POG-2 Dimenzioniranje PRZ PDF

Osnove drvenih konstrukcija
POGLAVLJE 2
DIMENZIONIRANJE PRESJEKA PREMA

DOPUŠTENIM NAPONIMA
MOGUĆI PRISTUPI PRORAČUNU (DIMENZIONIRANJU) KONSTRUKCIJA
- Proračun prema dopuštenim naponima

   dop
- Proračun prema graničnim stanjima nosivosti sa globalnim koeficijentom sigurnosti

    fk
- Proračun prema graničnim stanjima nosivosti sa parcijalnim koeficijentima sigurnosti

fk
 i  i 
yk
DIMENZIONIRANJE PRESJEKA PREMA KONCEPTU

DOPUŠTENIH NAPONA
JUS U.C9.200 … 1984. god.

(Projektiranje i izvođenje drvenih konstrukcija – konstrukcije od
monolitnog drva i ploča)
Predmet standarda – uvjeti projektiranja i izvođenja nosivih građevinskih

konstrukcija niskogradnje i visokogradnje, trajnog ili privremenog
karaktera, koje su u cijelosti ili djelomično izrađene od monolitnog drva ili
od pločastih proizvoda na bazi drva, a prema standardu JUS.U.D0.001.
UVOD
Osnova proračuna:
- teorijska
- eksperimentalna (modelska)
Element konstrukcije ima dovoljnu stabilnost ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1)  stv ( stv )   dop ( dop ) - kriterij nosivosti

2) fstv  fdop - kriterij uporabljivosti
stv ( stv ) - stvarni naponi od utjecaja najnepovoljnijeg opterećenja
fstv - stvarna deformacija od utjecaja najnepovoljnijeg opterećenja
dop ( dop ) - dopušteni naponi
fdop - dopuštena deformacija
Konstrukcija (konstruktivni element) je neuporabljiva kada nastupi:

- gubitak statičke ravnoteže konstrukcije (elementa) kao krutog tijela (prevrtanje);
- lom kritičnog presjeka zbog prekoračenja čvrstoće ugrađenog gradiva ili
prekoračenja deformacija;
- gubitak stabilnosti zbog izvijanja pojedinih elemenata konstrukcije;
- nekontrolirani pomak konstrukcije kao cjeline ili elementa konstrukcije.
Također, konstrukcija je neuporabljiva kada nastupe:

- prevelike deformacije koje nepovoljno utječu na efikasnu uporabu konstrukcije,
njen izgled ili izgled pojedinih elemenata;
- pretjerane vibracije koje otežavaju normalnu uporabu konstrukcije (elemenata);
- lokalna oštećenja koja umanjuju trajnost, efikasnost i oblikovne vrijednosti
konstrukcije ili njenih elemenata;
- lokalna izbočavanja bez loma (npr. kod tankih ploča);
- pretjerano gnječenje pri tlačnom naprezanju upravno na vlakna bez obzira na
iskorištenu čvrstoću.
OPTEREĆENJA
Dokaz napona i deformacija sprovodi se za sve moguće kombinacije opterećenja.
Kombinacija opterećenja je zajedničko djelovanje više opterećenja, koja mogu da djeluju
istodobno.
Mogući utjecaji na konstrukciju su:
- utjecaji od stalnog opterećenja;
- utjecaji od korisnog opterećenja:
- u trajanju do 3 mjeseca
- u trajanju preko 3 mjeseca
- klimatski utjecaji:
- utjecaj vjetra
- utjecaj snijega:
- utjecaj snijega u trajanju do 3 mjeseca
- utjecaj snijega u trajanju preko 3 mjeseca,
- utjecaji od temperaturnih promjena (ukoliko su bitni);
- seizmički utjecaji
- ostala djelovanja.
Sva opterećenja dijele se u tri grupe:

- osnovna opterećenja
- dopunska opterećenja
- naročita opterećenja
U osnovna opterećenja spadaju:

- stalno opterećenje
- korisno opterećenje
- snijeg
- vjetar (kada djeluje kao samostalno opterećenje)
U dopunska opterećenja spadaju:

- vjetar (kada ne djeluje kao samostalno opterećenje)
- opterećenje skela i oplata (za beton)
- opterećenje privremenih konstrukcija

- trenje na ležajevima
- sile kočenja od vozila
- temperaturne promjene
- skupljanje i bubrenje drva
U naročita opterećenja spadaju:

- seizmika
- razmicanje (primicanje) oslonaca
- utjecaj leda
- požarno opterećenje do 30 minuta
Moguće kombinacije opterećenja pri dimenzioniranju:

- Kombinacija opterećenja I – osnovno opterećenje
- Kombinacija opterećenja II – osnovno + dopunsko opterećenje
- Kombinacija opterećenja III – osnovno + dopunsko + naročito opterećenje
Računska zapreminska masa drva pri normalnoj vlažnosti (kg/m3)
Računska zapreminska masa za svježe oboreno drvo

- četinari i meki listari 900 kg/m3
- tvrdi listari 1000 kg/m3
Korisna opterećenja – propisi za opterećenje objekata visokogradnje i mostova.

OPTEREĆENJE SNIJEGOM
Osnovno opterećenje snijegom kod ravnih ili blago nagnutih krovnih površina (α ≤ 20°)
s = 0,75 kN/m2 (osnove krova)
Osnovno opterećenje snijegom kod većih nagiba krovnih površina (α > 20°)
U planinskim područjima s većim snježnim padavinama uzima se u obzir povećano

opterećenje snijegom, ovisno o lokalnim uvjetima, s tim da maksimalno opterećenje za
krovove nagiba α ≤ 20° ne prelazi vrijednost:
⎛
s = ⎜ 75 +
⎝
A − 500 ⎞
4 ⎟
⎠
(
⋅ 10 −2 kN 2 osnove krova
m )
A – nadmorska visina (m)
Za nagibe krova α > 20° opterećenje se korigira prema prethodnoj tabeli.
U krajevima bez snježnih padavina u račun se uzima minimalno zamjenjujuće

opterećenje snijegom s = 0,35 kN/m2 (osnove krova).
Kod dvovodnih krovova, pri iznalaženju najnepovoljnijih utjecaja, uzimaju se dva slučaja
opterećenja snijegom:
- simetrično opterećenje snijegom (puni snijeg (s) na obje strane krova)
- nesimetrično opterećenje snijegom (puni snijeg s jedne strane krova (s), pola
opterećenja snijegom (s/2) s druge strane krova).
Mjestimična nagomilavanja snijega na krovovima (uvale na krovu i sl.) moraju se

posebno računski tretirati.
OPTEREĆENJE VJETROM
(Tehnički propisi za djelovanje vjetra na nosive čelične konstrukcije 1964. god)
U statičkom proračunu uzima se djelovanje vjetra u bilo kom horizontalnom pravcu.

U posebnim slučajevima uzima se i djelovanje vjetra s otklonom od horizontale ± 15°.
Faktori koji utječu na intenzitet djelovanja vjetra su:

1. Brzina i pravac vjetra, udarno djelovanje vjetra,
2. Konfiguracija terena, zemljopisni položaj, zaštićenost objekta u odnosu na okolinu i
sl.,
3. Oblik i dimenzije elemenata odnosno konstrukcije, položaj elementa u odnosu na
konstrukciju i na pravac vjetra.
Faktori 1. i 2. uzimaju se u obzir izborom osnovnog opterećenja vjetrom (wo), a faktori 3.
uzimaju se u obzir izborom koeficijenta oblika (c).
Opterećenje vjetrom na konstrukciju
w = wo ⋅ c (kN m 2 upravno na krovnu površinu )

Osnovno opterećenje vjetrom wo
(kN m 2 vertikaln e projekcije )

v2 v2
wo = ρ ⋅ ≈
2 16
a 1 ⎛ kg ⋅ sec 2 ⎞
ρ= ∼ ⎜ 4 ⎟ - odnos specifične težine zraka pri temperaturi od 15 ° C i barometarskom
g 8⎝ m ⎠
tlaku od 760 mm prema ubrzanju sile teže;
v – brzina vjetra ovisno o zemljopisnoj zoni, visini objekta, lokalnom položaju objekta i njegovoj
zaštićenosti od djelovanja vjetra.
Osnovno opterećenje vjetrom

Prikaz vjetrovnih zona za područje bivše SFRJ

Vjetrovna zona I – zona umjerenih vjetrova

Vjetrovna zona II – zona jake košave i vardarca
Vjetrovna zona III – zona jake bure
Prema stupnju zaštićenosti objekti se svrstavaju u tri grupe:

- Objekti zaštićeni od djelovanja vjetra (objekti visine do 10 m u naseljima između
zgrada ili zidova, u gustim visokim šumama, objekti stalno i potpuno zaštićeni od
jakog vjetra);
- Objekti poluzaštićeni (djelomično zaštićeni) od djelovanja vjetra (objekti visine do
30 m u naseljima, šumama i kotlinama koji su zaštićeni od najjačih udara vjetra);
- Objekti izloženi djelovanju vjetra (objekti koji su u potpunosti izloženi direktnom
djelovanju vjetra iz kojeg pravca i jačine).
Shematski prikaz stupnja zaštićenosti objekta

Pri proračunu djelovanja vjetra na objekte treba razlikovati:

- zatvoreni objekti (zgrade bez otvora ili s malim, ravnomjerno raspoređenim
otvorima);
- djelomično otvoreni objekti (objekti koji su s jedne ili više strana potpuno otvoreni
ili mogu biti otvoreni, zgrade koje imaju jedan ili više otvora, ali najmanje veličine
1/3 površine strane);
- potpuno otvoreni objekti (objekti koji su otvoreni sa svih strana, npr. peronski
krovovi).
Utjecaj vjetra (koeficijent oblika (c)) na zatvorene i djelomično otvorene objekte
C = ±0,3 – koeficijent oblika za unutrašnje djelovanje vjetra

Djelomično otvoreni objekti – utjecaj vjetra na unutrašnje površine izložene djelovanju

vjetra (zbog otvorenosti) c = +0,8.
Utjecaj vjetra (koeficijent oblika (c)) na potpuno otvorene objekte

(visina objekta manja od širine)
a) Dvovodni krovovi
a.1) 1. slučaj opterećenja

a.1.1) Vanjska strana krova
⎛ 1,3 ⋅ α ⎞
Krovna površina AB: 0 ≤ ⎜ c = − 0,5 ⎟ ≤ 0,80
⎝ 30 ⎠
1,3 ⋅ α
Krovna površina BC: c = ≥ −0,50
30
a.1.2) Unutrašnja strana krova

⎛ α ⎞
0 ≤ α ≤ 30° → c = 0,5 ⋅ ⎜ − 1⎟ - srednja vrijednost koeficijenta oblika c.
⎝ 30 ⎠
Koeficijent oblika c se linearno mijenja tako da na rubu A ima 2-struku vrijednost u
odnosu na srednju, a na rubu B c = 0.
⎛ α ⎞
30 ≤ α ≤ 90° → c = 0,5 ⋅ ⎜ − 1⎟ ≥ −0,5 - koeficijent oblika c ima konstantnu
⎝ 30 ⎠
vrijednost i odnosi se na sisajuće djelovanje vjetra.
a.2) 2. slučaj opterećenja

c = ±0,5 – dodatni tlak na unutrašnjoj strani krova.
b) Jednovodni krovovi
b.1) Vanjska strana krova neposredno izložena djelovanju vjetra

⎛ 1,3 ⋅ α ⎞
0 ≤ ⎜c = − 0,5 ⎟ ≤ +0,8
⎝ 30 ⎠
b.2) Unutrašnja strana krova posredno izložena djelovanju vjetra
b.2.1) 0 ≤ α ≤ 30° → c = −0,5 - srednja vrijednost koeficijenta oblika c (koeficijent c
linearno se mijenja po strani AC; c = -1 na rubu A; c = 0 na rubu C).
b.2.2) 30° ≤ α ≤ 90° → koeficijenta oblika c određen prema b.2.1) uveća se za:
⎛ α ⎞
rub A: c = +0,25 ⋅ ⎜ − 1,0 ⎟
⎝ 30 ⎠
⎛ α ⎞
rub B: c = −0,25 ⋅ ⎜ − 1,0 ⎟
⎝ 30 ⎠
Tangencijalno djelovanje vjetra:

0,1wo (kN/m2) krovne površine
Djelovanje vjetra na cilindrične konstrukcije

w = cα ⋅ wo
DOPUŠTENI NAPONI U DRVENIM KONSTRUKCIJAMA

σL
σd =
n
σd - dopušteni napon
σL - lomna čvrstoća drva
n – koeficijent sigurnosti
Koeficijentom sigurnosti n obuhvaćeni su: moguće pogreške drva, eventualne pogreške
u radu konstrukcije, razlike u vrsti drva i sl.
n = 2 ÷ 4 (ovisno od vrste naprezanja, opterećenja i lomne čvrstoće).
Dopušteni naponi, koje koristimo prilikom dimenzioniranja odnosno kontrole napona u

drvenim konstrukcijama, razlikuju se prema:
- botaničkoj vrsti i kvalitetnoj klasi drva
- vrsti naprezanja
- pravcu djelovanja sile u odnosu na pravac vlakana
- % vlažnosti građe
Osnovni dopušteni naponi za monolitno i lamelirano lijepljeno drvo
σc)α = σc&d − ( σc&d − σc ⊥d ) ⋅ sin α

α - pravac sile u odnosu na pravac vlakana drva
Osnovni dopušteni naponi ↔ osnovna opterećenja

(Osnovni dopušteni naponi) x 1,15 ↔ osnovna + dopunska opterećenja
(Osnovni dopušteni naponi) x 1,50 ↔ osnovna + dopunska + naročita opterećenja
Prema važećim standardima (JUS U.C9.200/300) osnovni dopušteni naponi se

reduciraju ovisno o:
- procentu vlažnosti drva
- stupnju zaštite drva
- duljini trajanja opterećenja
- intenzitetu održavanja
Osnovna dopuštena opterećenja se reduciraju faktorom kd = 0,9 za objekte kod kojih:

- puno računsko opterećenje traje stalno,
- korisno opterećenje ili snijeg djeluje dulje od 3 mjeseca.
Faktori korekcije osnovnih dopuštenih napona ovisno o vlažnosti drva
Ovisno o intenzitetu održavanja odnosno stupnju zaštite konstrukcije, osnovne

dopuštene napone treba reducirati sljedećim faktorima:
1. Za glavne nosive elemente
- potpuno otvoreni objekti, nezaštićeni, izloženi atmosferilijama ili izloženi visokoj
trajnoj vlažnosti zraka u zatvorenom prostoru: kat = 0,85 (nenadgledani i
neodržavani objekti); kat = 0,95 (nadgledani i održavani objekti);
- djelomično otvoreni objekti najmanje s jedne bočne strane, nezaštićeni i

djelomično izloženi atmosferilijama: kat = 0,90 (nenadgledani i neodržavani
objekti); kat = 0,95 (nadgledani i održavani objekti);
2. Za sekundarne nosive elemente
- potpuno otvoreni objekti, nezaštićeni, izloženi atmosferilijama ili izloženi visokoj
trajnoj vlažnosti zraka u zatvorenom prostoru: kat = 0,90 (nenadgledani i
neodržavani objekti); kat = 1,0 (nadgledani i održavani objekti);
- djelomično otvoreni objekti najmanje s jedne bočne strane, nezaštićeni i
djelomično izloženi atmosferilijama: kat = 0,95 (nenadgledani i neodržavani
objekti); kat = 1,0 (nadgledani i održavani objekti);
Ukoliko je izvršena zaštita glavnih nosivih elemenata protiv atmosferilija,

impregniranjem ili nekim drugim postupkom, dopušta se povećanje naprijed navedenih
koeficijenata za 10%, s tim da je kat,max =1,0.
Procent vlažnosti drva ovisno o ambijentu u kojem se nalazi

Dopušteni procenti vlažnosti drvene građe

PLOČASTI PROIZVODI NA BAZI DRVA
Pločaste proizvode od drva sortiramo na (JUS U.DO.001):

- furnirske ploče (''šperploče''),
- lamelirane građevinske ploče
- ploče vlaknatice (''lesonit'' ploče) i
- ploče iverice.
Furnirske ploče ili ''šperploče'' izrađuju se u sljedećim dimenzijama:
- debljina: 6, 8,10, 12, 15, 20, 22 i 25 mm
- širina: 1220, 1500, 1700 i 1800 mm
- duljina: 200, 2100, 2200, 2500, 2800 i 3100 mm.
Ploče vlaknatice (''lesonit'' ploče) izrađuju se u debljinama 2,5; 3,3 i 4 mm … do 50
mm (s prirastom 1 mm).
Ploče iverice se rade u debljinama preko 3 mm (s prirastom od 1 mm).
Osnovni dopušteni naponi – furnirske ploče (N/cm2)
1) Vlakna pokrovnog furnira paralelna s rasponom ploče

2) Vlakna pokrovnog furnira upravna na raspon ploče
3) opterećenje djeluje upravno na ravan ploče ⎫

⎬ − vlakna pokrovnog furnira paralelna s ravni ploče
4) opterećenje djeluje u ravni ploče} ⎭
Osnovni dopušteni naponi –ploče vlaknatice i ploče iverice (N/cm2)
Moduli elastičnosti i moduli smicanja u ravni ploče (N/cm2)

ČELIČNI ELEMENTI U DRVENIM KONSTRUKCIJAMA
Dopušteni naponi za elemente od čelika
Čelični elementi u drvenim konstrukcijama dimenzioniraju se u svemu prema pravilima

i principima metalnih konstrukcija, s tim da se koriste 10% umanjeni osnovni dopušteni
naponi.
Za čelične elemente koji kvalitetom ne odgovaraju važećim standardima za čelik,
dopušteni naponi na savijanje i vlak za kombinaciju opterećenja osnovno + dopunsko i
kombinaciju osnovno + dopunsko + naročito opterećenje iznose 11000 N/cm2.
Za čelične elemente sa navojnicom čija kvaliteta ne odgovara standardima za čelik,
dopušta se proračun nosivosti s max. vlačnim naponom 10000 N/cm2.
DIMENZIONIRANJE PRESJEKA
- Ispitivanje presjeka
Poznato: statički utjecaji (M, N, T) i dimenzije presjeka (A)
Nepoznato: stvarni naponi (σstv) i deformacije (fstv) i usporedba istih s dopuštenim
vrijednostima (σd, fd).
- Dimenzioniranje presjeka
Poznato: statički utjecaji (M, N, T) i kvaliteta gradiva (σd, E)
Nepoznato: dimenzije presjeka (A)
Minimalni presjeci elemenata (neovisno o veličini napona i deformacije) iznose:

- Kod monolitnih presjeka 40 cm2, s tim da je manja dimenzija presjeka ≥ 4 cm
(izuzetak su krovne letve),
- Kod složenih presjeka i krovnih konstrukcija 18 cm2, s tim da je manja strana
presjeka ≥ 2,4 cm.
Element konstrukcije je dovoljno siguran pri zadanom (najnepovoljnijem) opterećenju

ako su stvarni naponi i deformacije manji od dopuštenih napona (deformacija) –
postupak dimenzioniranja metodom dopuštenih napona.
1) σ ( τ )stv ≤ σ ( τ )d - kriterij nosivosti presjeka
Tablica osnovnih dopuštenih napona za klasično drvo (vlažnost 18 %) – N/cm2

2) fstv ≤ fd - kriterij uporabljivosti
Osnovne računske vrijednosti modula elastičnosti i smicanja (kN/cm2)

CENTRIČNI VLAK
N = ∫ σt&dA → σ t& = const. → N = σ t& ⋅ A →

A
Monolitni (prosti) presjek – neoslabljen
N
σ t& =
A
Monolitni (prosti) presjek – simetrično oslabljen
N
σ t& =
An
Monolitni (prosti) presjek – nesimetrično oslabljen
Utjecaji u presjeku
N;M = N⋅ e → ekscentrični vlak
Prema važećim propisima centrično zategnuti štapovi se dimenzioniraju prema:

N
σ t& = ≤ σ t &d
An
σt& - normalni vlačni napon u presjeku u pravcu vlakana
σt&d - dopušteni normalni vlačni napon
N – vlačna sila u presjeku

An – neto (oslabljena) površina presjeka
N
Potrebna površina presjeka (dimenzije presjeka): A n =
σ t &d
Nosivost centrično zategnutog štapa: Ndop = A n ⋅ σ t&d
Deformacija (izduženje) centrično zategnutog štapa, računa se prema:

N⋅L
ΔL =
A ⋅ E&
N – vlačna sila
L – duljina štapa
A – bruto (ukupna) površina presjeka
EII – modul elastičnosti u pravcu vlakana drva.
- U statičkom računu, utjecaj oslabljenja presjeka izazvanog fitološkim razvojem

drva ili fizičkim i mehaničkim oštećenjima, uzet je u obzir preko koeficijenata
sigurnosti unutar dopuštenog napona.
- U procesu deformacije – izduženja štapa angažira se čitav štap tako da lokalne
pogreške i lokalna slabljenja presjeka bitno ne utječu na veličinu izduženja.
- Pri dimenzioniranju presjeka uvijek je mjerodavan uvjet iskorištenja dopuštenog

napona (nosivost), a uvjet ograničenja deformacija (uporabljivost) se ne postavlja.
Primjer proračuna neto površine poprečnog presjeka
Bruto (ukupna) površina presjeka - A = b ⋅ h

Površina slabljenja presjeka - ΔA = 2 ⋅ a ⋅ c + ( b − 2c ) ⋅ d
Neto (smanjena) površina presjeka - A n = A − ΔA

CENTRIČNI TLAK
Normalni tlačni napon u pravcu vlakana, pod uvjetom da prava os štapa i pod
opterećenjem ostaje prava, iznosi:
N
σc & =
A
σc& - normalni tlačni napon u presjeku u pravcu vlakana
N – tlačna sila u presjeku

Prema važećim propisima centrično pritisnuti štapovi, pod uvjetom da prava os štapa i
pod opterećenjem ostaje prava, tj. da se ne dešava efekt ''izvijanja'' štapa (tzv. ''kratki''
štapovi), se dimenzioniraju prema:
N
σ c & = ≤ σ c &d
A
σt&d - dopušteni normalni tlačni napon u pravcu vlakana
Deformacija (skraćenje) centrično pritisnutog štapa, računa se prema:

N⋅L
ΔL =
A ⋅ E&
N – tlačna sila
L – duljina štapa
EII – modul elastičnosti u pravcu vlakana drva.
IZVIJANJE ŠTAPA
Euler-ova kritična sila

E& .Imin
Ni = π 2
L2i
Imin – minimalni moment tromosti presjeka
Li – duljina izvijanja štapa
E& .Imin
Ni = π 2
2
/ ÷A
L i
Ni 2 E& .Imin
=π 2
A Li ⋅ A
Imin
imin = - radijus tromosti presjeka, tj.
A
Imin
2
imin =
A
Ni 2 E& .Imin 2 E& 2 E& 2 E&
=π 2 → π 2 ⋅ imin = π 2
2
=π 2
A Li ⋅ A Li Li λmax
2
imin
Li
λmax = - maksimalna vitkost štapa
imin
Ni
= σi - Eulor-ov napon na izvijanje
A
E&
σi = π 2
λmax
2
σc&L
= ω - koeficijent izvijanja
σi
σc&L - granična (lomna) čvrstoća drva na tlak
σc&L
σi = / ÷n
ω
σi σc&L 1
= ⋅
n n ω
σi
= σid - dopušteni napon na izvijanje štapa
n
σc&L
= σc&d - dopušteni tlačni napon
n
N σ c &d N
σid = = → σ c &d = ω
A ω A
Odnosno, napon u jednom štapu opterećenom na izvijanje, dobija se prema:

N
σc&stv = ω ⋅ ≤ σc&d
A
''ω'' – postupak za dimenzioniranje centrično pritisnutih štapova
N
Potrebna površina poprečnog presjeka: A pot = ω ⋅
σ c &d
A ⋅ σ c &d
Nosivost centrično pritisnutog štapa: Ndop =
ω
N
Za ω = 1 → σc& = ≤ σc&d - ''kratki'' štapovi (λ ≤ 10).
A
Veličina koeficijenta ω određuje se na osnovu deformacija štapa unutar i izvan granice

elastičnosti.
a) σc& < σcp
σc&L
σc&L λ2 1
ω= = = 2⋅
σi E π E&
π ⋅ 2
2 &
λ σc&L
E&
= const. = 312
σc&L
λ2 1 λ2
ω= 2 ⋅ = - koeficijent izvijanja u području elastičnog ponašanja materijala
π 312 3100
(tgα = EII = const.)
σ
b) σc& > σcp ( E = tg α = )
ε
λ2
Izraz ω = može se koristiti i u neelastičnoj oblasti ako se u račun uvede prividan
3100
modul elastičnosti, koji ovisi o obliku odnosno geometriji presjeka, modulu elastičnosti u
elastičnoj oblasti E i modulu elastičnosti Eσ koji se određuje na osnovu dijagrama σ − ε .
Važeći propisi za proračun stabilnosti pritisnutih štapova prihvatili su eksperimentalno

dobiveni obrazac za ω koji je definirao Kočetkov.
Kočetkov izraz za izračun koeficijenta izvijanja u neelastičnom području:

1
ω= 2
⎛ λ ⎞
1 − 0,8 ⎜ ⎟
⎝ 100 ⎠
λ2 1
ω= = 2
→ λ = 75 - vitkosti na granici elastičnosti
3100 ⎛ λ ⎞
1 − 0,8 ⎜ ⎟
⎝ 100 ⎠
Koeficijent izvijanja za drvo

Li
Vitkost štapa: λ =
i
Li – duljina izvijanja štapa
i – radijus tromosti presjeka
U drvenim konstrukcijama vitkost štapa ograničena je sljedećim vrijednostima:

- λ ≤ 150 za glavne nosive elemente za koje se sa dovoljno sigurnosti može odrediti
duljina izvijanja
- λ ≤ 120 za glavne nosive elemente kod kojih konstrukcija ne omogućava pouzdanu
točnost proračuna vitkosti ( λ )
- λ ≤ 175 za sekundarne elemente tj. one elemente čija je stabilnost od sekundarnog
značaja na stabilnost konstrukcije kao cjeline.
Uglavnom, proračun glavnih nosivih elemenata radimo s ograničenjem vitkosti na

λ gr = 120
I
Radijus tromosti presjeka: i =
A
I – moment tromosti presjeka
A – površina poprečnog presjeka
a4
2
I 12 = a = 0,289 ⋅ a
Kvadratni presjek ix = iy = =
A a2 12
d4 ⋅ π
2
I 64 = d d
Kružni presjek ix = iy = = =
A d2 ⋅ π 16 4
4
Pravokutni presjek
b ⋅ h3
2
I 12 = h
ix = = = 0,289 ⋅ h = imax
A b ⋅h 12
h ⋅ b3
2
I 12 = b
iy = = = 0,289 ⋅ b = imin
A b ⋅h 12
Duljina izvijanja Li
Li = f (L ; rubni uvjeti nakrajevima štapa )
Duljina izvijanja rešetkastih nosača
b) U ravni rešetke:
- kada se štapovi vezuju čavlima Li = 0,8 ⋅ L
- kada se štapovi vezuju vezom na zasjek, moždanicima i vijcima Li = L
- za pojasne štapove Li = L
c) Izvan ravni rešetke:
- za sve štapove ispune Li = L
- za pojasne štapove Li ovisno o razmaku ukrućenja kojima se ukrućuje tlačni pojas
Duljina izvijanja krovnih konstrukcija
a) U ravni vezača
- su ≤ 0,75 ⋅ s i sustav pomičan si = 0,8 ⋅ s
- su > 0,75 ⋅ s i sustav pomičan si = s
- pomični sustavi - si = su ili si = so
b) Upravno na ravan vezača – duljine izvijanja jednake su razmacima točaka koje su
poduhvaćene odgovarajućim ukrućenjima.
Dimenzioniranje pritisnutih presjeka

N
σc & = ω ⋅ ≤ σ c &d →
A
N
A pot = ω⋅
σ c &d
1. Dimenzioniranje probanjem
N
Pretpostavimo dimenzije presjeka i vršimo kontrolu napona σc& = ω ⋅ ≤ σ c &d
A
2. Direktno dimenzioniranje
Korištenjem gotove tablice
SAVIJANJE
- Čisto savijanje (1-osno savijanje)
- Koso savijanje (2-osno savijanje)
-
ČISTO SAVIJANJE
Mmax
1. Normalno naprezanje σmmax = ≤ σmd
W
Tmax ⋅ S
2. Posmično naprezanje τm&max = ≤ τm&d
b ⋅I
Za pravokutne presjeke:
b ⋅ h2
Tmax ⋅
Tmax ⋅ S T
8 = max ⋅ 12 ⋅ b ⋅ h 2
Tmax Tmax
τm&max = = = 1,5 ⋅ = 1,5 ⋅ ≤ τm&d
b ⋅I b ⋅h 3
8 ⋅b ⋅h
2 3
b ⋅h A
b⋅
12
L
3. Progib fmax ≤ fd =
m
MM NN TT
f=∫ ds + ∫ ds + k ∫ ds = f(M) + f(N) + f( T )
EI EA GA
MM NN
f( σ ) =∫ ds + ∫ ds = f(M) + f(N)
EI EA
TT A S2
f( τ ) = k∫ ds = f( T ) ; k= 2 ∫ dA
GA I b
KOSO SAVIJANJE
1. Normalno naprezanje
Mx My
σm = σmx + σmy = + ≤ σmd
Wx Wy
2. Posmično naprezanje
2 2
⎛ Tx ⋅ S x ⎞ ⎛ Ty ⋅ S y ⎞
τm& = τ 2
m& x +τ
2
m& y = ⎜ ⎟ + ⎜⎜ ⎟⎟ ≤ τm&d
⎝ b ⋅ Ix ⎠ ⎝ b ⋅ Iy ⎠
3. Progib
L
f = fx2 + fy2 ≤ fd =
m
EKSCENTRIČNI TLAK
(kombinirano djelovanje savijanja i tlačne sile)
PRIBLIŽNA METODA PRORAČUNA EKSCENTRIČNO PRITISNUTIH ŠTAPOVA
Maksimalni progib u sredini nosača:

qL4
fo = fmax = 4
π EI
qL4 qL2 L2 M
fo = fmax = 4 = 2 ⋅ 2 = max
π EI π π EI Nkrit
MN N
Δfo = = fmax ⋅
Nkrit Nkrit
N
fmax = fo + Δfo = fo + fmax ⋅ →
Nkrit
N
fmax − fmax ⋅ = fo →
Nkrit
fo
fmax = →
N
1−
Nkrit
Mmax Mmax
Nkrit Nkrit Mmax
fmax = = =
N Nkrit − N Nkrit − N
1−
Nkrit Nkrit
Izraz za fmax točan je samo za opterećenje po zakonu sinusa, a približno je točan za

sve ostale u praksi moguće sheme opterećenja.
Mmax N
Npr. fo = β ⋅ → β = krit ⋅ fo
Nkrit Mmax
β = 1 za sinusno opterećenje
Primjer 1
P ⋅L P ⋅ L3 EI
Mmax = ; fo = ; Nkrit = π2 ⋅ 2 →
4 48 ⋅ EI L
π2 EI P ⋅ L3 4 π2
β= 2 ⋅ ⋅4⋅ = = 0,823
L P ⋅L 48 ⋅ EI 48
Primjer 2
q ⋅ L2 5 q ⋅ L4 EI
Mmax = ; fo = ⋅ ; Nkrit = π2 ⋅ 2 →
8 384 EI L
EI 8 5 q ⋅ L4 40π2
β=π ⋅ 2 ⋅
2
⋅ = = 1,028
L q ⋅ L 384 EI
2
384
Znači:
Nkrit
β= ⋅ fo
Mmax
β = 1 sinusno opterećenje
0,82 < β < 1,23 za ostale u praksi moguće sheme opterećenja
Uz pretpostavku o elastičnom radu materijala sve do sloma, veličina napona u

krajnjim vlaknima ekscentrično pritisnutog štapa dobiva se metodom superpozicije
N Mmax MN,max
σc & = + ⋅η+ ⋅ η ≤ σ c &d
A W W
σ c &d
η= - koeficijent kojim se naponi savijanja reduciraju na napone tlaka.
σmd
MN,max = N ⋅ fmax - moment savijanja od utjecaja aksijalne sile N
Mmax
fmax = - maksimalni progib grede
Nkr − N
Mmax
MN,max = N ⋅ fmax = N ⋅
Nkr − N
N
ξ = 1−
Nkr
N Mmax η
σc & = + ⋅ ≤ σc&d - ivični napon kod ekscentrično pritisnutog štapa
A W ξ
Progib kod ekscentrično pritisnutog štapa:

Mmax L
fmax = ≤ fd =
Nkr − N m
Moment savijanja od poprečnog opterećenja (Mmax) kod ekscentrično pritisnutih

štapova uzima se u račun samo kada se deformacije od momenta (Mmax) poklapaju sa
izvijanjem od aksijalne sile (N).
Kontrola napona kod ekscentrično pritisnutih štapova se prema važećim propisima za

drvene konstrukcije radi se prema izrazu:
N σc&d Mmax
σc & = ω + ⋅ ≤ σ c &d
A σmd W
N
(1) σc& = ω ≤ σc&d - utjecaj tlačne sile
A
Mmax
(2) σm = ≤ σmd - utjecaj poprečnog opterećenja (momenta savijanja)
W
Mmax M M
(2) ≤ σmd ⋅ σc&d → σc&d ⋅ max ≤ σmd ⋅ σc&d → σc&d ⋅ max ≤ σmd ⋅ σc&d / σmd →
W W W
σc&d Mmax
(2) ⋅ ≤ σ c &d
σmd W
N σc&d Mmax
(1) + (2) → σc& = ω + ⋅ ≤ σ c &d
A σmd W
Također, kontrolira se posmično naprezanje od poprečne sile u mjerodavnom presjeku

prema:
Tmax ⋅ S
τm&max = ≤ τm&d
b ⋅I
Odnosno za pravokutne presjeke:
Tmax
τm&max = 1,5 ⋅ ≤ τm&d
A
Progib se kontrolira prema:

fmax = f(M)max ≤ fd
f(M)max - progib od poprečnog opterećenja na gredu.
Progib od normalne sile f(N) ne uzima se u obzir pošto se utjecaj sile uključuje kroz ''ω''-
postupak dimenzioniranja.
Kombinacija kosog savijanja i tlačne sile
Normalno naprezanje dobiva se superpozicijom prema:
N ⎛ Mx max My max ⎞ η
σc & = + ⎜ + ⎟⎟ ⋅ ≤ σc&d
⎜
A ⎝ Wx Wy ⎠ ξ
Odnosno, prema važećim propisima za drvene konstrukcije:
N σc&d ⎛ Mx max My max ⎞

σc & = ω + ⎜⎜ + ⎟⎟ ≤ σc&d
A σmd ⎝ Wx Wy ⎠
Kontrola posmičnog naprezanja radi se prema:

2 2
⎛ Tx ⋅ S x ⎞ ⎛ Ty ⋅ S y ⎞
τm&max = τ 2
m& x +τ
2
m& y = ⎜ ⎟ + ⎜⎜ ⎟⎟ ≤ τm&d
⎝ b ⋅ Ix ⎠ ⎝ b ⋅ Iy ⎠

L
fmax = fx2 + fy2 ≤ fd =
m
EKSCENTRIČNI VLAK
Normalno naprezanje u presjeku štapa dobiva se prema:

N σc&d Mmax σc&d N ⋅ f
σ t& = + ⋅ − ⋅ ≤ σ t &d
A n σmd Wn σmd Wn
Uz zanemarivanje smanjenja progiba od poprečnog opterećenja uslijed djelovanja

vlačne sile dobivamo:
N σc&d Mmax
σ t& = + ⋅ ≤ σ t &d
A n σmd Wn
Posmično naprezanje kontrolira se prema:

Tmax ⋅ S
τm&max = ≤ τm&d
b ⋅I
L
fmax = f(M)max ≤ fd =
m
U slučaju kada ekscentritet vlačne sile N (MN = N ⋅ e ) povećava progib od
poprečnog opterećenja tada se normalno naprezanje kontrolira prema:
N σc&d Mmax σc&d N ⋅ e
σ t& = + ⋅ + ⋅ ≤ σ t &d
A n σmd Wn σmd Wn
σ c &d
- koeficijent redukcije kojim se naponi od savijanja svode na vlačne napone ( da
σmd
bi se moglo superponirati i uspoređivati zajedničko djelovanje savijanja i vlaka.
N
(1) σt& = ≤ σ t&d - utjecaj vlačne sile
An
Mmax
(2) σm = ≤ σmd - utjecaj poprečnog opterećenja (momenta savijanja)
Wn
Mmax M M
(2) ≤ σmd ⋅ σt&d → σt&d ⋅ max ≤ σmd ⋅ σt&d → σt&d ⋅ max ≤ σmd ⋅ σ t&d / σmd →
Wn Wn Wn
σt&d Mmax
(2) ⋅ ≤ σ t &d
σmd Wn
N σt&d Mmax
(1) + (2) → σt& = + ⋅ ≤ σ t&d
A n σmd Wn
ČISTI POSMIK
t
h
b
Lt
F F
τ& = = ≤ τ&d
A Lt ⋅ b
L t ≤ 8t - jednolika raspodjela posmičnog napona na cijeloj posmičnoj površini (L t ⋅ b )
Ako je L t > 8t → L t = L t,rač - redukcija posmične površine
Lt 8t 9t 10 t 12 t ≥ 15 t
L t,rač 8t 8,5 t 9t 9,5 t 10 t
PRITISNUTI ŠTAPOVI SLOŽENOG POPREČNOG PRESJEKA

Materijalna os presjeka – izvijanje oko ove osi ne ovisi o popustljivosti spojnih

sredstava u spojnim ravninama.
Proračun obzirom na ovu os je isti kao i kod prostih štapova.
N
σc & = ω ⋅ ≤ σ c &d
A
n
A = ∑ Ai
i=1
n
I = ∑ Ii
i=1
I
i=
A
L
λ= i →ω
i
Slobodna os presjeka – izvijanje oko ove osi ovisi o popustljivosti spojnih sredstava u
spojnim ravninama i isti efekt mora se uzeti u račun.
Proračun se radi s računskim momentom tromosti presjeka (umjesto momenta

tromosti krutog monolitnog presjeka):
n n
If = ∑ Ii + γ ∑ A i ⋅ ai2
i=1 i=1
n
∑ I - suma vlastitih momenata tromosti elemenata presjeka

i=1
i
A i - površina presjeka pojedinih elemenata složenog presjeka

1
γ= - koeficijent popustljivosti spojnih sredstava
1+ k
Koeficijent K
Tip: 1. Tip: 2. Tip: 3. Tip: 4.
x-x
y-y - -
Koeficijenti popustljivosti spojnih sredstava

Tip: 1. Tip: 2. Tip: 3. Tip: 4.
Mjerodavna računska osa

Spojno
sredstvo
Koeficijenti C [N/cm]
Jednosječni 6000α 6000α 9000α 6000α
x-x
Dvosječni 14000α - 18000α -

Čavli
Jednosječni - 9000α 6000α -
y-y
Dvosječni - 18000α 14000α -

150000 1)
x-x 225000 2)
300000 3)
Moždanici
- 150000 1) -
2)
y-y - 225000 -
3)
- 300000 -
1) za dopušteno opterećenje moždanika ≤ 16 kN,

2) za dopušteno opterećenje moždanika od 16 kN do 30 kN,
3) za dopušteno opterećenje moždanika > 30 kN,
x-x 6,7·Ndop 4)
Vijci i trnovi
y-y 6,7·Ndop 4)
4) dopuštena nosivost vijaka odnosno trnova
EII – modul elastičnosti u pravcu vlakana

c – koeficijent iz tablice
e' – prosječni razmak spajala
α = 2,49d ; d – prečnik čavla u cm.
Štapovi složenog presjeka sa kontinuirano vezom elemenata duž štapa
Kontrola dopuštenog razmaka spajala
(kN cm')
Ns,dop
e' =
t f,max
Ns,dop - dopuštena nosivost spajala
t f,max - maksimalna posmična sila u spojnoj ravni
t f,max =
Qmax ⋅ γ ⋅ Si
If (kN cm )
2
N
Qmax = ω ⋅ za λ f ≥ 60
60
N λf
Qmax = ω⋅ ⋅ za 30 ≤ λ f ≤ 60
60 60
N
Qmax = ω⋅ za λ f < 30
120
N – tlačna sila
Li
λf = - računska vitkost štapa
if
If
if = - računski radijus tromosti presjeka
A
Si = A i ⋅ ai - statički moment površine presjeka
n n
h12 h22
If = ∑ Ii + γ ∑ A i ⋅ a = A1 ⋅
2
i
12
+ A2 ⋅
12
(
+ γ A1 ⋅ a12 + A 2 ⋅ a22 )
i=1 i=1
If L N
if = → λ x = ix → ωx → σ c & = ωx ⋅ ≤ σ c &d
A1 + A 2 if A1 + A 2
Štapovi složenog presjeka sa mjestimično raspoređenim vezama elemenata

Najmanji broj podmetača (veza) je dva.

Maksimalni razmak podmetača (veza) je 1/3 duljine izvijanja štapa.
Štapovi sa podmetačima a/h1 ≤ 3.
Štapovi sa poprečnim vezama a/h1 ≤ 2.
Izvijanje oko slobodne osi presjeka (y-os)
Računska vitkost štapa

m 2
λ f = λ 2y + s ⋅ ⋅ λ1
2
λ y - vitkost štapa složenog presjeka kao da je monolitan
L1
λ1 = - lokalna vitkost jednog elementa presjeka
i1
⎧ Liy
I1y ⎪
i1 = ; L1 ≤ ⎨ 3
A1 ⎪60 ⋅ i
⎩ 1
L1
Za λ1 = < 30 u proračun se uzima vrijednost λ1 = 30 .
i1
s – koeficijent ovisan o vrsti veze i spajalu
Koeficijent s
Način vezivanja Spojno
s
složenog presjeka sredstvo
ljepilo 1,00
moždanici 2,50
Podmetači
čavli 3,00
vijci 3,00
ljepilo 3,00
Poprečne veze
čavli 4,50
m =2 – broj elemenata presjeka koji idu cijelom duljinom štapa
m 2
λ f = λ 2y + s ⋅ ⋅ λ1 →ω
2
N
σc & = ω ⋅ ≤ σ c &d
A
Broj spajala za vezu podmetača odnosno poprečnih veza sa uzdužnim elementima

složenog presjeka određuje se prema posmičnoj sili T
Qmax ⋅ L1
T=
2a1
Qmax – maksimalna poprečna sila koja se određuje kao kod štapova s kontinuiranim
vezom elemenata
L1 – lokalna duljina izvijanja štapa
a1 – razmak osi uzdužnih elemenata od težišta složenog presjeka
Dimenzije podmetača (poprečnih veza) treba provjeriti na moment savijanja
Qmax ⋅ L1
M=
2
Za štapove složenog presjeka sa podmetačima kao vezama propisano je:
- minimalan broj čavli u vezi – 4
- minimalan broj vijaka (moždanika) u vezi – 2
- kod lijepljenih podmetača duljina podmetača veća od dvostrukog razmaka između
uzdužnih elemenata štapa
Štapovi složenog presjeka sa poprečnim vezama raspoređenima u odnosu

3<a/h1 <6
Proračun vitkosti za osu y-y (slobodnu osu) kao za dvodijelne štapove:

- za presjek a → m=2
- za presjek b → m=4
- za presjek c → m=3
Proračun vitkosti za osu x-x (materijalnu osu) provodi s kao za monolitni presjek.
Broj spojnih sredstava u spojevima između poprečnih veza i uzdužnih elemenata

određuje se u odnosu na posmičnu silu T prema izrazima:
Qmax ⋅ L1
- za 2-dijelne štapove T = 0,5 ⋅
a1
Qmax ⋅ L1
- za 3-dijelne šatpove T = 0,25 ⋅
a1
Qmax ⋅ L1 Q ⋅L
- za 4-dijelne štapove T ' = 0,20 ⋅ i T '' = 0,15 ⋅ max 1
a1 a1
Dimenzije poprečnih veza provjeravaju se na moment savijanja prema izrazima:
Qmax ⋅ L1
- za 2-dijelne štapove M =
2
Qmax ⋅ L1
3
Qmax ⋅ L1
4
Rešetkaste konstrukcije pritisnutih štapova

(ispuna rešetke vezana čavlima)
- izvijanje oko ose y-y (slobodne ose)
m 2
λ f = λ 2y + s ⋅ ⋅ λ1 - računska vitkost presjeka
2
4 ⋅ π 2 ⋅ E& ⋅ A 1
s⋅λ =
2
1 - štap prema slici (a) i
A1 ⋅ n ⋅ c ⋅ sin 2α
4 ⋅ π 2
⋅ E& ⋅ A 1 ⎛ 1 sin2 α ⎞
s ⋅ λ1 =
2
⋅⎜ + ⎟⎟ - štap prema slici (b)
⎜
a1 ⋅ sin2α ⎝ nd ⋅ c np ⋅ c ⎠
E& - modul elastičnosti drva ║ vlaknima
A1 – površina jednog elementa presjeka

a1 – udaljenost težišta jednog uzdužnog elementa presjeka od težišta složenog presjeka
n – ukupan broj čavli u vezi jedne 2-dijelne dijagonale sa uzdužnim elementom
rešetkastog nosača
nd i np – ukupan broj čavli u vezi štapa dijagonale odnosno vertikale sa uzdužnim

elementom rešetkastog nosača (unaprijed se usvajaju)
c = 6000 (N/cm)
α - kut nagiba dijagonale
- Proračun vitkosti za osu x-x (materijalnu osu) provodi s kao za monolitni presjek.
Potreban broj čavli za vezu 2-dijelne dijagonale sa uzdužnim elementima složenog

Qmax
presjeka računa se prema sili D =
sin α
gdje je
N
Qmax = ω⋅ za λ f ≥ 60
60
N λf
Qmax = ω⋅ ⋅ za 30 ≤ λ f ≤ 60
60 60
N
Qmax = ω⋅ za λ f < 30
120
Rešetkasti štapovi sa obje slobodne osi
Proračun stabilnosti provodi se u svemu isto kao i u prethodnom slučaju vodeći računa
da su obje osi slobodne osi.
Savijanje nosača složenog poprečnog presjeka
Sustav sastavljenih greda

Mmax
1) σm,max = ≤ σmd - normalno naprezanje u presjeku
W
b ⋅ h2 b ⋅ h2
a) W = 2 ⋅ =
6 3
b ⋅ ( 2h )
2
4 ⋅ b ⋅ h2 b ⋅ h2
b) W = = = 2⋅
6 6 3
Tmax
2) τm&,max = 1,5 ≤ τm&d - posmično naprezanje u presjeku
A
a) A = 2 ⋅ b ⋅ h
b) A = b ⋅ ( 2h ) = 2 ⋅ b ⋅ h
3) fmax = f (I) - progib

b ⋅ h3 b ⋅ h3
a) I = 2 ⋅ =
12 6
b ⋅ ( 2h )
3
8 ⋅ b ⋅ h3 b ⋅ h3
b) I = = = 4⋅
12 12 6
U proračun se uvodi reducirani presjek (reducirani otporni moment presjeka)

b ⋅ H2
Wred = ϕ⋅W = ϕ⋅ (H = 2 ⋅ h )
6
Prema važećim propisima s koeficijentom redukcije (iskorištenosti presjeka) može se ići
do:
ϕ = 0,8 − dvije sastavljene grede (H = 2 ⋅ h ) ⎫⎪
⎬ − dinamičko opterećenje (mostovi)
ϕ = 0,6 − tri sastavljene grede (H = 3 ⋅ h ) ⎪⎭
ϕ = 0,85 − dvije sastavljene grede (H = 2 ⋅ h ) ⎫⎪

⎬ − mirno statičko opterećenje
ϕ = 0,7 − tri sastavljene grede (H = 3 ⋅ h ) ⎪⎭
Spajala koja se koriste za sastavljanje greda moraju biti dimenzionirana da mogu primiti
silu koja se javlja u spojnoj ravni za usvojeni koeficijent iskorištenosti presjeka ϕ .
Uobičajeno se koriste moždanici i vijci za spajanje.
Horizontalne spojne ravni
A1 = b ⋅ t ; A R = d ⋅ ( h − 2t )
(h − 2t )
2
ho
S1 = A1 ⋅ ; SR = d ⋅
2 8
π2 ⋅ E ⋅ A1 ⋅ e'
k=
L2 ⋅ c
b ⋅ t 3 d ⋅ ( h − 2t )
3 2
⎛h⎞
If = ∑ Ii + γ ∑ A i ⋅ai2 → If = 2 + + 2γ ⋅ A1 ⋅ ⎜ ⎟
12 12 ⎝2⎠
Kontrola napona radi se prema
- naprezanje na rubu rebra:

Mmax h − 2t IR
σmR =± ⋅ ⋅ ≤ σmd
If 2 IRn
- naprezanje na rubu pojasnice (flanše):

Mmax ⎛ A1 t I1 ⎞
σmF =± ⋅ ⎜ γ ⋅ a1 ⋅ + ⋅ ⎟ ≤ σmd
If ⎝ A 1n 2 I1n ⎠
- naprezanje u težištu pritisnute pojasnice:

Mmax A
σc & = ± ⋅ γ ⋅ a1 ⋅ 1 ≤ σc&d
If A1n
- naprezanje u težištu zategnute pojasnice:
Mmax A
σ t& = ± ⋅ γ ⋅ a1 ⋅ 1 ≤ σc&d
If A1n
ho
U slučaju da je: A1 = A1n ; I1 = I1n ; IR = IRn ; a1 =
2
Mmax h − 2t
σmR =± ⋅ ≤ σmd
If 2

Mmax ⎛ h t⎞
σmF = ± ⋅ ⎜ γ ⋅ o + ⎟ ≤ σmd
If ⎝ 2 2⎠

Mmax h
σc & = ± ⋅ γ ⋅ o ≤ σ c &d
If 2

Mmax ho
σ t& = ± ⋅γ⋅ ≤ σ c &d
If 2
Posmični napon u neutralnoj osi:

Tmax
τm&max = ( γS1 + SR ) ≤ τm&d
d ⋅ If
ho A R h − 2t
S1 = A1 ; SR = ⋅
2 2 4
Kontrola razmaka spajala (čavli) za vezu pojasnice i rebra:
- posmična sila po jedinici duljine spojne ravni:

Tmax
T1 = ⋅ γ ⋅ S1
If
t
S1 = A1 - statički moment površine pojasnice u odnosu na spojnu ravan
2
N1s
e ⋅ T1 = N1s → e=
T1
N1s – nosivost spajala
Kontrola progiba:
L
fmax = f( σ )max + f( τ )max ≤ fd =
m
Npr. statički sustav – prosta greda raspona L opterećena kontinuiranim
opterećenjem q
5 q ⋅ L4
f( σ )max =
384 E ⋅ If
1 q ⋅ L2
f( τ )max =
8 G ⋅ AR
Vertikalne spojne ravni
b1
A1 = 2t = tb1 ; A R = hd
2
π2 ⋅ E ⋅ A1 ⋅ e' 1
k= ; γ=
L2 ⋅ c 1+ k
3 3 2
dh b1d ⎛ ho ⎞
If = ∑ Ii + γ ∑ A i ⋅ai2 → If = + + 2γ ⋅ A1 ⋅ ⎜ ⎟ ; h0 = h - t
12 12 ⎝ 2⎠
Kontrola napona radi se prema:

Mmax h IR
σmR =± ⋅ ⋅ ≤ σmd
If 2 IRn

Mmax ⎛ ho A1 t I1 ⎞
σmF =± ⋅⎜γ ⋅ ⋅ + ⋅ ⎟ ≤ σmd
If ⎝ 2 A 1n 2 I1n ⎠

Mmax h A
σc & = ± ⋅ γ ⋅ o ⋅ 1 ≤ σ c &d
If 2 A1n
Mmax h A
σ t& = ± ⋅ γ ⋅ o ⋅ 1 ≤ σ c &d
If 2 A1n
Posmični napon u neutralnoj osi:

T ⎛ ho h2 ⎞
τm&max = max ⎜ γA1 ⋅ + d ⎟ ≤ τm&d
d ⋅ If ⎝ 2 8⎠
Kontrola razmaka spajala (čavli) za vezu pojasnice i rebra i kontrola progiba kao i u
slučaju horizontalno spojenih ravni.
TORZIJA
Iz uvjeta ravnoteže slijedi:

Mt − ∫ ρ ⋅ τρ ⋅ dA = 0 →
A
Mt = ∫ ρ ⋅ τρ ⋅ dA
A
Deformacija štapa:
dϕ
τρ = G ⋅ ⋅ρ →
dL
Mt Mt
ϕ=∫ dL = ⋅ L - relativno obrtanje dva poprečna presjeka koja su na
L
GIo GIo
međusobnom rastojanju L
GIo - torziona krutost štapa
Io - polarni (torzioni) moment inercije
Mt
τρ = τ& = ⋅ρ
Io
τ&min = 0 - u težištu presjeka
Mt
τ&max = ⋅ r - na rubu presjeka
Io
Io
= Wt
r
Mt
τ&max = ≤ τ&d
Wt
Mt
ϕmax = ⋅ Lmax
GIo
Torzija štapova složenog poprečnog presjeka
Raspodjela momenta torzije na elemente složenog presjeka i na cijeli presjek:

Ioi Ifs
Mti = Mt ⋅ ; Mts = Mt ⋅
∑ Ioi + Ifs ∑ Ioi + Ifs
Is 16a12b12bh
Ifs = ; Is =
G ⋅ e' a1h + b1b
1+
⎛a b ⎞
c⎜ 1 + 1 ⎟
⎝b b⎠
τ& = τti + τts ≤ τ&d

Mti
τti =
Wti
Mts
τts =
Wts
Wts1−1 = 8a1b1b ⎫⎪
2−2 ⎬ − za presjek sa slike
Wts = 8a1b1h⎪⎭
Deformacija (kut zakretanja) dobija se preko:

Mt ⋅ L
tg ϕ =
( ∑ Ioi + Ifs ) ⋅ G
Štapovi izloženi istovremenom djelovanju torzije i savijanja
Napon od savijanja:
M
σm =
W
Posmični napon od poprečne sile od savijanja:
T ⋅S
τm& =
b ⋅I
Napon od torzionog momenta:
Mt
τ t& =
Wt
Glavni normalni naponi dobivaju se prema:

2
σm ⎛ σm ⎞
σ1,2 = ± ⎜ ⎟ + τ 2
t&
2 ⎝ 2 ⎠
Maksimalni napon posmika dobiva se prema:
σ1 − σ2
τ&max = ≤ τ&d
2

POG-2 Dimenzioniranje PRZ PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

POG-2 Dimenzioniranje PRZ PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osnove drvenih konstrukcija

DIMENZIONIRANJE PRESJEKA PREMA

MOGUĆI PRISTUPI PRORAČUNU (DIMENZIONIRANJU) KONSTRUKCIJA

- Proračun prema dopuštenim naponima

- Proračun prema graničnim stanjima nosivosti sa globalnim koeficijentom sigurnosti

- Proračun prema graničnim stanjima nosivosti sa parcijalnim koeficijentima sigurnosti

DIMENZIONIRANJE PRESJEKA PREMA KONCEPTU

JUS U.C9.200 … 1984. god.

Predmet standarda – uvjeti projektiranja i izvođenja nosivih građevinskih

Element konstrukcije ima dovoljnu stabilnost ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1)  stv ( stv )   dop ( dop ) - kriterij nosivosti

Konstrukcija (konstruktivni element) je neuporabljiva kada nastupi:

Također, konstrukcija je neuporabljiva kada nastupe:

Sva opterećenja dijele se u tri grupe:

U osnovna opterećenja spadaju:

U dopunska opterećenja spadaju:

- opterećenje privremenih konstrukcija

U naročita opterećenja spadaju:

Moguće kombinacije opterećenja pri dimenzioniranju:

Računska zapreminska masa drva pri normalnoj vlažnosti (kg/m3)

Računska zapreminska masa za svježe oboreno drvo

Korisna opterećenja – propisi za opterećenje objekata visokogradnje i mostova.

U planinskim područjima s većim snježnim padavinama uzima se u obzir povećano

U krajevima bez snježnih padavina u račun se uzima minimalno zamjenjujuće

Mjestimična nagomilavanja snijega na krovovima (uvale na krovu i sl.) moraju se

U statičkom proračunu uzima se djelovanje vjetra u bilo kom horizontalnom pravcu.

Faktori koji utječu na intenzitet djelovanja vjetra su:

Opterećenje vjetrom na konstrukciju

w = wo ⋅ c (kN m 2 upravno na krovnu površinu )

(kN m 2 vertikaln e projekcije )

Osnovno opterećenje vjetrom

Prikaz vjetrovnih zona za područje bivše SFRJ

Vjetrovna zona I – zona umjerenih vjetrova

Prema stupnju zaštićenosti objekti se svrstavaju u tri grupe:

Shematski prikaz stupnja zaštićenosti objekta

Pri proračunu djelovanja vjetra na objekte treba razlikovati:

C = ±0,3 – koeficijent oblika za unutrašnje djelovanje vjetra

Djelomično otvoreni objekti – utjecaj vjetra na unutrašnje površine izložene djelovanju

Utjecaj vjetra (koeficijent oblika (c)) na potpuno otvorene objekte

a.1) 1. slučaj opterećenja

a.1.2) Unutrašnja strana krova

a.2) 2. slučaj opterećenja

b.1) Vanjska strana krova neposredno izložena djelovanju vjetra

Tangencijalno djelovanje vjetra:

Djelovanje vjetra na cilindrične konstrukcije

DOPUŠTENI NAPONI U DRVENIM KONSTRUKCIJAMA

Dopušteni naponi, koje koristimo prilikom dimenzioniranja odnosno kontrole napona u

Osnovni dopušteni naponi za monolitno i lamelirano lijepljeno drvo

σc)α = σc&d − ( σc&d − σc ⊥d ) ⋅ sin α

Osnovni dopušteni naponi ↔ osnovna opterećenja

Prema važećim standardima (JUS U.C9.200/300) osnovni dopušteni naponi se

Osnovna dopuštena opterećenja se reduciraju faktorom kd = 0,9 za objekte kod kojih:

Faktori korekcije osnovnih dopuštenih napona ovisno o vlažnosti drva

Ovisno o intenzitetu održavanja odnosno stupnju zaštite konstrukcije, osnovne

- djelomično otvoreni objekti najmanje s jedne bočne strane, nezaštićeni i

Ukoliko je izvršena zaštita glavnih nosivih elemenata protiv atmosferilija,

Procent vlažnosti drva ovisno o ambijentu u kojem se nalazi

Dopušteni procenti vlažnosti drvene građe

PLOČASTI PROIZVODI NA BAZI DRVA

Pločaste proizvode od drva sortiramo na (JUS U.DO.001):

Osnovni dopušteni naponi – furnirske ploče (N/cm2)

1) Vlakna pokrovnog furnira paralelna s rasponom ploče

3) opterećenje djeluje upravno na ravan ploče ⎫