Obk P10

PROBOJ
(eng. Punching, njem. Durchstanzen)
Graevinski fakultet u Rijeci

Izv.prof.dr.sc. Davor Grandi, dipl.ing.gra.
davor.grandic@gradri.hr
Osnovne postavke
Podruje primjene
kod neposrednog oslanjanja ploe na stupove (npr. bezgredni ravni

stropovi) zbog uvoenja koncentrirane reakcije oslonca u plou
nastaju znatna prostorna naprezanja
Slika 1 Proboj: Slika sloma i

dijagram reakcija oslonca ploe (stupa) (V) pomak ()
Osnovne postavke
Podruje primjene
uzrok znatnom prostornom naprezanju u blizini oslonca je

istodobna pojava velikih momenta savijanja i poprenih sila u
ploi
u sluaju prevelikih poprenih sila nastat e proboj ploe
slom probijanjem ploe (proboj) nastat e izbijanjem tzv.
krnjeg probojnog stoca iz ploe
za razliku od sloma pri savijanju kod kojeg to ne bi trebao biti
sluaj, slom probijanjem ploe neduktilan (krhki) oblik sloma
posebno kod ploa bez armature protiv proboja
slom je pri dostizanju sile probijanja iznenadan i bez
jasne najave! (na slici 1)
u tom smislu postoji velika slinost izmeu proboja i sloma
elemenata naprezanih poprenim silama koji nisu armirani
poprenom armaturom
Osnovne postavke
Podruje primjene
rizik proboja se javlja pri uvoenju koncentriranog

optereenja ili oslonakih reakcija okomito na plone
elemente
to ukljuuje sljedee sluajeve:
tokasto oslonjene (bezgredne) ploe (ravne i gljivaste
ploe)
diskontinuiteti linijskih leajeva, npr. podruja krajeva i
kutova zidova
ploe oslonjene uz slobodne rubove
temelji samci i temeljne ploe optereene stupovima
optereenje ploa koncentriranim silama
ploe pilota
Osnovne postavke
Podruje primjene
ploe pod b i c treba proraunski provjeriti na proboj:
a Ploa na gredama
b Ravna ploa
c Gljivasta ploa
Slika 2 Primjeri oslanjanja stropnih ploa
Osnovne postavke
Podruje primjene
slino kao i grede i ploe imaju odreenu nosivost na proboj

bez posebne poprene armature
ako ona nije dovoljna nosivost na proboj moe se poveati
armiranjem poprenom armaturom protiv proboja
poprena armatura protiv proboja moe biti u obliku
konvencionalnih spona i koso povijene armatura, ali to moe
biti i specijalna industrijski proizvedena za armiranje proboj
o armiranju protiv proboja bit e vie rijei u nastavku
na sljedeim slajdovima prikazuje tri primjera uruavanja
konstrukcija zbog proboja stupova kroz ploe, neke s
katastrofalnim posljedicama
Osnovne postavke
Primjeri uruavanja
u Wolverhamptonu, 20 km sjeverozapadno od Birminghama u

Engleskoj 1965. g. izgraeno je viekatna parkiralina zgrada
Pipers Row
zgrada je bila nepravilnog rastera s ploama debljine 23 cm
20. oujka 1997. g. u 3 sata ujutro sruila se 150 tona teka
najvia ploa parkiraline zgrade na donju plou
oito je prvo dolo do proboja jednog unutarnjeg stupa kroz
plou
zatim je dolo do proboja kroz plou i okolnih 8 stupova
s obzirom da je parkiralite preko noi bilo zatvoreno, niti
jedna osoba nije stradala
ipak, cijela je parkiralina zgrada sruena i uklonjena zbog
opasnosti od uruavanja ostalih, na identian nain
projektiranih i izvedenih, dijelova graevine
Osnovne postavke
Primjeri uruavanja
Slika 3 Slom najvie stropne ploe parkiraline zgrade u

Wolverhamptonu, Engleska, 20. oujka 1997.
Osnovne postavke
Primjeri uruavanja
Slika 4
Probojni stoac iznad

jednog unutarnjeg stupa,
Wolverhampton, Engleska,
20. oujka 1997.
Osnovne postavke
10
Primjeri uruavanja
ukratko o uzrocima sloma:

neodgovarajui postupak prorauna konstrukcije:
pogreno odreena optereenja na stupove
loa izvedba: velika odstupanja svojstava materijala,
preduboko ugraena armatura u podruju negativnih
momenata savijanja iznad stupova posljedica je premala
proraunska visina
loe odravanje: prodor sredstva odleivanje u beton
izazvao oteenja, a zatim je bilo loih pokuaja sanacije
Osnovne postavke
11
Primjeri uruavanja
proboj ravnih ploa jedan je od najeih uzroka graevinskih

nesrea, koje naalost ne zavravaju uvijek sretno kao sluaj
parkiraline zgrade Pipers Row
za to su u osnovi presudne sljedee dvije okolnosti:
proboj je neduktilan slom koji nastaje iznenada i bez ikakve
najave tako da nema dovoljno vremena za evakuaciju graevine
prije njenog kolapsa
ako nema odgovarajuih mjera osiguranja, npr. armature protiv
proboja, proboj e izazvati progresivni (poput patentnog
zatvaraa) slom, tj., nakon proboja jednog stupa doi e i do
proboja ostalih susjednih stupova kroz plou
jedna od najveih katastrofa u junokorejskoj poslijeratnoj

povijesti zbila se zbog progresivnog sloma probijanjem
25. lipnja 1995. uruila se peterokatna robna kua Sampoong
u Seulu, u vrijeme najvee veernje guve
izgraen je izmeu 1987. i 1989. godine
Osnovne postavke
Primjeri uruavanja
Slika 5 Uruavanje robne kue Sampoong u Seulu 25. lipnja 1995. godine
12
Osnovne postavke
Primjeri uruavanja
u ruenju robne kue Sampoong u Seulu smrtno je stradalo

502 osobe, a vie od 900 ih je ozlijeeno
nesrea je vjerojatno uzrokovana probojem najvie stropne
ploe, a zatim se u unutar 20 sekundi uruila cijela zgrada
razlozi ruenja su: premala armatura ploa u podruju
proboja, nadogradnja dodatnog kata, oslabljenja ploa
otvorima
13
Osnovne postavke
Primjeri uruavanja
na slikama 6 do 8 prikazan je primjer uruavanja podzemne garae

u Bratislavi 2005. godine
Slika 6
Slika 7
14
Osnovne postavke
Primjeri uruavanja
pri proboju ravne ploe zbog oslonake reakcije na spoju stupa i

ploe formira se probojni krnji stoac:
Slika 8 Formiranje probojnog krnjeg stoca
15
Osnovne postavke
16
Openito o provjeri nosivosti
provjera nosivosti na proboj sastoji se od dokaza da e proraunsko

posmino naprezanje po jedinici plotine presjeka koji okruuju
optereenu plohu (npr. oko stupa) biti manja od odgovarajue
nosivosti:
(1)
u proraunskom posminom naprezanju vEd osim reakcije oslonca

ploe (stupa) sadran je i moment savijanja koji se moe prenijeti sa
stupa na plou, tj. u obzir se uzima i ekscentrinost leajne reakcije
spomenuta ekscentrinost uzima se u obzir preko koeficijenta

poveanja poprene sile
na opsegu stupa ili opsegu treba provjeriti uvjet (provjerava se

uvijek, bez obzira je li poprena armatura protiv proboja potrebna ili
nije):
v Ed v Rd ,max
(2)
Osnovne postavke
17

vRd,max je najvea proraunska posmina nosivost na proboj ploe
uzdu promatranog kontrolnog presjeka
ploe bez poprene armature protiv proboja imat e zadovoljavajuu

nosivost na proboj ako je u osnovnom kontrolnom presjeku
udaljenom za 2d (d je debljina ploe) od ruba oslonca (stupa)
zadovoljen uvjet nosivosti:
vEd vRd , c
(3)
vRd,c je proraunska posmina nosivost ploe na proboj bez poprene
armature uzdu promatranog kontrolnog opsega

ako nosivost bez poprene armature nije zadovoljena
potrebno je predvidjeti poprenu armaturu protiv proboja
Osnovne postavke
u sluaju ploa s poprenom armaturom protiv proboja treba

dokazati da je vEd manji od sljedeih vrijednosti:
vRd ,cs
vEd
vRd ,c
vEd
(4)
vrijednosti u izrazu (4) su:

- proraunsko posmino naprezanje uzdu promatranog
kontrolnog presjeka
vRd,cs - proraunska posmina nosivost ploe na proboj s poprenom

armaturom uzdu promatranog kontrolnog presjeka
vRd,c - proraunska posmina nosivost ploe na proboj u podruju u

kojem poprena armatura protiv proboja vie nije potrebna
18
Osnovne postavke
19
Statiki proraun ploa
statiki proraun ploa moe se samo u ogranienom broju

sluajeva (npr. ploe nosive u jednom smjeru) provesti bez
dodatnih pomagala
za bezgredne stropove - koji su viestruko statiki neodreeni
danas se najee koristi konanoelementna metoda (FEM)
postoje rjeenja zasnovana na analitikoj linearnoj teoriji
ploa sljedeih autora: Girkman (1959.) i Timoshenko i
Woinowsky-Krieger (1959.)
analogno elastinoj teoriji greda Kirchoffova teorija ploa
zasniva se na pretpostavci da presjeci nakon deformiranja
ostaju ravni i okomiti na sredinju ravninu ploe
to znai da posmine deformacije presjeka ne utjeu na
progib (teorija tankih ploa)
Osnovne postavke
20
osnovna diferencijalna jednadba teorije tankih ploa dana je

jednadbom (4a), koja se moe prikazati i na drugi nain
(4b):
Kw = q
(5a)
4w
4w
4w
K 4 + 2 2 2 + 4 = q
x y
y
x
(5b)
u izrazima (5a) i (5b) q je jednoliko raspodijeljeno

optereenje na ploi, a K se naziva krutost ploe:
Ec I
Ec h3
K=
=
2
1
12 (1 2 )
(6)
Osnovne postavke
21
I je moment tromosti nerspucane ploe, h je debljina ploe, a

je Poissonov koeficijent
analogno teoriji greda, momenti savijanja proporcionalni su
zakrivljenosti:
2w
2w
mxx = K 2 + 2
y
x
(7a)
2w
2w
m yy = K 2 + 2
x
y
(7b)
2w
mxy = (1 ) K
xy
(7c)
Osnovne postavke
22
smjer i veliina glavnih momenata savijanja m1 i m2 mogu se

odrediti analogno glavnim ravninskim naprezanjima (1 i 2):
2mxy
tg 2 =
mxx m yy
(8)
mxx + m yy
mxx + m yy

m1,2 =
+ mxy
2
2
(9)
na slici 9 (sljedei slajd) prikazane su trajektorije glavnih

momenata m1 i m2 na tlocrtu tokasto oslonjenje ravne ploe
Osnovne postavke
Slika 9 Trajektorije glavnih

momenata ravne ploe
optereene jednoliko
raspodijeljenim optereenjem
23
Osnovne postavke
24
za proraun presjenih sila bezgrednih stropova na

raspolaganju nam stoje sljedee metode:
konanoelementna metoda
proraun zasnovan na analitikim rjeenjima
priblina metoda
priblina metoda kod pravilnih sustava brzo dovodi do

rezultata i moe posluiti kao kontrola prorauna s konanim
elementima
pribline metode za odreivanje momenata savijanja u

bezgrednim stropovima su metode zasnovane na
zamjenjujuim kontinuiranim gredama ili zamijenjujuim
okvirima
optereenje na pojedine oslonce (stupove i zidove) moe se

dobiti ako se ploha ploe podijeli na sektore koji optereuju
pojedini oslonac
Osnovne postavke
Slika 10 Sektori koji

optereuju pojedini oslonac
25
Ploe bez poprene armature protiv proboja
26
Ponaanje pod optereenjem
pri porastu optereenja kad se ispituje proboj ploe uoavaju

se sljedee faze (slika 11 na sljedeem slajdu):
formiraju se radijalne pukotine na gornjem rubu ploe
istovremeno nastaje prva tangencijalna pukotina u

podruju optereene plohe
kod optereenja koje iznosi 60 d0 70% slomnog

optereenja unutar ploe nastaju pukotine koje e
kasnije rezultirati probojnim stocem
paralelno s tim nastaju dodatne tangencijalne pukotine
neposredno prije sloma s gornje strane ploe nastaje

tangencijalna pukotina koja je najudaljenija od oslonca
istovremeno s kosom pukotinom koja obrubljuje probojni
krnji stoac
pri dostizanju slomnog optereenja dolazi do odreza

tlanog podruja od savijanja i stup zajedno s krnjim
stocem probija plou
Osnovne postavke
27
krnji probojni
stoac
a Slika pukotina na razini optereenja u uporabi
b Slika pukotina neposredno pred slomc
Slika 12 Slika pukotina i probojni

krnji stoac
c krnji probojni stoac
28
Model nosivosti i koncept dokaza nosivosti
za proboj ploa bez poprene armature protiv proboja postoji

vie modela nosivosti i proraunskih modela
jedan od prvih modela predloili su Kinnanen i Nylander

(1960) koji sve do danas ima presudni znaaj
zasniva se na ideji da se na pri dnu ploe uz stup formira

konusna tlana ljuska (slika 13 na sljedeem slajdu)
prema opisanom modelu nisu uzeti u obzir i drugi uinci na

poveanje nosivosti kao to je uklinjavanje zrna agregata uz
pukotinu ili djelovanje vlane armature kao trna preko
pukotine
u EN 1992-1-1 rabi se stoga eksperimentalno kalibrirani

poluempirijski postupak
dokaz nosivisti provodi se provjerom na osnovnom

kontrolnom opsegu na udaljenosti x = 2d od lica stupa ili
ruba optereene povrine (slika 14)
Konusna tlana ljuska
a Presjek kroz os stupa
b Radijalni odsjeak
Slika 13 Model nosivosti prema Kinnuenenu i Nylanderu (1960.)
29
30
r con
a Isptivanje
b Proraunski model
u1
osnovni kontrolni opseg
Slika 14 Dokaz nosivosti na proboj na osnovnom kontrolnom opsegu (presjeku)

Nosivost ploa bez poprene armature na proboj
31
poprena armatura protiv proboja nee biti potrebna ako je

zadovoljen uvjet nosivosti, tj. izraz (3) ve naveden na
slajdu 17: vEd vRd,c
kada je oslonaka reakcija

izrazom:
vEd
VEd centrina vEd je odreeno
VEd
=
u1 d
(10)
u1 je osnovni kontrolni opseg (u jedinicama duljine) oko

osnovne povrine Acont
ako je oslonaka reakcija ekscentrina s obzirom na

kontrolni opseg (npr. stup je na spoju ploe naprezan
momentom savijanja i osnom silom) tada je:
VEd
vEd =
u1 d
(11)

32
proraunska posmina nosivost na proboj ploe bez poprene

armature uzdu osnovnog kontrolnog opsega:
vRd ,c = C Rd ,c k (100 l f ck ) + k1 cp (vmin + k1 cp )

13
gdje je :
f ck u MPa
k = 1+
200
2,0
d
(12)
d je u mm
l = ly lz 0,02
ly, lz su koeficijenti armiranja usidrenom i s betonom
povezanom armaturom
ovi koeficijenti armiranja su srednja vrijednost koeficijenata

armiranja vlanom armaturom na irini ploe jednakoj
zbrojenoj debljini stupa i 3d s svake strane stupa (d je
debljina ploe)

33
cp = (cy + cz)/2
je proraunska veliina normalnog

naprezanja u betonu zbog normalne sile od optereenja ili
prednapinjanja (NEdy, NEdz)
cy, cz su normalna naprezanja u betonu u y i z smjeru
(pozitivna kada su tlana):
cy =
N Ed , y
Acy
N Ed , z
i cz =
Acz
NEdy, NEdz su uzdune sile preko cijelog razmaka unutarnjih
Ac je plotina presjeka betona koja odgovara gornjoj definiciji

za NEd
u NA HRN EN 1992-1-1 prihvaene su preporuene vrijednosti

za normalni beton iz EN 1992-1-1 koje se koriste u izrazu (12):
stupova i uzduna sila koja djeluje na irini kontrolnog presjeka

za rubne stupove
CRdc = 0,18/yC , vmin = 0,035k3/2 fck1/2, k1 = 0,1

34
u njemakom NA DIN EN 1992-1-1 su za normalni beton

usvojene sljedee vrijednosti:
CRdc = 0,18/yC ,
CRdc = 0,15/yC , za temelje,
CRdc = 0,18/yC(0,1u0/d + 0,6) , za u0 < 4d
vmin = 1/yCk3/2 fck1/2, k1 = 0,1
1 = 0,0525 za d 600 mm i 1 = 0,0375 za d > 800 mm,

za meuvrijednosti d 1 se odreuje linearnom interpolacijom
-- koeficijent armiranja vlanom armaturom pri savijanju
treba ograniiti: l 0,5fcd / fyd

35
provjera nosivosti na proboj temelja (temelj samac ili

temeljna ploa) provodi se na kontrolnom opsegu (u) unutar
2d od ruba stupa
neto sila nanesena na temelj e biti:
VEd , red = VEd VEd
(13)
gdje je:
VEd
- nansena koncentrirana sila (od stupa)
VEd - je neto sila unutar kontrolnog opsega koja djeluje
prema gore, tj. tlak tla umanjen za vlastitu teinu

temelja
VEd , red
vEd =
ud
(14)

vRd ,c = C Rd ,c k (100 l f ck ) 2 d a vmin 2 d a

13
36
(15)
gdje je:
- razmak od ruba stupa do odabranog kontrolnog opsega
za ekscentrino optereenje (sila + moment) je:
VEd , red
vEd =
ud
u
Ed
1 + k
VEd , red W
(16)
... gdje je su k i W1 defininirani u nastavku kod odreivanja

faktora kod ekscentrinog optereenja (W se definira kao i
W1 samo za opseg u)
Raspored optereenja i osnovni kontrolni opseg
arctg (1/2)
osnovni kontrolni
presjek
a) Presjek
osnovna kontrolna povrina Acont

osnovni kontrolni opseg ui
optereenja povrina Aload
daljnji
kontrolni
promjer
kontureopseg
s daljnjim
kontrolnim opsegom
b) Tlocrt
Slika 15 Prihvaeni model provjere nosivosti na proboj (EN 1992-1-1)
37
38
posminu nosivost na proboj treba kontrolirati uz lice stupa i

na osnovnom kontrolnom opsegu u1
ako je poprena armatura potrebna, daljnji kontrolni opseg

uout,ef bit e granica iza koje vie nije potrebna poprena
armatura protiv proboja
osnovni kontrolni opseg u1 obino se moe uzeti na

udaljenosti 2,0d od optereene povrine i treba biti
konstruiran tako da mu duljina bude najmanja
proraunska debljina ploe, uz pretpostavku da je

konstantna, odreuje se prema izrazu:
d eff
(
d
=
+ dz )
2
(17)
... gdje su dy i dz proraunske debljine s obzirom na

armaturu postavljenu u dva okomita smjera
39
Slika 16 Tipini osnovni kontrolni opsezi oko optereenih povrina
osnovni kontrolni opsezi manji od 2d trebali bi se odabirati

kada koncntrirana sila djeluje nasuprot velikom tlaku s druge
strane ploe (npr. tlak u tlu ispod temelja), ili zbog uinaka
optereenja ili reakcije unutar udaljenosti 2d od ruba
optereene povrine
40
za optereene povrine smjetene blizu otvora, na razmaku

opsega optereene povrine ne veem od 6d, dio kontrolnog
opsega izmeu tangenti na bridove otvora, od sredita
optereene povrine nije djelotvoran:
otvor
Slika 17 Kontrolni opseg blizu otvora
41
za optereene povrine smjetene blizu ruba ili kuta treba

kontrolni opseg odgovarati prikazu na slici 18, pd uvjetom da
je manji od prikazanog na slici 16
Slika 18 Osnovni kontrolni opsezi za optereene povrine blizu ruba ili kuta
42
za izduljene presjeke s a 2b osnovni kontrolni opseg moe se

odrediti prema slici:
a1= min 2b
6d b
1
b
b1 = min
3d
Slika 19 Kontrolni opseg (lijevo) prema DIN EN 1992-1-1/NA i posmina

naprezanja uz izduljeni stup (desno)
43
Slika 20 Kontrolni opseg uz krajeve (gore) i kutove (dolje) zidova prema

DIN EN 1992-1-1/NA
44
kontrolni presjek je onaj koji slijedi kontrolni opseg, a protee

se preko proraunske visine d
za ploe konstantne visine kontrolni je presjek okomit na

srednju ravninu ploe
kod ploa ili temelja razliitih visina moe proraunska visina

biti ona kod opsega povrine optereenja
a
a
optereena povrina
arctg (1/2)
Slika 21 Debljina kontrolnog presjeka temelja promjenjive debljine
45
za ploe s krunim kapitelom s lH < 2hH provjeru je potrebno

provesti samo na kontrolnom presjeku izvan rubu stupa (slika 22)
razmak izmeu osi stupa i kontrolnog presjeka moe se uzeti kao:
rcont = 2d + l H + 0,5c
(18)
osnovni kontrolni presjek

arctg (1/2)
optereena povrina Aload
Slika 22 Ploa s kapitelom kada je lH<2hH
46
za ploe s pravokutnim kapitelom s lH < 2hH s ukupnim

horizontalnim dimenzijama l1 i l2 (l1 = c1 + 2lH1, l2 = c2 + 2lH2, l1 l2)
rcont moe se uzeti kao manja vrijednost od ponuene dvije:
rcont = 2d + 0,56 l1 l2
(19)
rcont = 2d + 0,69l1
(20)
za ploe s kapitelom s lH>2hH treba provjeriti kontrolni presjek kroz

kapitel i kontrolni presjek kroz plou (slika 23)
za stupove krunog presjeka, udaljenost od osi stupa i kontrolnih

presjeka moe se uzeti kao:
rcont ,ext = l H + 2d + 0,5c
(21)
rcont ,int = 2(d + hH ) + 0,5c
(22)
47
osnovni kontrolni
presjek za krune
stupove
lH > 2(dlH+>h2h
H) H
lH >lH2(d
+ HhH)
> 2h
Slika 23 Ploa s kapitelom kada je lH>2hH
optereena
povrina Aload
Utjecaj ekscentrinosti oslonakih reakcija
48
ako je oslonaka reakcija ekscentrina s obzirom na kontrolni

opseg (npr. stup je na spoju ploe naprezan momentom
savijanja i osnom silom) tada je posmino naprezanje vEd u
nekom kontrolnom presjeku (i):
v Ed
VEd
=
ui d
(23)
gdje je:
- srednja proraunska debljina ploe, tj. (dy + dz)/2 gdje su

dy i dz proraunske debljine kontrolnog presjeka ploe u
y- i z- smjeru
ui
- promatrani kontrolni opseg (ima jedinicu duljine)
... faktor dan izrazom:
= 1+ k
M Ed u1
VEd W1
(24)
49
gdje je (u izrazu (24)):
u1 - osnovni kontrolni opseg

k
- koeficijent koji ovisi o omjeru izmeu dimenzija stupa (c1

i c2): njegova vrijednost je funkcija omjera dijela
momenta koji se preuzima posminim naprezanjem i
dijela koji se preuzima savijanjem i torzijom ploe
W1 - dvostruki statiki moment osnovnog kontrolnog opsega u1

s obzirom na teite optereene povrine (slika 24 na
sljedeem slajdu):
u1
W1 = y dl
0
(25)

gdje je (u izrazu (25)):
dl - inkrement duljine osnovnog kontrolnog opsega

y - razmak dl od osi oko koje moment MEd djeluje
Tablica 1 Vrijednosti koeficijenta k za pravokutne optereene povrine:
vM
Slika 24 Plastina (po teoriji plastinosti) razdioba posmika zbog
neuravnoteenog momenta na spoju ploe i unutarnjeg stupa
50
za unutarnji stup pravokutnog presjeka:
c12
+ c1c2 + 4c2 d + 16d 2 + 2c1 d
W1 =
2
(26)
gdje je:
c1 - dimenzija stupa paralelna s ekscentrinou optereenja
(vidjeti sliku 24)
c2 - dimenzija stupa okomita na ekscentrinost optereenja
(vidjeti sliku 24)
za unutarnji stup krunog presjeka faktor je:
e
= 1 + 0,6
D + 4d
gdje je:
D - promjer krunog stupa
e
- ekscentrinost nanesenog optereenja: e = MEd/VEd
(27)
51
za unutarnji stup pravokutnog presjeka, gdje je optereenje

ekscentrino s obzirom na obje osi smije se rabiti priblini
izraz za :
ey
= 1 + 1,8
bz
ez
+

by
2
(28)
gdje su:
ey i ez - ekscentrinosti MEd/VEd uzdu y i z osi, redosiljedom
by i bz - dimenzije kontrolnog opsega (slika 16)
52
za rubni stup povezan s ploom gdje je ekscentrinost

okomita na rub ploe prema unutranjosti ploe (od
momenta oko osi paralelne s rubom ploe) i ako nema
ekscentrinosti paralelne s rubom, sila proboja se moe
promatrati kao jednoliko raspodijeljena uzdu kontrolnog
opsega u1* (slika 25a)
a) rubni stup
b) kutni stup
Slika 25 Umanjeni kontrolni opseg u1*
53
54
u sluaju kada je ekscentrinost u oba okomita smjera, se

moe odrediti prema izrazu:
u1
u1
=
+k
e par
u1*
W1
(29)
gdje je:
u1 - osnovni kontrolni opseg (slika 18)
u1* - umanjeni kontrolni opseg (slika 25a)
epar - ekscentrinost paralelna s rubom ploe od momenta oko osi
okomite na rub ploe
W1 - dvostruki statiki moment osnovnog opsega u1
za stup pravokutnog presjeka kao na slici 25a je:
c22
W1 =
+ c1c2 + 4c1 d + 8d 2 + c2 d
4
(30)
ako ekscentrinost okomita na rub nije prema unutranjosti

ploe, to jest izaziva pozitivni moment savijanja u ploi
primjenjuje se izraz (24)
udaljenost y mjeri se od teita kontrolnog opsega

za rubni stup povezan s ploom kod kojeg ekscentrinost
prema unutranjosti ploe (izaziva negativni moment
savijanja) uzima se da je probojna sila jednoliko
raspodijeljena uzdu umanjenog kontrolnog opsega (slika
25b), a se odreuje kao:
u1
=
u1*
(31)
ako je ekscentrinost usmjerena prema vanjtini ploe

(pozitivni moment) primjenjuj se izraz 24
55
za konstrukcije ija bona stabilnost ne ovisi o okvirnom

djelovanju izmeu ploa i stupova i kod kojih se susjedni rasponi
ploa ne razlikuju za vie od 25% smiju se uzeti pribline
vrijednosti (slike 26 i 27):
A - unutarnji stup
B - rubni stup
C - kutni stup
Slika 26 Preporuene vrijednosti prema EN 1992-1-1
56
kraj zida
kut zida
Slika 27 Vrijednosti za krajeve i kutove zidova prema njemakom
nacionalnom dodatku DIN EN 1992-1-1/NA
57
58
Najmanji momenti savijanja u ploi
prema DIN EN 1992-1-1/NA plou treba dimenzionirati na najmanje

momenate savijanja po jedinici irine mEd,z i mEd,y u podruju
stupova osim ako proraunom unutarnjih sila nisu dobivene vee
vrijednosti
to je potrebno radi osiguranja aktiviranja prostornog mehanizma

nosivosti u probojnom podruju ploe
isti je zahtjev bio i u europskoj prednormi ENV 1992-1-1
iako je u EN 1992-1-1 ovaj zahtjev izostavljen, novija istraivanja

ukazuju (fib Model Code 2010) na znaaj relativnog kuta zaokreta
poe u odnosu na probojni stoac na mehanizam nosivosti
ovaj kut zaokreta pak ovisi o nosivosti ploe na moment savijanja u

podruju stupa
mEd , z = x VEd i mEd , y = y VEd
(32)
59
Z
z
z
z
Slika 28 Podruja armiranja najmanjim

momentima savijanja mEd,x i mEd,y
Armatura protiv progresivnog sloma
60
nakon proboja jednog stupa kroz plou dolazi do

preoptereenja okolnih stupova i progresivnog neduktilnog
sloma probijanjem
opasnost od neduktilnog (krhkog) sloma ne moe se iskljuiti

niti ugradnjom poprene armature protiv proboja
progresivni slom moe se izbjei ako spoj ploe i stupa ima

dovoljnu preostalu nosivost (nakon proboja)
kako bi se sprijeio progresivni slom Kupfer i Georgopulus

(1986) predlau armiranje uzdunom armaturom na irini i
neposredno nad osloncem (slika 29)
iznad srednjih stupova se armatura protiv progresivnog

sloma (APPS) postavlja krino u dva okomita smjera, a iznad
rubnih stupova postavlja se paralelno s rubom
odlomljen zatitni sloj betona
APPS
s APPS-om
bez APPS-a
Slika 29 Armatura protiv progresivnog sloma (APPS) nain

djelovanja i dijagram sila-pomak (V-w)
61
62
prema DIN EN 1992-1-1/NA APPS se odreuje prema izrazu:
As ,req =
VEk
f yk
(33)
VEk moe se odrediti na temelju VEd za stalne i prolazne
proraunske situacije:
VEk =
VEd
s F 1,4
(34)
prema HRN EN 1992-1-1 treba u oba okomita smjeru nad

unutarnjim stupovima u ploama predvidjeti najmanje dvije donje
ipke armature
za razliku od DIN EN 1992-1-1/NA ne nudi se metoda za proraun
APPS-a APPS treba proraunati prema izrazima (33) i (34)!
Ploe s poprenom armaturom protiv proboja

(vEd > vRd,c)
63
poprena armatura protiv proboja se postavlja kako bi preuzela

vlana naprezanja nakon nastanka kosih pukotina
poprena armatura prolazi kroz kose pukotine, bilo u obliku koso
povijenih ipki ili u obliku vertikalne armature u obliku spona ili sl.
(slika 30)
armatura se rasporeuje u koncentrinim opsezima oko optereene
povrine unutar kontrolnog opsega u kojem poprena armatura vie
nije potrebna
a) kose ipke
b) vertikalna armatura
Slika 30 Nain djelovanja poprene armature protiv proboja

(vEd > vRd,c)
64
postoje razliite vrste poprene armature protiv proboja:
Spone (slika 31a) i kose ipke

proraun prema HRN EN 1992-1-1
ipke s dvostrukom glavom, ipke s glavom zavarene na

elinoj traci, reetke (slika 31b)
proraun prema tehnikoj ocjeni
Kruti elini elementi (slika 31c)

proraun prema tehnikoj ocjeni
primjena elinih elemenata (slika 31c) zasniva se na ojaanju

glave stupa, to jest oni imaju ulogu elinog kapitela ugraenog u
plou
debljina im je manja od debljine ploe kako bi se mogla smjestiti
gornja (negativna) uzduna armatura ploe
elini elementi znaajno poveavaju probojni krnji stoac, a prema
tome i nosivost na proboj

(vEd > vRd,c)
Slika 31 Vrste poprene armature protiv proboja
65
Ploe s poprenom armaturom protiv proboja (vEd > vRd,c) 66
OBLICI SLOMA
proboj ploe s poprenom armaturom moe nastati prema tri

razliita scenarija (koji uzrokuju tri oblika sloma):
1) kombinirani savojno-posmini slom betona u tlanom podruju
presjeka ploe uz lice stupa ( vRd,max)
2) otkazivanje poprene armature protiv proboja ( vRd,cs)
3) proboj izvan podruja ploe armiranog poprenom armaturom
( vRd,c)
nosivost odreena prema obliku sloma (1) ujedno predstavlja

najveu nosivost koja se u promatranom ploi moe realizirati bez
drobljenja betona
OBLICI SLOMA
vRd,cs
vRd,max
Slika 32 Slika presjeka jedne ploe nakon ispitivanja na proboj
vRd,c
MODEL NOSIVOSTI
prema HRN EN 1992-1-1 upotrebljava se reetkasti model kao na

slici 33a
prema tom reetkastom modelu u svakom se opsegu oko stupa ili

optereene povrine na kojem se rasporeuje poprena armatura
treba ugraditi jednaka koliina poprene armature
probojni krnji stoac
Slika 33a Reetkasti model nosivosti ploe s poprenom

armaturom protiv proboja
NOSIVOST NA PROBOJ
posmina nosivost na proboj ploa i temelja (temeljne ploe i

temelji samci) s poprenom armaturom protiv proboja proraunava
se prema HRN EN 1992-1-1 s pomou izraza:
v Rd ,cs = 0,75v Rd ,c +
1,5(d s r )Asw f ywd ,ef

u1 d
sin
(35)
gdje je:
Asw - ukupna plotina presjeka poprene armature u jednom
opsegu (napomena: poprena armatura ugrauje
se u vie koncentrinih opsega)
fywd,ef - uinkovita proraunska granica poputanja poprene
armature: fywd,ef = 250 + 0,25d fywd [MPa]
u1
- osnovni kontrolni opseg
sr
- radijalni razmak opsega poprene armature
d
- srednja vrijednost proraunskih debljina ploe u okomitim
smjerovima
- kut izmeu poprene armature i ravnine ploe
NOSIVOST NA PROBOJ
u amandmanu na Eurokod 2 (HRN EN 1992-1-1:2013/A1:2015) u

izraz (33) uvodi se dodatni uvjet:
vRd ,cs = 0,75vRd ,c +
1,5(d sr )Asw f ywd ,ef

u1d
sin k max vRd ,c
(35a)
gdje je:
kmax
- koeficijent za ogranienje najvee nosivosti koja se moe

postii uz primjenu armiranja poprenom armaturom
(moe se odrediti u nacionalnom dodatku pojedine zemlje,
preporuena vrijednost je 1,5 koja je prihvaena u
hrvatskom nacionalnom dodatku (NA))
u izrazima (35) i (35a) vRdc se odreuje na osnovnom kontrolnom

opsegu
NOSIVOST NA PROBOJ
u njemakom DIN EN 1992-1-1/NA prihvaen je sljedei reetkasti

model za proraun poprene armature protiv proboja:
Slika 33b Reetkasti model nosivosti ploe s poprenom

armaturom protiv proboja njemaki prijedlog
NOSIVOST NA PROBOJ
reetkasti model prikazan na slici 33b je konzervativniji (na
strani je vee sigurnosti) u usporedbi s reetkastim modelom
sa slike 33a
njemaki autori na temelju najnovijih vlastitih ispitivanja
smatraju da modelom 33a nisu obuhvaeni svi oblici sloma
stoga se prema njemakom NA koliina armature odreena iz
izraza (35) treba poveati mnoenjem koliine poprene
armature koja se postavlja opsegu faktorom 2,5, a armature
koja se postavlja u drugom opsegu faktorom 1,4
armatura koja se postavlja u daljnjim opsezima odreuje se s
pomou izraza (35), bez naknadnog uveanja
NOSIVOST NA PROBOJ
kod prorauna temelja (temeljnih ploa) se u DIN EN 1992-11/NA umjesto provoenja iterativnog postupka za odreivanje
osnovnog opsega prema slici 21 predlae da se uzme da je
odbrani kontrolni opseg na udaljenosti a = 1,0d od lica stupa
(VEd se tada uzima s vrijednosti)
uvjet je =a/d>2,0
umanjena sila na temelj (prema izrazu 13), uveana za faktor
ekscentrinosti 1,0 (izraz u zagradi u formuli 16) mora
prema DIN EN 1992-1-1 biti u cijelosti preuzeta poprenom
armaturom protiv proboja rasporeenom u prva dva opsega
prvi opseg armature treba postaviti na udaljenosti 0,3d, a
drugi opseg na udaljenosti 0,8 d od optereene povrine
NOSIVOST NA PROBOJ
u sluaju armiranja vertikalnim sponama:
VEd ,red VRd ,s = Asw,1+2 f ywd ,ef
(36)
a u sluaju armiranja koso povijenim ipkama:
VEd ,red VRd ,s = 1,3 Asw,1+2 f ywd sin
(37)
ako je potrebno poprenu armaturu postavljati u daljnjim

opsezima tada u svaki sljedei opseg treba postaviti 33%
armature Asw,1+2
sila VEd smije se odrediti na temelju povrine temelja unutar
razmatranih opsega poprene armature
NOSIVOST NA PROBOJ
ako se predvia ugradnja jednog reda povijenih kosih ipki sa svake

strane stupa ili optereene povrine tada se za omjer (d/sr) u izraz
(35 i 35a) smije uvrstiti vrijednost 0,67 (u njemakom NA vrijednost
0,53)
na spoju stupa ili optereene povrine i ploe posmino naprezanje

ne smije prekoraiti najveu vrijednost posmine nosivosti na proboj:
v Ed =
VEd
u0 d
v Rd ,max
(38)
oznake u izrazu su:

u0
c1,,c2
za unutarnji stup
u0 = opseg stupa
za rubni stup
u0 = c2 + 3d c2 + 2c1
za kutni stup
u0 = 3d c1 + c2
dimenzije stupa prikazane na slici 25
NOSIVOST NA PROBOJ
preporuena vrijednost za vRd,max u normi EN 1992-1-1
(prihvaena u hrvatskom NA norme HRN EN 1992-1-1) dana
je izrazom:
vRd ,max = 0,4 f cd

gdje je
(39)
= 0,6 [1-(fck/250)] ... kao i kod poprene sile
prema njemakom DIN EN 1992-1-1/NA vRd,max se odreuje

prema izrazu:
vEd ,u1 vRd ,u1,max = 1,4 vRd ,c ,u1
(40)
gdje se vEd,u1 i vRd,c,u1 odreuju na osnovnom kontrolnom opsegu

a cp od prednapinjanja ne uzima se u obzir
u1
NOSIVOST NA PROBOJ
kontrolni opseg kod kojeg poprena armatura nije potrebna
(uout ili uout,ef (slika 34)) proraunava se prema izrazu:
u out ,ef =
VEd
v Rd ,c d
(41)
posljednji opseg poprene armature treba smjestiti na

razmaku ne veem od kd unutar uout ili uout,ef (slika 34)
ako se za poprenu armaturu protiv proboja koristi gotovi
graevni proizvod (proizveden u tvornici kao posebni sustav),
tj. ne koristi se konvencionalna armatura od elika za
armiranje tada se nosivost takvog sustava mora dokazati
ispitivanjima, a proizvod mora imati odgovarajuu europsku
tehniku ocjenu (ETA)
NOSIVOST NA PROBOJ
k = 1,5
Opseg uout
Opseg uout,ef
Slika 34 Kontrolni opsezi unutarnjih stupova
POPRENA ARMATURA PROTIV PROBOJA

poprena armatura protiv proboja smjeta se izmeu
optereene povrine (stupa) i opsega na udaljenosti kd
(mjeri se prema stupu) od kontrolnog opsega na kojem
poprena armatura vie nije potrebna
treba predvidjeti najmanje dva opsega na kojima se
rasporeuju krakovi poprene armature (krakovi su
vertikalni dijelovi spona ili kosi dijelovi povijenih ipki)
(slika 35)
razmak izmeu opsega na kojima su rasporeeni krakovi
poprene armature treba odabrati manji ili jednak 0,75d

poprena armatura smjetena unutar osnovnog kontrolnog
opsega (2d od optereene povrine) treba uzdu opsega na
kojem su rasporeeni imati razmak krakova manji ili jednak
1,5d, izvan osnovnog kontrolnog opsega manji ili jednak 2d
(*)
na taj nain osigurava se da dio opsega izmeu spona
sudjeluje u nosivosti na proboj (slika 34)
koso povijene ipke mogu se, ako se proraunom pokae
zadovoljavajuim, rasporediti u samo u jednom opsegu
prema DIN EN 1992-1-1/NA ograniava se promjer poprene
armature:
0,05 d za spone
ds
0,08 d za koso povijene ipke
vanjski kontrolni opseg na kojemu se

smjeta poprena armatura
prvi kontrolni opseg na kojem armiranje
poprenom armaturom nije potrebno
a) Razmak spona
b) Razmak koso povijenih ipki
Slika 35 Poprena armatura protiv proboja
kada je poprena armatura potrebna, najmanja plotina presjeka

kraka spone (ili ekvivalentne drugaije poprene armature) Asw,min
odreena je izrazom:
Asw,min
s r st
(1,5 sin + cos ) 0,08
f ck
(42)
f yk
gdje je:
sr
- razmak krakova spona u radijalnom smjeru (tj. razmak
opsega u kojima je rasporeena poprena armatura)
st
- razmak krakova spona u tangencijalnom smjeru (tj. uzdu
opsega)
- kut izmeu poprene i glavne (uzdune) armature

(za vertikalne spone = 90)
fck i fyk su u MPa
vertikalnu komponentu samo onih natega za prednapinjanje koje

prolaze unutar udaljenosti 0,5d od stupa moe se uzeti u obzir pri
proraunu nosivosti na proboj
samo one koso povijene ipke koje prolaze kroz optereenu

povrinu ili na razmaku od optereene povrine ne veem od
0,25d smiju se koristiti kao poprena armatura protiv proboja
(slika 34b, gore)
razmak izmeu lica oslonca ili ruba optereene povrine i najblie

poprene armature, uzete u obzir pri proraunu ne treba
prekoraiti 0,5d
taj razmak (0,5d) odreuje se u razini glavne vlane armature

ploe
ako je predvien samo jedan red koso povijenih ipki, njihov

nagib moe se smanjiti na 30
Proraunski primjer
Ravnu stropnu plou, debljine 25 cm, oslonjenu na stupove 40/40 cm, na
jednakim osnim razmacima od 5,0 m, optereenu s jednoliko raspodijeljenim
uporabnim optereenjem q = 20,0 kN/m2 (slika pr.1) potrebno je osigurati od
proboja. Materijali su: beton C30/37, elik za armiranje B500B.
Napomena: Zatitni sloj i d trebalo bi

tonije odrediti iz odabrane armature i
po potrebi korigirati proraun.
Slika pr.1 Presjek kroz plou i stup
84
Proraunski primjer
Optereenje
Ploa
0,25 25 = 6,25 kN/m2
Slojevi
= 1,25 kN/m2
-------------------------------------g = 7,50 kN/m2
Proraun i dimenzioniranje na savijanje
Proraunske veliine
fcd = 30/1,5 = 20 MPa
fyd = 500/1,15 = 434,8 MPa
Prosjeni moment savijanja-oslonac:
m0,Ed = 1/12(1,357,5+1,520)5,02=83,6 kNm/m
85
Proraunski primjer
Potrebna armatura:
8360
= 0,086
2
100 22 2,0
= 0,953; = 0,087
8360
As1 =
= 9,17cm 2 /100 cm prosjecna armatura
0,953 22 43,48
Eds =
Armatura uz stup (prema EN 1992-1-1 najmanje 50% ukupne

negativne armature rasporediti na irini jednakoj debljina stupa +
0,125 puta raspon ploe s obje strane stupa u stvarnom projektu
treba odrediti na temelju statikog prorauna; ovo je uzeto samo za
primjer):
As1 = 9,17 5,0 0,5 = 22,93 cm 2 /165 cm
86
Proraunski primjer
Osiguranje od proboja
Opseg stupa:
u 0 = 2(40 + 40 ) = 160 cm
Proraunska oslonaka reakcija:
VEd = (1,35 7,5 + 1,5 20,0 ) 5,0 5,0 = 1003,1 kN
Donja uzduna armatura ploe u podruju stupa protiv progresivnog

sloma izrazi (33) i (34):
As ,req = (1003,1 1,4 ) 50 = 14,33 cm 2
Najvea proraunska posmina nosivost - provjera na opsegu stupa;
izrazi (38) i (39):
- uzima se = 1,15 horizontalno pridrani sustav ija stabilnost ne
ovisi o okvirnom djelovanju
v Ed =
1,15 1003,1
= 3,28 MPa
1600 220
(izraz (38))
87
Proraunski primjer
vRd ,max = 0,4 0,528 20 = 4,22 MPa (izraz (39) HRN EN 1992-1-1)
uvjet v Ed v Ed ,max zadovoljava!
Provjera posminih naprezanja na osnovnom kontrolnom opsegu

Osnovni kontrolni opseg (2d od ruba stupa) i odgovarajue proraunsko
posmino naprezanje:
u1 = 4 40 + 2 22 2 = 436,5 cm
v Ed =
1,15 1003100
= 1,2 MPa
4365 220
Odreivanje proraunske posmine nosivosti na proboj ploe bez

poprene armature vRd,c:
200
k = 1+
= 1,95 < 2,0
220
l =
22,93
= 0,0063 < 0,02
22 165
88
Proraunski primjer
cp = 0
89
C Rd ,c = 0,18 1,5 = 0,12
vmin = 0,035 1,953 2 301 2 = 0,522 MPa
v Rd ,c = 0,12 1,95 (100 0,0063 30) = 0,623 MPa > vmin = 0,522 MPa < v Ed = 1,2 MPa
13
potrebna je poprena armatura

Prije nego to emo prijei na dimenzioniranje poprene armature
protiv proboja provjerit emo jo jedanput VRd,max, ali prema DIN EN
1992-1-1/NA izraz (40):
vRd ,u1,max = 1,4 0,623 = 0,872 MPa < vEd ,u1 = 1,2 MPa
Kao to se vidi, uvjet najveeg posminog naprezanja prema njemakom NA
ne zadovoljava. Poveati emo stoga glavnu uzdunu armaturu ploe na 58,8
cm2/165 cm, tj. l = 0,0162 < 0,02, (iako bi puno racionalnije bilo poveati
debljinu ploe ili dodati kapitel iznad stupa) pa e biti:
vRd ,c = 0 ,12 1,95 (100 0,0162 30 ) = 0,854 MPa > vmin = 0,522 MPa < vEd = 1,2 MPa
potrebna je poprena armatura
13
Proraunski primjer
90
vRd ,u1,max = 1,4 0,854 = 1,2 MPa = vEd ,u1 = 1,2 MPa
zadovoljen je uvjet najvee proraunske posmine nosivosti i po

njemakom NA
Poprena armatura varijanta I razmjetaja spona
Kontrolni opseg kod kojeg poprena armatura vie nije potrebna:
uout = 1,15 1003,1 (0,0854 22 ) = 614 cm, r = 614 / 24 / sin 15 = 99,0 cm

Potrebna armatura za jedan opseg oko stupa:
s r = 10 cm < 0,75 22 = 16,5 cm
Asw =
f ywd ,ef = 250 + 0,25d = 305 MPa (d u mm)
(1,2 0,854 ) 4365 220 = 330,12 mm2
3,3 305
Broj krakova spona 6 u jednom opsegu:
ni = 330,12 28,3 = 11,7 zaokrueno na 12
Proraunski primjer
91
Prema njemakom NA:

u prvom opsegu imamo 2,5x330,12 = 825,3 mm2 (1210),
u drugom imamo 1,4x330,12 = 462,17 mm2 (odabrano 128)
Razmak krakova po osnovnom opsegu:
st = 32 cm < 1,5 22 = 33 cm
Ukupna plotina presjeka poprene armature:
Asw = 12 1 0,785 + 12 1 0,503 + 12 5 0,283 = 32,44 cm 2

Najmanja plotina presjeka jednog kraka spone izraz (42):
Asw,min =
0,08 30 500
(100 440) = 25,7 mm2 < 1 6 ... 28 mm2 zadovoljava
1,5
Spone izvan osnovnog kontrolnog opsega u1 postavljene su tako da

bude zadovoljen uvjet da razmak posljednjeg kraka do opsega uout ne
bude vei od 1,5d.
Proraunski primjer
Slika pr.2 Razmjetaj poprene armature varijanta I
92
PRIMJERI ARMIRANJA POPRENOM ARMATUROM

PROTIV PROBOJA
SPONE
93

PROTIV PROBOJA
razmjetaj krakova spona tolerancije njemake
preporuke prema DAfStb 2003:
94

PROTIV PROBOJA
naini sloma zbog premale ili prevelike udaljenosti
krakova spona od stupa ili optereene povrine:
95

PROTIV PROBOJA
ugradnja naknadno svinutih spona:
96

PROTIV PROBOJA
ipke s glavom:
97

PROTIV PROBOJA
armatura temelja samca za osiguranje od proboja:
98

Obk P10

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Obk P10

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROBOJ

(eng. Punching, njem. Durchstanzen)

Graevinski fakultet u Rijeci

kod neposrednog oslanjanja ploe na stupove (npr. bezgredni ravni

Slika 1 Proboj: Slika sloma i

uzrok znatnom prostornom naprezanju u blizini oslonca je

rizik proboja se javlja pri uvoenju koncentriranog

ploe pod b i c treba proraunski provjeriti na proboj:

Slika 2 Primjeri oslanjanja stropnih ploa

slino kao i grede i ploe imaju odreenu nosivost na proboj

u Wolverhamptonu, 20 km sjeverozapadno od Birminghama u

Slika 3 Slom najvie stropne ploe parkiraline zgrade u

Probojni stoac iznad

ukratko o uzrocima sloma:

proboj ravnih ploa jedan je od najeih uzroka graevinskih

jedna od najveih katastrofa u junokorejskoj poslijeratnoj

u ruenju robne kue Sampoong u Seulu smrtno je stradalo

na slikama 6 do 8 prikazan je primjer uruavanja podzemne garae

pri proboju ravne ploe zbog oslonake reakcije na spoju stupa i

Slika 8 Formiranje probojnog krnjeg stoca

Openito o provjeri nosivosti

provjera nosivosti na proboj sastoji se od dokaza da e proraunsko

u proraunskom posminom naprezanju vEd osim reakcije oslonca

spomenuta ekscentrinost uzima se u obzir preko koeficijenta

na opsegu stupa ili opsegu treba provjeriti uvjet (provjerava se

Openito o provjeri nosivosti

ploe bez poprene armature protiv proboja imat e zadovoljavajuu

vRd,c je proraunska posmina nosivost ploe na proboj bez poprene

armature uzdu promatranog kontrolnog opsega

u sluaju ploa s poprenom armaturom protiv proboja treba

vrijednosti u izrazu (4) su:

vRd,cs - proraunska posmina nosivost ploe na proboj s poprenom

vRd,c - proraunska posmina nosivost ploe na proboj u podruju u

Statiki proraun ploa

statiki proraun ploa moe se samo u ogranienom broju

Statiki proraun ploa

osnovna diferencijalna jednadba teorije tankih ploa dana je

u izrazima (5a) i (5b) q je jednoliko raspodijeljeno

Statiki proraun ploa

I je moment tromosti nerspucane ploe, h je debljina ploe, a

Statiki proraun ploa

smjer i veliina glavnih momenata savijanja m1 i m2 mogu se

na slici 9 (sljedei slajd) prikazane su trajektorije glavnih

Slika 9 Trajektorije glavnih

Statiki proraun ploa

za proraun presjenih sila bezgrednih stropova na

proraun zasnovan na analitikim rjeenjima

priblina metoda kod pravilnih sustava brzo dovodi do

pribline metode za odreivanje momenata savijanja u

optereenje na pojedine oslonce (stupove i zidove) moe se

Slika 10 Sektori koji

Ploe bez poprene armature protiv proboja

Ponaanje pod optereenjem

pri porastu optereenja kad se ispituje proboj ploe uoavaju

formiraju se radijalne pukotine na gornjem rubu ploe

istovremeno nastaje prva tangencijalna pukotina u

kod optereenja koje iznosi 60 d0 70% slomnog

paralelno s tim nastaju dodatne tangencijalne pukotine

neposredno prije sloma s gornje strane ploe nastaje

pri dostizanju slomnog optereenja dolazi do odreza

Statiki proraun ploa

b Slika pukotina neposredno pred slomc

Slika 12 Slika pukotina i probojni