Openito o tunelima

Tuneli su zatvoreni objekti koji slue za prolaz saobraajnice kroz brdo sa iskopom u objektu
povrine cijevi.1
Podzemne graevine u obliku cijevi koje su otvorene na oba kraja, mogu biti postavljene
horizontalno ili u blagom nagibu, a kroz njih se provodi prometnica, eljeznica, cesta, kanal
ili vodni tok, koji spajaju dva dijela puta razdvojena preprekom koju nije mogue savladati na
drugi nain, nazivamo tunelima.
Prema svojojoj upotrebi tuneli se dijele na2:

prometne metro, cestovni, plovni

hidrotehnike dovodni i odvodni tuneli hidrocentrala, irigacioni tuneli, itd.
komunalni kanalizacijski, kolektori, itd.
tunele rudarske industrije za omoguavanje eksploatacije rudnih nalazita.

Podjela prema duini cestovnih tunela mogua je na nain:

izrazito kratki tuneli (L 5O m )

kratki tuneli ( 50 m L 500 m)
srednji tuneli ( 500 L 2000 m )
dugi tuneli ( 2000 L 4000 m )
izrazito dugi tuneli ( L 4000m )

Da bi se izbjeglo savlaivanje prirodnih prepreka, prilagoavanje nepovoljnom terenu ,veliki

uzduni nagibi, krivine,eksproprijacija zemljita, skratio put i vrijeme prevoza, umjesto
otvorenog voenja trase grade se tuneli.U razvoju putne mree uloga tunela raste i zbog
ekoloke zatite.
Tuneli su sastavni dijelovi cesta. Stoga saobraajni uvjeti u tunelima naelno trebaju
odgovarati onima za cestu. Tuneli su, meutim, posebne dionice ceste koje zahtijevaju velika
ulaganja u njihovu gradnju, odravanje i rad. Tuneli moraju ispunjavati posebne zahtjeve u
pogledu saobraajne i radne sigurnosti.
Tuneli predstavljaju posebne dijelove jedne saobraajnice i zahtjevaju visoke izdatke u
pogledu izgradnje,odravanja i korienja. Tuneli moraju da ispunjavaju posebne zahtjeve u
pogledu saobraajne sigurnosti i sigurnosti prilikom samog koritenja.
Tokom presudjivanja po pitanju kvaliteta odvijanja saobraaja, kao i ekonominosti, u
mnogim sluajevima se savetuje i zastupa miljenje da se kod vonje kroz tunele smanji
brzina u odnosu na brzinu vonje na otvorenim saobraajnicama. Po pravilu najvea
dozvoljena brzina vonje iznosi 80 km/h.

http://www.jpdcfbh.ba/ba/legislativa/smjernice_i_standardi/1-35%20Objekti%20u%20pokrivenim%20usjecima%20i%20galerije.pdf
2
http://www2.geof.unizg.hr/~zkapovic/load/tuneli.pdf

Slika: tunel u fazi izgradnje

ODVIJANJE SAOBRAAJA U TUNELIMA

Tunel mora da udovolji osnovnim funkcionalnim preduslovima, npr. da omogui odreen
kvantitet saobraaja, da proe kroz njega uz odreenu brzinu potujui sva pravila koja se
odnose na drumsko bezbjednost
Vonja tunelom razlikuje se od vonje na otvorenoj cesti, ima svoje zakonitosti i zadanu
dinamiku vonje (zabranjena je vonja unatrag, okretanje ili polukruno okretanje,
zaustavljanje ili parkiranje na saobraajnim trakama, obavezna vonja s kratkim svjetlima,
problem adaptacije oka na razinu osvjetljenja tunela pri ulasku ili izlasku, odravanje
propisanog razmaka od vozila ispred, strogo pridravanje propisane brzine vonje koja je u
pravilu nia od ogranienja brzine za cestu kojom se vozi).

Slika. Ulaz u tunel

U tunelima nema snijega,leda,bonog vjetra,akvaplaninga3,ali su zato prisutni drugi za
sigurnost saobraaja nepovoljni faktori:
oteano opaanje (adaptacija oka)
oteana orjentacija i voenje vozila
manja preglednost
smanjena vidljivost zbog izduvnih gasova zbog motora
kvar vozila u tunelu moe se pretvoriti u tesku saobraajnu nezgodu
poveana buka(za oko 10 dB)
emocionalne smetnje (posebno kod vozaa koji pate od fobija u ovakvom prostoru).

Akvaplaning (hidroplaning) je pojava koja se dogaa kada vozilo svojom teinom ne moe da istisne vodu
na putu ispod gume. Tanak sloj vode koji ostaje izmeu gume i podloge uzrokuje klizanje vozila

Tehnika oprema cestovnog tunela slui tome da se vozau pri normalnom odvijanju
saobraaja osigura siguran prolaz koji je usporediv s onim u normalnoj cestovnoj mrei, te da
se kod smetnji u najveoj moguoj mjeri iskljui, odnosno svede na najmanju mjeru
ugroavanje osoba. Da bi takve zadatke mogli trajno ispunjavati, elementi tehnike opreme s
jedne strane moraju biti tako ureeni da informacije vode ka usklaenom ponaanju meu
korisnicima tunela, a s druge strane moraju biti robusni, sigurni i jednostavni za odravanje.
Sudioniku u saobraaju se u itavom podruju tunela mora dati najmanje jednak osjeaj
sigurnosti kao i na nastavnim dijelovima otvorenoga pravca, u suprotnom se moe oekivati
da e uslijed toga iznenada doi do usporavanja saobraaja i do izazivanja opasnih situacija.
U tunelima su mogue slijedee posebne situacije:
* kvar na ventilaciji,
* poplava,
* odravanje / ienje,
* previsoko vozilo i teret,
* preveliko saobraajno optereenje,
* kvar na rasvjeti,
* poar,
* vozilo koje je ostalo u kvaru na kolovozu,
* nesrea.
U tunelima u kojima postoji samo po jedna saobraajna traka za svaki smjer vonje, najstroe
je zabranjeno preticanje.
U dvosmjernim tunelima sa tri saobraajne trake (2+1), preticanje je dozvoljeno samo za onaj
smjer u kojem postoje dvije usporedne saobraajne trake.
U tunelima koji imaju dvije cijevi, svaka za svoj smjer, sa po dvije ili vie saobraajnih traka
u pravilu je preticanje dozvoljeno, ukoliko saobraajnim znakovima nije drugaije odreeno.
U naelu valja potovati slijedee zahtjeve:
1. U sluaju normalnog odvijanja saobraaja, treba odrati sigurnost i uinkovitost
saobraajnog toka primjenom mjera stabilizacije toka saobraaja.
2. U sluaju planiranih zastoja npr. zbog radova na odravanju, saobraajni tok treba
osigurati jasnim voenjem.
3. U sluaju neplaniranih smetnji npr. zbog nezgode, kvara na vozilu, poara, treba brzo
osigurati mjesto smetnje, saobraaj treba pripremiti na smetnju ili preusmjeriti, te smetnju
ukloniti.
4. Ako se oekuju esti zastoji, potrebno je provjeriti primjenu sistema za utjecanje na
saobraaj za itavu dionicu.

POSTUPCI U SLUAJU OPASNOSTI U TUNELU

Kako postupiti u sluaju zastoja u tunelu?
Ako vozite prema tunelu u kojemu se dogodio zastoj saobraajnim e vam svjetlom na
semaforu biti zabranjen ulazak. To je dakako najsretnija varijanta. Naalost, zastoj vozila
moe se dogoditi u dugakom tunelu upravo kada njime vozite.

im ugledate kolonu zaustavljenih vozila ili kolonu koja se jako sporo kree ukljuite
sve pokazivae smjera, usporavanje prilagodite situaciji iza vaega vozila i udaljenosti
od kolone zaustavljenih vozila.
Odravajte sigurnosni razmak do zadnjeg zaustavljenog vozila (najmanje pet do est
metara to je duljina jednoga vozila), a ako se kolona polako pomie razmak
odravajte kao da vozite doputenom brzinom.
Ako kolona stoji, prije nego to stanete na zaelju, vozilo pomaknite to blie desnoj
strani tunela, kako biste u duljim ekanjima osigurali dovoljno prostora s vae lijeve
strane.
Iskljuite motor.
Sluajte poruke preko radija.
Slijedite upute od djelatnika koji obavljaju nadzor tunela i koji su zadueni za
sigurnost u njemu.
Ni u kojem sluaju ne izlazite iz vozila.

Kako postupiti u sluaju kvara vaega vozila u tunelu?

Ukoliko za vonje tunelom doe do kvara na vaem vozilu i prisiljeni ste prekinuti vonju,
uinite to tako da osigurate maksimalnu sigurnost.

Odmah ukljuite sve pokazivae smjera.

Dok vozilo nije potpuno stalo, usmjerite ga, po mogunosti, do ugibalita ili stanite
desno na saobraajnu traku za zaustavljanje vozila u nudi, a ukoliko nemate niti te
mogunosti to je mogue vie udesno. Tako ste osigurali eventualnu mogunost
prolaska vozila iza, a i mogunost prolaska interventnim vozilima.
Iskljuite motor, klju ostavite u kontakt bravi kako bi osobe iz slube pomoi mogle
pokretati vozilo (pazite - uzrujani uvijek moete zaboraviti gdje vam je klju, ukoliko
ga vadite iz kontakt brave).
Ostavite ukljuena pozicijska svjetla.
Vozilo napustite kroz desna vrata. Ako to nije mogue prije izlaenja obavite potrebne
provjere situacije iza i oko vaega vozila, pogledom u ogledala, okretom glave preko
desnoga ramena. Lijeva vrata otvarajte, iskljuivo, desnom rukom, jer je to garancija
okreta tijela i zahvaanja pogledom najveega prostora lijevo-iza.
Obucite reflektirajui prsluk.
Oznaite vozilo sigurnosnim trokutom na propisnoj udaljenosti.
Uinite sve to je u vaoj moi da ne doe do nalijetanja drugih vozila.
Uputite se prema SOS telefonu zatraiti pomo od tunelskog nadzornog centra. Ne
koristite svoj mobilni ureaj, jer mobilni ureaj ne pokazuje va poloaj u tunelu,
nadzornom osoblju. Ako u blizini nema SOS telefona zovite mobitelom 92 ili 112, ali
tada morate rei priblino tano gdje se nalazite (gledajte oznake na stjenkama tunela
koliko metara do jednog od izlaza). Pazite kako hodate tunelom. Koristite za hodanje
predvien prostor ili idite uz rub zida tunela. Korisno je baterijskom svjetiljkom
upozoravati na svoj poloaj.
Slijedite upute osoba iz nadzornog centra.
Pomo priekajte kod svoga automobila.

Kako postupiti u sluaju poara u tunelu?

Zapali li se vae vozilo, pokuajte se ako je to mogue s obziru na situaciju - izvesti iz tunela.
Ako to nije mogue, odmah ukljuite sve pokazivae smjera.

Odmah stanite vozilom to vie udesno, u ugibalite ili desno na saobraajnu traku za
zaustavljanje vozila u nudi. Tako omoguujete prilazak i prolazak vozilima
vatrogasaca i pomoi.
Iskljuite sva svjetla.
Iskljuite motor, i napustite vozilo.
Ostanite prisebni. Svaka sekunda vremena je dragocjena.
Ne paniarite i na taj nain bespotrebno gubite vrijeme.
Poar na vozilu gasite u poetnoj fazi prirunim aparatom za gaenje.
Ako nemate aparat za gaenje poara, uputite se prema oznaenom mjestu na kojem se
nalazi aparat za gaenje. Aparati za gaenje se u pravilu nalaze na mjestima gdje i SOS
telefon. Za svaku sigurnost, ako bi vatra izmakla kontroli, aktivirajte alarm i pozovite
pomo. Ukljuivanjem alarma automatski se aktiviraju kamere, ulaz u tunel se zatvara,
a brzina se u tunelu ograniuje.
Ako naputate vozilo i sami odlazite po aparat za gaenje, klju ostavite u kontakt
bravi kako bi vatrogasci i spasioci mogli pokretati vozilo.
Ako imate suputnika, bolje je ostati uz vatru i pokuati ju drati pod kontrolom, a
suputnika ili vozaa koji naie, poaljite po aparat za gaenje i po pomo, odnosno
ukljuivanje alarma.
Pazite kako hodate tunelom.
Slijedite upute osoba iz nadzornog centra.
Ako vatra izmakne kontroli, uputite se prema izlazu iz tunela ili izlazu za nudu.
Pomozite suputnicima i drugima da to prije napuste mjesto poara.
Spasite sebe i svoje putnike, jer vae vozilo je ve vjerojatno izgubljeno. Ako pak
naiete na zapaljeno vozilo ili poar u tunelu, ako je ikako mogue izvezite automobil
iz tunela. Ako to nije mogue, poduzmite potrebne sigurnosne mjere sa svojim
vozilom:
Prekinite vonju na dovoljno sigurnoj udaljenosti od poara kako biste to manje
ugrozili svoje vozilo.
Neka je to po mogunosti u ugibalitu ili stanite desno na saobraajnu traku za
zaustavljanje vozila u nudi ili to je mogue vie udesno. Tako ste osigurali
mogunost prilaska i prolaska vozilima vatrogasaca i pomoi.
Iskljuite svjetla, ukljuite samo pozicijska, ugasite motor, klju ostavite u kontakt
bravi i brzo napustite automobil.
U takvoj situaciji vani su ivoti ljudi. Pomozite i drugima, ako je to ikako mogue.
Budite prisebni. Ne dajte mjesta panici.
Pozovite pomo SOS telefonom. Ukoliko to nije mogue koristite mobitel.
Ako su dim ili vatra u tunelu, maknite se od vatre i poite to bre prema izlazu za
nudu ili ka izlazu iz tunela.
Hodajte uzdu zida tunela. Pazite na dolazea interventna vozila, vatrogasce ili druga
vozila.
Vodite se svjetlima za nudu ili crtom na zidu tunela.

OPREMA TUNELA
Svaki tunel je po definiciji vrlo opasno podruje, te je stoga neophodno postaviti odgovarajui
sistem nadzora i upravljanja u tunelima da bi se izbjegle incidentne situacije, odnosno
smanjile posljedice incidenata. Oprema tunela treba da odgovara klasi tunela koja zavisi od
duine tunela,obima saobraaja u njemu.
Oprema tunela je skup ureaja,sredstava i graevinskih objekata koji obezbjeuju racionalno i
sigurno koritenje puta adekvatno njegovim funkcionalnim karatkteristikama.4
Minimalna oprema tunela, sistemima za utjecanje na saobraaj mora zajamiti slijedee:
- sprjeavanje nezgoda (prilikom graevinskih radova ili radova na odravanju),
- sprjeavanje posljedine nezgode,
- olakavanje mogunosti pristupa spasilakih slubi u sluaju nezgode.
Savremeni tuneli prije svega na autocestama, uglavnom su opremljeni sofisticiranom
opremom koja osigurava najviu razinu sigurnosti pri vonji i prolasku kroz tunel.
Iako saobraajne nesree u tunelima na sreu nisu este, ne bez razloga najopremljeniji su oni
centri koji prate sigurnost i odvijanje saobraaja u tunelima iji djelatnici zaustavljanjem
saobraajnog toka u samo "nekoliko sekundi" nakon nesree mogu sprijeiti naknadne nalete
automobila ili poar.
Mjere sigurnosti koje treba primjeniti u tunelu temeljit e se na sistematinom razmatranju
svih aspekata koji ine infrastruktura, rad, korisnici i vozila.
Sljedei parametri e se uzeti u obzir:

duin tunela
broj tunelskih cijevi
broj saobraajnih traka
geometrija poprenog presjeka
vertikalna i horizontalna dispozicija
vrsta gradnje
jednosmjerni ili dvosmjerni saobraaj
saobraajno optereenje po tunelskoj cijevi (ukljuujui i vremensku raspodjelu)
rizik zaguenja saobraaja (dnevni ili sezonski)
vrijeme pristupa za hitne slube
prisutnost i procenat tekih teretnih vozila
prisutnost, procenat i vrsta prijevoza opasnih tereta
znaajke pristupnih cesta
irina voznih traka
razmatranje brzine
geografsko i meteoroloko okruje.

Inid G.M.:Bezbjednost drumskog saobradaja,Novi Sad,2001.

Potrebna oprema u tunelu se klasifikuje prema vrsti i opsegu na:

minimalna oprema,
osnovna oprema,
proirena oprema.
A. Minimalnu opremu treba predvidjeti za sve tunele, ona obuhvaa opremu statinim
znakovima kao to su:

ogranienje brzine,
zabrana preticanja,
kraj zabrana na dionici,
piktogram (ukljuiti/iskljuiti svjetla).
Znak za tunel kao i dodatno za zatvaranje tunela u sluaju potrebe, minimalna oprema
se sastoji iz

- znak sa dva polja sa naizmeninom promjenom svijetla crveno/uto na ulazu

- znak za naizmenini saobraaj za tumaenje situacije zastoja.
U unutranjosti tunela se po pravilu ne postavljaju nikakvi saobraajni znaci.
B. Osnovnu opremu treba predvidjeti u tunelima do 2000 m duljine ili kod saobraajnog
optereenja izmeu 7500 i 15000 vozila na dan po saobraajnoj traci.
Ona se sastoji od multifunkcionalnih saobraajnih znakova, uz pomo kojih se, u sluaju
smetnji, moe reducirati brzina, ili, po potrebi, dati razliita upozorenja (opi znakovi
upozorenja, piktogrami koji ukazuju na zastoj ili upozorenja na zatvaranje tunela).
Kod dugih tunela, multifunkcionalne saobraajne znakove valja ponavljati u razmacima od
600 do 800 m.
C. Proirena oprema moe sadravati:

prikazivanje ploa za preusmjeravanje saobraajnog toka i oznaavanje saobraajne

trake,
signalizaciju saobraajne trake,
sistema za voenje i zaustavljanje u podrujima preusmjeravanja.

Proirena oprema moe biti potrebna i na temelju lokalnih posebnosti kao to je:

utjecanje na saobraajni tok du itave dionice,

krianja u blizini ulaza u tunel koja su regulirana svjetlosnim signalima,
posebni uvjeti u saobraaju,
posebni uvjeti trase.

Podjela opreme u tunelima

Saobraajna oprema u tunelima moe se podijeliti na :
SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA TUNELA:
a) vertikalna signalizacija,
b) horizontalna signalizacija,
c) promjenjiva signalizacija,
d) saobraajna svjetla,
e) oprema za oznaavanje ruba kolovoza,
INFORMACIJSKI SISTEMI I UREAJI U TUNELIMA:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)
n)
o)

sistemi za opskrbu elektrinom energijom

sistemi za ventilaciju
sistem za kontrolu kvalitete zraka
sistemi za detekciju poara
daljinske stanice ugraene u tunelske nie,
brojai saobraaja,
sistem za video nadzor i automatsku video detekciju
sistem za poziv u nudi
sistem hidrantske mree
sistem razglasa
sustavi rasvjete tunela,
softverski paketi (rjeenja) za centre za daljinski nadzor i upravljanje tunelima,
sistem radiodifuzije
komunikacijski sistemi za prenos podataka,
TPS sistemi

Prethodno navedeni sistemi se mogu podijeliti u 2 funkcionalna sloja :

oprema i kontrolni ureaja koji se nalaze u tunelu

centar za odravanje i kontrolu saobraaja (COKP).

Pod osnovnom sigurnosnom opremom u tunelima podrazumjeva se:

sistem za provjetravanje tunela

osvjetljenje
video nadzor
izlazi u sluaju nude
zaustavni kolovoz
sigurnosne kabine
tehnologija koja omoguuje praenje vijesti putem radio frekvencije.

Slika osnovna sigurnosna oprema tunela

Slika 5.2.:Izgled tunela sa sigurnosnom opremom

Ureaji za provjetravanje i ubacivanje svjeega zraka osiguravaju normalne uvjete za
odvijanje saobraaja. Ulazna i izlazna rasvjeta tunela, najintenzivnija je na ulasku u cijev
tunela, a postupno se smanjuje do zadane razine u tunelu, odnosno postupno se pojaava na
izlasku iz tunela gdje je najintenzivnija. Na taj se nain pomae adaptaciji vida na tamu pri
ulasku u tunel i svjetlo na izlasku iz tunela.

Slika unutrasnjost tunela

SIGNALIZACIJA U TUNELIMA
ZNAKOVI
Signalizacija u tunelima u uobiajnim uslovima odvijanja saobraaja sastoji se od znakova
koji reguliu odreene parametre kao to su napr. brzina, razmak izmeu vozila, poziciju SOS
punktova i slino.
Ono to je karakteristino za vanredne situacije (poar, sudar vozila i slino) jeste automatska
aktivacija tzv. promjenjivih saobraajnih znakova (VMS) koji su smjeteni na stropu tunela i
koji ukazuju putnicima na potrebne korake koje trebaju uiniti kako bi se nali na sigurnom.
To su npr. znakovi:

Accident,
Stop and wait,
Fire hazard,
Go to the shelter.

Slika 5.4.:Primjeri znakova u tunelima

Vertikalna signalizacija
Vertikalnu signalizaciju u tunelima ine:

znakovi opasnosti,
znakovi izriitih naredbi i
znakovi obavijesti.

Znakovi opasnosti se postavljaju u tunelima i galerijama, duina stranice istostraninog

trokuta iznosi 60 cm.

Slika primjer opasnosti u tunelu (blizina tunela)

Slika 5.6.: Primjeri znakova izriitih naredbi u tunelima

Znakovi obavijesti se postavljaju u tunelima i galerijama dimenzije prenika kruga znaka O60
cm, kvadrat 60 cm i pravokutnik dimenzija 60x90 cm.
Mogua je primjena sljedeih znakova :

Slika 5.7. : Primjeri znakova obavjesti u tunelima

slika 5.8. :Izlazi u sluaju opasnosti

Horizontalna signalizacija u tunelima
U horizontalnu signalizaciju u tunelima spadaju:
a) Uzdune oznake na kolovozu
Unutar tunela strogo je zabranjeno preticanje motornih vozila (osim u sluajevima tunela sa
dvije saobraajne trake kojima se saobraaj odvija u istom smjeru). Stoga, u tunelima i
prilazima tunela se upotrebljava dvostruka puna razdjela linija i to u duini od najmanje
200m.

Slika uzdune oznake na kolovozu

Takoe, mogua je upotreba i katadioptera (delineatora) ugraenih u sredinju razdjelnu punu
liniju kako bi se naglasila, odnosno poveala sigurnost uesnika saobraaja u tunelu. U
tunelima se upotrebljavaju pune ivine linije.

b) Ostale oznake na kolovozu

Mogua je upotreba strelica za oznaavanje smjera kretanja motornog vozila unutar tunela.

Slika strelice za oznaavanje smjera kretanja vozila u tunelu

c) Evakuacijska linija
Evakuacijska linija na oblozi tunela oznaava se cijelom duinom tunela sa strane na kojoj se
nalaze ulazi u pjeake prolaze i prolaze za vozila, linijom irine 50 cm u crvenoj boji.
Evakuacijska linija na oblozi tunela izvodi se tako da je donja ivica linije na visini od 90 cm
od nivoa pjeakog hodnika.

Slika evakuacijska linija tunela

Slika evakuacijska rasvjeta tunela

d) Oprema za oznaavanje ruba kolovoza u tunelu

U opremu za oznaavanje ivice kolovoza u tunelu spadaju :
1. smjerokazne oznake (markeri) za tunele i galerije - oznaavaju ivicu kolovoza u
tunelu, odnosno u galeriji i izvode se u tehnologiji svijetleih dioda (LED) i moraju
imati stalan izvor napajanja.

Slika smjerokazne oznake

Smjerokazne oznake za tunele u smjeru vonje su na desnoj strani crvene boje, a na lijevoj
strani ceste bijele boje. Na kolovozu sa jednosmjernim saobraajem reflektirajua oznaka u
smjeru vonje sa desne strane je crveno-bijele izvedbe, a sa lijeve strane u obostrano crvenoj
izvedbi za sluaj preusmjeravanja saobraaja i koritenja kolovoza za dvosmjerni saobraaj.
U tunelima i galerijama smjerokazne oznake ili markeri u tehnologiji svjetleih dioda (LED),
postavljaju se na razmaku 25 m kada je tunel ili galerija u pravcu, odnosno na razmaku 15 m
u zavoju i na prvih 100 m tunela i galerije.
2. reflektirajue oznake oznaavaju ivicu kolovoza i postavljaju se na objekte na
mjestima gdje nije mogue postaviti smjerokazne stupie, a iji oblik, veliina i boja
ovise o mjestu postavljanja (na zatitnu odbojnu ograde, na bonim stranicama tunela,
na potpornom zidu). Povrina reflektirajue oznake mora biti izraena u klasi III
retrorefleksije.

Slika reflektirajue oznake

3. smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje saobraajnih tokovau tunelima.

Smjerokazne oznake (markeri) za razdvajanje saobraajnih tokova u tunelima i
galerijama postavljaju se na razmaku od 6 m kad je saobraaj u tunelu dvosmjeran,
odnosno na razmaku od 12 m kada je saobraaj jednosmjeran . Elementi konstrukcije
opreme autocesta i drugih predmeta koji oznaavaju stalne prepreke unutar mjera
saobraajnih profila obiljeavaju se crveno-bijelom, a slobodnog profila crnobijelom
oznakom.

Slika smjerokazne oznake

Slika obiljezavanje ulaza u tunel

Promjenjiva saobraajna signalizacija u tunelima

Upotreba promjenjivih saobraajnih znakova u tunelima i galerijama ili neposredno prije njih
je pogodna stoga to prua mogunost prikazivanja razliitih znakova zavisno o stanju i
okolnostima prije i/ili u tunelu(galeriji). Najei saobraajni znakovi koji se upotrebljavaju
kao tunelska promjenjiva signalizacija (neposredno prije ili poslije tunela, galerije) su znakovi
koji su direktno vezani uz :

Ogranienja brzine na odreenom dijelu prije ili poslije, unutar tunela, galerije.
Znakovi opasnosti, obavijesti i izriitih naredbi vezani uz stvarne vremenske i
saobraajne uslove prije/poslije ili unutar tunela: kolona vozila, magla,vjetar, poledica
i snijeg.

Saobraajna svjetla svjetlosni znakovi za upravljanje saobraajem u tunelima

Najea je upotreba sljedeih saobraajnih svjetala u tunelima:

Prekriene crte crvene boje oznaavaju zabranu toka saobraaja du saobraajne

trake iznad koje se znak nalazi.

slika zabrana saobracajnog toka

Zelena strelica vrhom okrenutim prema dole oznaava slobodni tok saobraaja du
saobraajne trake iznad koje se znak nalazi.

slika slobodnog saobraajnog toka

Takoe, esta je upotreba saobraajnog svjetla ute boje u stanju treptanja kao upozorenje
uesnicima u saobraaju na mogue opasnosti u tunelu ili semaforsko trobojno svjetlo.

slika 5.19. :Primjena semafora u tunelima

Sistem za ogranienje brzine i odravanje rastojanja izmeu vozila u

tunelima
U cilju to pomaganja u odravanju minimalnog rastojanja izmeu susjednih vozila utunelu
na bonim stranama su postavljene vizualne take, LED (light-emitting diode) svjetlo plave
boje koje ukazuju vozilima da se nalaze na ispravnoj udaljenosti od susjednih vozila. Ukoliko
se neko od vozila priblii susjednom na manju udaljenost od 150 m ova svjetla postaju crvena
ime se alarmiraju vozai da poveaju svoje rastojanje od drugih vozila. Prikaz signalizacije
za odravanje propisane udaljenosti izmeu vozila dat je na. Vizualne toke su postavljene
du cijelog tunela na meusobnoj udaljenosti od 75 m.
U cilju to pomaganja u odravanju minimalnog rastojanja izmeu susjednih vozila u tunelu
na bonim stranama su postavljene vizualne take, LED (light-emitting diode) svjetlo plave
boje koje ukazuju vozilima da se nalaze na ispravnoj udaljenosti od susjednih vozila. Ukoliko
se neko od vozila priblii susjednom na manju udaljenost od 150 m ova svjetla postaju crvena
ime se alarmiraju vozai da poveaju svoje rastojanje od drugih vozila. Prikaz signalizacije
za odravanje propisane udaljenosti izmeu vozila dat je na slici 19. Vizualne toke su
postavljene du cijelog tunela na meusobnoj udaljenosti od 75 m.

Signalizacija za odravanje propisanje udaljenosti

Sistem video nadzora- automatsko otkrivanje saobraajnih nezgoda

U tunelima duine 400 m, tunelima veeg radnog efekta vozila (s obzirom na njegova vozna
svojstva) ( 4000 teretnih vozila km/cevi i dan) neophodni su sistemi za nadzor tunelskog
prostora, koji se planiraju u odnosu na objekat5.
U tu svrhu se u unutranjosti tunela instaliraju bono pored ili iznad kolovoza u razmacima od
75 do 150 m kamere koje su uvrene a na ulazu ponajpre okretljive. Video nadzor se izvodi
neprekidno.
Video snimci se prenose na monitore u mjestu za nadzor koje je stalno zauzeto (24h). Vie
kamera moe po izboru da bude ukljueno na jedan monitor.
Osnovna svrha inteligentnih video sistema (sistemaa televizije zatvorenog kruga) na cestama
je trenutno otkrivanje incidentnih situacija na cesti.
Dosadanji sistemi nadzora u tunelu bili su bazirani uglavnom na funkciji praenja saobraaja,
pri emu je sistem omoguavao:

neprekidan prijenos slike sa svih dijelova tunela i njegovih prilaza i

privremenu pohranu video zapisa s mogunou pregledavanja i trajne pohrane,

dok sada oni imaju i dodatne, naprednije funkcije:

automatskog otkrivanja incidenata te

proslijeivanja alarmnih poruka sistemu daljinskog voenja saobraaja.

Slika video nadzor u tunelu

RABT, Richtlinien fr die Ausstattung und den Betrieb von Straentunneln, Bundesministerium fr Verkehr,
2006.

Novi video sistem praenja i automatskog otkrivanja saobraajnih nezgoda (eng.: Automatic
Incident Detection AID) obuhvaa cjelokupnu opremu sistema, kako u tunelu tako i u
centru.

Slika ema kretanja informacija od kamera

Incidenti koje AID sustav detektira i za koje proslijeuje alarmne signale su6:

dim u tunelu
zaustavljeno vozilo u tunelu
prepreke na kolovozu (pjeak, ispali teret...)
neoekivano male brzine kretanja vozila
vonja u suprotnom smjeru (pretjecanje)
rasuti teret.

Sistem se temelji na fiksnim kamerama u tunelu iji se signal spaja na procesorske kartice s
implementiranim algoritmima za analizu video signala, te kamerama s mogunou rotacije i
zooma na portalnim povrinama tunela.
Instalira se potreban broj kamera od kojih su neke s rotacijom i zoomom te neke s video
strojnom detekcijom i nekoliko kamera u okretnicama tunela. Vidna polja susjednih kamera
na kojima se vri automatska detekcija incidenta se preklapaju, ime se iskljuuje mogunost
tzv. "mrtvih zona" odnosno podruja u kojima nije mogue vriti detekciju.
Prilikom detekcije incidentne situacije sistem automatski alje alarmni signal s kamere koja
vizualno pokriva prostor u kojem je nastao incident prema sistemu daljinskog voenja
saobraaja.
Nakon obrade primljenog signala SDV vraa alarm na matricu, koja na osnovu primljenog
alarma proslijeuje video signal kamere na predvien monitor, te time omoguuje operateru
da pravodobno i korektno reagira na nastalu incidentnu situaciju.7
Video sistem praenja i sistem za automatsko otkrivanje saobraajnih nezgoda (kao to su
zaustavljena vozila) i/ili poara moraju se postaviti u svim tunelima s kontrolnim centrom.8
6

http://www.bina-istra.com/Default.aspx?sid=1794
http://www.bina-istra.com/Default.aspx?sid=1794
8
DIREKTIVA 2004/54/EC o minimalnim uvjetima sigurnosti saobradaja u tunelima na transevropskoj
cestovnoj mrei(taka 2.14.1.)
7

Centar za upravljanje tunelom

U svim tunelima duine vee od 3 000 m sa saobraajnim optereenjem veim od 2 000
vozila po saobraajnoj traci mora se predvidjeti centar za upravljanje.
U centru upravljanja tunelom nadzire se i upravlja cjelokupnim saobraajem vozila, a svako
zaustavljanje vozila, otvaranje vrata na vozilu, pristup poarnim aparatima ili bilo koja druga
situacija koja je razliita od normalnog saobraaja vozila, automatski se dojavljuje i alarmira
operatere u centru.
U centru upravljanja takoer se kontinuirano nadzire i regulira ventilacija u tunelu zagaenje
estica zraka ugljinim monoksidom, brzina zraka u tunelu, vidljivost, tlak zraka na ulazu i
izlazu iz tunela, temperatura zraka i temperatura asfalta.
Rasvjeta u tunelu stalno se prilagoava dnevnom svjetlu radi bolje prilagodbe oka vozaa na
smanjenu svjetlost u tunelu.
Na ugibalitima za zaustavljanje u nudi postavljeni su infracrveni senzori prisutnosti vozila
tako da je svako vozilo koje se zaustavi na ugibalitu automatski evidentirano u centru
upravljanja tunelom. Ugibalita su takoer pod video nadzorom.
U izvanrednim situacijama u tunelu na frekvencijama odreenih radio postaja mogu se uti
posebna upozorenja operatera iz centra za nadzor i upravljanje tunelom.

Slika centar za nadzor i upravljanje tunelom

Softstop- sistem kontrole saobraaja u tunelima

Kompanija Laservision je uspjeno razvila i instalirala znaajno napredan sistem sigurnosnog
upozorenja koji je rijeio problem upornog ignoriranja konvencionalnih znakova za
zaustavljanje od strane vozaa. Sistem Laservision-a stvara iluziju vrste povrine koja
trenutno blokira obje kolovozne trake to onemoguuje da se znak za zaustavljanje proe a da
se ne uoi.

Slika softstop
Oigledno je da su sljedei ciljevi izvorni za Softstop rjeenje:

sigurnost (prevencija ulaska vozila u opasno okruenje)

zatita infrastrukture.

Faze istraivanja i razvoja Softstop rjeenja ukljuuju sljedee elemente:

kljuni nivo pritiska koji e se suprostaviti izoblienju od strane strujanja vjetra kroz
tunel
tehnika brzoga pokretanja u vremenu kraem od tri sekunde
presudna debljina zaslona na uinkovitu projekciju izbjegavajui greke u smislu
izoblienja
brz odgovor projekcije suprostavljajui se mutnoj povrini i dobu dana kada se koristi
povezivanje sa drugim sigurnosnim ureajima
praenje kljunih podataka iz podruja od interesa na monitoru.

Sistem rasvjete tunela

Tuneli su uopteno uzevi opremljeni vjetakim osvijetljenjem.Tunel treba biti osvijetljen :
tijekom graenja,
tijekom eksploatacije.
Cestovna rasvjeta tunela obuhvaa tunelsku cijev i prilazne odnosno odlazne zone. Tunelska
cijev moe biti razreda rasvjete A1 do C3, ovisno o iluminaciji prilazne zone tunela, brzini i
gustoi saobraaja.
Rasvjeta tunela izvodi se prema projektu koji mora biti izranen za svaki tunel
posebice.Rasvjeta tunela mora omoguciti jednoliki prijelaz od dnevne svjetlosti na svjetlost u
tunelu. Nona rasvjeta u tunelu mora omoguiti blai prijelaz pri izlasku iz tunela na
neosvijetljeni dio ceste.

Slika zona adaptacije

Tunelska rasvjeta mora da se planira prema sektorima uzdu tunela tako, da je prikladna za
prilagodbu oiju vozaa na promjene u intenzitetu svijetla od dnevnoga svjetla na ulazu u
tunel, do tame u unutranjosti tunela (slika 6.7.). Za tunele sa dvosmjernim saobraajem
potrebno je u obzir uzeti prelaze u intenzitetu svjetlosti ulaz u tunel na oba portala. Za
svaki pojedinani tunel potrebno je izraunati potrebnu osvjetljenost u skladu sa preporukama
CIE (CIE franc. Commission internationale de l'clairage, Meunarodna komisija za
rasvjetu).
Kao osnovne ciljeve tunelske rasvjete podrazumjevamo 9:
PRIMARNI CILJ : Omoguiti siguran i pouzdan ulaz, prolazak i izlaz iz tunela
SEKUNDARNI CILJ : Omoguiti primarni cilj bez obzira na koliinu saobraaja u
tunelu.

http://www.prometna-signalizacija.com/oprema-ceste/tunelska-rasvjeta/#

Zone tunelske rasvjete

Pri planiranju tunelske rasvjete treba usmjeriti panju na 5 kljunih zona rasvjete (slika 6.8.)
unutar tunela 10:
a)
b)
c)
d)
e)

pristupna zona (Acces Zone)

ulazna zona (Treshold Zone)
tranzicijska zona (Transition Zone)
unutarnja zona (Interior Zone)
izlazna zone (Exit zone)

Slika zone tunelske rasvjete

a) PRISTUPNA ZONA (Acces Zone)
Pristupna zona predstavlja dio cestovne saobraajnice prije samoga ulaza u tunel.
Iz poloaja pristupne zone, voza mora biti u stanju i mogunosti vidjeti dio unutranjosti
tunela i primjetiti potencijalne prepreke,opasnosti te nastaviti vonju ka tunelu bez reduciranja
brzine kretanja.
b) ULAZNA ZONA (Treshold zone)
Ulazna zona je najkritinija s obzirom na rasvjetu, jer zahtjeva najvei njen nivo tako da
se sprijee pojave sjena i efekata crne rupe kod vozaa koji prilazi tunelu.
Omjer osvjetljenja ulazne zone i prilaznog podruja tunelu zavisi od zaustavnog puta i
rasvjete u prilaznom podruju.
c) TRANZICIJSKA ZONA (Transition zone)
U prijelaznoj zoni nivo osvjetljenja postepeno se smanjuje izmenu ulazne zone i
unutranjosti tunela. Duina prijelazne zone zavisi od brzine vozila i vremenu koje je
potrebno da se vozaevo oko prilagodi promjeni u osvjetljenju izmenu vanjskog podruja i
unutranjosti tunela.
d) UNUTARNJA ZONA (Interior zone)
Unutarnja zona je prostor izmenu tranzicijske i izlazne zone, a ujedno je i najdua sekcija
tunela.
e) IZLAZNA ZONA (Exit zone)
Izlazna zona je dio tunela izmenu unutarnje zone i zavretka tunela (natkriveni dio). Tijekom
dana u ovoj je zoni vidljivost vozaa koji se pribliava izlasku iz tunela direktno povezana s
razinom bljetavila na izlazu tunela.
10

http://www.prometna-signalizacija.com/oprema-ceste/tunelska-rasvjeta/#

Sistem ventilacije tunela

Osnovna zadaa ventilacije tunela je razrenivanje otrovnih plinova ispod maksimalno
dozvoljenih koncentracija. U cestovnom saobraaju prevladavaju vozila sa benzinskim
motorima, pa je dominantni otrovni plin ugljini monoksid CO. Dizelski motori isputaju vie
ai, pa se zahtjeva intenzivnije zraenje uslijed smanjene vidljivosti.
Ventilacija tunela mora da se dimenzionie za sve tunele tako da se u tunelu obezbijede
propisani nivoi zaganenosti ugljen monoksidom (CO), azotnim monoksidom (NO),
aldehidima i ostalim nezapaljivim hidrokarbonatima (CH), te zadovoljavajua vidljivost.
Tunel se provjetrava:
tijekom granenja,
tijekom eksplatacije.
Tijekom eksploatacije ventilacija tunela moe biti:
prirodna,
izazvana saobraajem
umjetna ( izazvana primjenom ventilatora).
Prirodna ventilacija ne zahtjeva nikakve ventilaciono-tehnike uredjaje. Ovisno o
geografskom poloaju tunela pritisak i temperatura zraka znatno se razlikuju na portalima
tunela. Na temperaturu zraka na portalima tunela moe uticati zagrijavanje sunca to potie
visinsko strujanje zraka i promjene pritiska. Temperatura tunelskog zraka razlikuje se od
atmosferskog zraka, pa kod tunela pod nagibom stvara znatne razlike pritisaka i strujanje
zraka (efekt dimnjaka).
Utjecajni faktori:
meteoroloki uvjeti( temeperatura zraka na poratlima; razlika pritiska zraka na portalima;
vjetar i dr.),
nadmosrska visina,
konfiguracija terena,
intenzitet saobraaja.
Ventilacija izazvans saobraajem, kretanjem vozila kroz tunel, (efekt klipa) dovodi do
stvaranja razlike pritisaka, ako se brzina vozila razlikuje od brzine zraka.

Slika prirodna ventilacija

Obzirom na smjer strujanja zraka u tunelu razlikujemo:

- uzdunu ili longitudinalnu ventilaciju
- poluprenu ventilaciju
- poprenu ili transverzalnu ventilaciju
Uzduna ventilacija je sistem kod koga se zrak utiskuje ili isisava iz tunela na ogranienom
broju taaka te tako nastaje uzduni protok zraka kroz tunel.
Ona slui u standardnom pogonu za razredjivanje otpadnih gasova iz automobila i moe da
bude postavljena za rasterivanje dima u sluaju poara.
Poluprena ventilacija - jednolika raspodjela zraka odnosno zaganivaa uzdu tunela glavna
je karakteristika polupoprenog sistema ventilacije.
Svjei zrak dovodi(ubacuje) se u tunel(saobraajni prostor),a zagaeni zrak se izbacuje
djelovanjem saobraaja kroz tunelsku cijev ili obratno.
Poprena ili transverzalna ventilacija - Svjei zrak dovodi se u tunel posebnim kanalima.
Zagaeni zrak se iz tunela isisava i posebnim kanlima odvodi iz tunela. Svjei zrak dovodi se
vjetrenim kanalima smjetenim pri podu boka tunela a odvodi kanalima smjetenim u stropu
tunela. Sistem je pogodan za due tunele, koji se dijele u vie zasebnih vjetrenih cjelina
(jedinica). Jednolika raspodjela zraka odnosno zaganivaa uzdu tunela glavna je
karakteristika poprenog sistema.

Nadzorno komunikacijski sistem

Sistem radio difuzije u tunelu
Tuneli se opremaju posebnim sistemima radiodifuzije,koji osiguravaju kvalitetan
prijenos radio signala unutar tunela, kao i vezu s vanjskim sistemima.
Na prostiranje signala u tunelu utjee velik broj parametara, od kojih su najutjecajniji prirodni
parametri samog tunela (dimenzije i oblik tunelske cijevi, te materijal od kojeg je tunel
nainjen), te saobraajni parametri (gustoa saobraaja i vrsta vozila) i atmosferski parametri
(vlanost i koncentracija plinova u tunelu).
Tunelski radio sistem omoguava slubama sigurnosti nesmetanu komunikaciju iz tunela
prema van i obratno, kao i meusobnu komunikaciju unutar tunela, za svaku slubu na
posebnoj radio frekvenciji. Prednost takve vrste radiokomunikacija je u njihovoj neovisnosti o
javnim komunikacijama, to je vrlo vano u sluaju nezgoda u tunelu, kada u javnim
mreama uglavnom done do zaguenja saobraaja.
Radio sistem se sastoji od slijedeih dijelova:
centralna RF (Radio frekventna) stanica
tunelske pojaivake podstanice
antenski sistem (antene i antenski kablovi)
kabelski sistem (zraei kabel, spojni koaksijalni kablovi, svjetlovodni kabal)

Slika pojednostavljen prikaz radio sistema

Sistem ozvuenja
Sistem ozvuenja slui kao svojevrsna nadopuna sistemu radiodifuzije, jer u sluaju zastoja ili
nezgode u tunelu, on obavjetava onaj dio korisnika koji toga asa ne sluaju radio program
koji se emitira u tunelu.
U sluaju nezgode u tunelu, operater moe putem posebne mikrofonske konzole ui u javni
radio program i obavijestiti putnike u tunelu. Menutim, u sluaju da netko od korisnika tunela
ne slua radio, nee biti mogue dati mu obavijesti putem radio prijemnika u vozilu. Osim
toga, postoji mogunost da je odreneni broj korisnika ve napustio vozilo u potrazi za
izlazom iz tunela. U takvim sluajevima, za obavjetavanje korisnika slui sistem ozvuenja
tunela.
Sastavni dijelovi sistema ozvuenja su:
razglasna centrala s terminalom za upravljanje
tunelske podcentrale s pojaalima snage
zvunici rasporeneni po tunelu.

TPS-Telefonsko pozivni sistem i SOS sistem

Zbog iznenadnih situacija opasnosti ili saobraajnih nezgoda u tunelu, potrebno je ugraditi
TPS sisteme unutar tunela.
Broj i lokacija TPS sistemaa unutar tunela odreneni su projektnom dokumentacijom.
Telefonski pozivni stupii se postavljaju s obje strane autoceste ili brze ceste, u tunelu i na
drugim objektima prema projektu.
SOS sistem treba da bude povezan sa komandnim centrom.

Slika

Obiljeavanje

mjesta

postavljanja

TPS-a

U tunelima duine preko 500 m ugranuju se TPS sistemi.

Stanice za hitne sluajeve(TPS sistemi) biti e smjetene blizu portala i unutar tunela, na
meusobnim udaljenostima koje kod novih tunela ne smiju biti vee od 1 500 m, a u
postojeim tunelima ne vee od 250 metara.
Stanice za hitne sluajeve mogu se sastojati od kutije na bonom zidu ili bolje udubine u
bonom zidu. One e biti opremljene najmanje telefonom za hitne sluajeve i dvama
vatrogasnim aparatima.
U tunelima koji su izgraeni tako da u konanoj izvedbi budu jednosmjerni, telefone treba
ugraditi na strani koja e na kraju biti desna.
Elemente TPS sustava ine:
telefonski pozivni stupii
telekomunikacijske veze (iani ili svjetlovodni tk kablovi)
centrala.

Upravljanje tunelom
Osnovni zahtjevi
Sistem upravljanja tunelom treba da je zamiljen tako da je mogue ostvariti optimalne
saobraajne uslove na dijelovima puta gdje se nalaze tuneli, uz zadane postojee i planirane
uslove na tim dijelovima.
Upravljanje tunelom treba da planira postupke koji se tiu:
Normalnih uslova rada;
Odravanja ili predvidljivih vanrednih situacija (npr. vanredni transport);
Nepredvieni vanredni dogaaji (nesree, vonja u suprotnom smjeru, zaustavljena
vozila);
Poar u tunelu;
a sve to u sljedee svrhe:
Bolja sigurnost saobraaja;
Poveani komfor i ekonominost prijevoza ljudi i dobara; i
Direktno smanjenje tetnog uticaja na okolinu.

Funkcije sistema upravljanja tunelom

Glavne funkcije sistema upravljanja tunelom, koje su i interaktivno povezane, jesu redom:
Sakupljanje podataka o saobraaju i okolini koji se tiu vanrednih doganaja ispred i unutar
tunela (saobraajne nesree, poari, rad na odravanju, kvalitet vazduha unutar tunela);
Upravljanje za vrijeme vanrednih doganaja;
Kontrola trenutanog stanja saobraaja ispred i unutar tunela koritenjem komunikacionih
naprava (trobojni semafori, jednobojni semafori bljeskalice, promjenjivi znakovi
obavjetenja o saobraaju CTIS, radio, SOS, video nadzor, zvuni sistem);
Upravljanje ventilacijom (ako postoji);
Upravljanje rasvjetom (danju, nou, u sluaju nude );
Upravljanje protokom saobraaja i informisanje korisnika drumske mree izvan i unutar
tunela.
upravljanje saobraajnom signalizacijom
upravljanje video sistemom
prikupljanje podataka o gustoi saobraaja
upravljanje energetskom opskrbom tunela (trafostanice, istemi za besprekidno napajanje)
Sistem e pruati kontrolu i upravljanje saobraajem kada:
* Saobraajne karatkeristike dosegnu kritine nivoe (unutar tunela ili u zoni gdje
se tunel nalazi);
Uslovi u okolini ugroavaju bezbjednost korisnika puta (slaba vidljjivost,
prevelika koncentracija CO);
* Kad se predvineni i nepredvineni doganaji pojave na putu (radovi na cesti,
saobraajne nesree,poari ).

Posebna panja treba da se posveti ulaznim i izlaznim zonama tunela:

Mjerne naprave za sakupljanje podataka o saobraaju (u stvarnom vremenu) trebaju dati:
podatke o broju (brojanje), podatke o brzini vozila, struktura saobraaja za svaku
saobraajnu traku;
Mjerne naprave za skupljanje podataka o okolini: prijavljivanje poara, mjerenje CO i
vidljivost, longitudinalna brzina vazduha u tunelskoj cijevi, informacije o vremenskim
uslovima izvan tunela, u mjeri u kojoj oni mogu da utiu na saobraajne uslove unutar
tunela.

Upravljanje saobraajnim tokom u tunelu

Sistem upravljanja saobraajem unutar tunela sastoji se od:
Znakova obavijesti o saobraaju;
Promjenjivih znakova obavijesti o saobraaju
Promjenjivih saobraajnih znakova
Kontrolnog sistema upravljanja CMS((engl. Content management system, sistem za
upravljanje sadrajem);
Mree za prijenos podataka;
Centra za upravljanje tunelom TMC(Traffic Message Channel,
Znakovi obavijesti o saobraaju trebaju imati prikaz sadraja, koji je prilagonen trenutnoj
situaciji na cesti; moraju i omoguavati upravljanje protokom saobraaja i informisati
korisnike ispred i unutar tunela.
Kontrolori kontrolnog sistema upravljanja treba da na odgovarajui nain obrade podatke
sakupljene pomou mjernih naprava za saobraaj i okolinu, da saobraaju sa ostalim
napravama u sistemu upravljanja, da upravljaju obavjesnim saobraajnim znakovima,
rasvjetom i ventilacijom.

TRAFIS Tunnel- Sistem za upravljanje tunelima

TRAFIS Tunnel (TRAFfic Intelligent System) je sistem za nadzor i upravljanje tunelima koji
obuhvata nekoliko proizvoda i odgovarajui softver:
Daljinske stanice TRAFIS RTU ugranene u tunelske nie
Brojae saobraaja TRAFIS TC 100
Automatsko upravljanje ventilacijom TRAFIS TMM, bazirano na matematikom
modelu tunela
SCADA programski paket TrafisView za centre daljinskog nadzora i upravljanja
tunelima
a) Daljinske stanice (TRAFIS RTU) su urenaji za prikupljanje podataka i daljinsko
upravljanje tunelom.Ugranuju se u nie u zidovima tunela i sadre svu opremu
potrebnu za komunikaciju sa centrom za nadzor i upravljanje tunelom. Stanice su
projektovane za trajan i pouzdan rad u svim uslovima koji u tunelu mogu nastupiti.
Glavne osobine daljinskih stanica:
prikupljanje podataka sa svih senzora u tunelu (meteoroloke stanice, senzori
vidljivosti i koncentracije CO, senzori poara, itd.)
upravljanje energetskom opskrbom tunela (trafostanice, sistemi za neprekidno
napajanje)
upravljanje rasvjetom u tunelu

upravljanje saobraajno-signalizacionom opremom (promjenjivi saobraajni znaci,

semafori)
veza sa video-sistemima za automatsku analizu saobraajnih situacija
veza sa centrom za nadzor i upravljanje tunelom
lokalna i daljinska dijagnostika
komunikacioni protokoli u skladu sa menunarodnim standardima IEC 870-5-101 i
IEC 870-5-104.
Softverski modul za automatsko upravljanje ventilacijom TRAFIS TMM
Automatski sistem upravljanja ventilacijom bazira se na matematikom modelu
tunela. Osnovni elemenat matematikog modela jest prediktivni regulator koji na
osnovu saobraajnih parametara - gustine saobraaja i udjela pojedinih kategorija
vozila predvina buduu koliinu emitiranih tetnih gasova.
Uz predvinenu i izmjerenu koliinu tetnih gasova, model uzima u obzir i podatke sa
meteorolokih stanica (pritisak i temperatura zraka, vjetar, prisutnost magle), kao i
stanje elektroenergetskog sistema tunela (trenutana potronja i raspored optereenja).
Upravljaki algoritam upravlja radom ventilatora kako bi se ispunili sigurnosni
saobraajni uslovi (dobra vidljivost, niska koncentracija CO) uz minimalan utroak
energije i smanjenje broja ukljuenja i iskljuenja ventilatora. Time se opet postie
uteda zbog njihovog dueg ivotnog vijeka i smanjenih trokova odravanja.
Programski paket TrafisView
TrafisView je integrisano reenje, SCADA (Supervision, Control and Data
Acquisition) za centre daljinskog nadzora i upravljanja tunelima. Radi se o
prilagonenoj verziji naeg standardnog SCADA-programa SmartView specifinim
zahtevima putnog saobraaja i tunela.
TrafisView ima web interfejs, ime se korisnicima omoguava pregled podataka o
saobraaju gde god postoji prikljuak na Internet. Za pregledavanje podataka dovoljni
su Internet pretraiva (web browser) instaliran na raunaru, laptopu ili PDA i LAN,
GSM, GPRS, dial-up modem ili bilo koja druga Internet veza.
Glavne osobine programskog paketa TrafisView:
komunikacija sa putnim saobraajnim stanicama i prikupljanje podataka o
saobraaju i meteorolokim uslovima
nadzor nad stanjem saobraajne signalizacije
runo i automatsko upravljanje saobraajnom signalizacijom
web korisniki interfejs (na korisnikom raunaru potreban je samo Internet
pretraiva)
Brojilo saobraaja TRAFIS TC 100
TRAFIS TC 100 je urenaj za mjerenje, analizu i distribuciju podataka o gustoi
cestovnog saobraaja. Na brojilo se kao osjetila spajaju induktivne petlje poloene u
asfalt. Projektirano je za maksimalne raspone temperatura i ostalih meteorolokih
veliina i montira se na otvorenom, kao ormari uz cestu.
Glavne znaajke brojila saobraaja:
detekcija vozila, uz davanje podataka o brzini i smjeru
klasifikacija vozila u skladu s njemakom normom TLS 2002 u kategorijama
2, 5+1 ili 8+1
podrava do 8 saobraajnih traka, svaka s po dvije petlje; pogodno za montau
uz autoceste i raskrija

stalna veza s

centrom upravljanja saobraajem ili periodiko preuzimanje

akumuliranih podataka na prijenosno raunalo
besprekidno napajanje (UPS)
daljinski nadzor i odravanje putem GSM i GPRS beinih veza

Upravljanje sistemima u tunelu se izvodi u nadzornim centrima, g

gde vri voenja saobraaja u saobraaj saobraaja omogueno automatsko, delimino runo
upravljanje. de se vri stalni nadzor nad svim tunelskim ureajima i integracijom nadzora i vo
enja saobraaja u regionalnim nadzornim centrima koji obavljaju nadzor i vode saobra aj na
regionalnom nivou. U normalnim uslovima se upravljanje ureajima i voenje saobra aja
uglavnom izvodi automatski, dok je u vanrednim uslovima omogeno automatsko, delimino
automatsko ili runo upravljanje
O pojedinim dogaajima u tunelu korisnike obave
obavetava saobraaja podruju sluaju onemoguavaju saobraaja, saobraaja pomo mrei
nain omoguava to sadrajem omoguavaju saobraaja, tekoe va sistem za nadzor i
voenje saobra aja na podru ju ispred tunela. U slu aju nastanka nepredvienih dogaaja koji
onemogu avaju normalno odvijanje saobra aja, upravljanje i voenje saobra aja treba da se
izvodi uz pomokvalitetnih informacija o dogaajima na putnoj mre i na na in koji omoguava
da korisnici takvu promenu u to manjoj meri osete. Postavljanjem znakova sa izmenljivim
sadr ajem poruka (VMS), informacionih displeja na portalima i drugih ureaja koji omogu
avaju voenje saobra aja, mogu da se izbegnu dodatne te ko e koje takvi dogaaji mogu da
prouzrokuju.

Slika funkcija regionalnog nadzornog centra

Odlu
Odluivanje o izboru na ivanje naina upravljanja tunelom je u celini ili delimiina delimino u
nadle no nadlenosti nosti odgovornog operatera. Svim tunelskim sistemima i podsistemima
ko koji su bitni za ji saobra saobraaj i za aj zatitu od po titu poara se upravlja na najmanje
dva nivoa, lokalnom i ara daljinskom.

U slu sluaju bilo kakvih kvarova na sistemu veza i prenosa signala izmeu aju tunela i
upravlja upravljakog centra, upravljanje tunelom se prebacuje na lokalne jedinice kog
upravljanja.

U vanrednim uslovima se upravljanje tunelima mo moe obavljati iz pojedina e pojedinanih

nih pogonskih cent centrala na ni a niem nivou. em Veze izmeu nadzornog centra i
podreenih pogonskih centrala su izvedene preko ve veeg broja fizi eg fiziki odvojenih ki
telekomunikacionih veza, ime se obezbeuju redundantne veze u slu ime sluaju kvarova na
aju pojedina pojedinanim kablovskim instalacijama nim instalacijama.
PLAN RADA TUNEL
TUNELA
Tokom inicijalnog ili detaljnog planiranja planiranja, mora da se izradi plan rada tunela koji
e imati odgovore na sve predvidive situacije kojekoje mogu da se pojave za vreme rada
tunela tunela. TakavTakav plan moramora da navede metod upravljanja tunelom s obs
obzirom na bilo zirom kakve podatke o saobra saobraaju i okolini koje sistem otkrije i
obradi. aju Rad sistema tunela u normalnim uslovima rada i uslovima standard standardnih slu
nih sluajeva ajeva nu nude mora da se regulu de regulue automatski pomoe pomou
lokalnih jedinica upravljanja pojedinim u sistemima (rasveta, ventilacija, saobrasistemima
saobraajni znakovi, sistemi dojave po ajni poara, itd.).

Slika centar za nadzor i voenje saobraaja

Celokupan sistem nadzora saobra saobraaja na aja autoputevima ini viini vie podsistema i
to :
e
Automatska detekcija saobra saobraaja ADS, aja
Nadzorni upravlja upravljaki sistem tunela NUS,
ki
Sistem za video nadzor saobra saobraaja VNS,
aja
Siste Sistem nadzora i voenja saobra saobraaja SNVS.