POTENCIJALNA PITANJA ZA 1.

PARCIJALNI ISPIT
PLANIRANJE PROMETA/SAOBRAĆAJA - školska 2017/2018.

1. Objasniti što je planiranjem prometa/saobraćaja?

Planiranje prometa je određivanje karakteristika putovanja ljudi i stvari na osnovu inžinjerskih
analiza prometnih i demografskih karakteristika postojećeg stanja, budućih i potencijalnih planova
namjene prostora.

2. Navesti vrste prostornih planova.

• Državni prostorni plan • Prostorni plan za područja posebnih
• Regionalni prostorni plan karakteristika
• Lokalni prostorni plan

3. Navesti osnovne vrste planiranja prometa/saobraćaja i objasniti jednu od njih.

-Sektorsko planiranje-uključuje planiranje prometa kao zasebne privredne oblasti ili pojedinih
njegovih grana,
-Prostorno planiranje prometa-obuhvaća planiranje prometne mreže i pratećih pojava unutar
danog prostora,
-Projektno planiranje prometa-uključuje projektiranje, procjenu i izbor pojedinih prometnih
objekata

4. Navesti osnovne probleme u prometu/saobraćaju zbog kojih se obavlja planiranje.

• svakodnevni problemi u prometu
• pronalaženje rješenja za optimalni prometni sustav
• precizno planiranje uz odgovarajuće planiranje
• Kako uskladiti razvitak grada i prometnog sustava u njemu?
• Kako organizirati prometni susutav u gradovima
• Ulična mreža • Raskrižja
• Suvišna presjecanja prometnih tokova • Propusna moć prometnica i raskrižja
• Kako riješiti probleme i kako izbjeći prometne probleme

5. Objasniti značaj prometne studije.

Pionirski posao u razvitku prostorno-prometnog planiranja obavljen je kada je otkrivena veza
između namjene zemljišta i putovanja. Ta veza pokazuje da razlike u namjeni zemljišta uzrokuju
razlike u veličini, sustavu te prostornom i vremenskom rasporedu putovanja. Na osnovu toga,
zanimanje stručnjaka je skrenuto s proučavanja prometnih tokova na proučavanje namjene
zemljišta koje, kao izvorište i odredište svih putovanja, uzrokuje te tokove.

6. Objasniti cilj i svrhu nove TNT-T mreže prometnih/saobraćajnih koridora za

povezivanje
Uklanjanje uskih grla na europskim prometnim pravcima, poboljšanje infrastrukture,
povezivanje različitih vrsta prijevoza u multimodalni prijevoz širom EU.

7. Opisati u kratkim crtama stanje cestovne mreže prometnica/saobraćajnica u BiH.

• prosječna starost oko 30 g • gustoća 45 km na 100 km2
• smatra se slabije razvijenom mrežom • mc 7,6 km na 100 km2
• ne udov. potrebama mobilnosti i opterećenja • ukupna dužina 22.947 km
• učinjen pomak u izgradnji i • 102 km AC /36,8 km CRPMV
osuvremenjavanju • 3.864 km magistralnih cesta

8. Navesti ključne probleme koji su prisutni u prometnom/saobraćajnom sustavu BiH.

- zastoji i zakrčenost, - visoki troškovi,
- nedostatak prijevoznih kapaciteta, - nesigurnost i neudobnost prijevoza
 9. Navesti probleme koji nastaju pod utjecajem prometnog/saobraćajnog sustava?
- Onečišćenje zraka, - Neprikladno iskorištavanje zemljišta,
- Buka, - Različit utjecaj na pojedine skupine
- Velike površine za prometnice, stanovništva.

10. Navesti probleme koji utječu na prometni/saobraćajni sustav?

- porast stanovništva - motorizacija, -promjene u dužini i trajanju putovanja…

11. Navesti ciljeve planiranja prometa/saobraćaja.

-Unaprijediti ekonomsku konkurentnost datog područja koja će biti zasnovana na održivom
razvoju i prilazu koji integrira ekonomske društvene i ekološke perspektive.
-Unaprijediti prirodnu okolinu i ekologiju područja tako što će se kvalitet zraka, vode i zemljišta
poboljšati, što će se identificirati i zaštititi postojeći kritični izvori i prirodne zalihe i sa
stanovišta ekologije osjetljive površine.
-Zaštititi i unaprijediti efikasnost i sigurnost prometnog sustava, dajući prioritet elementima koji
se definiraju kao značajni.
-Uspostaviti balansirani prometni sustav koji će unaprijediti mogućnost izbora grane prometa od
strane korisnika tako sto će se prioritet dati sagledavanju kompletnog prometnog sustava, a ne
samo jedne grane prometa.
-Poboljšati prometnu mobilnost osoba koja su orijentirane na masovni prijevoz putnika, osoba sa
niskim primanjima i hendikepiranih osoba.
-Osigurati dodatne kapacitete u proemtnom sustavu tako da se transport ljudi i stvari može
efikasno izvršiti u slučaju elementarnih prirodnih ili vjestačkih nepogoda i katastrofa
minimizirajući efekat na postojeće zajednice unutar područja planiranja.
-Poticati reinvestiranje u postojeće urbane cjeline unutar područja planiranja i rad na
menadžmentu investicija u prometu kako bi se implementirali postavljeni ciljevi.
-Poticati unapređenje odnosa između javnog i privatnog sektora i jačanje regionalnih zajednica.
-Usmjeravati planske i investicijske aktivnosti prema efikasnom i kompaktnom razvoju namjene
prostora, povećanju pristupačnosti, uštedi na troškovima infrastrukture, zaštiti i unapređenju
poljoprivrednog zemljišta.
-Poticati poboljšanje kvaliteta života stanovnika na području planiranja kroz posvećivanje
odgovarajuće pažnje dizajniranju planiranja prometnog sustava.

12. Objasniti i navesti glavne inpute (ulazni parametri) prometnog/saobraćajnog sustava

važne za prometno/saobraćajno planiranje?
• Veličina i sastav stanovništva, • Društveno-ekonomska razvijenost
• Namjena zemljišta, područja,
• Stanje prijevoznih kapaciteta, • Model sadašnjih putovanja.

13. Objasniti i navesti glavne outpute (izlazni parametri) prometnog/saobraćajnog sustava

važne za prometno/saobraćajno planiranje?
• Vrijeme, • Prometne nezgode,
• Trošak, • Utjecaj na okoliš,
• Kvaliteta putovanja, • Učinak na razmještaj pojedinih djelatnosti.

14. Objasniti cilj plana održive mobilnosti u gradovima.

Plan održive mobilnosti u gradovima strateški je plan koji se nadovezuje na postojeću praksu i
zakonske okvire u planiranju, kako bi zadovoljio potrebe stanovnika gradova za mobilnošću, sada
i u budućnosti, te osigurao bolju kvalitetu života u gradovima i njihovoj okolini.
Cilj plana održive mobilnosti u gradovima stvaranje je održivog prometnog sustava pomoću:
• bolje kvalitete i veće atraktivnosti grada, • osiguravanja dostupnosti poslova i usluga
svim korisnicima,
• poboljšanja sigurnosti i zaštite, • povećanja efikasnosti i ekonomičnosti u
• smanjenja onečišćenja, prijevozu ljudi i roba,
• smanjenja emisije stakleničkih plinova, • povećanja atraktivnosti i kvalitete gradskog
• smanjenja razine buke i potrošnje energije, okoliša.

15. Navesti osnovne karakteristike planova održive mobilnosti u gradovima (POMG).

- participacijski pristup, - jasna vizija,
- integrirani pristup, - svrha i mjerljivi ciljevi
- održivost, - revizija prometnih troškova i koristi.

16. Navesti osnovne korake procesa planiranja u gradovima (POMG) i objasniti jedan od
njih.
1. Ustanoviti potencijal za uspješan SUMP 7. Dogovor o odgovornosti i iznalasku
2. Definirati proces razvoja i djelokrug rada sredstava
3. Analiza stanja mobilnosti i definiranje 8. Ugradnja praćenja i ocjenjivanja plana
scenarija 9. Usvojiti plan održive mobilnosti u gradu
4. Razvijati zajedničku viziju 10. Osigurati kvalitetno upravljanje i
5. Postaviti prioritete i mjerljive ciljeve komunikaciju
6. Razvijati učinkovite pakete mjera 11. Naučiti lekciju
2 - Definirati proces razvoja i djelokrug rada : • ogled izvan ograničenja i odgovornosti
• koordinacija i integrirani pristup planiranju, • ukljkučivanje građana i sudionika
• dogovor o planu rada i upravljanja

17. Navesti suvremene principe planiranja prometa/saobraćaja u gradovima.

1. Prometno – urbanistička rješenja mreža i čvorova gradskih središta
2. Prometno-urbanistička rješenja mreža i čvorovaizvangradskih zona
3. Prometno-urbanistička rješenja poslovno –trgovačkih zona
4. Prometno-urbanistička rješenja prometnih terminala
5. Primjena obavijesne prometne signalizacije
6. Primjena jednosmjernih ulica
7. Primjena stalne okomite i promjenjive prometne signalizacije na ostalim cestama
8. Primjena obavijesne prometne signalizacije za vođenje prometnih tokova
9. Primjena obavijesne prometne signalizacije pri izvanrednim uvjetima na cesti
10. Vođenje turističkih prometnih tokova
11. Raskrižja u istoj razini
11. Kružna raskrižja
12. Oblikovanje raskrižja izvan razine
13. Utjecaj smanjenja presjecanja prometnih tokova na povećanje sigurnosti
14. Mjere smanjenja zagušenja prometa

18. Objasniti princip primjene jednosmjernih ulica.

Uvođenje jednosmjernih ulica u gradske prometne mreže je u funkciji regulacije prometnih
tokova i smanjenja kritičnih presječnih tački, odnosno svođenje odvijanja prometnih tokova na
odlijevanja i ulijevanja. Osim toga, uvođenje jednosmjernih ulica poželjno je na ulicama s
okomitim lomom. U tu svrhu postavlja se usmjerenje prometa od tjemena prema nižoj koti. Tako
vozila lakše svladavaju dionicu, manja su zagušenja u slučaju padavina, mraza ili kliskog
kolnika, manja je buka i zagađenje ispušnim plinovima.
Jedan od dodatnih razloga je i bolja organiziranost u zatvorenim zonama (terminali, parkirališta)
ili gradskim četvrtima gdje se uvođenjem jednosmjernog prometa žeži organizirati ulično
parkiranje ili ukloniti uska grla u prometu. Uvođenje jednosmjernih ulica rješenje je koje može
smanjiti nepotrebna presijecanja prometnih tokova, pa time i povećanja sigurnosti na
saobraćajnici.
19. Objasniti princip primjene presijecanja prometnih/saobraćajnih tokova
U cilju smanjenja presijecanja prometnih tokova (osobnih automobila, turističkih autobusa i sl.)
na način da se nepotrebna presijecanja prometnih tokova svedu na najmanju moguću mjeru.
Time se rasterećuje saobraćajnica, odnosno povećava se propusna moć cijele prometne mreže, a
izbjegavaju se kolizione tačke presijecanja prometnih tokova.

20. Objasniti princip primjene/izgradnje kružnih raskrižja.

Prednosti kružnih raskrižja pred ostalim raskrižjima u razini su, prije svega, u njihovim
sljedećim osobinama:
-znatno veća sigurnost (manji broj konfliktnih tačaka nego na klasičnim izravno kanaliziranim
raskrižjima u jednoj razini, nemogućnost vožnje kroz kružno raskrižje bez smanjene brzine...
-manje posljedice prometnih nezgoda (nema čelnih sudara i sudara pod pravim kutom)
-mogućnost propuštanja prometnih tokova velikih jakosti
-kraće čekanje na prilazima (kontinuiranost vožnje)
-manja buka i emisija ispušnih plinova motora vozila
-manje zauzimanje prostora (nepotrebni su prometni trakovi za lijevo i desno skretanje) pri
jednakoj propusnoj moći
-dobro rješenje za raskrižja s približno jednakim prometnim opterećenjem na glavnom i
sporednom prometnom smjeru
-dobro rješenje u raskrižjima s više krakova (pet ili više)
-manji troškovi održavanja (nego kod semaforiziranih raskrižja)
-dobro rješenje kao mjera za smirivanje prometa u urbanim sredinama
-mogućnost dobrog uklapanja u okolni prostor, odnosno uređenja kružnog raskrižja.

21. Navesti glavne faze prostorno-prometnog/saobraćajnog planiranja i objasniti fazu

predviđanja prijevozne potražnje?
Prostorno-prometno planiranje uključuje ove glavne faze:
1. definiranje problema i okvira planiranja 4. predviđanje prijevozne potražnje
2. stvaranje statističko-dokument.e osnove 5. stvaranje i vrednovanje plana
3. predviđanje društv.-ekonomskog razvoja 6. politika ostvarenja plana.
Princip PREDVIĐANJE PRIJEVOZNE POTRAŽNJE - Svrha mu je da osigura podatke o
ukupnoj veličini, sastavu i načinu prijevoza ljudi i dobara na prometnoj mreži i na pojedinim
njenim dijelovima u razdoblju za koje se izrađuje plan. Temeljna je pretpostavka predviđanja
prijevozne potražnje da postoji čvrsta i trajna veza između obilježja prijevozne potražnje i
stupnja razvijenosti društvenih i ekonomskih djelatnosti na promatranom području. Zato je
utvrđivanje tih veza jedan od ključnih poslova u procjeni budućih putovanja. Postupak se
predviđanja prijevozne potražnje, ako se za njegovu osnovu uzme neposredni pristup,
sastoji od četiri faze: (1) stvaranja putovanja, (2) razdiobe putovanja, (3) načinske podjele i (4)
pripisivanja putovanja.

22. Navesti i objasniti postupke vozilom na raskrižju.

 Odvajanje-Postupak kod odvajanja izvodi se na raskrižju, a odvaja se iz prometnog toka
kojim se kretalo u lijevu ili u desnu stranu prometnog toka kojim se kretalo
 Spajanje-Spajanje kada vozilo s desne ili lijeve strane ulazi u drugi prometni tok
 Presjecanje-Vozilo koje skreće ulijevo presijeca pravolinijski prometni tok i prometni
tok koji dolazi s lijeve kao i prometni tok koji skreće ulijevo iz poprečnog smjera.
Pravolinijsko kretanje presijeca pravolinijsko kretanje poprečnog smjera, a isto tako
desno i lijevo skretanje tog smjera
 Preplitanje-javlja se kod raskrižja s kružnim tokom i kod smaknutih raskrižja

23. Navesti i objasniti kolizione točke na raskrižju.

Kolizione tačke na raskrižju su : 1. Spajanje 2. Odvajanje 3. Presjecanje 4. Preplitanje
24. Nacrtati, obilježiti i navesti kolizione točke na okomitom (pravokutnom) raskrižju dvije jednosmjerne ulice s po jednom
prometnom/saobraćajnom trakom.
25. Nacrtati i obilježiti (napisati broj) kolizione točke na raskrižju: „T“ oblika dvije dvosmjerne ulice s po jednom
prometnom/saobraćajnom trakom; „T“ oblika jedne dvosmjerne ulice s po jednom prometnom/saobraćajnom trakom i
jedne jednosmjerne ulice s dvije prometne/saobraćajne trake.
26. Nacrtati i obilježiti (napisati broj) kolizione točke na: okomitom (pravokutnom) raskrižju jedne jednosmjerne ulice s
jednom prometnom/saobraćajnom trakom i jedne dvosmjerne ulice s po jednom prometnom/saobraćajnom trakom; na
okomitom (pravokutnom) raskrižju dviju ulica s po jednom prometnom/saobraćajnom trakom za jedan smjer.
27. Nacrtati i obilježiti (napisati broj) kolizione točke na: kružnom raskrižju s jednom prometnom/saobraćajnom trakom s
četiri izlaza; na kružnom raskrižju s dvije prometne/saobraćajne trake s četiri izlaza.
28. Objasniti svrhu izgradnje kružnih raskrižja.
U cilju smanjenja broja presijecanja saobraćajnih tokova na raskrižjima, a posebno na velikim,
odnosno smanjio broj potencijalnih tačaka sudara, a povećala sigurnost, promet se vodi kružno –
prave se kružna raskrižja. Na ovim raskrižjima smanjen je rizik od sudara zbog izostanka
presijecanja tokova, povećana je protočnost prometa, a izbjegnuta su opasna i neželjena
skretanja ulijevo.

29. Objasniti svrhu turbo-kružnih raskrižja.

Glavna značajka turbo raskrižja fizički su razdvojeni prometni tokovi pred ulaskom u raskrižje.
Fizičko razdvajanje prekida se na mjestima predviđenim za ulazak u kružni tok. Takvom
izvedbom onemogućeno je prestrojavanje i preplitanje tokova i izbjegnute su konfliktne točke.

30. Navesti karakteristike kružnih raskrižja.

a) kružna raskrižja su raskrižja s kombinacijom prekinutoga i neprekinutoga prometnog toka
b) prvenstvo prolaza imaju vozila u kružnom toku pred vozilima na prilazima u raskrižje (ako je
uređeno prometnim znakovima)
c) vozilo na ulazu u kružno raskrižje se, u slučaju slobodnoga kružnog toka, ne zaustavlja već
smanjenom brzinom ulazi u kružni tok

31. Navesti smjernice za prometno-tehničko oblikovanje raskrižja.

Smjernice su namijenjene za oblikovanje sljedećih vrsta kružnih raskrižja :
a) vanjskog polumjera do 45 metara
b) s najviše dvije prometne trake na ulazu u kružno raskrižje
c) s najviše dva kružna prometna traka u kružnom toku
d) ne semaforiziranih kružnih raskrižja.
d) mala kružna raskrižja u urbanim sredinama omogućuju vožnju samo malim brzinama i s
velikim skretnim kutom prednjih kotača
e) za pješake i bicikliste u kružnim raskrižjima vrijede jednaka pravila kao i u drugim
raskrižjima
f) u kružnim raskrižjima je zabranjena vožnja unatrag
g) dugim vozilima je tijekom vožnje kružnim tokom dopušteno koristiti i prošireni dio kružnoga
kolničkog traka (provozni dio središnjeg otoka); za druga vozila malih dimenzija za to nema
potrebe

32. Navesti prednosti kružnih raskrižja pred ostalim raskrižjima u razini.

a) znatno veća sigurnost (manji broj konfliktnih točaka nego na klasičnim izravno kanaliziranim
raskrižjima u jednoj razini, nemogućnost vožnje kroz kružno raskrižje bez smanjene brzine…
b) manje posljedice prometnih nezgoda (nema čelnih sudara i sudara pod pravim kutom)
c) mogućnost propuštanja prometnih tokova velikih jakosti
d) kraće čekanje na prilazima (kontinuiranost vožnje)
e) manja buka i emisija ispušnih plinova motora vozila
f) manje zauzimanje prostora (nepotrebni su prometni trakovi za lijevo i desno skretanje) pri
jednakoj propusnoj moći
g) dobro rješenje za raskrižja s približno jednakim prometnim opterećenjem na glavnom i
sporednom prometnom smjeru
h) dobro rješenje u raskrižjima s više krakova (pet ili više)
i) manji troškovi održavanja (nego kod semaforiziranih raskrižja)
j) dobro rješenje kao mjera za smirivanje prometa u urbanim sredinama
k) mogućnost dobrog uklapanja u okolni prostor, odnosno uređenja kružnog raskrižja.
33. Objasniti prednosti kružnog raskrižja s jednom prometnom trakom pred ostalim
raskrižjima.
Glavna prednost ovih raskrižja se ogleda u tome da nema presijecanja tokova ćime je povećana
sigurnost, odnosno smanjen broj saobraćajnih nezgoda-sudara.

34. Navesti nedostatke kružnih raskrižja.

a) povećanjem broja voznih trakova u kružnom toku, smanjuje se prometna sigurnost
b) poteškoće s pomanjkanjem prostora za izvedbu središnjeg otoka u već izgrađenim područjima
c) veliko odnosno višetračno kružno raskrižje nije najprikladnije rješenje pred:
institucijama za slijepe i slabovidne osobe, pred domovima za starije osobe, bolnicama i
zdravstvenim domovima i na svim onim mjestima gdje nemotorizirani sudionici u prometu zbog
svojih privremenih ili trajnih fizičkih oštećenja ne mogu sigurno prelaziti raskrižja bez
svjetlosnih signalizacijskih uređaja
d) velika kružna raskrižja nisu najprikladnije rješenje pred dječjim vrtićima i školama i na
drugim mjestima na kojima se kreće veliki broj djece (koja obično idu u većim skupinama ili u
koloni)
e) problemi pri velikom intenzitetu biciklističkog i/ili pješačkog prometa, koji presijeca jedan ili
više krakova jednotračnoga kružnog raskrižja;
f) slabo rješenje pri velikom intenzitetu lijevih skretanja
g) naknadna semaforizacija ne utječe bitno na povećanje propusne moći
h) produljenje putanja vozila i pješaka u odnosu na izravno kanalizirana raskrižja
i) tokovi koji skreću ulijevo iz suprotnih smjerova nepotrebno se presijecaju, tj. prepliću, što nije
slučaj kod izravno kanaliziranih raskrižja.

35. Kako se dijele kružna raskrižja u urbanim sredinama?

a) Mini kružna raskrižja b) Mala kružna raskrižja c) Srednje velika kružna raskrižja

36. Kako se dijele kružna raskrižja s obzirom na namjenu, na broj prilaznih krakova i s
obzirom na broj prometnih/saobraćajnih traka u kružnom raskrižju?
Prema namjeni, dijele se kružna raskrižja u tri skupine:
a) kružna raskrižja za smirivanje prometa (u urbanim iprijelaznim područjima)
b) kružna raskrižja za ograničavanje prometa (u urbanim sredinama, na mjestima gdje se želi
ograničiti promet i sprikladnim geometrijskim elementima postići maksimalnu dopuštenu ili
unaprijed propisanu propusnu moć)
c) kružna raskrižja za postizanje što veće propusne moći uzdostatnu prometnu sigurnost (samo
izvan urbanih sredina).
S obzirom na broj krakova, kružna raskrižja se dijele na:
a) trokraka b) četverokraka c) peterokraka…
S obzirom na broj prometnih trakova u kružnom kolniku:
a) jednotračna b) dvotračna

37. Navesti kriterije za izvođenje kružnih raskrižja.

Postoji osam osnovnih skupina kriterija koji se trebaju razmotriti prilikom procjene primjerenosti
izvođenja kružnih raskrižja:
1. Funkcionalni kriterij 5. Kriterij prometne sigurnosti
2. Prostorno-urbanistički kriterij 6. Kriterij propusne moći
3. Prometni kriterij (kriterij prometnog toka) 7. Okolišni kriterij
4. Projektno-tehnički kriterij 8. Ekonomski kriterij
38. Objasniti pojedini kriterij za izvođenje kružnih raskrižja.