknima (prema prEN 1194) odnose na usporednu vrijednost
od 600mm i treba ih korigirati ako su visina (za savijanje) ili širina presjeka (za vlak paralelno s
vlaknima) grede manje od te vrijednosti. Redukciju čvrstoća vlaka okomito na vlakanca i posmika
(prema prEN 1194) treba provesti za vrijednosti volumene veće od usporednih vrijednosti definiranih
3 3
kao V0 = 0,01m (za ft,90,k) i V0 = 0,0005m (za fv,k).
Znanstvena istraživanja na polju lijepljenih lameliranih konstrukcija najintenzivnija su i stalno donose
nove rezultate koji se ugrañuju u propise. Posebno je to prisutno u rješavanju problema klasifikacije
grañe, gdje se strojnim razvrstavanjem izbjegava subjektivni utjecaj ljudskog čimbenika. Strojno
klasificiranje omogućava piljenje tanjih lamela. Time se postiže bolji pregled nad greškama drva, koje
se odstranjuju, pa je moguće dostići i veću klasu od one koja se do sada vrednovala kao I klasa.
Karakteristične vrijednosti čvrstoća LLD, te uvjeti koji se odnose na klase lamelirane grañe i raspored
lamela po visini lijepljenih presjeka, dani su u tablicama 5.7 i 5.8.
Dosadašnji postupak dimenzioniranja dopuštao je uporabu dviju klasa (klasa I i klasa II), što je bilo
sasvim opravdano jer se primjenjivalo vizualno klasificiranje pa se modul elastičnosti gradiva i nije
mogao odrediti. Proračun naprezanja mogao se provesti kao za homogeni puni presjek, čak i kad su
u jednom nosaču bile primijenjene dvije klase grañe.
DIN 4047 T1 daje veći izbor klasa, a strojno razvrstavanje grañe otvara i nove mogućnosti. Promjene
nastale s tim u svezi odražavaju se i na dimenzioniranje nosača. Kad se lijepljeni lamelirani nosač
(LLN) formira od više klasa različitih modula elastičnosti, treba ga računati kao spregnuti presjek, te
uvažiti zajednički rad više materijala različitih svojstava. Kako bi se izbjeglo nepotrebno povećanje
posla, njemački NAD usvaja četiri klase čvrstoće kojima je moguće postupati u proračunu kao i do
sada, tretirajući presjek kao homogen. Klase su dane u tablicama 5.7 i 5.8.
U tablici 5.7 vidljivo su iskazane razlike izmeñu kombiniranih i homogenih uslojenih presjeka. Takva
podjela omogućava primjenu većih materijalnih konstanti u slučajevima kad je LLD samo od jedne
klase (primjerice, rešetkasti nosači s pojasnicama od jedne vrste i klase drva, a s ispunom od druge).
Ako se elementi po cijeloj visini presjeka izvode zupčastim spojem, tada ga je potrebno izvesti prema
DIN-u 68140.

Drvene konstrukcije prema europskim normama 47

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Tablica 5.7 Lijepljeno lamelirano drvo (LLD): karakteristične vrijednosti čvrstoće i krutosti u N/mm2,
karakteristične vrijednosti gustoće u kg/m3 [NAD, tablica 3.3-1]

Lijepljeno lamelirano drvo (LLD) – klase čvrstoće

4) 4) 4)
1) BS 11 BS 14 BS 16 BS 18
2) 3) 2) 3) 2) 3)
k h k h k h

fm,g,k 24 28 32 36

ft,0,g,k 17 17,5 20,5 18,5 23 23,5 25

ft,90,g,k 0,45 0,45 0,45 0,45

fc,0,g,k 24 27,5 29 28 31 30,5 32

fc,90,g,k 5,5 5,5 5,5 6,5

fv,g,k 2,7 2,7 2,7 3,2

E0,g,mean 11500 12500 13500 14500

E0,g,05 9200 10000 10800 11600

E90,g,mean 380 420 450 480

E90,g,05 300 340 360 380

G0,g,mean 720 780 840 900

G0,g,05 580 620 670 720

ρg,k 410 410 410 430 430 450

1) Indeks g – lijepljeno lamelirano drvo (LLD).

2) Kombinirano LLD s primjenom lamela iz dviju različitih klasa.
3) Homogeno LLD s primjenom lamela samo jedne klase.
4) Poseban dokaz podobnosti proizvoñača za ostvarenje zahtjeva proizvodnje i kvalitete zupčastog spoja.

Karakteristične vrijednosti čvrstoće vlaka i savijanja odnose se na usporednu visinu presjeka od

600mm. Prema Nad-u, vrijednosti čvrstoća danih u tablici 5.7 ne treba dodatno modificirati (kh = 1).
Na praškom sastanku povjerenstva EC5 iz 1996. usvojene su vrijednosti svojstava LLD-a dane u
tablicama 5.9 i 5.10. Za sve klase iz navedenih tablica primjenjuje se koeficijent korekcije, kh, prema
izrazu 5.4.1.
Za lijepljeni lamelirani presjek čija je visina manja od usporedne (600mm) vrijednosti čvrstoća
savijanja i vlaka paralelno s vlakancima treba korigirati koeficijentom utjecaja visine presjeka (“size
effect”), kh:
(600 / h) 0,2
k h = min  (5.4.1)
 1,15
Ako se elementi po cijeloj visini presjeka spajaju zupčastim spojem, na mjestu spoja potrebno je
karakteristične vrijednosti čvrstoća umanjiti za 20%. Nadalje, ako se u spoju mijenja pravac vlakana,
univerzalni zupčasti spoj ne smije se izvoditi s klasom uporabljivosti 3.
Utjecaj kvrga u području spoja za klase BS14, BS16, BS18 uvažava se uzimanjem klase niže od one
primijenjene u proračunu.

48 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Tablica 5.8 Slog lamela (raspored po visini presjeka) LLD-a, u suglasju s tablicom 5.7 [NAD,
tablica B.1-1]

Lijepljeno lamelirano drvo (LLD) – klase čvrstoće

BS 11 BS 14 BS 16 BS 18
Klasa lamela
h k h k h k h
Vanjske S 10 S 13 S 13 MS 13 MS 13 MS 17 MS 17
lamele
Unutrašnje S 10 S 10 S 13 MS 10 MS 13 MS 13 MS 17
lamele
1) Inače 1/6 visine nosača na gornjem i donjem rubu presjeka, ali najmanje dvije lamele.

Tablica 5.9 Homogeno lijepljeno lamelirano drvo (LLD): karakteristične vrijednosti čvrstoće i
2 3
krutosti u N/mm , karakteristične vrijednosti gustoće u kg/m [DIN EN 1194]

Homogeno lijepljeno lamelirano drvo (LLD) – klase čvrstoće

Klasa LLD GL24h GL28h GL32h GL36h

fm,g,k 24 28 32 36

ft,0,g,k 16,5 19,5 22,5 26

ft,90,g,k 0,4 0,45 0,5 0,6

fc,0,g,k 24 26,5 29 31

fc,90,g,k 2,7 3,0 3,3 3,6

fv,g,k 2,7 3,2 3,8 4,3

E0,g,mean 11600 12600 13700 14700

E0,g,05 9400 10200 11100 11900

E90,g,mean 390 420 460 490

G0,g,mean 720 780 850 910

ρg,k 380 410 430 450

Prilog knjige sadrži tablice s karakterističnim vrijednostima čvrstoća i krutosti (u N/mm2), kao i karakte-
3
rističnim vrijednostima gustoće (u kg/m ) za drvenu grañu klasificiranu prema EC5.
Karakteristične vrijednosti svojstava punog drva dane su u Tablici 16 (za meko drvo) i Tablici 17 (za
tvrdo drvo). Za lijepljeno lamelirano drvo, klasificirano prema EC5, karakteristične su vrijednosti
svojstava dane u Tablici 18 (homogeni presjek) i Tablici 19 (kombinirani presjek).

Drvene konstrukcije prema europskim normama 49

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Tablica 5.10 Kombinirano lijepljeno lamelirano drvo (LLD): karakteristične vrijednosti čvrstoće i
krutosti u N/mm2, karakteristične vrijednosti gustoće u kg/m3 [DIN EN 1194]

Kombinirano lijepljeno lamelirano drvo (LLD) – klase čvrstoće

Klasa LLD GL24k GL28k GL32k GL36k

fm,g,k 24 28 32 36

ft,0,g,k 14 16,5 19,5 22,5

ft,90,g,k 0,35 0,4 0,45 0,5

fc,0,g,k 21 24 26,5 29

fc,90,g,k 2,4 2,7 3,0 3,6

fv,g,k 2,2 2,7 3,2 3,8

E0,g,mean 11600 12600 13700 14700

E0,g,05 9400 10200 11100 11900

E90,g,mean 320 390 420 460

G0,g,mean 590 720 780 850

ρg,k 350 380 410 430

Karakteristične vrijednosti modula elastičnosti i modula posmika moguće je odrediti prema izrazima:
E0,05 = (5/6) E0,mean E90,05 = (5/6) E90,mean G0,05 = (5/6) G0,mean

5.4.2 Puno drvo – PD

Karakteristične vrijednosti punog drva, dane u tablici 5.11, preuzete su iz DIN normi. Svaka država
može u okviru nacionalnih dokumenata primjene (NDP) dati vlastite karakteristične vrijednosti,
utvrñene po jedinstveno propisanim kriterijima. Klasifikacija se mora obaviti svrstavanjem gradiva po
2
klasama. Nosivi jednodijelni elementi moraju imati minimalne dimenzije od 24mm debljine i 14cm
2
površine presjeka (za letve 11cm ), osim ako ugradnja spojnih sredstava ne zahtijeva veće presjeke.
U tablici 5.11 dane su i klase za strojno klasificiranje (MS klase), ali je obaveza konstruktora da se
prije primjene tako klasificiranog drva uvjeri u izglednost njegove nabave. Iz tablice je takoñer vidljivo
da drvo više klase ima veće čvrstoće (nosivost), veće vrijednosti krutosti (dokaz uporabljivosti), kao i
povećanu masu (gustoća) koja povoljno utječe na nosivost spajala u takvom elementu spoja.
Karakteristične vrijednosti čvrstoće na vlak i savijanje odnose se na usporednu visinu presjeka od
150mm. Za visine presjeka koje su manje od usporedne, projektirane ili proračunske vrijednosti
čvrstoće treba množiti koeficijentom utjecaja visine, kh, prema:

(150 / h) 0,2
k h = min  (5.4.2.)
 1,30
Vrijednosti čvrstoća danih u tablici tablici 5.11, prema NAD-u, ne treba modificirati (kh = 1). Ovo je do-
pušteno zahvaljujući srednjoeuropskoj praksi piljenja drvene grañe koja isključuje učinak djelovanja
volumena elementa drva na čvrstoću.
Ako se za spajanje elemenata drvenih konstrukcija primjenjuje zupčasti spoj, on se obavezno mora
izvesti prema DIN 68140.

50 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Tablica 5.11 Puno drvo (PD): karakteristične vrijednosti čvrstoće i krutosti u N/mm2,
karakteristične vrijednosti gustoće u kg/m3 [NAD, tablica 3.2-1]

Puno drvo (PD) – klase čvrstoće prema DIN 4074 T1

1) 1) 1) 1)
S 7 / MS 7 S 10 / MS 10 S 13 MS 13 MS 17

fm,k 16 24 30 35 40

ft,0,k 10 14 18 21 24

ft,90,k 0,2 0,2 0,2 0,2 0,2

fc,0,k 17 21 23 25 26

fc,90,k 4 5 5 5 6

fv,k 1,8 2,5 2,5 3,0 3,5

E0,mean 8000 11000 12000 13000 14000

E0,05 5400 7400 8000 8700 9400

E90,mean 270 370 400 430 470

E90,05 180 250 270 290 310

G0,mean 500 690 750 810 880

G0,05 330 460 500 540 590

ρk 350 380 380 400 420

Vrijednosti u tablici vrijede za grañevinsko drvo sljedećih botaničkih vrsta: smreka, bor, jela.
1) Strojno klasificirano drvo – raspoloživost potrebno provjeriti na tržištu.

5.5 Granično stanje uporabljivosti

Deformacije konstrukcije koje su posljedica odreñenih djelovanja (uzdužne sile, momenti savijanja,
pomaci u čvorovima i vezama) i vlažnosti, pri čemu trajanje djelovanja izravno utječe na promjenu
deformacija tijekom vremena (puzanje), moraju biti u odreñenim granicama. Mogućnost oštećenja
površina ugrañenih materijala i elemenata konstrukcije (stropovi, razdjelni zidovi, završni slojevi itd.),
treba uzeti u obzir na način da se zadovolje svi uporabni zahtjevi, ali jednako tako, ni izgled ne smije
izazivati osjećaj nelagode (prema EC5, poglavlje 4).
Kombinacije djelovanja za granična stanja uporabljivosti treba računati prema izrazu [EC5, 4.1.a]:

∑ Gk,j + Qk,1 + ∑ ψ1,i ⋅ Qk,i (5.5.a)

i>1

5.5.1 Deformacije konstruktivnih elemenata grañevine

Početna vrijednost deformacije, uinst, proračunava sa za svako djelovanje pojedinačno pri čemu su
parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja γG,i = 1 i γQ,i = 1. Elastomehanička svojstva gradiva,
moduli elastičnosti (za udio progiba od normalnih naprezanja prouzročenih savijanjem) i modul
posmika (za udio progiba od posmičnih naprezanja pri savijanju), u proračun se uvode sa svojim
srednjim vrijednostima (E0,mean; G0,mean).

Drvene konstrukcije prema europskim normama 51

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Koeficijent modifikacije ima jediničnu vrijednost za granično stanje uporabljivosti (kmod = 1), jednako kao i
koeficijent sigurnosti za svojstva materijala (γM = 1), pa nemaju utjecaja na promjenu krutosti.

Tablica 5.12 Vrijednosti koeficijenta deformacije, kdef (za drvo, materijale na osnovi drva i spojeve)
[EC5, tablica 4.1]

Klasa uporabljivosti (razred vlažnosti)

Gradivo / razred trajanja djelovanja
1 2 3
*)
Puno drvo (PD) , lamelirano lijepljeno drvo (LLD)
Stalno 0,60 0,80 2,00
Dugotrajno 0,50 0,50 1,50
Srednjetrajno 0,25 0,25 0,70
Kratkotrajno 0,00 0,00 0,30
*) Za puno drvo, ugrañeno u stanju gotovo zasićene vlažnosti, vrijednosti kdef treba povećati za 1,0.

Konačna vrijednost deformacije za neko pojedinačno djelovanje odreñuje se prema sljedećem izrazu
[EC5, 4.1b]:

u fin,i = uinst,i ⋅ (1 + k def ,i ) (5.5.b)

kdef koeficijent deformacije kojim se uzima u obzir porast deformacija tijekom vremena
(od kombiniranih djelovanja, učinka puzanja i vlažnosti)
Za djelovanja koja unutar neke projektne kombinacije pripadaju različitim razredima trajanja, doprinos
svakog pojedinog djelovanja izražava se posebno, s pripadnim, vlastitim koeficijentom deformacije
kdef, ovisnim o trajanju upravo tog djelovanja.
Za glavne nosive elemente konstrukcije koje je moguće nadvisiti, utjecaj nadvišenja, u0, povoljno djeluje
na vrijednost konačne deformacije, ufin. Potrebno se nadvišenje uobičajeno proračunava samo za
učinak stalnog djelovanja, ΣGi, a granično se nadvišenje odreñuje za kombinaciju utjecaja najveće
vrijednosti ∑ G j + 0,5 ∑ (Q k,1 + ψ i Qi ) , koja uključuje i polovicu udjela svih promjenjivih djelovanja.
DIN 1052 (dio I) propisuje granične vrijednosti progiba kao obavezne, dok EC5 daje samo preporuku
odgovarajućih vrijednosti. EC5 norma kontrolu uporabljivosti (proračun deformacija) zahtijeva samo
za karakteristične presjeke i osjetljiva mjesta konstrukcije, pa je tako i odgovornost projektanta veća.
Konačna deformacija, ufin, izračunava se prema (EC5, dio 4.3):
u fin = ∑ u fin,i = ∑ uinst,i ⋅ (1 + k def ,i ) −u 0 (5.5.c)

u0 nadvišenje nosača u neopterećenom stanju

u1 progib nosača od stalnog djelovanja (G)
u2 progib nosača od promjenjivog djelovanja (Q)

Slika 5.2 Doprinos stalnog i promjenjivog djelovanja u ukupnom (neto) progibu nosača

52 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Neto ili ukupna vrijednost progiba u odnosu na uzdužnu os nosača, unet, definira se kao:

unet = u1 + u 2 − u 0 (5.5.d)

Granične se vrijednosti progiba odreñuju u odnosu na trenutne i konačne vrijednosti progiba (za
promjenjivo, u2, i ukupno djelovanje, unet). Ako posebni uvjeti ne zahtijevaju drugačije, preporučuju se
sljedeće vrijednosti, definirane u odnosu na raspon slobodno oslonjene grede, L ili konzole, Lk:
a) u projektnim situacijama kad se smatra pogodnijim ograničiti trenutni progib prouzročen
promjenjivim djelovanjem, u2,inst :
u2,inst ≤ L/300 (5.5.e)
u2,inst ≤ Lk /150 za konzole
b) u projektnim situacijama kad se smatra pravilnim ograničiti konačni progib, ufin :
u2,fin ≤ L/200 (5.5.f)
u2,fin ≤ Lk /100 za konzole
(Mjerodavno u slučaju kad su u0 > u1,fin i unet < u2 )
unet,fin ≤ L/200 (5.5.g)
unet,fin ≤ Lk /100 za konzole

Granične vrijednosti progiba vrijede takoñer i za rešetkaste nosače, a odreñuju se za ukupan raspon
rešetke, kao i za štapove izmeñu čvorova (raspon polja rešetkastog nosača).

5.5.2 Klizanje spojnih sredstava – meñusobni pomak elemenata u spoju

Kao i kod konstruktivnih elemenata grañevine, najprije se proračunava početna elastična deformacija
(uinst), koja se ovdje definira odnosom sile Fd i početnog modula klizanja Kser (prema EC5, dio 4.2):

Fd
uinst = (5.5.2.a)
K ser

uinst početna elastična deformacija

Fd projektirana vrijednost sile koja djeluje na spojna sredstva
Kser početni modul klizanja spojnih sredstava (tablica 5.13)
Za trnove i vijke treba vrijednost početne elastične deformacije (početno klizanje) povećati za 1mm.

Tablica 5.13 Vrijednosti početnog modula klizanja spojnih sredstava, Kser [EC5, tablica 4.2]

Vrsta spojnog sredstva Spoj drvo – drvo, materijal na osnovi drva – drvo, metal – drvo
Trnovi, vijci za drvo, čavli s (ρ k )1,5 ⋅ d / 20
predbušenjem
Zabijani čavli (ρ k )1,5 ⋅ d0,8 / 25

Skobe (klamfe) (ρ k )1,5 ⋅ d0,8 / 60

Za vijke se može primijeniti početni modul klizanja trnova.
Ako su elementi spoja različitih karakterističnih vrijednosti gustoća, ρk,1 i ρk,2, proračunska je
karakteristična vrijednost gustoće njihova srednja geometrijska vrijednost, ρ k = ρ k,1 ⋅ ρ k,2 .
Zapreminsku gustoću, ρk, treba uvrstiti u kg/m , a promjer spajala, d, u mm.
3

Drvene konstrukcije prema europskim normama 53

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Konačna vrijednost klizanja spojnih sredstava (pomaka elemenata u spoju) proračunava se kao:

u fin = uinst ⋅ (1 + k def ) (5.5.2.b)

ufin konačna deformacija

kdef koeficijent deformacije (prema tablici 5.12)

Za vijke je potrebno i vrijednost konačne deformacije, ufin, povećati za 1mm, pri čemu je prethodno
već odreñena vrijednost početne (elastične) deformacije, uinst.

Konačnu deformaciju spoja čiji elementi imaju različite osobine tečenja (koeficijenti deformacije, kdef,1
i kdef,2) treba proračunati izrazom:

u fin = uinst ⋅ (1 + k def,1 ) ⋅ (1 + k def ,2 ) (5.5.2.c)

5.6 Dokazi nosivosti elemenata konstrukcije

EC5 (dio 5) sadrži dokaze nosivosti elemenata konstrukcije, nužno potrebne uvjete njihove primjene
u odreñenoj projektnoj situaciji, kao i izraze za kontrolu naprezanja.

5.6.1 Vlak paralelno s vlakancima

Kontrolu nosivosti poprečnog presjeka elementa izloženog utjecaju vanjskih djelovanja koja izazivaju
vlačna naprezanja u smjeru vlakanaca treba provesti s obvezom uvažavanja postojećih oslabljenja
( A neto = A n ≈ 0,8 ⋅ A bruto ) presjeka prema sljedećem izrazu:

Ft,d
σ t,0,d = ≤ f t,0,d (5.6.1.a)
A neto

Izraz vrijedi za elemente konstrukcije koji imaju jednodijelni poprečni presjek (obje osi tromosti su i
materijalne osi presjeka), a hvatište vlačne sile centrično je u odnosu na uzdužnu os elementa.

Elementi dvodijelnog poprečnog presjeka (samo je jača os tromosti i materijalna os presjeka, lokalna
su težišta sastavnih dijelova presjeka ekscentrična u odnosu na težište dvodijelnog presjeka)
dimenzioniraju se na 50% uvećanu vrijednost projektirane (proračunske) vlačne sile. Vrijedi sljedeći
izraz:
1,5 ⋅ Ft,d
σ t,0,d = ≤ f t,0,d (5.6.1.b)
A neto

5.6.2 Vlak okomito na vlakanca

Kontrola nosivosti poprečnog presjeka nezakrivljenih elemenata u kojima se, pod utjecajem vanjskih
djelovanja pojavljuju vlačna naprezanja okomita na pravac vlakanaca, predmnijeva ravnomjernu
raspodjelu ovih naprezanja po volumenu (V) elementa.

Ovakav slučaj u praktičnoj primjeni nezakrivljenih elemenata gotovo da nije moguć. Norma propisuje
obavezu da se u dokazu nosivosti moraju ispuniti sljedeći uvjeti:

Za puno drvo (PD)

σ t,90,d ≤ f t,90,d (5.6.2.a)

54 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Za lijepljeno lamelirano drvo (LLD)

σ t,90,d ≤ f t,90,d ⋅ ( V0 / V ) 0,2 (5.6.2.b)

3
V ravnomjerno opterećen volumen [m ]
3
V0 usporedni volumen od 0,01 [m ]

Mogućnost pojave vrlo neugodnih vlačnih naprezanja okomito na vlakanca svojstvena je lijepljenim
lameliranim nosačima posebne geometrije i intradosa zakrivljenog u području sljemena, a opširnije
će se razmatrati u poglavlju koje obrañuje temu oblikovanja i proračuna takve tipske grupe nosača.

5.6.3 Tlak paralelno s vlakancima – bez dokaza stabilnosti

Kontrolu nosivosti poprečnog presjeka elementa za koji je dokazano da nema mogućnosti izvijanja, a
izložen je vanjskim djelovanjima koja izazivaju centrična tlačna naprezanja u smjeru vlakanaca, treba
provesti prema sljedećem izrazu (površinu presjeka, A, pravilnije je odrediti kao neto veličinu, An):
Fc,d
σ c,0,d = ≤ fc,0,d (5.6.3.)
An

5.6.4 Tlak okomito na vlakanca

Kontrolu nosivosti poprečnog presjeka elementa izloženog vanjskim djelovanjima koja izazivaju
centrična tlačna naprezanja u smjeru vlakanaca u samom elementu, ali se na kontaktnoj površini s
priključnim elementom (A) očituju kao naprezanja tlaka okomito na vlakanca, treba provesti prema
sljedećem izrazu:
Fc,d
σ c,90,d = ≤ k c,90 ⋅ fc,90,d (5.6.4.)
A
kc,90 koeficijent povećanja proračunske (projektne) čvrstoće ako je duljina kontaktne
površine l ≤ 150mm (tablica 5.14)

Slika 5.3 Tlak okomito na pravac vlakanaca elementa

Tablica 5.14 Vrijednosti koeficijenta korekcije za tlak okomito na vlakna, kc,90 [EC5, tablica 5.1.5]

l1 > 150 mm
l1 ≤ 150 mm
a ≥ 100 mm a < 100 mm
l ≥ 150 mm 1 1 1
150 mm > l ≥ 15 mm 1 1 + (150 – l) / 170 1 + a (150 –l) / 17000
15 mm > l 1 1,8 1 + a / 125

Drvene konstrukcije prema europskim normama 55

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

5.6.5 Tlak pod kutom na vlakanca

Kontrolu nosivosti poprečnog presjeka elementa treba provesti tako da tlačna naprezanja koja djeluju
pod kutom α u odnosu na pravac vlakanaca zadovolje sljedeći uvjet:
Fc,α,d
σ c,α,d = ≤ k c,α ⋅ fc,0,d (5.6.5.a)
A
1
k c,α = (5.6.5.b)
fc,0,d
⋅ sin 2 α + cos 2 α
fc,90,d

σc,α,d

Slika 5.4 Tlak pod kutom α u odnosu na pravac vlakanaca elementa

5.6.6 Savijanje

Kontrolu nosivosti poprečnog presjeka elementa izloženog savijanju treba provesti prema izrazu:
σ m,y,d σ m,z,d
+ km ⋅ ≤1 (5.6.6.a)
fm,y,d fm,z,d

σ m,y,d σ m,z,d
km ⋅ + ≤1 (5.6.6.b)
fm,y,d fm,z,d

km koeficijent oblika poprečnog presjeka elementa naprezanog savijanjem

km = 0,7 za pravokutne poprečne presjeke
km = 1,0 za sve ostale oblike poprečnih presjeka

Proračunske vrijednosti naprezanja i čvrstoća, pri savijanju oko glavnih osi presjeka, jesu:
M y,d M z,d
σ m,y,d = σ m,z,d = (5.6.6.c)
Wy Wz

fm,y,d = fm,z,d = fm,d (5.6.6.d)

Slika 5.5 Koordinatni sustav elementa – osi tromosti presjeka y (jača os) i z (slabija os)

56 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Uz dokaz nosivosti elementa na savijanje obavezno treba provjeriti mogućnost prevrtanja presjeka ili
gubitka ravnoteže izazvanog savijanjem (savijanje s bočnim izvijanjem), koja ovisi o relativnoj vitkosti
presjeka na savijanje i razmaku poprečnih pridržanja elementa (raspon polja stabilizacijskog veza
odgovara djelotvornoj duljini savijanja kad opterećenje djeluje u ravnini – vertikalno djelovanje).

5.6.7 Posmik

Kontrolu nosivosti poprečnog presjeka elementa u kojem poprečna sila izaziva posmična naprezanja
(posmik pri savijanju ili posmik od poprečne sile) treba provesti prema izrazu koji slijedi:
τ v,d ≤ f v,d (5.6.7.a)

Navedeni izraz vrijedi pod uvjetom da element nema oslabljenja presjeka na donjem rubu (redukcija
visine presjeka na opterećenom rubu).

Ako u blizini ležaja djeluje koncentrirana sila F (hvatište sile udaljeno od ležaja za x ≤ 2h), njena se
vrijednost (Qv) može reducirati prema utjecajnoj liniji (slika 5.6.5):
Q v ,red = k v,red ⋅ Q v (5.6.7.b)

kv,red koeficijent redukcije poprečne sile (prema utjecajnoj liniji)

Qv teoretska vrijednost poprečne sile F (prema statičkom proračunu)

Slika 5.6 Reducirana utjecajna linija za pojedinačnu poprečnu silu

5.6.8 Posmik – nosači s oslabljenim rubom

Za nosače oslabljene u području ležaja s donje strane presjeka (zasijecanje nosača na opterećenom
rubu presjeka), kontrolu nosivosti treba provesti uvažavajući koncentraciju naprezanja u području
oslabljenja izazvanog redukcijom visine poprečnog presjeka pri čemu svakako treba razmotriti utjecaj
promjene visine nosača i volumena.
Prema njemačkom NAD-u, dokaz treba ograničiti na sljedeće slučajeve:

α = h e h ≥ 0,5 x h ≤ 0,4

α odnos reducirane visine presjeka na ležaju (he) i visine neoslabljenog presjeka (h)
x udaljenost početka redukcije visine nosača od osi ležaja

Drvene konstrukcije prema europskim normama 57

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Dokaz nosivosti treba provesti za aktivnu, oslabljenjem reduciranu visinu karakterističnog presjeka u
osi ležaja nosača, prema:

Vd
τ v ,d = 1,5 ⋅ ≤ k v ⋅ f v,d (5.6.8.a)
b ⋅ he

Učinak koncentracije naprezanja (pod kutom), koji se u dokaz nosivosti uvodi koeficijentom kv, treba
razmotriti za sljedeće slučajeve (slika 5.7):

k v = 1,0 za nosače oslabljene na gornjem (neopterećenom) rubu presjeka

1,0
k v = min  za nosače oslabljene na donjem (opterećenom) rubu presjeka
k v,90 ⋅ k i

Slika 5.7 Oslabljenje nosača na ležaju – kosa redukcija visine presjeka: a) koso zasijecanje
opterećenog ruba, b) koso zasijecanje neopterećenog ruba

Oznake na slici 5.7 pridružene su sljedećim vrijednostima:

h puna visina poprečnog presjeka nosača u [mm]
he
α= ≥ 0,5 odnos reducirane i pune visine presjeka nosača
h
x ≤ 0,4 ⋅ h razmak hvatišta reakcije na ležaju i početka oslabljenja presjeka nosača u [mm]
i = ctgε nagib oslabljenja

kn
k v ,90 = (5.6.8.b)
 x 1 
h ⋅  α ⋅ (1 − α) + 0,8 ⋅ ⋅ − α2 
 h α 
 
kv,90 koeficijent oblika oslabljenja za slučaj redukcije pod pravim kutom (stepenasta
redukcija)

1,1 ⋅ i1,5
ki = 1+ (5.6.8.c)
h
ki koeficijent oblika oslabljenja za slučaj kose redukcije na ležaju

Mjera za energiju loma – koeficijent kn:

k n = 5,0 za puno drvo (PD)

k n = 6,5 za lijepljeno lamelirano drvo (LLD)

58 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

5.6.9 Torzija

Dokaz nosivosti poprečnog presjeka elementa izloženog torzijskom naprezanju potrebno je provesti
prema sljedećem izrazu:

τ tor ,d ≤ f v,d (5.6.9.a)

τ tor,d projektna ili proračunska vrijednost torzijskog naprezanja

f v,d projektna ili proračunska vrijednost posmične čvrstoće

Prema općim postavkama teorije elastičnosti, ovisno o obliku poprečnog presjeka, najveća torzijska
naprezanja odreñuju se kao:
2 ⋅ M tor ,d
τ tor ,d = za kružne poprečne presjeke radijusa (r)
π ⋅r3
M tor,d
τ tor ,d = za pravokutne presjeke dimenzija (b/h)
α ⋅ h ⋅ b2
α koeficijent ovisan o odnosu dimenzija (h / b) pravokutnog poprečnog
presjeka (tablica 5.15 – prema Timošenku)
M tor ,d projektna (proračunska) vrijednost momenta torzije

Tablica 5.15 Vrijednosti koeficijenta α (za pravokutne poprečne presjeke)

h/b 1,00 1,50 1,75 2,00 2,50 3,00 4,00 6,00 8,00 10,00 ∞
α 0,208 0,231 0,239 0,246 0,258 0,267 0,282 0,299 0,307 0,313 0,330

Najveće torzijsko naprezanje nastaje u sredini dulje stranice pravokutnog presjeka.

5.6.10 Zajedničko djelovanje posmika i torzije

Zajedničko djelovanje posmičnog i torzijskog naprezanja u nekom presjeku relativno je rijedak slučaj
u drvenim konstrukcijama, ali je u takvoj projektnoj situaciji dokaz nosivosti presjeka moguće provesti
prema izrazu:
2
τ tor ,d  τ v,d 
+  ≤ 1,0 (5.6.10.a)
f tor ,d f 
 v,d 
f tor,d ≥ f v ,d

5.6.11 Zajedničko djelovanje vlaka paralelno s vlakancima i savijanja

Zajedničko djelovanje vlaka paralelno s vlaknima i savijanja predmnijeva linearan interakcijski odnos
u kojem komponente kombiniranog naprezanja djeluju u punom iznosu, a njihovi se pojedinačni
doprinosi zbrajaju (superpozicija naprezanja, prema poglavljima 5.6.1 i 5.6.6).
U slučaju dvoosnog savijanja poprečnog presjeka samo jedna od komponenata naprezanja djeluje
punim intenzitetom, a druga se obavezno korigira koeficijentom utjecaja oblika presjeka, km.

Drvene konstrukcije prema europskim normama 59

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Dokaz nosivosti mjerodavnog presjeka izloženog zajedničkom djelovanju vlaka paralelno s vlakancima i
savijanja sadrži sljedeće uvjete:

σ t,0,d  σ m,y,d σ m,z,d 

+ + km ⋅  ≤ 1,0 (5.6.11.a)
f t,0,d  fm,y,d fm,z,d 
 

σ t,0,d  σ m,y,d σ m,z,d 

+ k m ⋅ +  ≤ 1,0 (5.6.11.b)
f t,0,d  fm,y,d fm,z,d 
 
σt,0,d projektna ili proračunska vrijednost vlačnog naprezanja (prema 5.6.1.a)
f t,0,d projektna vrijednost vlačne čvrstoće paralelno s vlaknima
σ m,y,d ; σ m,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja (prema 5.6.6.c)
fm,y,d = fm,z,d = fm,d projektna vrijednost čvrstoće savijanja (prema 5.6.6.d)

5.6.12 Zajedničko djelovanje tlaka paralelno s vlakancima i savijanja – bez dokaza stabilnosti

Za svaki presjek izložen zajedničkom djelovanju tlaka paralelno s vlakancima i savijanja prethodno
se mora utvrditi postoji li mogućnost izvijanja u ravnini, kao i bočnog izvijanja. Ako presjek nema
izražen i dodatni problem stabilnosti, dokaz nosivosti za zajedničko djelovanje tlaka paralelno s
vlakancima i savijanja uvažava nelinearan interakcijski odnos pojedinačnih komponenti naprezanja.
Nelinearnost se zasniva na činjenici da presjek ima mogućnost plastifikacije u tlačnoj zoni, pa tlačna
naprezanja ne ulaze u izraz za kontrolu nosivosti s punom vrijednošću. Dokaz nosivosti propisuje
sljedeće uvjete koje obavezno treba ispuniti (prema 5.6.3 i 5.6.6):
2
 σ c,0,d  σ σ 
  +  m,y,d + k m ⋅ m,z,d  ≤ 1,0 (5.6.12.a)
 f   fm,y,d fm,z,d 
 c,0,d   
2
 σ c,0,d   σ σ 
  +  k m ⋅ m,y,d + m,z,d  ≤ 1,0 (5.6.12.b)
 f   f fm,z,d 
 c,0,d   m,y,d 

σc,0,d projektna ili proračunska vrijednost tlačnog naprezanja (prema 5.6.3.)

fc,0,d projektna vrijednost tlačne čvrstoće paralelno s vlaknima
σ m,y,d ; σ m,z,d projektna vrijednost naprezanja savijanja (prema 5.6.6.c)
fm,y,d = fm,z,d = fm,d projektna vrijednost čvrstoće savijanja (prema 5.6.6.d)

U slučaju dvoosno savijanog poprečnog presjeka samo jedna komponenta naprezanja djeluje punim
intenzitetom, a druga se druga korigira koeficijentom utjecaja oblika presjeka, km.

5.7 Dokazi stabilnosti elemenata konstrukcije

5.7.1 Tlak paralelno s vlakancima s izvijanjem

Kontrola nosivosti poprečnog presjeka elementa naprezanog na tlak paralelno s vlakancima, koji
pritom ima i izraženu mogućnost izvijanja, obavezno u sebi treba sadržavati i dokaz stabilnosti. Za
takve tlačne elemente, naime, moraju se uzeti u obzir i dodatna naprezanja od savijanja (po teoriji II.
reda) koja su posljedica početnih imperfekcija (nesavršenosti), zakrivljenja (početnih ekscentriciteta)
ili deformacija (prouzročenih progiba).

60 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Dokaz nosivosti i stabilnosti sadrži tako sljedeće uvjete koje treba ispuniti:

σ c,0,d ≤ k c,y ⋅ fc,0,d (5.7.1.a)

σ c,0,d ≤ k c,z ⋅ fc,0,d (5.7.1.b)

σ c,0,d projektna (proračunska) vrijednost tlačnog naprezanja (prema 5.6.3.)

fc,0,d projektna vrijednost tlačne čvrstoće paralelno s vlaknima

kc,y; kc,z koeficijenti izvijanja (fizikalno odgovaraju vrijednosti 1 / ω u postupku

dopuštenih naprezanja – HRN.U.C9.200)

Provjeru izvijanja potrebno je načiniti za pravce obiju glavnih osi tromosti presjeka. Savijanju oko
jače osi presjeka (y) odgovara izvijanje u smjeru osi (z) presjeka (koeficijent izvijanja kc,y). Savijanju
oko slabije osi presjeka z odgovara izvijanje u smjeru osi y presjeka (koeficijent izvijanja kc,z).

1/ k c,y = k y + k 2y − λ2rel,y (5.7.1.c)

1/ k c,z = k z + k 2z − λ2rel,z (5.7.1.d)

(
k y = 0,5 ⋅ 1 + β c ⋅ (λ rel,y − 0,5) + λ2rel,y ) (5.7.1.e)

kz = 0,5 ⋅ (1 + β c ⋅ (λ rel,z − 0,5) + λ2rel,z ) (5.7.1.f)

gdje se utjecaj vrste drva uvažava na sljedeći način:

β c = 0,2 za puno drvo

β c = 0,1 za lijepljeno lamelirano drvo

EC5 uvažava kapacitet rada drva u pravcu vlakanaca pri plastičnim deformacijama što omogućava
veću nosivost presjeka u području proračunske vitkosti 30 < λ ≤ 80. Za λ ≤ 30 vrijedi λrel ≤ 0,5 i kc = 1
pa dokaz stabilnosti nije potreban, a kontrola nosivosti presjeka provodi se prema uvjetima danim u
izrazu 5.6.3 (tlak paralelno s vlakancima bez izvijanja).
Relativnu vitkost λrel treba utvrditi za obje glavne osi presjeka kao:

fc,0,k fc,0,k
λ rel,y = = λy ⋅ (5.7.1.g)
σ c,crit,y π 2 ⋅ E 0,05

fc,0,k fc,0,k
λ rel,z = = λz ⋅ (5.7.1.h)
σ c,crit,z π ⋅ E 0,05
2

λ y i λ rel,y odgovaraju savijanju oko y-osi presjeka (izvijanje u smjeru osi z)

λ z i λ rel,z odgovaraju savijanju oko z-osi presjeka (izvijanje u smjeru osi y)

Vrijednosti kritičnog naprezanja tlaka paralelno s vlakancima odreñuju se za obje osi presjeka kao:

π2 ⋅ E0,05
σc,crit,y = (5.7.1.i)
λ2y

π2 ⋅ E0,05
σc,crit,z = (5.7.1.j)
λ2z

Drvene konstrukcije prema europskim normama 61

V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

5.7.2 Savijanje s bočnim izvijanjem

Početne imperfekcije, zakrivljenja (ekscentričnosti) ili deformacije elemenata konstrukcije izloženih

savijanju mogu prouzročiti bočna izvijanja i dodatna naprezanja u elementima što se obavezno mora
uvažiti dokazom nosivosti. Gubitak ravnoteže poprečnog presjeka prevrtanjem (nestabilnost) izravna
je posljedica upravo bočnog izvijanja presjeka naprezanih savijanjem. Postoji li takva mogućnost, što
prethodno treba utvrditi, kontrola nosivosti poprečnog presjeka na savijanje tada obavezno uključuje i
dokaz stabilnosti, odnosno sljedeće uvjete koje treba ispuniti:

σ m,d ≤ k crit ⋅ fm,d (5.7.2.a)

S obzirom na glavne osi tromosti poprečnog presjeka, prema izrazu 5.7.2.a i poglavlju 5.6.6, slijedi:
σ m,y,d σ m,z,d
+ km ⋅ ≤1 (5.7.2.b)
k crit,y ⋅ fm,y,d k crit,z ⋅ fm,z,d

σ m,y,d σ m,z,d
km ⋅ + ≤1 (5.7.2.c)
k crit,y ⋅ fm,y,d k crit,z ⋅ fm,z,d

kcrit koeficijent redukcije projektne vrijednosti čvrstoće savijanja kojim se uvažava utjecaj
bočnog izvijanja

Relativna vitkost pri savijanju definira se kao:

λ rel,m = fm.k σ m,crit (5.7.2.d)

Za nosač pravokutnog poprečnog presjeka kritično naprezanje savijanja definira se prema

klasičnoj teoriji stabilnosti s 5% fraktila vrijednosti krutosti kao:

π ⋅ b2 ⋅ E0,05
σm,crit = ⋅ G0,mean E0,mean (5.7.2.e)
lef ⋅ h

Pritom je lef djelotvorna duljina bočnog izvijanja nosača (u mm) čiju vrijednost odreñuje
razmak bočnih ukrućenja nosača, različit za vertikalna djelovanja (savijanje u ravnini ele-
menta) i poprečna ili horizontalna djelovanja (savijanje izvan ravnine elementa).
lef = a za vertikalna djelovanja koja presjek bočno izvijaju (prevrtanje), lef odgovara
razmaku poprečnih pridržanja nosača (raspon polja stabilizacijskog veza)
lef = ls ≈ l za horizontalna djelovanja koja prihvaća stabilizacijski vez (rešetkasta stru-
ktura u kojoj je glavni nosač pojasni element), lef označava razmak viličastih
ukrućenja na ležajevima nosača (istovremeno su to i ležajevi rešetkastog
sustava stabilizacijskog veza) izmeñu kojih nosač nije bočno ukrućen.

Početno stanje Bočno izvijen (izbočen) nosač

Slika 5.8 Bočno izvijanje nosača pri konstantnom momentu savijanja

62 Adriana Bjelanović / Vlatka Rajčić

 V. PRIMJENA EUROCODE 5 NORMI ZA DRVENE KONSTRUKCIJE

Za nosače s početnim bočnim odstupanjem od ravnosti, vrijednost koeficijenta bočnog izvijanja kcrit,
ovisi o relativnoj vitkosti presjeka pri savijanju, λrel,m i treba ga odrediti prema sljedećem izrazu:

 1 za λ rel,m ≤ 0,75

k crit = 1,56 − 0,75 ⋅ λ rel,m za 0,75 < λ rel,m ≤ 1,4 (5.7.2.f – h)

 1 λ2rel,m za λ rel,m > 1,4

Za nosače čije je bočno izvijanje uzduž raspona spriječeno na pritisnutoj strani njihova presjeka, kao
i onda kad su im na ležajevima spriječene torzione rotacije, koeficijent bočnog izvijanja prouzročenog
savijanjem ima jediničnu vrijednost:
kcrit = 1

5.7.3 Savijanje s bočnim izvijanjem i tlak paralelno s vlakancima s izvijanjem

Kad je element konstrukcije naprezan zajedničkim djelovanjem savijanja i tlaka paralelno s vlaknima
tako da je utvrñena mogućnost gubitka ravnoteže njegova presjeka zbog izvijanja u ravnini i izvijanja
izvan ravnine (bočno izvijanje), dokaz nosivosti presjeka mora sadržavati i provjeru stabilnosti u obje
ravnine izvijanja. Zahtjevi koje pritom treba ispuniti jesu sljedeći:

 σ c,0,d   σ m,y,d σ m,z,d 

 + + km ⋅  ≤1 (5.7.3.a)
 k c,y ⋅ fc,0,d   k crit,y ⋅ fm,y,d k crit,z ⋅ fm,z,d 
   
 σ c,0,d   σ m,y,d σ m,z,d 
  + km ⋅ +  ≤1 (5.7.3.b)
k ⋅f   ⋅ 
 c,z c,0,d   k f
crit,y m,y,d k crit,z ⋅ fm,z,d 
Kontrola nosivosti s dokazom stabilnosti zasniva se na linearnom interakcijskom odnosu komponenti
naprezanja (prema poglavljima 5.7.1, za tlak paralelno s vlakancima s izvijanjem, i 5.7.2, za savijanje
s bočnim izvijanjem) koje djeluju u punom iznosu, a pojedinačni doprinosi im se zbrajaju.

5.8 Ravninski okviri i lukovi

Dokaz stabilnosti provodi se prema teoriji II. reda jer se dodatna naprezanja prouzročena početnim
imperfekcijama materijala i geometrije moraju uzeti u obzir pri odreñivanju vrijednosti č vrstoć a
mjerodavnih za dimenzioniranje (projektne ili proračunske vrijednosti čvrstoća). Ekscentricitet ili odstu-
panje geometrijske osi od elastičnog težišta poprečnog presjeka projektiranog i izvedenog konstruk-
tivnog sustava može istovremeno biti posljedica nehomogenosti i imperfekcija materijala (strukturalne
nesavršenosti), pa linearna analiza II. reda, vodeć i pritom računa o poč etnim nesavršenostima,
simulira utjecaj stvarnih imperfekcija na nosivost i stabilnost presjeka.
Teorija II. reda predmnijeva proračun statičkih utjecaja (dodatni momenti savijanja) prouzročenih
dodavanjem početnih imperfekcija na nedeformirani sustav, te interaktivnu analizu time pobuñenih
elastičnih deformacija.
Prednosti teorije II. reda su sljedeće:
− nije potrebno odreñivanje kritičnih naprezanja (proračun koeficijenata kc,y, kc,z, kcrit)
− nije potreban proračun srednjih sila koje se, prouzročene imperfekcijama, izvijanjem u ravnini i
bočnim izvijanjem (izbočavanjem), pojavljuju u spojnim sredstvima
− nije potrebno odreñivanje sila stabilizacije sustava pod uvjetom da je prethodno napravljena
trodimenzionalna simulacija grupe okvira i lukova

Drvene konstrukcije prema europskim normama 63