UDK: 624.21.004.64:612.

84

Graevinar 9/2012

Primljen / Received: 2.5.2012. Ispravljen / Corrected: 6.9.2012. Prihvaen / Accepted: 18.9.2012. Dostupno online / Available online: 15.10.2012.

Vizualni pregled kao pomagalo za ocjenu stanja mostova

Prethodno priopenje

Autori:
Danijel Tenera, Goran Pu, Jure Radi

Vizualni pregled kao pomagalo za ocjenu stanja mostova

Vizualni pregled je glavno pomagalo za ocjenjivanje stanja mostova, stoga ima presudan utjecaj na planiranje radova izvanrednog odravanja. U Hrvatskim cestama je poetkom 2012. godine provedeno istraivanje s ciljem postizanja ujednaenosti pri ocjenjivanju mostova. Inenjeri za mostove ocijenili su odreeni skup graevina, a potom su rezultati analizirani metodama matematike statistike. Dobiveni rezultati upuuju na slabosti postojeeg sustava ocjenjivanja, a s provedenim istraivanjem stvorena je podloga za unaprjeenje pomagala za gospodarenje, prirunika i postupaka za preglede mostova.
Kljune rijei: mostovi, vizualni pregledi, ocjena stanja, izvanredno odravanje Preliminary note

Danijel Tenera, dipl.ing.gra. Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb danijel.tenzera@hrvatske-ceste.hr

Danijel Tenera, Goran Pu, Jure Radi Doc.dr.sc. Goran Pu, dipl.ing.gra. Institut IGH d.d., Zagreb goran.puz@igh.hr

Visual inspection in evaluation of bridge condition

Given that visual inspection is vital when evaluating the condition of bridges, it plays a crucial role in planning the special maintenance works. At the beginning of 2012, a research was conducted in HAC (Croatian Highways) aiming to standardize evaluation of bridges. The bridge engineers had assessed a certain group of buildings, and their results were afterwards analysed using the mathematical statistics methods. The obtained results showed weaknesses in the existing evaluation system, and the conducted research created a base for improving aides for management, handbooks and procedures for bridge inspection.
Key words: bridges, visual inspection, state evaluation, periodic maintenance

Prof.dr.sc. Jure Radi, dipl.ing.gra. Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet jradic@grad.hr Danijel Tenera, Goran Pu, Jure Radi
Vorherige Mitteilung

Sichtkontrolle als Sttze zur Bewertung des Brckenzustands

Die Sichtkontrolle ist ein Haupthilfsmittel zur Bewertung des Zustands von Brcken und haben deshalb einen bedeutenden Einfluss auf die Planung von auerordentlichen Wartungsarbeiten. In der ffentlichen Einrichtung "Hrvatske ceste", die fr den Bereich Straenbau- und verwaltung zustndig ist, wurde eine Forschung mit dem Ziel durchgefhrt, eine Standardisierung bei der Brckenbewertung zu erreichen. Brckeningenieure haben eine bestimmte Gruppe von Bauten bewertet und danach die Resultate mit Hilfe mathematischer statistischer Methoden analysiert. Die erhaltenen Resultate weisen auf eine Schwche des bestehenden Bewertungssystems hin. Aufgrund der durchgefhrten Forschung wurde eine Basis fr eine Modernisierung des Brckenkontrollverfahrens sowie Verbesserung der Handbcher fr die Brckenkontrolle geschaffen.
Schlsselwrter: Brcken, Sichtkontrolle, Zustandsbewertung, auerordentliche Wartung

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726

717

Graevinar 9/2012

Danijel Tenera, Goran Pu, Jure Radi Bez obzira na to to su razvijene mnoge metode ispitivanja konstrukcija, vizualni pregled ostaje najvanije pomagalo za ocjenjivanje stanja mostova, osobito manjih graevina tipskih konstrukcija. Kvaliteta i ujednaenost rezultata vizualnog pregleda znaajno ovisi o motivaciji, osposobljenosti i opremljenosti osoblja koje takve preglede provodi, a uinkovitost sustava gospodarenja u planiranju odravanja bitno ovisi o ujednaenosti rezultata vizualnih pregleda, odnosno o procjeni kategorije oteenja koja je vezana uz opseg i tip popravka [3]. Iskustvo i neka provedena istraivanja pokazuju da je ocjena stanja mosta ili dijela mosta temeljem vizualnog pregleda nepouzdana i esto ne odraava pravo stanje graevine te u konanici ne daje ispravne prioritete kod odluivanja o sanacijama. Radi se o problemu koji na znanstvenoj razini obrauje psihologija, odnosno podruje psihologije koje se bavi osjetima i percepcijom. Osjet je proces koji nastaje putem detektiranja i kodiranja energije podraaja u osjetnom sustavu, dok je percepcija aktivan proces organiziranja, integriranja i interpretiranja osjetnih informacija. Dakle, isti vanjski podraaj i osjet kod razliitih ljudi dovodi do razliitih percepcija. Percepcija je individualno i situacijski uvjetovana, dakle nije objektivna, fotografska preslika stvarnosti ve doivljaj i interpretacija opaaa. Konkretnije, percepcija ovisi o nizu psiholokih imbenika, kao to su oekivanje, stav, vrsta informacija (npr. razliita uputa), koliina informacija, uvid u proces nastajanja, motivacija, drutveno-kulturalni utjecaji itd. [4, 5]. To znai da nije mogue dobiti identine nalaze od razliitih pregledavaa mostova, meutim se razlike mogu umanjiti, tj. moe se postii vea objektivnost tih pregleda. Svrha je provedenog istraivanja bila vrednovati ujednaenost ocjena koje su dodijelili inenjeri zadueni za preglede mostova, na kojima se temelji planiranje radova izvanrednog odravanja. Radovi izvanrednog odravanja cesta, pa tako i pripadajuih cestovnih graevina, povremeni su radovi za koje je potrebna tehnika dokumentacija, a izvode se radi mjestiminog poboljanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih graevina te poveanja sigurnosti prometa. Izvanrednim odravanjem podrazumijevamo skup znaajnijih aktivnosti za uspostavljanje odrivog stanja radi osiguravanja prvobitnih vrijednosti graevine (mehanike otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u koritenju i sl.). U graevinskom smislu to su radovi sanacije, adaptacije i rekonstrukcije koji se izvode radi osiguranja sigurnosti ili upotrebljivosti mosta; popravaka tronih, dotrajalih ili znatnije oteenih dijelova graevine i sl. Istraivanje se sastojalo od ocjenjivanja oteenja mostova vizualnim pregledima u konkretnim okolnostima, metodologijom sustava gospodarenja mreom dravnih cesta Republike Hrvatske, a obradom rezultata izvueni su zakljuci o smjeru daljnjeg razvitka ove djelatnosti. Skupinu od petnaest ispitanika koja je sudjelovala u istraivanju ine

1. Uvod
Na svim graevinama tijekom vijeka uporabe nastaju oteenja, pa ih je potrebno popravljati, odnosno odravati. Radi planiranja odravanja uz najmanje trokove za korisnika i upravitelja graevine, osmiljavaju se sustavi gospodarenja graevinama. Za planiranje je potrebno poznavati stanje graevine, odnosno razinu do koje je oteena, potom predvidjeti tijek daljnjeg dotrajavanja i dati prijedloge za odravanje. Veina odluka vezanih uz odravanje mostova donosi se temeljem procjena zasnovanih na vizualnim pregledima koje obavljaju za to osposobljeni inenjeri pomou postupaka i pomagala definiranih sustavom gospodarenja. Kako bi se osigurala ujednaenost i objektivnost, pregledi se provode standardiziranim postupkom, koji se u poduzeu Hrvatske ceste razvija od 1995. godine pod nazivom HRMOS, na temelju sustava Danske direkcije za ceste [1, 2]. Procesi koji ugroavaju mostove uglavnom zapoinju bez vidljivih znakova, a tek u odmakloj fazi oituju se pojavama vidljivim na povrini graevine. Zadatak inenjera pri pregledu je vidjeti, zabiljeiti i prepoznati pojave koje su bitne za ocjenu stanja konstrukcije i opreme mosta, odnosno indikacije ili manifestacije procesa koji vode oteenju. Interpretacijom vienog i zabiljeenog, elementima mosta dodjeljuju se ocjene stanja, koje se potom ugrauju u jedinstvenu ocjenu itave graevine. Odreivanjem prioriteta i predvianjem budueg tijeka dotrajavanja planiraju se radovi, odnosno trokovi budueg odravanja mostova (slika 1.).

Slika 1.  Pojednostavljena shema procesa planiranja izvanrednog odravanja mostova

718

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726

Vizualni pregled kao pomagalo za ocjenu stanja mostova inenjeri s iskustvom u provedbi opih i glavnih vizualnih pregleda mostova na mrei dravnih cesta u Republici Hrvatskoj, zaposleni u poduzeu Hrvatske ceste d.o.o.

Graevinar 9/2012 U sklopu sustava gospodarenja mostovima, u razliitim zemljama razvijena su posebna pomagala koja prate preglede mostova, kao to su prirunici, smjernice i proraunski postupci kojima se uoena oteenja nastoje objektivno kvantificirati. U veem broju razvijenih drava ovom se djelatnou bave specijalisti. Ovakav pristup posljedica je specifinosti mostova u odnosu na ostale graevine: 1. Mostovi se sastoje od skupina dijelova koji se esto razlikuju po materijalu, kakvoi, izloenosti razliitim djelovanjima i nainu izvedbe, pa sukladno tome dotrajavaju razliitom brzinom i prema zakonitostima to podlijeu razliitim mehanizmima. 2. Tijekom relativno dugog uporabnog vijeka dijelovi mostova prolaze kroz karakteristine faze dotrajavanja koje su, za neki dominantni proces, prepoznatljive. 3. Proces dotrajavanja ne napreduje jednoliko po promatranom elementu mosta, jer veina oteenja ima arite na mjestima poetnih nedostataka, odnosno na mjestima koja su posebno izloena agresivnim djelovanjima. Postupci za ocjenu stanja mostova zasnovani su na klasifikaciji oteenja u nekoliko kategorija koje obuhvaaju usporedive pojave, kako bi se izvjea i potonje analize ujednaile i svele stanje na odreen broj tipova kojima pridruujemo trokovnike stavke postupaka popravaka. Dakle, kategorije oteenja trebaju ispuniti sljedee uvjete: -- svaka kategorija treba biti jasno prepoznatljiva prema fizikalnim znaajkama procesa dotrajavanja i funkcionalnim znaajkama vrednovanog elementa konstrukcije, -- svakoj kategoriji treba odgovarati jedan ili vie postupaka odravanja ili popravaka mostova. S obzirom na to da za neke od procesa u ranoj fazi nema vidljivih upozorenja, jasno je da vizualni pregled najee nije dostatan za ispravnu prosudbu. No, budui da su ispitivanja sloena i skupa, na veini mostova manje veliine i vanosti jedino se na osnovi ocjena odreenih vizualnim pregledom moe gospodariti. Korelacija tih ocjena sa stvarnim stanjem bitno ovisi o iskustvu i inenjerskoj procjeni neposrednog izvritelja pregleda.

2. Regulativa
Zakonodavac je prepoznao znaenje odravanja graevina i zapoeo ureivati ovo podruje propisujui uvjete na izvrenje poslova redovitog pregledavanja graevina. Valja oekivati da e u budunosti biti definiran sustav kojim e se odgovornost u poslu pregledavanja i ocjenjivanja stanja graevina izjednaiti s odgovornou u gradnji. Temeljni dokument kojim je regulirana uporaba i odravanje graevina jest Zakon o prostornom ureenju i gradnji, a na djelatnost gospodarenja neposredno se odnosi poglavlje Uporaba i odravanje graevine, odnosno lanci 269. do 272. Konkretan okvir za uspostavu sustava gospodarenja postavljen je lankom 271., kojim je predvieno da poslove praenja stanja graevine, preglede graevine i utvrivanje potrebe za obavljanje popravaka mora vlasnik ili upravitelj graevine povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova posebnim zakonom. Spomenuti zakon, kao i Pravilnik koji donosi ministar, a kojim e biti propisani uvjeti za odravanje, jo nisu izdani, premda za takvim dokumentima postoji potreba. Poslovima ispitivanja i istraivanja graevina bavi se i lanak 20 citiranog Zakona, propisujui da provjere koje se obavljaju radi odravanja provode ovlatene osobe, a ovlatenje dodjeljuje ministar. Zakonom o javnim cestama poduzee Hrvatske ceste d.o.o. odreeno je da vodi jedinstvenu bazu cestovnih podataka za osiguranje tehniko-tehnolokog jedinstva mree javnih cesta. Meu tim podacima su i podaci o mostovima. Pregledi graevina na cestama obavljaju se prema Pravilniku o odravanju i zatiti javnih cesta. Godinji pregledi graevina obavljaju se najmanje jedanput u dvije godine dok se glavni pregledi obavljaju najmanje jedanput u est godina. Glavne preglede obavljaju strune osobe iz nadlene uprave za ceste te strune osobe zaposlene u specijaliziranim strunim organizacijama ili ustanovama.

3.2.  Sustav ocjenjivanja stanja mostova na dravnim cestama Republike Hrvatske

Poduzee Hrvatske ceste d.o.o. gospodari mreom dravnih cesta duljine 6585 km na kojoj se nalazi 1538 mostova raspona veega od 2 m. Sustavom gospodarenja mostovima izvorno su bili obuhvaeni samo mostovi raspona veega od 5 metara, meutim kada je sustav HRMOS 2001. godine uklopljen u iri sustav gospodarenja cestovnim graevinama "Baza cestovnih podataka Hrvatskih cesta" (BCP), evidentirani su i cestovni propusti raspona od 2 do 5 metara. U Sektoru za odravanje poduzea Hrvatske ceste d.o.o. uspostavljeno je etrnaest regionalnih ispostava koje

3. Provedba pregleda i postupci ocjenjivanja

3.1. Openito
U svijetu je razvijeno vie postupaka ocjenjivanja koji se razlikuju po pristupu i sloenosti procedure [6], a ovdje e biti opisane osnovne znaajke hrvatskog sustava, koji je polazini u provedbi istraivanja. Kratko je prikazan i sustav razvijen u SAD [7], zbog toga jer je ondje provedeno najiscrpnije istraivanje uinkovitosti vizualnih pregleda [8].

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726

719

Graevinar 9/2012 nadziru dravne ceste na itavom teritoriju Republike Hrvatske. Sredstva za odravanje mostova, u to je ukljueno i pregledavanje, planiraju se etverogodinjim programima. Preglede mostova na mrei dravnih cesta provode po dva diplomirana inenjera graevinarstva, koji su educirani za obavljanje toga posla - uoi godinjeg pregleda mostova 2006. godine organizirana je struna terenska obuka ocjenjivaa. Oni daju i prijedloge sanacija. Uobiajeno potrebno vrijeme za pregled mostova na itavoj mrei dravnih cesta za etrnaest timova ocjenjivaa otprilike je tri mjeseca. Prema podacima pregleda mostova raspona veega od 5 metara iz razdoblja 2008. - 2010. evidentirane su ocjene stanja elemenata i mostova za 1160 graevina. Meutim, broj mostova u nadlenosti Hrvatskih cesta se mijenja: na mrei dravnih cesta 2012. godine evidentirana su 823 mosta (do odstupanja je dolo zbog nove kategorizacije cesta). Zabiljeeno je 718 grednih mostova, od toga 587 s armiranobetonskim glavnim nosaima, 113 s betonskim prednapetim glavnim nosaima i 18 s glavnim nosaima izgraenim od drugih materijala (uglavnom elini glavni nosai). Nadalje, evidentirane su 74 lune konstrukcije mostova (zidane 34, betonske i armiranobetonske 39, eline 1) te 31 most s "ostalim" statikim sustavima glavnog nosaa (okviri, razupore i sl.).
Tablica 1.  Oznake elemenata mostova koji se ocjenjuju u sklopu sustava gospodarenja dravnim cestama poduzea Hrvatske ceste, s prosjenim ocjenama (2010.) Skupine elemenata A Elementi mostova Prilazi i unjevi B.1. Temelji upornjaka i stupova B Donji ustroj B.2. Upornjaci B.3. Stupovi C.1.1. Glavni nosai C.1.2. Rasponski sklop C.2. Prijelazne naprave C.3. Leajevi D.1. Kolnik + hodnik D.2.1. Odbojna ograda D.2.2. Pjeaka ograda D.3. Ostalo Most openito Prosjene ocjene 1,8 1,6 1,6 1,4 1,6 1,6 2,2 1,4 1,9 2 2 2 1,8

Danijel Tenera, Goran Pu, Jure Radi Podaci o praenju stanja veeg broja mostova, odnosno o redovitom rutinskom ocjenjivanju na razini mree cesta u Hrvatskoj su skromni. Pregled velikog broja graevina obavljen je u sklopu radova na izradi Katastra mostova sredinom osamdesetih godina prolog stoljea [9]. Tom su prilikom mostovi ocijenjeni na osnovi vizualnih pregleda, prema opisnoj ljestvici stupnjevanoj sa: dobar - manje oteen - znatnije oteen potreban je potpuniji pregled dotrajao. Vrijedea metodologija ocjenjivanja mostova koristi ljestvicu sa est stupnjeva: od 0, to znai da na mostu ili elementu mosta nema oteenja, do 5, to znai da su uoena velika oteenja. Kategorije 1 i 2 uglavnom se koriste za oznaavanje posljedica nedostataka u izvedbi. U kategoriji 3 su elementi na kojima je na djelu proces dotrajavanja, a u kategorijama 4 i 5 su elementi s uznapredovalim procesom dotrajavanja. Tijekom opeg pregleda mostova ocjenjuje se 13 standardnih elemenata mostova na temelju ega se donosi opa ocjena mosta. U tablici 1. prikazano je 12 elemenata, jer su kategorijski dvije ocjene: za kolnik i za hodnik svedene na jednu: D1 kolnik + hodnik. Razdioba mostova po opim ocjenama 2010. godine prikazana je na slici 2.

Slika 2.  Ocjene mostova na dravnim cestama Republike Hrvatske stanje 2010. godine

C Gornji ustroj

D Oprema

Glavni cilj ovako uspostavljenog sustava jest nainiti prognozu potrebnih sredstava za odravanje mostova tijekom sljedeih pet godina. Osim prikazanog sustava, koji se primjenjuje na mrei dravnih cesta, na najveem dijelu autocestovne mree u sustavu naplate uveden je sustav SGG (sustav gospodarenja graevinama) [10]. Bitna razlika dvaju sustava je u tome to se HRMOS vie oslanja na kvalitetu prosudbe vritelja pregleda, koji neposredno ocjenjuje elemente mosta, dok SGG predvia postupke opaanja i evidentiranja pojedinanih oteenja, unoenje prikupljenih podataka u raunalo koje odreenim algoritmom dolazi do ocjene elementa mosta.

3.3. Sustav ocjenjivanja u SAD

Sve savezne drave SAD-a od 1970. su obvezne organizirati praenje stanja mostova na cestama od dravne vanosti.

720

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726

Vizualni pregled kao pomagalo za ocjenu stanja mostova Za potrebe Sustava gospodarenja mostovima - BMS (Bridge Managment System) uspostavljeni su Dravni standardi za pregled mostova - NBIS (National Bridge Inspection Standards) [11]. Prema tim standardima, mostovi se dijele na etiri glavne konstrukcijske cjeline, koje su zasebno ocjenjivane temeljem pregleda: gornji ustroj, donji ustroj, kolnika ploa i propusti. Proces ocjenjivanja provodio se svake dvije godine na takav nain da se svakome od etiri glavna dijela dodjeljivala cjelobrojna ocjena izmeu 1 i 9. Ocjene odraavaju stupanj dotrajalosti, tako to ocjena "9" pripada mostu bez ikakvih oteenja i nedostataka, a ocjena "0" mostu koji je toliko propao da se vie ne moe popraviti. Dugogodinjom primjenom takvog sustava ustanovljeni su njegovi bitni nedostaci: -- podjela mosta na dijelove nije dovoljno detaljna za identifikaciju prikladnih strategija za odravanje -- ocjene ne prepoznaju proces dotrajavanja kao ni opseg kojim su dijelovi mosta zahvaeni dotrajavanjem -- ocjenjivanje je vrlo subjektivno, jer se ocjenjuje "ope stanje" mosta. Nedostaci ovog sustava potakli su razradu novih sustava tijekom devedesetih godina 20. stoljea uz potporu Dravne organizacije slubenika koji se bave autocestama i transportom (AASHTO), to im u SAD daje slubenu teinu na saveznoj razini. Prema novom sustavu, most se dijeli na vei broj elemenata, kojima se stanje mjeri prema ljestvici koja odraava uobiajeni proces dotrajavanja i uinak dotrajavanja na uporabljivost. Ocjene stanja mosta definirane su na takav nain da iz njih proizlaze potrebna djelovanja na odravanju, odnosno tako da se mogu priblino odrediti trokovi i trajanje radova, a u principu se definiraju zasebno za svaki proces koji vodi propadanju mosta. Za svaki element i za svaki mjerodavni proces dotrajavanja prikupljaju se dvije bitne informacije: stanje stupanj dotrajalosti opseg koliina ugroenih elemenata.

Graevinar 9/2012 od 10 % ocjenjivaa je identificiralo deformacije, odnosno prekomjerne progibe na konstrukciji. Manje od 50 % ocjenjivaa je nosive elemente procijenilo kritinima, kada su takve ocjene bile opravdane. 2.  Ocjene istih elemenata znatno se razlikuju: za svaki element mosta kojemu se moe pridruiti jedna od est razina ocjena stanja, ocjenjivai su davali ak etiri do pet razliitih razina ocjena. Statistika obrada je pokazala da se 95 % ocjena elemenata mostova razlikuje u prosjeku u intervalu od dvije ocjene, dok se 68 % ocjena razlikuje u intervalu jedne ocjene. 3. Dio ispitivaa posao obavlja nemarno: -- snimili su manje fotografija no to je bilo predvieno -- zabiljeke terenskih opaanja nisu kvantitativno i kvalitativno ujednaene -- vrijeme uloeno u pregled znaajno varira: redoviti i detaljni pregledi trajali su od nekoliko minuta do nekoliko sati. 4.  Ako su ocjenjivai neodluni prilikom dodjele niske ili visoke ocjene, tada imaju tendenciju grupiranja ocjena prema sredini ljestvice. Zbog toga elementi u boljem stanju dobivaju manje ocjene, a elementi u loijem stanju vee ocjene. 5.  Meu imbenicima koji utjeu na rezultate redovitih pregleda istiu se: -- nelagoda ocjenjivaa zbog prometa koji se odvija po mostu tijekom rada -- nedostatak specijalistikih znanja ocjenjivaa -- osvijetljenost povrine koja se pregledava -- nepoznavanje povijesti odravanja mosta -- dostupnost dijelova graevine -- vremensko trajanje pregleda -- utjecaj vjetra, kie i ostalih klimatskih imbenika. 6.  Detaljnim pregledima nisu otkrivena i identificirana neka bitna oteenja posebno to vrijedi za ue pukotine i pojave koje je teko zapaziti. Takoer, uoeno je da poveanjem uestalosti detaljnih pregleda nee biti otkriveni nedostaci koji ve nisu uoeni tijekom redovitih pregleda. 7.  Prema pristupu poslu i rezultatima izdvajaju se skupine ispitivaa: oni koji zapaaju mala, neznatna oteenja orijentirani su lokalno na dijelove mosta, dok oni koji preteno zapaaju znaajna oteenja uzimaju u obzir itavu strukturu mosta. Ocjenjivai koji daju rezultate manje od prosjenih utvrenih na jednom mostu, vjerojatno je da e jednako postupiti i na drugim mostovima.

4.  Istraivanje uinkovitosti vizualnog pregleda provedeno u SAD

Budui da je ustanovljeno kako su rezultati na kojima se temelji sustav gospodarenja relativno nepouzdani, odnosno kako postoje znatna odstupanja u ocjenama mostova pojedinih ispitivaa, provedeno je istraivanje uinkovitosti vizualnog pregleda. Opsenu studiju provelo je tijelo savezne uprave "Nondestructive Evaluation Validation Center" (NDEVC) 2001. godine [8]. Istraivanje se sastojalo od pripremnog dijela prikupljanja iskustava i analize dokumentacije te od praktinog dijela: provedbe pregleda od strane 49 dravnih ocjenjivaa (inspektora) iz itavog SAD-a koji su zasebno obavili est redovitih pregleda, dva detaljna pregleda i dva dodatna pregleda prema standardima vlastite savezne drave. Osnovni zakljuci studije mogu se saeti u sljedee: 1.  Veina ocjenjivaa nije uoila neke pojave koje bitno utjeu na nosivosti i uporabljivosti elemenata mostova: manje

5.  Istraivanje provedeno u Hrvatskoj 2012. godine

5.1. Metodologija i poetne pretpostavke
Prouavanjem baze podataka ocjena koje su inenjeri za mostove dali u sklopu redovitih pregleda mogu se uoiti statistike pojave koje upuuju na nedosljednosti. Konkretno,

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726

721

Graevinar 9/2012
Tablica 2. Obrazac za ocjenjivanje oteenja mostova obuhvaenih istraivanjem Tablica procjena oteenja
Elementi mostova A B Prilazi i unjevi Donji ustroj B.1. B.2. B.3. C.1.
C.1.1. C.1.2.

Danijel Tenera, Goran Pu, Jure Radi

Stupanj oteenja MOST 1 Stupanj oteenja MOST 2 Stupanj oteenja MOST 3 Stupanj oteenja MOST 4 Stupanj oteenja MOST 5
S0 S1 S2 S3 S4 S0 S1 S2 S3 S4 S0 S1 S2 S3 S4 S0 S1 S2 S3 S4 S0 S1 S2 S3 S4

x x x x x x x x x x x

x x x x x x x x x x x x x x x

x x x x x x x x x x x x x x x

x x x

x x x x x

Gornji ustroj

C.2. C.3. D.1.

x x x x

Oprema mosta

D.2.

D.2.1. D.2.2.

x x

D.3.

vei dio zakljuaka citirane amerike studije moe se primijeniti i na nae okolnosti. Iz tog je razloga provedeno istraivanje kojim je obuhvaeno 15 ispitivaa inenjera iz ispostava poduzea Hrvatske ceste, s iskustvom u takvim poslovima, koji su ocijenili oteenja pet razliitih mostova. Za pregled je pripremljen katalog oteenja i sustav ocjenjivanja, namjerno neto razliit od onoga koji se uobiajeno koristi kako bi se izbjeglo rutinsko ocjenjivanje.Kao uzorak su odabrani stariji mostovi od armiranog i prednapetog betona, a ocjene su gradirane od S0 to podrazumijeva potpuno ispravan element, do S4, to znai neupotrebljiv element. Karakteristina oteenja i njima pridruene ocjene za svaki od 12 elemenata mosta opisane su u katalogu koji su ispitivai dobili prije istraivanja. Uz to, dobili su i fotografije svih elemenata mostova koji su bili predmetom istraivanja, s tim da su ocjene upisivali u obrazac prikazan u tablici 2. Ocjene S3 i S4 za grupu elemenata D.3. nisu bile u sustavu ocjenjivanja te su tako obiljeene u tablici. (Upisane ocjene su referentne, odnosno predstavljaju stav voditelja ispitivanja.) Konkretno znaenje oznaka pojedinih elemenata prikazano je u tablici 1. Ukupna ocjena mosta, prema uputama za ocjenjivanje iz 2006. godine, jednaka je najloijoj meu ocjenama sljedeih elemenata: rasponske konstrukcije, stupa sa naglavnicom, upornjaka, temelja (stupa, upornjaka) i korita rijeke.

via modalna vrijednost s pripadajuom frekvencijom, jer ona predstavlja loiju ocjenu oteenja. Obraeni rezultati istraivanja prikazani su u tablici 3. Rezultati standardne devijacije koji predstavljaju rasprenost od prosjene numerike vrijednosti stupnja oteenosti u granicama za jednu viu/niu razinu ocjene ( < 1,0) pojavljuju se u 78,3 % rezultata ocjenjivanja elemenata mostova. Vea odstupanja, odnosno rasprenost od prosjene numerike vrijednosti stupnja oteenosti u granicama za dvije i vie od dvije vie/nie razine ocjene ( 1,0) pojavljuju se u 16,7 % rezultata ocjenjivanja elemenata mostova. Ovim intervalom obuhvaene su pojedinane grupe oteenja donjeg i gornjeg ustroja te opreme mostova s mjerom rasprenosti rezultata ne veom od 1,3. Iznimno oteenje temelja upornjaka i stupova na primjeru mosta 1 pokazuje mjeru rasprenosti rezultata u iznosu 1,5 (slika 3). Ovo odstupanje je karakteristino za problem percepcije: sami promatrani elementi (temelji) nisu dostupni pregledu (slika 4.), ali stanje itave graevine upuuje na problem podlokavanja stupova u koritu, odnosno na mehanizam koji nije vidljiv na samom elementu (stupu) ali je indiciran deformacijama koje su golim okom vidljive na liniji pjeake ograde (slika 5.).

5.2. Rezultati istraivanja

Statistiki pokazatelji koriteni u obradi rezultata ocjenjivanja elemenata mostova prosjena su numerika vrijednost stupnja oteenosti, standardna devijacija, medijan i mod statistike preraspodjele u grupi vrijednosti [12]. Frekvencija ponavljanja moda kao oblika kvantitativne vrijednosti koji se pojavljuje u obradi rezultata odnosi se na frekvenciju ponavljanja najuestalije ocjene oteenja unutar promatrane grupe. Pojavljuju li se u promatranoj grupi dvije modalne vrijednosti s jednakim frekvencijama, u tablici je prikazana

Slika 3. Distribucija ocjena temelja upornjaka i stupova mosta

722

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726

Vizualni pregled kao pomagalo za ocjenu stanja mostova

Tablica 3. Obrada rezultata ocjenjivanja mostova Element A. Prilazi i unjevi B.1. Temelji upornjaka i stupova B.2. Upornjaci Statistiki pokazatelj Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Prosjena ocjena Standardna devijacija Medijan Mod Frekvencija Most 1 3,1 0,9 3 3 6 3,3 1,5 3 5 4 2,3 0,5 2 2 10 2,7 1,0 2 2 9 3,8 0,4 4 4 12 3,7 0,7 4 4 10 2,9 0,8 3 2 6 2,1 1,3 2 1 6 4,0 0,8 4 4 5 4,0 0,9 4 5 6 2,7 0,5 3 3 11 Most 2 1,6 0,6 2 1 7 2,7 0,8 3 2 7 2,5 0,6 2 2 9 4,1 0,5 4 4 11 2,5 0,7 2 2 9 2,5 0,7 2 2 7 2,9 1,0 3 4 5 2,3 0,6 2 2 12 2,3 0,9 2 2 11 2,5 0,7 3 3 7 2,5 0,7 3 3 7 2,0 0,0 2 2 15 Most 3 2,0 0,4 2 2 13 2,3 0,9 2 2 9 2,5 1,0 2 2 7 3,3 0,9 3 3 6 2,5 0,7 2 2 10 2,5 0,7 2 2 9 4,7 0,5 5 5 11 2,5 0,8 2 2 9 2,8 1,0 2 2 8 3,1 1,1 3 2 6 3,2 1,1 3 3 7 2,6 0,5 3 3 9

Graevinar 9/2012

B.3. Stupovi

C.1.1. Glavni nosa C.1.2. Rasponska konstrukcija C.2. Prijelazne naprave C.3. Leajevi D.1. Kolnik/pjeaki hodnici D.2.1. Odbojna ograda

D.2.2. Pjeaka ograda

D.3. Ostalo

Most 4 3,3 0,7 3 3 9 3,1 1,1 3 4 6 3,2 0,9 3 3 7 2,5 0,5 3 3 8 2,2 0,7 2 2 11 2,4 0,9 2 2 10 4,4 0,5 4 4 9 2,5 0,8 2 2 10 3,7 0,6 4 4 8 3,0 0,9 3 3 6 2,2 0,4 2 2 12

Most 5 2,1 0,3 2 2 14 2,1 0,3 2 2 14 2,5 0,7 2 2 9 2,1 0,4 2 2 13 2,6 0,5 3 3 9 2,6 0,5 3 3 9 3,1 0,7 3 3 11 2,2 0,4 2 2 12 2,1 0,5 2 2 14 3,5 1,0 3 3 6 2,4 0,5 2 2 9

Moemo zakljuiti da su se inenjeri koji su dali ocjene 1 i 2 (etvorica) ograniili na opaanje neposrednog stanja elementa, dok su oni koji su dali ocjene 4 i 5 (sedmorica) irim obuhvatom indikativnih pojava ustanovili da je element koji ocjenjuju neposredno ugroen i predstavlja prijetnju sigurnosti

prometa. Inenjeri koji su dodijelili ocjenu u sredini raspona, 3 (etvorica) vjerojatno su prepoznali indikaciju oteenja ali nisu smatrali da ono neposredno ugroava sigurnost. Medijan mjeri srednju vrijednost, odnosno mjesto u sredini grupe ocjena u statistikoj raspodjeli na nain da polovina

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726

723

Graevinar 9/2012 ocjena u grupi ima vrijednost veu od medijana, a polovina ocjena u grupi ima vrijednost manju od medijana. Prema podacima je oito da za grupu ocjena oteenja prema medijanu 4 i 5 koja predstavljaju znatna oteenja elemenata, odnosno njihovu potpunu neupotrebljivost, raspodjela rezultata prema standardnoj devijaciji zadovoljava uvjet < 1,0. To znai da je polovina oteenja koja predstavljaju znatnu opasnost za konstrukciju ocijenjena u granicama vrijednosti stupnja oteenja za jednu viu/niu razinu ocjene. Ovaj podatak predstavlja zadovoljavajuu tonost za vizualno opaanje koje je kategorijski u ovom istraivanju podijeljeno ocjenama u pet razina.

Danijel Tenera, Goran Pu, Jure Radi Odnos modalne vrijednosti i prosjene ocjene daje opisni podatak o raznolikosti odstupanja unutar grupe ocjena oteenja. Iskljui li se decimalna mjera prosjene vrijednosti i primijeni matematiki princip zaokruivanja vrijednosti na veu punu ocjenu, usporeivanjem s modom za istu grupu ocjena oteenja moe se zakljuiti o razliitosti ocjena unutar grupe. Vea raznolikost u pojedinanim ocjenama pojavljuje se unutar grupa kod kojih modalna vrijednost i prosjena ocjena ne ulaze u istu razinu ocjene oteenja, to je sluaj u 17 % od ukupnog broja ocijenjenih elemenata. To znai da u odnosu rezultata koji pripadaju modu (ocijeni s najveom frekvencijom ponavljanja), postoji znaajnija rasprenost preostalih rezultata. Budui da u ovom istraivanju nema jasno odreene tone vrijednosti koja pripada pojedinom elementu mosta, ocjenjivanje uspjenosti pojedinih ispitivaa moemo mjeriti odstupanjem njihovih ocjena pojedinih elemenata od srednje vrijednosti najmanje odstupanje upuuje na najboljega, a najvee na najloijega ispitivaa. Princip je prikazan u tablici 4: za svaku danu ocjenu rauna se odstupanje od prosjene vrijednosti, koje onda predstavlja mjeru uspjenosti ocjenjivaa.
Tablica 4.  Odstupanja ocjena pojedinih ocjenjivaa od srednje vrijednosti na primjeru ocjenjivanja gornjeg ustroja (Most 1) Gornji ustroj - MOST 1 Ocjenjiva
C.1.1. C.1.2. odst. 0,27 0,27 0,27 0,27 0,27 1,73 0,27 0,73 0,73 1,27 0,27 0,27 0,73 0,27 0,27 C.2. ocjena 4 2 2 3 2 2 2 3 3 4 3 4 3 2 4 2,87 0,83 odst. 1,13 0,87 0,87 0,13 0,87 0,87 0,87 0,13 0,13 1,13 0,13 1,13 0,13 0,87 1,13 C.3. ocjena 4 4 1 2 1 2 2 1 1 5 3 2 1 1 2 2,13 1,3 odst. 1,87 1,87 1,13 0,13 1,13 0,13 0,13 1,13 1,13 2,87 0,87 0,13 1,13 1,13 0,13

Slika 4.  Upornjaci i stupovi (Most 1) u vrijeme pregleda, s vidljivim znakovima podlokavanja

ocjena odst. ocjena

1 2 3 4 5 6 7 8

4 4 4 4 4 4 4 3 3 4 4 4 3 4 4 3,8 0,41

0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20 0,80 0,80 0,20 0,20 0,20 0,80 0,20 0,20

4 4 4 4 4 2 4 3 3 5 4 4 3 4 4 3,73 0,7

Slika 5. Prometna povrina i ograde (Most 1)

9 10 11 12 13 14 15
Srednja vrijednost Standardna devijacija

Mod je oblik kvalitativnog ili kvantitativnog obiljeja koji se najee pojavljuje, odnosno oblik obiljeja s najveim brojem ponavljanja, odnosno frekvencijom. Kod nominalnih obiljeja mod se odreuje brojenjem. Za ocjene oteenja s frekvencijom ponavljanja moda natpolovine veine od 15 ispitanika (f 8) evidentirana je podudarnost u 62 % od ukupnog broja ocijenjenih elemenata. S obzirom na neparan uzorak ispitanika, ako smanjimo granicu frekvencije ponavljanja moda na (f 7), evidentirana podudarnost od ukupnog broja ocijenjenih elemenata iznosi zadovoljavajuih 75 %. Slaganje ispitivaa osobito je izraeno oko vidljivih manifestacija veih oteenja

724

GRAEVINAR 64 (2012) 8, 717-726

Vizualni pregled kao pomagalo za ocjenu stanja mostova

Tablica 5. Broj najmanjih i najveih odstupanja ocjena od srednje vrijednosti koji se odnose na ocjenjivae i mostove Frekvencija odstupanja ocjena od srednje vrijednosti Ocjenjiva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Most 1 min. 7 7 5 6 6 5 5 2 2 2 5 6 2 6 7 max. 2 0 2 2 2 3 2 5 5 6 4 3 5 1 3 6 5 8 7 8 4 6 7 7 2 9 7 7 7 10 Most 2 min. max. 0 3 0 3 0 1 1 0 0 3 0 1 0 1 1 6 4 8 7 6 7 7 6 6 4 4 7 6 3 8 Most 3 min. max. 2 5 0 1 0 1 2 1 1 6 4 1 1 4 1 2 5 9 7 7 4 4 5 5 4 8 6 5 4 10 Most 4 min. max. 4 4 0 1 0 1 2 2 2 6 1 2 2 1 0 5 9 8 6 8 8 6 9 9 5 8 10 9 4 9 Most 5 min. max. 5 1 1 4 1 2 4 0 0 4 2 1 0 6 0

Graevinar 9/2012

Ukupno min. 26 30 38 33 35 28 28 29 29 17 34 36 29 24 44 max. 13 13 3 11 3 8 11 8 8 25 11 8 8 13 5

Brojenjem frekvencije pojave ocjena koje najmanje, odnosno najvie odstupaju od prosjeka za svakog ocjenjivaa i svaki most, moemo izvesti zakljuke o bliskosti kriterija po kojima ocjenjivai prosuuju oteenja mostova. U tablici 5 prikazan je broj ocjena po kojima je svaki ocjenjiva najblie, odnosno najdalje od prosjene vrijednosti. Razmatrajui apsolutna odstupanja od srednjih vrijednosti, evidentirana je frekvencija pojave apsolutno najloijih rezultata kod istog ocjenjivaa u 4 od 5 primjera. Tako visoko odstupanje pojedinca od uobiajenih rezultata ostalih ispitanika upuuje na to da navedeni ispitiva ima drugaije kriterije ocjenjivanja od ostatka ispitne grupe. Atribut apsolutno najboljega ocjenjivaa prema pet zadanih primjera pojavljuje se kod iste osobe dva puta, dok u preostala tri primjera on pripada razliitim ocjenjivaima. U konanici razvidno je da ocjene ocjenjivaa 10 moemo smatrati upitnima, dok je ocjenjiva 3 u prosjeku najblii srednjoj vrijednosti. Treba naglasiti da ovakvu prosudbu ocjenjivaa ne moemo interpretirati kao apsolutnu, jer usporedba sa srednjom vrijednou nije egzaktan pokazatelj, meutim ona je dobar indikator za ujednaavanje kriterija.

se da kod nekih tipova oteenja postoje velika odstupanja u ocjenama, do te mjere da su za neka oteenja razliiti ispitivai dali ocjene u itavom rasponu, od neoteeno do neupotrebljivo temeljem istih podloga. Ovakav rezultat sugerira da je potrebno kontinuirano raditi na unaprjeenju sustava koji je organizacijski razmjerno dobro postavljen, ali oito ima nedostataka u nainu na koji inenjeri percipiraju oteenja. Razumno je predloiti organizaciju radionica za inenjere koji rade vizualne preglede mostova, uz temeljitu pripremu koja obuhvaa izradu kvalitetnijih pomagala prirunika za preglede. Postojeem priruniku moe se zamjeriti prevelika openitost i formaliziran pristup ocjenjivanju. Edukaciju inenjera za mostove treba usmjeriti prema dubljem shvaanju procesa dotrajavanja, kao i njihovih posljedica za sigurnost prometa na dravnim cestama. Takve radionice trebaju biti organizirane kao struno usavravanje. Edukacija inenjera treba biti usmjerena na ire spoznavanje problematike oteenja, kako bi bili u stanju prepoznati indikacije koje upuuju na djelovanje odreenih mehanizama dotrajavanja i prije nego se pojave vanjski pokazatelji oteenja.

6.  Prijedlozi za unaprjeenje sustava ocjenjivanja stanja mostova

Osnovni cilj istraivanja bio je provjeriti ujednaenost ocjenjivanja mostova koja se provode u sklopu pripreme planova izvanrednog odravanja. Openito govorei, pokazuje

7. Zakljuak
Bez obzira na napredak tehnologije, vizualni e pregledi i dalje ostati glavno pomagalo za prikupljanje podataka o stanju mostova. Prikazano istraivanje i obrada rezultata upuuju na mogunost ocjenjivanja kvalitete rada inenjera za mostove,

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726

725

Graevinar 9/2012 kao i na oteenja ija je identifikacija i vrednovanje dvojbeno. Openito, rezultati istraivanja pokazuju razmjerno dobru ujednaenost s obzirom na poznate nedostatke subjektivne i kvalitativne metode vizualnog pregleda mostova. Izdvojeni sluajevi znatnog neslaganja u ocjenama indikacija su za tipine situacije u praksi, na koje treba obratiti posebnu pozornost kroz radionice i razradu prirunika za ocjenjivanje mostova. Prema sadanjoj metodologiji, ocjena opeg stanja mosta proizlazi iz zbroja oteenja pojedinih elemenata. U stvarnosti ope stanje moe biti zadovoljavajue usprkos nizu manjih oteenja dijelova mosta, i obratno: most moe biti ugroen bez velikog broja uoenih lokalnih oteenja. U tom smislu potrebno je odrediti vrste kriterije za donoenje ope ocjene stanja mosta temeljem vizualnog pregleda. Upute za odreivanje ope ocjene trebaju dati jasne smjernice za biljeenje vidljivih manifestacija globalnog stanja (deformacije, vibracije) kao i za indikatore teih oteenja (promet, uvjeti okolia, redovno odravanje). Lokalna oteenja elemenata imaju manju ulogu u odreivanju opeg stanja mosta. Danas u Hrvatskoj dio pregleda praenih ispitivanjima provode specijalisti u svojstvu izvoditelja na ugovorenim

Danijel Tenera, Goran Pu, Jure Radi poslovima, dok vei dio rutinskih pregleda obavljaju zaposlenici upravitelja dijela cestovne mree, primjenjujui pri tome najmanje dva sustava. Posebno je znaajno uspostaviti komunikaciju izmeu strunjaka koji obavljaju sline poslove kako bi se razmjenom iskustava ujednaila i unaprijedila praksa gospodarenja vanim i skupim nacionalnim resursom. Takoer je vrlo bitno kontinuirano raditi na motivaciji ispitivaa mostova. Bitan iskorak u tome smjeru mogu je provedbom postojee regulative i razradom podzakonskih akata, kojima e se poslovima vezanim uz gospodarenje graevinama pridati ista razina odgovornosti kakva ve postoji u poslovima vezanim uz graenje. Konkretno, nalazi pregleda vie razine trebaju biti ovjereni peatom ovlatenog inenjera.

Zahvala
Prikazano istraivanje provedeno je uz potporu poduzea Hrvatske ceste, uz koritenje podataka iz Baze cestovnih podataka (BCP). Autori zahvaljuju na trudu i razumijevanju svim nadlenima koji su odobrili rad i koritenje podataka, a napose inenjerima zaduenima za preglede mostova koji su sudjelovali u istraivanju.

LITERATURA
[1]  Krini, N.: Sustav za upravljanje i gospodarenje mostovima u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova IV. kongresa DHGK, Hrvatsko drutvo graevinskih konstruktora, J. Radi (ur.), Cavtat 1996., str. 87-93 [2]  ugelj, V.: Hrvatski sustav za upravljanje i gospodarenje mostovima (HRMOS), Zbornik radova etvrtog opeg sabora HDGK, Hrvatsko drutvo graevinskih konstruktora, J. Radi (ur.), Brijuni, 1998., str. 231 - 236 [3]  Radi, J.: Prosudba utjecaja na trajnost mostova u Hrvatskoj, Zbornik radova prvog znanstvenog kolokvija "Mostovi", Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Brijuni 1991., 219-232 [4]  Coren, S., Ward, L.M., & Enns. J.T.: Sensation and Perception (5th edition). New York: JohnWiley & Sons, Inc., 2003. [5]  Goldstein, E.B.: Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap., 2011. [6]  Radi, J. i dr.: BETONSKE KONSTRUKCIJE 4 SANACIJE; poglavlje: Gospodarenje graevinama (Radi, J.; Bleiziffer, J.; Tkali, D.), Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2008., str.227-324 [7]  Guidelines for bridge management systems, American Association of State Highway and Transportation Officials AASHTO, Washington, 1993. [8]  Reliability of visual inspection for highway bridges, Volume I: Final Report, FHWA-RD-01-020 JUNE 2001, Research, Development, and Technology Turner-Fairbank Highway Research Center, US Department of Transportation, Federal Highway Administration [9]  Radi, J.; Velan, D.; Zekui, L.: Osvrt na stanje cestovnih mostova u SR Hrvatskoj, Zbornik radova s XII. kongresa Saveza drutava za puteve "Via Vita", Budva 1986., 259-262 [10]  Radi, J.; avor, Z.; Pu, G.; Bleiziffer, J.; Balai, A.: Asset management system for croatian motorways, Proceedings of Fib symposium Concrete structures Stimulators of development, SECON, Dubrovnik 2007, pg. 881.-888. [11]  Thompson, P.D.; Shepard, R.W.: AASHTO Commonly recognized bridge elements, Materials for National Workshop on Commonly Recognized Measures for Maintenance, Scottsdale, Arizona, June, 2000 [12]  Paue, .: Uvod u matematiku statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 1993.

726

GRAEVINAR 64 (2012) 9, 717-726