SVEUILITE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

ULOGA GEODEZIJE I ZAKONSKA

REGULATIVA U PROCESU
GOSPODARENJA AUTOCESTAMA I
PRIPADAJUIM OBJEKTIMA

Doc. dr. sc. Rinaldo Paar, dipl. ing. geod.

Dr. sc. Ante Marendi, dipl. ing. geod.

Zagreb, 19. veljae 2016.

19.2.2016. 2

PROGRAM PREDAVANJA
Predavaonica 117/I kat

10:00 11:30 Doc. dr. sc. Rinaldo Paar, predavanje: "Uloga geodezije i zakonska regulativa u
procesu gospodarenja autocestama i pripadajuim objektima" 1. dio

11:30 12:00 pauza za kavu (predavaonica br. 117)

12:00 13:30 Doc. dr. sc. Ante Marendi, predavanje: "Uloga geodezije i zakonska regulativa u
procesu gospodarenja autocestama i pripadajuim objektima" 2. dio

13:30 14:30 pauza za ruak restoran Odeon

Predavaonica 117/I kat

14:30 16:00 Prof. dr. sc. Sinia Masteli-Ivi, predavanje: "Ciljevi moderne komasacije" 1.
dio

16:00 16:30 pauza za kavu (predavaonica br. 117)

16:30 18:00 Doc. dr. sc. Hrvoje Tomi, predavanje: "Ciljevi moderne komasacije" 2. dio
19.2.2016. 3

SADRAJ
1. UVOD

2. EVIDENCIJA AUTOCESTA U RH, STANJE, PRAKSA, AKTUALNI MODEL EVIDENCIJE, PRIJEDLOG

NOVOGA MODELA EVIDENCIJE

3. POSTOJEI SUSTAVI GOSPODARENJA AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA

4. AKTUALNI MODEL SUSTAVA GOSPODARENJA AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA

5. PRIJEDLOG MODELA POBOLJANJA SUSTAVA GOSPODARENJA AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM

OBJEKTIMA

6. PRIJEDLOG PROMJENA PO POJEDINIM FAZAMA GOSPODARENJA

7. ZAKLJUAK
19.2.2016. 4

1. UVOD

"GOSPODARENJE je kontinuirani proces koji

zapoinje izradom studija, a primjenjuje se kroz
sve kljune faze postojanja bilo koje graevinske
konstrukcije (npr. mostovi, tuneli, zgrade)".

(Pardi 2009)
19.2.2016. 5

1. UVOD
KLJUNE FAZE
GOSPODARENJA su: GOSPODARENJA AUTOCESTAMA
I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA
1. planiranje, KOLNICI, MOSTOVI, TUNELI

2. projektiranje,
3. izgradnja i
4. eksploatacija FAZA PLANIRANJA,
FAZA EKSPLOATACIJE
PROJEKTIRANJA I IZGRADNJE

One se prezentiraju kroz Ispitivanja Monitoring Pregledi

postupke:
I. ISPITIVANJA,
II. MONITORINGA i Primjena dobivenih rezultata u SGAO

III. PREGLEDA.
19.2.2016. 6

1. UVOD
CILJ GOSPODARENJA je:
1) utvrditi stanje konstrukcije,
2) predvidjeti njeno budue stanje, te
3) procijeniti potrebu za njenom:
a) sanacijom
b) rekonstrukcijom ili
c) uklanjanjem.
19.2.2016. 7

1. UVOD
AUTOCESTE spadaju u skupinu najsloenijih graevinskih
objekata. Glavni razlog tome je:
njihova veliina,
koliina i obim radova,
vremenski period izgradnje,
broj ljudi koji sudjeluju u gradnji i
cijena njihove izgradnje.

Autocestama gospodari njihov vlasnik ili drutva koja su

zaduena za upravljanje, graenje i odravanje autocesta.
Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako
da se tijekom njezinog trajanja ouvaju funkcionalni zahtjevi
graevine, duan je unapreivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za
graevinu te je odravati tako da se ne narue njena svojstva (l.
150 ZG NN 153/13).
19.2.2016. 8

1. UVOD
to su autoceste? Tko je vlasnik autoceste? Tko njima upravlja? Kakvo je
stanje evidencije autocesta?
Prema l. 2 i 3 ZC NN 84/11 - Autoceste su javne ceste, a javne ceste su
javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske. Ne mogu se
otuiti iz vlasnitva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati
stvarna prava, osim u sluajevima propisanim Zakonom o cestama (st. 2).
Na javnoj cesti moe se osnovati pravo slunosti i pravo graenja radi izgradnje
komunalnih, vodnih, energetskih graevina i graevina elektronikih komunikacija
(st. 3).
Cestovno zemljite moe se dati na koritenje radi obavljanja prateih djelatnosti
(ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje i drugo) (st. 4).
Javna cesta postaje javno dobro u opoj uporabi pravomonou uporabne dozvole
(st. 5), te se na temelju nje upisuje u zemljine knjige kao javno dobro u opoj
uporabi i kao neotuivo vlasnitvo Republike Hrvatske, uz upis Hrvatskih
autocesta d.o.o. kao pravne osobe ovlatene upravljati autocestama (st. 6).
Pravo slunosti i pravo graenja na javnoj cesti te koncesija na javnoj cesti upisuju se
u zemljine knjige sukladno propisima koji ureuju zemljine knjige.
19.2.2016. 9

1. UVOD - Javno dobro vs. ope dobro?

Ope dobro to su stvari koje nisu sposobne biti objektom neijih
prava, a prije svega pravom vlasnitva.
To su: atmosferski zrak, vode u rijekama, jezerima i moru, te
morska obala.
O njima vodi brigu i njima upravlja RH.
Javno dobro to su stvari koje mogu biti u vlasnitvu odreenih
pravnih osoba, tj. mogu biti objekt prava vlasnitva ili drugih
stvarnih prava. Ona ine imovinu takvih pravnih subjekata.
Dijele se na:
javna dobra u opoj uporabi (koriste svi) i
javna dobra u javnoj uporabi (to su nekretnine i stvari dravnih tijela i ustanova).
To mogu biti samo one stvari koje su u vlasnitvu prije svega RH, a
zatim drugih osoba javnog prava (jedinice lokalne i podrune
samouprave).
19.2.2016. 10

1. UVOD
Prema l. 4 ZC NN 84/11 javnu cestu ine:
cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, most, vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust,
tunel, galerija, potporni i obloni zid, nasip, pothodnik i nathodnik),
graevine za odvodnju ceste i proiavanje otpadnih voda sakupljenih na cestovnoj graevini,
zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine prema projektu ceste,
a najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje toke poprenog presjeka ceste,
cestovno zemljite u povrini koju ine povrina zemljita na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je
izgraena cestovna graevina, povrina zemljinog pojasa te povrina zemljita na kojima su prema
projektu ceste izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga
vozaima i putnicima te naplatu cestarine predvieni projektom ceste (objekti za odravanje cesta,
upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkiralita, odmorita i drugi),
graevine na cestovnom zemljitu, za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima te
naplatu cestarine, predviene projektom ceste,
stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila,
prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu,
prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema ceste (prometni znakovi,
svjetlosni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne
znake, brojila prometa, instalacije, ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiralita, odmorita i slino),
graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od osulina i
nanosa, zatitne i sigurnosne ograde, zatita od buke i drugih tetnih utjecaja na okoli i slino).
19.2.2016. 11

1. UVOD
GRAEVINE AUTOCESTA MOGU SE SVRSTATI U SLIJEDEE
KATEGORIJE:
I. cestovne objekte i
II. pratee objekte.

Cestovni objekti autocesta Pratei objekti autocesta

su: su:
1) mostovi, 1) upravni centri,
a) vijadukti, 2) objekti odravanja,
b) nadvonjaci, 3) objekti za eksploataciju i
c) podvonjaci,
4) usluni objekti.
2) prolazi,
3) prijelazi za ivotinje,
4) tuneli i
5) vorita.
19.2.2016. 12

1. UVOD
Pitanje vlasnitva nad autocestom i pitanje njene evidencije
trebalo bi rijeiti po njenoj izgradnji, a prije poetka
eksploatacije! U praksi, to nije sluaj
Da bi se uope moglo govoriti o gospodarenju autocestama,
potrebno je rijeiti imovinsko pravne odnose i izvriti
evidenciju autocesta u katastar i zemljinu knjigu, odnosno
uskladiti stanje slubenih evidencija sa stvarnim stanjem.
Na taj nain stvorili bi se svi preduvjeti za izradu kvalitetnog plana
A1 - stanje evidencije
A6 A6
A1 -- evidentirana
evidentirana ii kao
kao A1
A6--udio
udiomostova
mostovaiitunela
tunela
upravljanja i gospodarenja autocestama
graevina te ispunili zakonski uvjeti
vezani uz:
Evidentirano 5%
16%a) evidenciju autocesta (l. 3 st. 6, ZC), Nije 8%
5% 7%
47% 39% Mostovi
Mostovi
evidentirana kao
28% 56% Evidentirano graevina
b)14%obvezu nositelja prava na nekretninama
na dosadanje 100%
(l. 57 ZDIKN), 85%
90%
Tuneli
Tuneli
Evidentirana Autoceste
Autoceste
c) vlasnitvo Nije
nad autocestama
evidentirano
(l. 3 st. 1 ZC,kaol. 3, 17,
graevina 224 ZZK),
d) uspostavu nacionalne infrastrukture prostornih podatka (l. 85, 86 ZDIKN).
19.2.2016. 13

2. AKTUALNI MODEL EVIDENCIJE

AUTOCESTA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Glavni problemi u cjelokupnom
postupku evidencije autocesta u
Republici Hrvatskoj su:

1. postupak izvlatenja nekretnina,

2. formiranje graevne estice i
3. evidentiranje autoceste kao
graevine.
19.2.2016. 14

2. EVIDENTIRANJE AUTOCESTE KAO

GRAEVINE
Danas se autocesta ne percipira kao graevinski objekt.
Odgovorni (investitori, vlasnici, katastri, opinski sudovi)
trae samo - snimak izvedenog stanja (SIS) - radi izdavanja
uporabne dozvole.
Pozivaju se na l. 37 Pravilnika o parcelacijskim i drugim
geodetskim elaboratima (PPE).
Po tom lanku - radi se samo SIS, ali za graevine koje se ne
evidentiraju u katastru.
Nije egzaktno navedeno - koje graevine (ne)podlijeu
evidenciji u katastru.
Rjeenje - u ZC jasno navesti da se autoceste evidentiraju
kao sloene graevine u katastar sa svim svojim glavnim
dijelovima.
19.2.2016. 15

2. AKTUALNI MODEL EVIDENCIJE

AUTOCESTA
Ne zaboraviti!
l. 57 ZDIKN NN 16/07 kae: Nositelji prava na
nekretninama duni su, u roku od 30 dana, katastru prijaviti
sve nastale promjene na nekretnini.
Propisom iz 1883. godine "Evidenzhaltungsgesetz" (RGBL 1883) po prvi puta je
ureeno i odravanje katastarskih operata nastalih izmjerom. Uvedena je i obveza
nositelja prava na nekretninama, da svaku promjenu nastalu na njima moraju u roku od 6
tjedana prijaviti nadlenom katastru!
Znai Drutvo koje upravlja autocestom obvezno je
nadlenom uredu za katastar prijaviti nastalu promjenu na
zemljinoj estici i predati odgovarajui elaborat za
evidentiranje te promjene.
19.2.2016. 16

2. AKTUALNI MODEL EVIDENCIJE

AUTOCESTA
Informacije o prostoru koje prua katastar primjenjuju se u svim
segmentima gospodarskih zahvata u prostoru, on prua osnovne
podatke za sve ostale informacijske sustave te je kao prostorna
evidencija najkrupnijeg mjerila temelj infrastrukture prostornih
podatka!

Katastar je temeljni upisnik prostornih podataka, on je skup grafikih i

pisanih dokumenata u kojima je iskazan odreeni broj informacija o
svakoj zemljinoj estici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na
njoj.
Zemljine knjige su javni i vjerodostojni registri o nekretninama i
pravima na njima, osnovani i odravani na temelju katastarske
izmjere, kod kojih se samim upisom prava stjeu, prenose,
ograniavaju ili ukidaju.
19.2.2016. 17

OSNOVNE PROMJENE U
2. PRIJEDLOG NOVOG MODELA EVIDENCIJE
ODNOSU NA AKTUALNI
AUTOCESTA U REPUBLICI HRVATSKOJ
MODEL:
1. PGP nema pregleda i
Izvlatenje je postupak za koji
nije upitno hoe li zavriti, ve ovjere.
samo kada e zavriti!
2. Parcelacijski elaborat
Vlasnik nekretnine moe se aliti
ovjeriti i provesti odmah.
na iznos naknade, ne moe se aliti
3. Odmah omoguiti
na izvlatenje, on ga samo odgaa.
Korisnik izvlatenja omogueno uknjibu RH u ZK.
mu je da stupi u posjed nekretnina
4. SIS nema pregleda i
koje se izvlauju, kako izgradnja
autocesta ne bi stala. ovjere.
Ne prekida se cijeli postupak 5. Autoceste evidentirati
kao sloene graevine u
izgradnje autocesta, ve samo onaj
dio kojim se formira graevna katastarskome operatu i
estica. zemljinoj knjizi.
19.2.2016. 18

2. PRIJEDLOG NOVOG MODELA EVIDENCIJE

AUTOCESTA U REPUBLICI HRVATSKOJ
19.2.2016. 19

2. Zakon o cestama iz 2011. - upis javnih

cesta u zemljine knjige
lanak 123.
(1) Javne ceste izgraene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, za koje je
izraena snimka izvedenog stanja i koje su evidentirane u katastru, upisat e se u
zemljine knjige kao javno dobro u opoj uporabi, kao neotuivo vlasnitvo Republike
Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojee
upise u zemljine knjige.
(2) Upis iz stavka 1. ovoga lanka provest e zemljinoknjini sud po slubenoj
dunosti, na temelju odluke iz lanka 7. stavka 2. ovoga Zakona i prijavnog lista sa
snimkom izvedenog stanja, koje zemljinoknjinom sudu dostavlja tijelo nadleno za
katastar.
lanak 124.
(1) Javne ceste izgraene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koje nisu
evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u
katastru na temelju odluke iz lanka 7. stavka 2. ovoga Zakona i geodetskog
elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a koji pribavlja i tijelu nadlenom za
katastar dostavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom.
(2) Javne ceste iz stavka 1. ovoga lanka upisuju se u zemljine knjige sukladno
lanku 123. ovoga Zakona.
lanak 127.
(1) Uknjiba javnih cesta izgraenih nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, provodi
se sukladno opim propisima kojima se ureuje uknjiba prava vlasnitva.
19.2.2016. Duljina/po izgradnji 20
Oznaka Dionica Upravitelj Neformalni naziv
(km)
Zagreb Bosiljevo

2. HRVATSKE AUTOCESTE I DRUTVA KOJA

Split Rava HAC d.o.o. Autocesta Dalmatina 483 / 554 km
(Dubrovnik)

NJIMA UPRAVLJAJU
Macelj Zagreb 61 / 61 km
AZM d.o.o. Zagorska autocesta
(Jankomir)

Bregana Zagreb 307 / 307 km

HAC d.o.o. Posavska autocesta
Lipovac
Gorian Zagreb (I.
HAC d.o.o. Varadinska autocesta 97 / 97 km
Reka)

Beli Manastir Osijek Slavonska autocesta 56 / 89 km

HAC d.o.o.
Svilaj Slavonika
Rijeka (Orehovica) Primorsko-goranska 81,5 / 81,5 km
ARZ d.d.
Bosiljevo autocesta

Rupa - Rijeka (uta 34,4 / 99 km

ARZ d.d. Kvarnerska autocesta
Lokva)

Kanfanar Matulji Bina Istra d.d. Uka autocesta 64,2 / 64,2 km

Katel Pula Bina Istra d.d. / 77 / 77 km

Metkovi Opuzen HAC d.o.o. / 9 km / 9 km

Zagreb Sisak HAC d.o.o. / 9 / 48 km

Sv. Helena Gola HAC d.o.o. / 23 / 67 km

Vrbovec Terezino 0 / 86 km
HAC d.o.o. /
polje

Zagrebaka obilaznica HAC d.o.o. 0 / 106 km

Ukupno: 1302,1 /1745,7 km

19.2.2016. 21

2. HRVATSKE AUTOCESTE I DRUTVA KOJA

NJIMA UPRAVLJAJU
Pojedinim autocestama upravljaju, grade ih, i
odravaju slijedea drutva:
1. Hrvatske autoceste d.o.o.
2. Autocesta Rijeka Zagreb d.d.
3. Autocesta Zagreb Macelj d.o.o.
4. Bina Istra d.d.
Hrvatske autoceste d.o.o
Hrvatske autoceste d.o.o. registrirane su i zapoele s
radom 11. travnja 2001. kao jedan od dva pravna
slijednika Hrvatske uprave za ceste. Drutvo je u 100%
vlasnitvu Republike Hrvatske. Autoceste pod nadlenou
HAC-a su: A1, A3, A4, A5, A10, A11, A12 i A13. Ukupna
duljina svih autocesta (izgraenih) iznosi 984 km.
19.2.2016. 22

2. HRVATSKE AUTOCESTE I DRUTVA KOJA

NJIMA UPRAVLJAJU
Autocesta Rijeka Zagreb d.d.
Vlada Republike Hrvatske donijela je 11. prosinca 1997.
odluku o osnivanju dionikog drutva Autocesta Rijeka
Zagreb d.d. Autocesta Rijeka Zagreb d.d. (ARZ) zapoela
je s radom 15. oujka 1998. i time preuzela funkcije
projektiranja, pripreme i voenja nastavka graenja
autoceste. Drutvo je u cijelosti u vlasnitvu Republike
Hrvatske. Koncesija je Drutvu dodijeljena na 28 godina.
Autoceste pod nadlenou ARZ su: A6 (Rijeka Bosiljevo),
A7, rijeka zaobilaznica i most Krk. Ukupna duljina svih
dionica (izgraenih) bez rijeke zaobilaznice i Krkog
mosta iznosi 115,9 km.
19.2.2016. 23

2. HRVATSKE AUTOCESTE I DRUTVA KOJA

NJIMA UPRAVLJAJU
Autocesta Zagreb Macelj d.o.o.
Autocesta Zagreb Macelj d.o.o. (AZM) je koncesijsko drutvo osnovano 2003.
Koncesija je odobrena od strane Republike Hrvatske 11. srpnja 2003. na 28
godina. Drutvo je u vlasnitvu Republike Hrvatske (49%) i Pyhrn Concession
Holdinga GmbH (51%), zasebne jedinice Bauholding STRABAG SE.
Autocesta pod nadlenou AZM je A2 (Zagreb Macelj). Ukupna duljina
autoceste iznosi 61 km.

Bina Istra d.d.

21. rujna 1995.godine Republika Hrvatska i Bina-Istra d.d. potpisali su ugovor o
koncesiji s ciljem razvoja prometne infrastrukture u Hrvatskoj. Ugovor o
koncesiji zakljuen je na rok od 32 godine nakon kojeg e autocesta biti
predana Republici Hrvatskoj bez naknade. Po isteku trajanja koncesije, Bina-
Istra d.d. bez naknade stavlja objekt na raspolaganje Koncedentu (Republici
Hrvatskoj).
Autoceste pod nadlenou Bina-Istre d.d. su: A8 i A9. Ukupna duljina svih
dionica (izgraenih) iznosi 141,2 km.
19.2.2016. 24

3. POSTOJEI SUSTAVI GOSPODARENJA

AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA
Gospodarenje ukljuuje itav ivotni vijek graevina, od izrade
studija, projekta, izgradnje, pa do upravljanja i odravanja kroz
postupke sanacija, rekonstrukcija i uklanjanja (Radi i dr. 2009).
SUSTAVI GOSPODARENJA GRAEVINSKIM OBJEKTIMA osnovni su
preduvjet uinkovitog odravanja tijekom ivotnog vijeka
graevine!
Analiza i ocjena stanja, predvianje stanja, planiranje odravanja objekata
(sanacija, rekonstrukcija i uklanjanja) i proraun trokova podrazumijeva
obradu velikog broja razliitih podataka koji su vezani za objekt, u obliku koji
e sadravati osobine, sadanje i oekivano budue stanje, prioritete i trokove
popravaka za svaki pojedini dio objekta, kao i za sustav u cjelini.

SUSTAV GOSPODARENJA GRAEVINAMA je integrirani sustav alata i

procesa koji omoguava planiranje odravanja, upravljanja,
kontrole i financijske analize kako bi se ostvarili unaprijed
postavljeni ciljevi za odreeno razdoblje.
19.2.2016. 25

3. POSTOJEI SUSTAVI GOSPODARENJA

AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA
Nadzor i kontrola objekata odnosno mogunost pravodobnog
utvrivanja, ili predvianja oteenja na objektima autoceste kao
to su mostovi i tuneli od ogromnog je znaaja, a ostvarena korist
moe biti viestruka.
Svako njihovo oteenje ili vee deformacije djeluju na stupanj
sigurnosti, a eventualnim iskljuenjem iz prometa dolazi do
djelominog ili potpunog raspada prometnog sustava.
19.2.2016. 26

3. POSTOJEI SUSTAVI GOSPODARENJA

AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA
Sastoje se od 3 glavne cjeline koje su meusobno povezane:
1. prikupljanja i obrade podataka,
2. pohrane podataka u bazu podataka,
a) analize podataka,
b) odreivanja programa i plana odravanja,
3. odravanja graevina,
a) sanacija,
b) rekonstrukcija,
c) uklanjanja.

Osnovu sustava gospodarenja ine sljedee skupine

podataka:
A. statiki podatci i
B. dinamiki podatci.
19.2.2016. 27

3. POSTOJEI SUSTAVI GOSPODARENJA

DINAMIKI PODATCI
AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA
Statiki podatci su: Dinamiki podatci
a) administrativni podatci,
b) tehniki podatci o
objektima,
c) podatci koji opisuju
prometnu funkciju
graevine,
d) popis arhive cjelokupne
dokumentacije.

NA TEMELJU REZULTATA REDOVITIH PREGLEDA I OSTALE

DOKUMENTACIJE, DONOSE SE ODLUKE U GOSPODARENJU.
19.2.2016. 28

3. SUSTAVI ZA GOSPODARENJE AUTOCESTAMA I

PRIPADAJUIM OBJEKTIMA U HRVATSKOJ
Procedure za ocjenu stanja propisane su odreenim
pravilnicima i standardima. U Hrvatskoj trenutno postoje:
a) Zakon o gradnji
b) Zakon o cestama
c) Pravilnik o odravanju cesta,
d) Opi tehniki uvjeti za radove na cestama,
e) Tehniki propis za betonske konstrukcije,
f) Standard redovnog odravanja autocesta.
Postoje slijedee vrste pregleda objekata autocesta:
1) periodiki pregledi;
a) sezonski, NITI JEDAN PROPIS NE PROPISUJE
b) godinji, BILO KAKVU ZADAU GEODETA
2) glavni pregledi, PRILIKOM PREGLEDA OBJEKATA?!
3) izvanredni pregledi.
 Drava
19.2.2016. Povrni pregled Opi pregled Glavni pregled Izvanredni pregled
29
Svakih 6 godina. Provjera
Austrija Svakodnevno. Svake 2 godine. sigurnosti i nosivosti, koritenjem /
specijalne opreme.

3. SUSTAVI ZA GOSPODARENJE AUTOCESTAMA I

Danska Prilikom redovnog odravanja. /
Svake 3 godine. Ovisno o stanju
mosta svakih 1-6 godina.
Obavljaju ga kvalificirani
Prema preporukama prilikom
obavljanja glavnog pregleda.
Ispitivanja na mostu ili u

PRIPADAJUIM OBJEKTIMA U EUROPI inenjeri. Vizualni pregled.

Srednji i veliki mostovi svakih 6

laboratoriju.

Poslije izvanrednih dogaaja.

godina. Ovisno o stanju mosta
Postoji i detaljni pregled koji se
svakih 1-9 godina. Koristi se
Francuska Prilikom godinjeg odravanja. Svake 3 godine. provodi prije putanja u promet i
specijalna oprema. Izvodi ga
prije isteka garantnog roka.
kvalificirani inenjer za
patologiju mosta. Monitoring!

Prije putanja mosta u promet,

Prema podatcima prikupljenim
prije isteka garantnog roka, a
Njemaka Svaka 3 mjeseca. Svake 3 godine. nadzorom konstrukcije
zatim svakih 6 godina. Koristi se
(monitoring).
specijalna oprema.

Ako je prijanji nadzor utvrdio da

Svakih 5 godina, uz doputenje
trebaju detaljnije podatke.
Norveka / Svake godine. glavnog inenjera moe se
Koristi se specijalna oprema za
smanjiti ili produljiti interval.
ispitivanja i izmjeru.

Svakih 5 godina. Provodi ga tim

Svake godine. Provodi ga Kad je potrebno, prema procjeni
Poljska Svaka 3 mjeseca. specijalista na elu s
kvalificirani inenjer. kvalificiranog inenjera.
kvalificiranim inenjerom.

Prije putanja mosta u promet, Prema izvjetaju openitog ili

prije isteka garantnog roka, a glavnog pregleda. Ispitivanja na
Slovenija Prilikom godinjeg odravanja. Svake 2 godine.
zatim svakih 6 godina. Koristi se mostu ili u laboratoriju. Koristi se
specijalna oprema. specijalna oprema.
Svakih 2-5 godina, ovisno o
panjolska Prilikom redovnog odravanja. Svake godine. /
stupnju dotrajalosti.
Prilikom redovnog odravanja, a Svakih 6 godina te prije isteka
vedska Svake 3 godine. Prema potrebi.
barem 2 puta godinje. garantnog roka.
vicarska / Svake 5. godine. Svakih 5 godina. Poslije izvanrednih dogaaja.
Velika Britanija Prilikom redovnog odravanja. Svake 2 godine. Svakih 6-10 godina. Prema potrebi.

Vizualni pregled dostupnih Vizualni pregled svih dijelova

dijelova mosta. Obavljaju ga
Konstantno ga obavlja osoblje
Preporuke COST345 odravanja.
kvalificirani tehniari, za
zahtjevnije preglede inenjeri.
Svakih 2-3 godine.
Provodi se samo na odreenim
mosta (specijalna oprema).
elementima i ukljuuje
Kvalificirani inenjeri za
ispitivanje. Izvodi se u sluaju
patologiju mosta obavljaju
potrebe.
pregled svakih 5-10 godina.
19.2.2016. 30

3. SUSTAVI ZA GOSPODARENJE AUTOCESTAMA I

PRIPADAJUIM OBJEKTIMA U EUROPI
EUROPA - COST345:

A. Povrni pregled,
B. Openiti pregled,
C. Glavni pregled,
D. Izvanredni pregled.

Neke drave propisuju uspostavu monitoringa, probna

optereenja nakon sanacija i rekonstrukcija ili ukoliko
postoji sumnja u objekt
19.2.2016. 31

3. SUSTAVI ZA GOSPODARENJE AUTOCESTAMA I

PRIPADAJUIM OBJEKTIMA U SAD-u
15. 12. 1967.
Rezultat godinepropis
NBIS u SAD-ustupa
sruio na
se most "Silver
snagu Bridge.
1971. godine.
Posljedica 46 smrtno stradalih osoba.
Pregledi se provode svake dvije godine vizualnim metodama.
Reakcija odgovornih Ameriki kongres izdaje naredbu za izradom
Zadnja verzija
nacionalnog propisa
propisa predvia
za preglede pregled
mostova mosta na kojem je
NBIS.
potrebno prikupiti 116 znaajki mosta od kojih su 33
geometrijske prirode.

SAD postoji priblino 600 000 mostova. Za

gospodarenje se koriste dva sustava:

PONTIS (najbolji sustav u svijetu) i

BRIDGIT.
19.2.2016.
Kolaps mosta I-35W preko rijeke Mississippi 32
Minneapolis, Minnesota, SAD 01. 08. 2007.

13 smrtno stradalih osoba

145 ozlijeenih osoba

38 milijuna dolara odtete obiteljima stradalih

245 milijuna dolara troak izgradnje novoga mosta

140 000 vozila PGDP

400 000 1 000 000 dolara dnevni gubitci
300 milijuna dolara procjena dnevnih gubitaka

600 milijuna dolara ukupan gubitak!!!

(3 milijarde kuna)
19.2.2016. 33

Uvidom u strukturu i princip

4. AKTUALNI MODEL SUSTAVArada postojeih SGAO,
GOSPODARENJA
utvreni su njihovi osnovni
AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA
nedostatci:

1. bazirani su na
rezultatima vizualnih
pregleda,
2. monitoring se ne
provodi,
3. probna optereenja ne
provode se u
eksploataciji,
4. prostorna sastavnica
baze podataka ne
temelji se na
katastarskom planu.

ODRAVANJE JE REAKTIVNO, A
NE PREVENTIVNO!!!
19.2.2016. 34

5. PRIJEDLOG MODELA POBOLJANJA SUSTAVA

Promjene koje se predlau
GOSPODARENJA AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM
modelomOBJEKTIMA
poboljanja
usmjerene su na prva dva
CILJ PREVENTIVNO dijela SGAO:
ODRAVANJE.
prikupljanje i obradu
geoprostornih
Potrebno je uvesti podataka,
geodetske metode implementaciju
geoprostornih podataka
ispitivanja, izmjere i u bazu podataka.
monitoringa mostova.
REZULTAT JE:
OBJEKTIVNA OCJENA STANJA,
OCJENA STANJA MOSTA TREBA
OPTIMIZACIJA TROKOVA, TJ.
POSTATI OBJEKTIVNA.
PREVENTIVNO ODRAVANJE.
19.2.2016. 35

6. PRIJEDLOG PROMJENA U FAZI PLANIRANJA,

PROJEKTIRANJA I IZGRADNJE NOVI MODEL ZA
EVIDENCIJU AUTOCESTA I 3D SIS

Temeljem
novoga modela
za evidenciju
autocesta!
19.2.2016. 36

6. PRIJEDLOG PROMJENA U FAZI PLANIRANJA,

PROJEKTIRANJA I IZGRADNJE IMPLEMENTACIJA 3D
SNIMKA IZVEDENOG STANJA U SGAO
Sve promjene u odnosu na projekt evidentiraju se snimkom
izvedenog stanja koji je iznimno bitan za odravanje i
gospodarenje graevinama.

3D snimak izvedenog stanja u kombinaciji s rezultatima

probnog optereenja graevine predstavlja poetno
stanje graevine u sustavu gospodarenja.

U svrhu utvrivanja nedostataka i oteenja te odvajanja

jednih od drugih potrebno je provoditi izradu geodetskog:
1) 3D snimka izvedenog stanja (3D SIS) + probno optereenje,
2) 3D snimka stvarnog stanja (3D SSS) prilikom glavnih i
izvanrednih pregleda.
19.2.2016. 37

6. PRIJEDLOG PROMJENA U FAZI EKSPLOATACIJE

PRIJEDLOG
1950.
MODELA POBOLJANJA
1980.
ZA OCJENU
STANJA MOSTOVA
Kategorija izmjere Cilj izmjere mosta geometrijska znaajka Preciznost (cm)
Dimenzije 1. Duljina i irina mosta 1,0
2. Koordinate poetka i kraja mosta
8.
1.-4.
5abc.
6abc.
7.
13.
14.
15.
16.
17. -utvruju
odreuju
osnovni
radi
radi
1,0
opisuju
se seda na sese iz 3D
atributi
bistanje
temelju
odredili
Poloaj 3. Nadmorska visina mosta geom.
ispitivanjem
1011
svakoga
mosta.
9,
modela
i 12. znaajke
i1,0
12.
mosta
mosta. prije br.
putanja
dobivenog 4.
4. Visinska situacija prilaznih cesta Luni
RTS-om
u 1,0
promet,mostovi
iliprilikom luk:
laserskim glavnih
2015. 2015.
5. Gornji ustroj utvrivanje nedostataka: 0,5
Atributi a. kolnike ploe pregledadeformacije,
skeniranjem.
Utvruju ise
nakonoteenja, tj.:
mosta b. prijelaznih naprava - diletacije Odreuju
Iz nagibnog se
slijeganja,
popravaka te iz
RTS-om,
kuta 3D modela
prilaznih
Dijelovi c. glavnih nosaa - greda cesta
mostapuknua,
GNSS-om puknua,
utvruje
dobivenog
ili se da li je
laserskim
mosta 6. Donji ustroj utvrivanje nedostataka: puknua.
monitoringom!
lomljenja,
lomljenja,
0,5
a. upornjaka
dolo
Moe
laserskim do
skeniranjem.senjihovog
odrediti s 1,0
skeniranjem. 15.
b. stupova
ljutenja,
ljutenja,
Odreuju
slijeganja
cm. ilise iz 3D modela
geom.,
slijeganja trig.,
c. leajeva mostaslijeganja,
nivel.,
mosta. savijanja
RTS-om,
dobivenog iliGNSS-om
uvijanja.
RTS-om,
7. Uzduni presjek i niveleta mosta Izuzetno
Moe
Utvruju
Izuzetno
ili se bitan
1,0
savijanja
laserskim
laserskim se
odrediti
bitan
skeniranjemimbenik
oteenja
skeniranjem.
ili s 1,0ili u
imbenik
uvijanja,
8. Popreni presjek mosta 1,0
9. Otvor mosta i raspon konstrukcije kolnike
Izuzetno
cm.
u 1,0 ploe
povrina
cjelokupnoj
cjelokupnoj
fotogrametrijom.
Odreuju
Odrediti sbitan
se izocjeni
pop.
ocjeni
10-20% imbenik
presjeka.
stanja
savijanja,
3D modela
Prostorna 10. irina kolnika mosta i prilaznih cesta Moe
mosta
pomaci
stanja
u se
jer
1,0
cjelokupnoj
mosta
i odrediti
ukazuje
deformacije.
jer
ocjenis
na15.
ukazuje
Meusobni odreenost 11. Slobodni profil za promet Geom. zna. br. 1oekivanog
Moe
mosta sestabilnost
16 utvruju
njegovu 1,0 odrediti
dobivenog pomaka.
se prilikoms. 1,0
12. Slobodna visina za promet na
stanjanjegovu
Odreuju
laserskim
cm. mosta
1,0 stabilnost.
jer
se profil
iz 3Dsu
skeniranjem. ukazuje
modela
odnosi Otvor,
glavnih pregleda mostova. irina,
Najmjerodavniji i visina
a. ispod mosta na
mosta njegovu
dobivenog stabilnost.
dijelova b. iznad mosta Geom. zna. br. 17odreuju
Moe
Otvor,
utvruju
element sese
use za
odrediti
irina, potrebe
profil
prilikom
ocjeni si glavnog
1,0
visina
mosta Zakretanja 13. Zakretanja stupova pregleda mosta te laserskim 15" se skeniranjem. za i
odreuju
odvijanja
izdrljivosti,
kroz postupke
cm. zaispitivanja.
prometa potrebe
nosivosti
i 14. Naginjanja stupova i upornjaka Moe se
15" odrediti s 0,5
naginjanja 15. Nagibni kut pristupnih cesta Za svaku se navigaciju.
odvijanja
prikazuje
kvaliteti prometa
preciznost
mostova. koju je zamogue
cm. 15"
Translacija 16. Poloaj stupova i upornjaka ostvariti, a koja nijenavigaciju.
nuno1,0 potrebna.
i pomaci 17. Pomaci, progibi i deformacije mosta Moe se odrediti s 0,5
0,5
cm.
19.2.2016. 38

6. REFERENTNI MOSTOVI AUTOCESTA

MOSTOVE TREBA PODIJELITI U DVIJE KATEGORIJE:

I. NESTANDARDNI MOSTOVI I
II. STANDARDNI MOSTOVI.
NESTANDARDNI MOSTOVI (SVI - svaki je predstavnik svoje klase):
a) mostovi s velikim prometom,
b) vrlo dugi mostovi,
c) mostovi u jako agresivnom okoliu,
d) mostovi koji imaju otean pristup dijelovima mosta i
e) mostovi koji imaju nestandardnu konstrukciju.
STANDARDNI MOSTOVI (REPREZENTATIVNI jedan je predstavnik
klase nadvonjaka ili podvonjaka), temeljem slijedeih
parametara:
a) konstrukcije mosta,
b) geografskog podneblja,
c) uvjeta okolia i
d) povijesti popravaka.
19.2.2016. 39

6. POSTUPCI UTVRIVANJA GEOMETRIJSKIH

6. PREGLEDI
ISPITIVANJA
MONITORING
ZNAAJKI MOSTOVA
Konstantni
Vizualni
GEOMETRIJSKE
Probna ispitivanja
ZNAAJKE MOSTOVA
Periodini
Redovni
Ograniena
TREBAJU SE ispitivanja
UTVRIVATI
SezonskiKROZ
RTS
Izvanredna ispitivanja
POSTUPKE:
GNSS
Godinji
Geometrijski nivelman
ispitivanja,
Trigonometrijski
RTS+GNSS
Glavni, izvanredni
monitoringa
nivelman i
Lasersko
Geodetskaskeniranje
izmjera
pregleda.
GNSS
izrada 3D SSS
19.2.2016. 40

6. EPOHE STANJA OBJEKATA U SGAO

19.2.2016. 41

7. ZAKLJUAK
TREBALO JE UTVRDITI:
a) stanje evidencije autocesta i pripadajuih objekata u katastru i
zemljinoj knjizi,
b) glavne probleme vezane za postupak evidencije autocesta kao
graevinskog objekta,
c) zato je potrebno autoceste i pripadajue objekte evidentirati u
katastar i zemljinu knjigu,
d) nain funkcioniranja postojeih SGAO,
e) zato su geodetski i geoprostorni podatci potrebni u SGAO.

GLAVNE PREMISE:
1. BEZ EVIDENTIRANIH AUTOCESTA U KATASTRU I RIJEENIH IMOVINSKO-
PRAVNIH ODNOSA UKNJIENIH U ZEMLJINE KNJIGE, NEMA NI KVALITETNOG
GOSPODARENJA AUTOCESTAMA.
2. U SUSTAVIMA GOSPODARENJA AUTOCESTAMA I PRIPADAJUIM OBJEKTIMA
NUNI SU I NEOPHODNI GEODETSKI I GEOPROSTORNI PODATCI.
19.2.2016. 42

7. ZAKLJUAK
NOVIM MODELOM ZA
EVIDENCIJU AUTOCESTA
PREDLAE SE:
provedba parcelacijskog elaborata u
katastarskome operatu odmah po
njegovu primitku, a na temelju
donoenja rjeenja o izvlatenju i
uknjibe prava vlasnitva RH
(ugovor+C.I. izmeu V.N.-K.I.),
evidentiranje autoceste kao sloene
graevine u katastarskome operatu i
zemljinoj knjizi.

RIJEENI IMOVINSKO-PRAVNI
ODNOSI
FORMIRANA GRAEVNA ESTICA
EVIDENTIRANA AUTOCESTA KAO
SLOENA GRAEVINA
19.2.2016. 43

7. ZAKLJUAK
MODELOM POBOLJANJA SGAO
PREDLAE SE:
Geoprostorne podatke mostova
prikupljati kako po njihovoj
izgraenosti tako i u fazi njihove
eksploatacije, provoenjem:
izrade 3D SIS referentnih mostova
nakon izgradnje,
izrade 3D SSS referentnih mostova
prilikom glavnih i izvanrednih pregleda,
probnih, ogranienih i izvanrednih
ispitivanja referentnih i saniranih
mostova,
konstantnog ili periodinog monitoringa
referentnih mostova.

OBJEKTIVNA OCJENA STANJA

PREVENTIVNO ODRAVANJE
OPTIMIZACIJA TROKOVA
19.2.2016. 44

7. ZAKLJUAK
SVEUILITE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET
UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

HVALA NA PANJI!

Doc. dr. sc. Rinaldo Paar, dipl. ing. geod.