SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

DRVO-BETON

Uvod:
Spoj sloja betona na tlanoj i drva na vlanoj
strani daje najbolja svojstva ovih materijala u
podruju snage i krutosti.
Na ovaj nain dobijemo konstrukcije koje su
dovoljno vrste i relativno lagane.
Izgradnja spregnutih konstrukcija relativno je
brza.
Razvoj spregnutih konstrukcija naglo je poeo
napredovati zadnjih dvadeset godina. Ovakav tip

Primjena:
Spregnute konstrukcije esto se primjenjuju u
izgradnji meukatnih konstrukcija, a u
pojedinim zemljama sve vie se primjenjuju i u
izgradnji mostova.
Kod izgradnje mostova betonska kolna
konstrukcija prekriva drvene nosae i na taj
nain ih titi od negativnih atmosferskih
utjecaja.

TIPOVI SPOJNIH SISTEMA

Spojni sistem daje naglasak na posmine sile

koje djeluju na graninoj plohi izmeu dva
razliita materijala, u naem sluaju izmeu
drva i betona.
Spojni sistem mora osigurati istovremeno
djelovanje oba materijala pod optereenjem.
Beton je podloan promjenama volumena pri
temperaturnim oscilacijama.

Spoj izmeu dva elementa mogue je ostvariti

djelovanjem sila trenja, djelovanjem
prionjivosti koju elementi posjeduju, no da
bismo osigurali spoj moramo upotrijebiti i neke
dodatne elemente, kao to su modanici,
metalni prsteni, eline ipke...
U spojevima spregnutih konstrukcija drva i
betona ne moemo uzeti u obzir mehaniku
krutost spojke zbog razliitih karakteristika
drva i betona.

Adekvatne karakteristike spoja betona i drva mogu

se omoguiti koristei dvodijelne prstene i
nazubljene modanike zajedno sa klinovima.

Moderne metode spojeva baziraju se na

upotrebi elinih reetaka (mrea)
zalijepljenih za drvo, dio tih reetki viri iz
drveta i na taj nain se spajaju s betonom.

Klasian primjer spoja betona i drvenog

nosaa

Spoj betona i drva pomou eline mree

elina mrea

beton

Lijepljeno
lamelirano drvo

NOVA ISTRAIVANJA
Zadnjih godina dvadesetog stoljea gotovo
u svim istraivakim centrima u Sad-u,
Australiji i Europi mnogo se ulagalo u
istraivanje o spoju betona i drva.
Ta istraivanja su nam dala informacije o
novim i razliitim tipovima spojnica i
njihovim nosivostima optereenja leaja, o
mogunostima primjena u stvarnim
graevinama.

POSMINE SPOJNE
KARAKTERISTIKE

Dijagram istraivanja
djelomino spregnute
konstrukcije. Na
apscisi se nalazi
centralni pomak u
milimetrima, a na
ordinati optereenje u
(kN)

 Na apscisi se nalazi
klizanje u (mm) , a na
ordinati posmino
teenje u (N/mm).Crvena
krivulja pokazuje da
nema zamora materijala,
a zelena je u funkciji
optereenja.

ANALIZA SPREGNUTIH KONSTRUKCIJA PO

METODI GRANINIH STANJA
Na apscisi se nalazi
klizanje na kraju grede
u (mm), a na ordinati
centralno optereenje
u (kN).

DOPUNA B ZA EUROCODE 5

Dizajniranje spregnutih greda regulirano je

u dopuni B za EC5. Izrauni naprezanja
za drvo, beton i spojeve su napravljeni u
skladu sa teorijom elastinosti.
U skladu s preporukama dopune B iz
EC5 za T presjek proraun moemo
napraviti u sljedeim koracima:

POPRENI PRESJEK DRVENO BETONSKOG

NOSAA , S DIJAGRAMIMA NAPREZANJA

Efektivna krutost na savijanje

Analiza spregnutih konstrukcija drva i

betona prema teoriji graninih stanja

U prethodno navedenim jednadbama

oznake imaju slijedea znaenja:

Za T popreni presjek, h3=0

i-broj od kojih se sastoji spregnuti
popreni presjek, u sluaju T poprenog
presjeka to su dva elementa
E-srednja vrijednost modula elastinosti
za beton i drvo, odnosno
Yi-mehaniki modul klizanja
Ki-ekvivalentan modul klizanja u spoju

Normalna naprezanja su rijeena

jednadbom

Maximalna posmina naprezanja

odreena uzdu gornjeg ruba
poprenog presjeka drvenog elementa
trebala bi se raunati prema izrazu:

Optereenje na privrenju se rauna

prema izrazu:

Gdje je i=1 & 3

S i = Si(x), udaljenost izmeu privrenja
V = V(x)

Efektivna irina betonske ploe

( b1,eff )
Efektivna irina je definirana kao duina
paralelna sa osloncima ija je funkcija
opirati se optereenju koje djeluje na
betonsku plou spregnute konstrukcije.
(b1,eff) je vrlo vaan element u proraunu
spregnutih konstrukcija i njezin proraun
se temelji na pretpostavki teorije
elastinosti.

Meutim pretpostavka o pomacima na

pravcu posminih deformacija nije
dokazana za ponaanje spregnutih
nosaa podvrgnutih optereenju , zbog
diskontinuiteta normalnih naprezanja
du betonske ploe.

Posljedica utjecaja posminih naprezanja

na gredu je savijanje (deformacija).
Ova naprezanja su posljedica posminih
sila na podruju kontakta izmeu drva i
betona, djeluju na betonsku plou i
distribuiraju normalna naprezanja.

Aktivna irina betonske ploe ( b1,eff )

moe se rijeiti pomou jednadbe:

Distribucija normalnih iscrpnih

naprezanja du irine betonske ploe

Aktivna irina betonske ploe ovisi o:

vezi izmeu ukupne irine betonske

ploe duine drvenog nosaa
tipu optereenja ( kontinuirano
optereenje, koncentrirano
optereenje , poloaju optereenja )
tipu statikog sistema konstrukcije
(aktivna irina je razliita za upete ,
nepomine i pomine oslonce ( leaje ))
tipu spoja izmeu elemenata spregnute
konstrukcije

Znaajan utjecaj na aktivnu irinu ploe

ima samo prvi parametar , znai spoj
izmeu ukupne irine ploe i duine
drvenog nosaa, ostali parametri imaju
manji znaaj.

S obzirom na experimentalna istraivanja

moemo pronai razliite izraze koji
definiraju aktivnu irinu ploe, ali sa
odreenom sigurnou moemo koristiti
teoretske rezultate po Natter-u i Hoeft-u
date u izrazima:

Za kontinuirano optereenje:

Za koncentrirano optereenje:

gdje je ( b ) razmak izmeu drvenih nosaa , a

( l ) duina drvenog nosaa.

Prema preporukama Amerikog instituta za

drvno inenjerstvo ( AITE ) , aktivna irina
betonske ploe u sluaju spregnutih
konstrukcija tipa
drvo beton moe se
raunati kao najmanja vrijednost dobivena
proraunom ovih triju jednadbi:

Oznake u izrazima imaju sljedee

znaenje:

( b ) - razmak izmeu drvenih nosaa

( l ) - duina drvenog nosaa
( d ) najmanja debljina betonske
ploe

Analiza spregnutih konstrukcija drva i

betona prema teoriji graninih stanja
Rjeenja dana u EC5 i Njemakim normama
DIN 1052 valjana su za okvirne sisteme i
uzimaju se u razmatranje samo karakteristike
i kvalitete drva kao materijala.
EC2 daje sljedea aproximirana rjeenja za
aktivnu irinu betona

Za simetrini T popreni presjek:

Za jednu stranu T poprenog presjeka:

gdje je ( l0 ) udaljenost izmeu toaka u polju u

kojima je moment savijanja jednak nuli.

Rezultat rada na spregnutim

konstrukcijama tipa drvo beton su
graevine koje nastaju na obostrano
zadovoljstvo inenjera i arhitekata,
kao to su ovi mostovi: