ELEMENTI PASIVNE

BEZBJEDNOSTI VOZILA

Seminarski rad iz predmeta Bezbjednost u saobraaju

Aleksa uri
Evropski univerzitet Brko Distrikt
Tehniki fakultet Drumski saobraaj

Uvod

Vozilo je jedan od osnovih faktora bezbjednosti u

saobraaju. Udio ovog faktora bezbjednosti u
saobraaju nije mali, a stalna tendencijaporasta broja
vozila ukazuje na njegov jo vei znaaj, i istovremeno
obavezu da se ovom faktoru pokloni jo vea panja.
Pasivni elementi bezbjednosti vozila su one tehnikokonstruktivne osobine vozila koje ublaavaju
posljedice saobraajnih nezgoda. Odgovarajua
unaprijeenja elemenata pasivne bezbjednosti vozila
se mogu postii iskljuivo koordiniranim radom
eksperata iz oblasti bezbjednosti saobraaja,
konstrukcije motornih vozila i medicine.

Funkcija pasivne bezbjednosti

vozila
Pod elementima pasivne bezbjednosti vozila
podrazumijevaju se brojni faktori i mjere koje se
sprovode jo u fazi projektovanja vozila, a osnovna
funkcija im je smanjivanjeposljedica povreda
putnika i vozaa u sluaju saobraajne nezgode.
Ovaj zadatak obuhvata prije svega pravilno
oblikovanje i dimenzionisanje prednjih i zadnjih
branika, kao i deformacionih zona vozila, kako bi
mogunost apsorbovanja energije sudarabila
vea. Takoe, pravilno oblikovanje, jaina,
dimenzije i funkcionalnost prostora putnika,
neophodni su uslovi za preivljavanje posle udesa.

Pasivne parametre bezbjednosti sainjavaju:

to manje ubrzanje putnika, u svim pravcima,

prilikom sudara. To se postie odgovarajuom
konstrukcijom karoserije, zone sjedita, stuba
upravljaa, bez otrih uglova i ivica i sa efikasnim
pojasevima;
Bezbjednost od deformacija putnike kabine kod jakih
udara;
Spreavanje ispadanja vrata pri sudaru;
Spreavanje komadanja staklenih povrina;
Mogunost otvaranja vrata posle sudara;
Bezbjedno postavljanje rezervoara za gorivo;
to je mogue nia sklonost opreme vozila ka
paljenju.

Osnovni cilj tzv. pasivne bezbjednosti je

prvenstveno zatita ljudi, a potom i vozila.
Jedan od osnovnih uslova za pasivnu zatitu
vozaa i putnika je da se oni zadre na
svojim mjestima prilikom udesa. To je razlog
to se problematici uvrivanja sjedita za
karoseriju i primjeni odgovarajuih
sigurnosnih pojaseva pridaje poseban
znaaj.

Elementi pasivne
bezbjednosti

1. Prednji branici
3. Siguronosna stakla
5. Pomoni elementi, drai
7. Naslon za lea i pojaseva sigurnosti
9. Sjedite i uvrivanje sjedita

2. Ivice i oblik karoserije

4. Upravljaki toak i vazduni jastuci
6. Nasloni za glavu
8. Zatien rezervoar goriva
10. Zabravljivanje vrata i arke

Karoserija putnikog vozila sastoji se iz tri osnovna dijela: dijela za

smjetaj pogonskog agregata, dijela za smjetaj putnika i dijela za
smjetaj prtljaga.

Poseban znaaj u pasivnoj bezbjednosti putnika igra oblik karoserije i kabine, odnosno
putnikog prostora u vozilu. U tom smislu se posebno, jo u fazi projektovanja, definiu i
projektuju deformabilne zone ispred i iza vozila, ija je funkcija da svojom deformacijom
to vie apsorbuju deformacioni rad, kako se ta energija ne bi prenijela na deformaciju
kabine, odnosno putnikog prostora. Osnovni zadatak takvog projektovanja je da sam
"kostur putnikog prostora" ostane nedeformisan i time svojom vrstinom sauva putnike.
Pri tome dalje se vodi rauna da i u sluajevima udesa i deformacije karoserije, vrata
putnikog prostora treba da se otvaraju.

Dimenzionisanjem branika i njihovom elestinou postie se da ne

doe do velikog oteenja vozila. Prema pravilniku za
dimenzionisanje branika, nije dozvoljena deformacija i bilo kakvo
oteenje branika za udare brzinama manjim od 4 km/h. Isto tako
oni moraju da budu dimenzionisani tako da svojom deformacijom
smanje, ili ne dozvole, deformaciju karoserije, za brzine do 15 km/h.

Apsorbovanje energije deformacijom branika

Pri eonim sudarima vozila tijelo i glava vozaa i putnika bivaju

odbaeni prema naprijed, a zatim unazad. Zamah glave unazad, u
povratnom hodu, moe kod vozaa i putnika izazvati opasne povrede
vrata i vratnih prljenova.
Kada na zadnju stranu vozila naleti drugo vozilo dolazi do obrnutog
procesa. Sijedite vozaa zadrava tijelo, glava biva odbaena prema
nazad, pri emu dolazi do povrede vratnih prljenova i vrata. Upravo u
takvim situacijama dolazi do izraaja naslon za glavu koji moe
sprijeiti zamah glave unazad i apsorbovati kinetiku energiju glave.

Nasloni za glavu

Sigurnosni pojasevi najvaniji su meu elementima pasivne

bezbjednosti. Da bi se ljudsko tijelo zadralo u sjeditu pri sudaru,
konstruisani su sigurnosni pojasevi koji imaju zadatak da ljudskom
tijelu ne dopuste da se svojevoljno odvoji od sjedita, odnosno, da
sprijee relativno kretanje tijela u odnosu na vozilo, kao i izbacivanje
tijela iz vozila. Prvi pojas u svetu je konstruisan 1907. godine, ali tek
posle Drugog svetskog rata poeo je vie da se koristi u avionima.
Meutim, 10. jula 1962. godine veanin Nils Bohlin je patentirao
prvi sigurnosni pojas na tri take namjenjen za putnike automobile.

Sigurnosni pojas i sigurnosni pojas na naduvavanje

Kao element unutranje sigurnosti putnika, vazduni jastuci su

sastavni deo serijske opreme veine proizvoaa vozila. Od onih
najosnovnijih za vozaa i suvozaa, lepeza mijesta ugraivanja
je kod savremenih vozila proirena na sva mjesta koja su se
analizama razliitih udesa pokazala da su kritina, kao na
primjer boni jastuci i jastuci za koljena za vozaa i suvozaa,
grudni i boni jastuci za putnike na zadnjim sjeditima itd.

Princip rada vazdunih jastuka, poularno nazvanih er beg (Air beg),

zasniva se na izuzetno brzom naduvanju jastuka (za nekoliko
milisekundi) neotrovnim gasom, dobijenim eksplozijom mini patrona
nekog bezopasnog eksploziva. Iniciranje eksplozivnog punjenja
nastaje posle impulsa dobijenog od senzora usporenja, smjetenim na
mjestima, na kojima su sami senzori zatieni od posledica havarije, a
opet sposebni da reaguju na udar vozila u prepreku, kada se usporenje
vozila naglo povea iznad granica, koje se definiu ispitivanjima za
svako vozilo posebno. Posle naduvavanja jastuka, nakon nekoliko
desetina sekundi naduvenosti, vazduni jastuci se preko posebnih
ventila izduvavaju, kako bi oslobodili putnike.

Na svakom tipu vozila se vre probna ispitivanja

ponaanja u udesu, takozvani kre testovi. Ovi
testovi seizvode sa ispitnim lutkama i vrlo su
sveobuhvatni. Testovi se izvode sa ciljem
minimiziranja usporenja koje se javlja u trenutku
frontalnog ili bonog sudara, kako bi putnici ostali
nepovrijeeni ili pretrpeli najmanje povrede.

Zakljuak

Bez moderne tehnologije i novih sistema stepen bezbjednosti u

saobraaju bi bio jednak nuli. Svi sistemi bezbjednosti se
meusobno dopunjuju i nadovezuju. Svaki od njih je napravljen
sa ciljem da se spasi to vei broj ljudskih ivota i ak da imaju
po koju manu, ona je samo jedna kap koja se ne moe porediti
sa morem spaenih ivota.
Pasivna bezbjednost automobila koja se nalaze u naoj zemlji je
na niskom nivou. Kod automobila koji se kreu naim drumovima
moe se nai mnotvo primjera potpunog zanemarivanja
elementarnih principa bezbjednosti pri konstrukciji vozila. Razlozi
za ovakvo stanje osim ekonomskih jesu i strogi zakonski propisi
pri uvozu stranih automobila. Razlozi su i u domaoj
autoindustriji koja se zasniva na licencnim automobilima koji se
proizvode bez znaajnih izmena i vie decenija. Stoga je logino
da su mnoga tehnika i tehnoloka reenja zastarjela.