Projektiranje Zidanih Konstrukcija

B.
Trogrli, Projektiranje i proraun zidanih konstrukcija 1/70

G GR RA A E EV VI IN NS SK KO O- -A AR RH HI IT TE EK KT TO ON NS SK KI I F FA AK KU UL LT TE ET T U U S SP PL LI IT TU U
w ww ww w. . g gr ra ad ds st t . . h hr r M Ma at t i i c ce e h hr r v va at t s sk ke e 1 15 5 S SP PL LI IT T
Napomena: Tekst nije recenziran, niti lektoriran. Koristi se na vlastitu odgovornost.
G
G
R
R
A
A
E
E
V
V
I
I
N
N
S
S
K
K
O
O
-
-
A
A
R
R
H
H
I
I
T
T
E
E
K
K
T
T
O
O
N
N
S
S
K
K
I
I
F
F
A
A
K
K
U
U
L
L
T
T
E
E
T
T
U
U
S
S
P
P
L
L
I
I
T
T
U
U

w ww ww w. . g gr ra ad ds st t. . h hr r M Ma at t i i c ce e h hr rv va at t s sk ke e 1 15 5 S SP PL LI IT T
Program strunog
usavravanja u
graditeljstvu
i
Projektiranje zidanih konstrukcija
Split, 23. veljae 2009.
Doc.dr.sc. Boris Trogrli, dipl.ing.gra.
Saetak
Projektiranje konstrukcije zidane graevine sukladno osnovnim inenjerskim naelima, uz izbor
jednostavnijih, ali pouzdanijih proraunskih modela, moe u mnogome pojednostaviti dokaz
mehanike otpornosti i stabilnosti za graevine, pogotovo onih koje su po sloenosti konstrukcije u
najveoj mjeri zastupljene u inenjerskoj praksi.
Proraun konstrukcije zidane graevine sukladno novim hrvatskim (europskim) normama (EC6 i
EC8) postaje zahtjevna inenjerska zadaa, uglavnom u smislu proraunskih napora potrebnih za
dokazivanje mehanike otpornosti i stabilnosti konstrukcije. Norme opisuju sloenije i jednostavnije
proraunske postupke, koji se primjenjuju ovisno o sloenosti konstrukcije. Meutim, zajedniko za
oba pristupa je iznimno sloeno mehaniko ponaanje zia kao gradiva, te upitnost kvalitete
proraunskog modela za odreivanje raunskih vrijednosti uinaka djelovanja (unutarnjih sila,
naprezanja i pomaka).
Kljune rijei: proraun zidane graevine, HRN EN 1996, HRN EN 1998.
B. Trogrli, Projektiranje i proraun zidanih konstrukcija 2/70
TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE
(Narodne novine 01/07)
ZAKON O PROSTORNOM
UREENJU I GRADNJI
(Nar.nov. br. 76/07)
lanak 19.
(1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog
zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s
graevinama i njihovim graenjem.
(2) Tehnike propise donosi ministar.
(3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama.
HRN ENV 1991
Eurokod 1: Osnove
projektiranja i djelovanja
na konstrukcije
HRN ENV 1996
Eurokod 6: Projektiranje
zidanih konstrukcija
HRN ENV 1998
konstrukcija otpornih na
potres
HRN ENV 1997
Eurokod 7: Geotehniko
projektiranje
+ NAD + NAD
+ NAD
+ NAD
HRN ENV 1991
Eurokod 1: Osnove
projektiranja i djelovanja
na konstrukcije
HRN ENV 1996
HRN ENV 1998
potres
HRN ENV 1997
Eurokod 7: Geotehniko
projektiranje
+ NAD
+ NAD
+ NAD
+ NAD
HRN EN 1990
Eurokod 0: Osnove
projektiranja
HRN EN 1996
HRN EN 1998-1 Eurokod
8: Projektiranje
potres
HRN EN 1997-1 Eurokod
7: Geotehniko
projektiranje
HRN EN 1991-1-1
Eurokod 1:
Djelovanja na
konstrukcije
+ ND (nacionalni dodatak) + ND (nacionalni dodatak) + ND (nacionalni dodatak) + ND (nacionalni dodatak)
Projektiranje zidanih graevina:
Arhitektonsko projektiranje
+
Projektiranje konstrukcije i proraun konstrukcije
Propisi i norme:
Tehniki propis za zidane konstrukcije
EN 1991 + EN 1996 + EN 1997 + EN 1998
Osnovna djelovanja i mehanika otpornost konstrukcije
Osnovna djelovanja: Vertikalna i horizontalna
Osnovna djelovanja i mehanika otpornost konstrukcije
G=vlastita teina, stalni teret
Q1=promjenjivo djelovanje-vodee
Qi=ostala promjenjiva djelovanja
N
Sd
=1.35N
G
+1.5N
Q

M
=1.7-3.0 (2.2)
G
Q1, Qi
S, W
S=potres; W=vjetar (Qi)
E
Sd
=1.0G
Ed
+
2i
Q1
Ed
+
I
*A
Ed

M
=1.2-2.0 (1.5)
Sx, Wx
x
y
S
y
,

W
y
Uinci vertikalnog djelovanja
Uinci vertikalnog djelovanja - meukatne konstrukcije
Uobiajeno:
a-b ploe
stropni sustavi
- polumontane konstrukcije od gredica i blokova
- polumontane konstrukcije od prednapregnutih gredica i blokova
EN 1992:
h
min
=8 cm
GSU-progibi, debljne ploa:
slobodno oslonjene ploe: hL/25
krajnje ploe kontinuiranog nosaa: hL/30
unutarnje ploe kontinuiranog nosaa: hL/35
A-b ploe
h
L
A-b ploe, nastavak
Momenti savijanja u smjeru lokalnih osi, Mx, My
Mxy?
Glavni momenti savijanja, M1, M2
Mxy=0
A-b ploe djelovanja na zidove
Reakcije [sila/m]
A-b ploe djelovanja na zidove
Nearmirano zie Zie omeeno
vertikalnim
serklaima
Zie omeeno
vertikalnim i
horizontalnim
serklaima
EN 1996:
4.9 Omeeno zie
(2) Kod provjere omeenih elemenata
optereenih savijanjem i/ili uzdunim
optereenjem treba usvojiti
pretpostavke za armirano zie.
U tlanim se podrujima blok
tlanog naprezanja treba temeljiti
samo na vrstoi zia. Tlanu
armaturu takoer treba
zanemariti.
:-/
Lokalna kontrola tlanih naprezanja
f
Sd
=N
Rd
/A < f
k,d
L
Vrste meukatnih konstrukcija
Stropni sustavi:
Shema polaganja gredica
stropnog sustava
Stropni sustav WIENERBERGER
(s prednapregnutim gredicama)
h22 cm
horizontalni serkla
horizontalni serkla
rebro za ukrutu
FERT strop
Polumontane konstrukcije od gredica i blokova
Polumontane konstrukcije od
prednapregnutih gredica i blokova
BIJELI strop
h15 cm h22 cm
p
o
p
r
e
n
o

r
e
b
r
o
Uinci vertikalnog djelovanja - proraun zida na vertikalno djelovanje
Raunska nosivost na vertikalno optereenje (N
Rd
):
N
Rd
= f
k
t
i,m
/
M
> N
Sd
debljina zida
faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost
parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale
karakteristina tlana vrstoa zia
N
Sd
=
G
N
G
+
Q
N
Q
1.35 N
G
+ 1.5 N
Q
N
Rd
> N
Sd
Karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia (f
k
):
f
k
= K f
b
0.65
f
m
0.25
[N/mm
2
]
Konstanta ovisna o grupi zidnih elemenata (K=0.60 0.40)
Normalizirana tlana vrstoa bloka [N/mm
2
]
Tlana vrstoa morta [N/mm
2
]
Mort za zidanje:
mort ope namjene
tankoslojni mort (1-3 mm)
lagani mort (od perlita, eksp. gline i sl.)
Oznaka proraunske tlane vrstoe:
slovo M, a zatim tlana vrstoa u
N/mm2 (npr. M5, M10 itd.)
Normalizirana tlana vrstoa f
b
= f
ck,sr

Openi Vapnenosilikatni Zidni elementi od
porastog betona
Betonski (od gustog i
laganog agregata)
Zidni elementi od prirodnog
kamena (i umjetnog)
Vrste zidnih elemenata
Zidni element se svrstava u grupu 1, 2a, 2b ili 3 ovisno o udjelu upljina
Karakteristina tlana vrstoa
nearmiranog zia (f
k
) - nastavak Vertikalno
naprezanje
[MPa]
=67.5
o
=22.5
o
=90
o

=
0
o

=
9
0
o
=
2
2
.
5
o

=
4
5
o
=45
o
=67.5
o
tg 22.5
o

0.4
10.0
8.0
6.0
4.0
2.0
Vertikalna deformacija [10
-4
]
Dijagram naprezanja/deformacija za razliite
nagibe horizontalnih sljubnica prema
horizontalnoj podlozi
V
V
=0
o

Rd
):
N
Rd
= f
k
t
i,m
/
M
> N
Sd
debljina zida
N
Sd
=
G
N
G
+
Q
N
Q
1.35 N
G
+ 1.5 N
Q
N
Rd
> N
Sd
Rd
):
N
Rd
= f
k
t
i,m
/
M
> N
Sd
debljina zida
N
Sd
=
G
N
G
+
Q
N
Q
1.35 N
G
+ 1.5 N
Q
N
Rd
> N
Sd
Faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost (
i
) ovisi o:
- proraunskom momentu savijanja na vrhu zida, na dnu zida, na srednjoj petini zida...?
- proraunskom vertikalnom optereenju
- ekscentrinosti na vrhu ili podnoju zida uslijed hor. sila
- sluajnom ekscentricitetu
- puzanju...
HRN ENV 1996, stranica 52 EN 1996, stranica 66
i,m
= 1-2e
i
/ t
e
i
=M
id
/ N
id
+e
he
+e
init
nosivost pri vrhu zida
nosivost pri dnu zida
nosivost u srednjoj petini
i
), nastavak
(
(
+ + +
=
12
l w
12
l w
l
I nE
l
I nE
h
I nE
h
I nE
h
I nE
M
2
4 4
2
3 3
4
4 4
3
3 3
2
2 2
1
1 1
1
1 1
1
Pojednostavljeni postupak za proraun ekscentrinosti:
w
3
l
3
l
4
h
1
h
2
2
4
3
1
w
4
?
EN 1996-3
Pojednostavljeni proraunski postupci i jednostavna pravila za zidane konstrukcije
2
ef
ef
s
t
h
0011 . 0 85 . 0
|
|
\
|
=
i
), nastavak
Rd
):
N
Rd
= f
k
t
i,m
/
M
> N
Sd
debljina zida
N
Sd
=
G
N
G
+
Q
N
Q
1.35 N
G
+ 1.5 N
Q
N
Rd
> N
Sd
Stalno i promjenjivo djelovanje [EC6]
-Ovisno o kontroli proizvodnje zidni blokovi se
razvrstavaju u:
I. razred (tamo gdje je proizvoa sporazuman
isporuivati zidne elemente odreene tlane vrstoe a
ima program kontrole kvalitete s rezultatima koji pokazuju
da srednja tlana vrstoa poiljke uzorkovana i ispitana
prema odg. normi ima vjerojatnost podbaaja odreene
tlane vrstoe manju od 5%)
II. razred (kad je srednja vrijednost tlane vrstoe
sukladna s izjavom u skladu s odg. normom ali dodatni
zahtjevi za I. razred nisu ispunjeni)
- Zidni elementi od prirodnog kamena svrstavaju se u II.
razred.
Izvanredno djelovanje [EC8]
NAD HRVATSKA:
Razred izvedbe A:
Izvoa:
ima certifikat ISO 9001,
ima potvren sustav kontrole kvalitete izvoenja
ugrauje samo materijale koji imaju isprave o sukladnosti
mora omoguiti nadzor u ime investitora.
Razred izvedbe B:
Izvoa:
mora omoguiti nadzor u ime investitora.
Razred izvedbe C:
Izvoa:
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala
IZJAVA / ISPRAVA O SUKLADNOSTI (s tehnikom specifikacijom)
Program kontrole i osiguranja kvalitete
....Za zidne blokove je prije ugradnje obvezno je dokazati
uporabljivost i tehnika svojstva temeljem proizvoaeve
ili dobavljaeve Izjave o sukladnosti....
ZAKON O GRAEVNIM PROIZVODIMA (NN 86/08)
lanak 10.
Graevni proizvod moe se staviti na trite, distribuirati i rabiti
samo ako je dokazana njegova uporabljivost te ako je oznaen i
popraen tehnikim uputama u skladu s ovim Zakonom i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona.
lanak 12.
Graevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnika svojstva
sukladna tehnikoj specifikaciji.
Uporabljivost graevnog proizvoda dokazuje se, ovisno o njegovoj
vrsti i tehnikoj specifikaciji, ispravom o sukladnosti koja se izdaje
nakon provedbe, odnosno osiguranja provedbe postupka
ocjenjivanja sukladnosti tehnikih svojstava graevnog proizvoda s
tehnikom specifikacijom te oznakom sukladnosti, propisanih ovim
Zakonom.
[ ] kN
l t f
N
M
k
Rd

=
Za efektivnu visinu zida:
h
ef
= h* = 280 cm
i
debljinu zida: t=30 cm 0.75-0.80
ili
debljinu zida: t=25 cm 0.71-0.77
[ ] m kN
t f
N
M
k
Rd

=
l
h
PRIMJER
2/ Nosivost zida na vertikalno djelovanje:
karakteristina tlana vrstoa: f
k
= 4.0 MPa
faktor smanjenja za vitkost i ekscentrinost: = 0.75
debljina zida: t=30 cm
parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale:
M
= 2.2
(I. ktg. kont. proizvodnje, B ktg. kontrole izvedbe)
nosivost zida na vertikalno djelovanje: N
Rd
= f
k
t /
M
Nosivost zida na vertikalno djelovanje:
N
Rd
= (0.75 4.0 0.30 / 2.2) 1000 = 409 kN/m
Npr. Za g
Sd
+q
Sd
=13 kN/m2 (ukljuivo vlastita teina zida) i utjecajnu
duljinu djelovanja L=6 m, zid ima nosivost za najmanje 5 etaa.
3
0

c
m
1/ Tlana vrstoa zia:
zidni blok: POROTHERM 30 S P+E
grupa blokova: 2a, K=0.55
normalizirana tlana vrstoa bloka:
f
b
= 11.5 MPa
mort ope namjene M5
(ili toplinski mort: POROTHERM TM50)
karakteristina tlana vrstoa:
f
k
= K f
b
0.65
f
m
0.25
Tlana vrstoa zia:
f
k
= 0.55 11.5
0.65
5.0
0.25
= 4.0 MPa
1.
2.
3.
4.
5.
6.0 m
6.0 m
6.0 m
6.0 m
30 cm
30 cm
6.0 m
g,q
g,q
g,q
g,q
g,q
Koncentrirana optereenja
horizontalni serkla!
Zid s otvorom?
L
uk
L
1
yy
yy
*L
uk
/(L
uk
-L
1
)
PRIMJER PRORAUNA ZIDOVA NA VERTIKALNO DJELOVANJE
debljina zidova t=30 cm
[ ] kN
A f
N
M
i k
Rd

=
[ ] kN N 5 . 1 N 35 . 1 N
Q G Sd
+ =
Uinci horizontalnog djelovanja - potres
Proraunski postupci
1/ Pojednostavljeni modalni proraun (za jednostavne zgrade dominira 1. mod)
Ukupna horizontalna sila:
HRN ENV 1998: F
b
=S
d
(T
1
)W
EN 1998: F
b
=S
d
(T
1
)m
=0.85-1.00 (korigira iznos efektivne mase)
2/ Viemodalni proraun (za sve vrste zgrada)
3/ Ostale metode prorauna
Proraunski postupci - nastavak
Tipovi tla
Referentni (a
g
=1.0 i q=1.0) proraunski spektri odgovora za
horizontalno djelovanje prema HRN ENV 1998.
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
B
S
d
(T) [m/s
2
]
T [s]
C
A
3.00 2.00 1.00
a
g
[m/s
2
]
IX. VIII. VII.
intenzitet potresa seizmika zona
Referentni (a
g
=1.0 i q=1.0) proraunski spektri odgovora za horizontalno
djelovanje prema EN 1998 (tip 1 - podruje visoke seizminosti)
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
A
B
C
E
D
S
d
(T) [m/s
2
]
T [s]
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
A
B
C
E
D
S
d
(T) [m/s
2
]
T [s]
Referentni (a
g
=1.0 i q=1.0) proraunski spektri odgovora za horizontalno
djelovanje prema EN 1998 (tip 2 - podruje niske seizminosti)
Raunski spektri ubrzanja
USPOREDBA PRAVILNIK1981 / TPBK2005 (priznata pravila) / HRN ENV 1998 / EN 1998
PRAVILNIK1981
stambena zgrada (Ko=1.0)
zidana konstrukcija (Kp=1.6)
tlo: I. ktg
TPBK2005 (priznata pravila)
tlo: I. ktg
HRN ENV 1998
stambena zgrada
zidana konstrukcija - omeeno zie
faktor ponaanja q=2.0
tlo: A
EN 1998
stambena zgrada
tlo: A
Prikazana je usporedba proraunskih spektara prema:
Pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima (iz 1981. god),
Tehnikom propisu za betonske konstrukcije (iz 2005. god.),
HRN ENV 1998 (ENV 1998)
EN 1998 (EN 1998)
za stambenu zgradu od zidanih zidova.
Parametri prorauna za pojedini pravilnik i normu su prema slijedeem:
0.0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
2.2
2.4
2.6
2.8
3.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
T [s]
S
d
(T) [m/s
2
]
VIII. ZONA
PRAVILNIK1981 (K
s
=0.05=0.5 m/s
2
)
TPBK2005 (K
s
=0.05=0.5 m/s
2
)
HRN ENV 1998 (a
g
=2.0 m/s
2
)
EN 1998 (a
g
=2.0 m/s
2
)
0.0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
2.2
2.4
2.6
2.8
3.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
T [s]
S
d
(T) [m/s
2
]
0.0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
2.2
2.4
2.6
2.8
3.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
T [s]
S
d
(T) [m/s
2
]
0.0
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
2.2
2.4
2.6
2.8
3.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
T [s]
S
d
(T) [m/s
2
]
USPOREDBA PRAVILNIK1981 / TPBK2005 (priznata pravila) / HRN ENV 1998 / EN 1998
PRAVILNIK1981
tlo: I. ktg
TPBK2005 (priznata pravila)
tlo: I. ktg
HRN ENV 1998
stambena zgrada
tlo: A
EN 1998
stambena zgrada
tlo: A
Prikazana je usporedba proraunskih spektara prema:
Pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima (iz 1981. god),
Tehnikom propisu za betonske konstrukcije (iz 2005. god.),
HRN ENV 1998 (ENV 1998)
EN 1998 (EN 1998)
za stambenu zgradu od zidanih zidova.
Parametri prorauna za pojedini pravilnik i normu su prema slijedeem:
IX. ZONA
PRAVILNIK1981 (K
s
=0.10=1.0 m/s
2
)
TPBK2005 (K
s
=0.10=1.0 m/s
2
)
HRN ENV 1998 (a
g
=3.0 m/s
2
)
EN 1998 (a
g
=3.0 m/s
2
)
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
T [s]
S
d
(T) [m/s
2
]
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
T [s]
S
d
(T) [m/s
2
]
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
T [s]
S
d
(T) [m/s
2
]
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
0
.
0
0
.
5
1
.
0
1
.
5
2
.
0
2
.
5
3
.
0
3
.
5
4
.
0
T [s]
S
d
(T) [m/s
2
]
T1 < 0.5 sec
1.60
3.75
3.75/1.60=2.34
Djelovanje potresa proraun omeenih zidova
vertikalni serkla
horizontalni serkla
meukatna
konstrukcija
NEKI OSNOVI ZAHTJEVI ZA OMEENO ZIE:
Materijali:
zidni blok minimalna tlana vrstoa: f
b
,
min
= [5.0 MPa]
mort minimalna tlana vrstoa: f
m,min
= [5.0 MPa]
Sljubnice - u potpunosti ispunjene! (horizontalne i vertikalne)
Faktor ponaanja: q=2.0-3.0
Graevinu ukrutiti u dva ortogonalna pravca.
Najmanja debljina zida t
min
=24 cm.
Vitkost h/t 15. (h=visina zida, t=debljina zida)
Minimalne dimenzije serklaa: 15x15 cm.
Vertikalne serklae postaviti:
- na slobodnom rubu zida
- s obje strane otvora veeg od 1.5 m2
- na razmaku ne veem od 5 m
- na krianju zidova.
Horizontalne serklae izvesti sa meukatnom konstrukcijom i najmanje na svakih 4 m.
Serklae armirati s najmanje A
s,min
=300 mm2 (410, vidjeti Tehnike propise))
m
a
x
.

5
.
0

m
NEKI OSNOVI ZAHTJEVI ZA OMEENO ZIE:
Znaaj horizontalnih serklaa za otpornost konstrukcije na potres
NSd
MSd
V
Sd
Posmina vrstoa
zia (f
vk
):
f
vk
= f
vk0
+ 0.4
d
posmina vrstoa bez predtlanog djelovanja
tlano naprezanje
f
vk
= 0.065 f
b
tlana vrstoa
bloka
Nosivost na poprene sile (V
Rd
): V
Rd
= f
vk
t L [kN]
ili
bez ispunjenih
vertikalnih fuga
s ispunjenim
vertikalnim
fugama
mortni depovi
Wienerberger bloka
Pretpostavke prorauna omeenih zidova (EN 1996-1):
Za djelovanje momenta i/ili uzdune sile rabe se naela armiranih konstrukcija.
U izraunu M
Rd
moe se rabiti pravokutna razdioba naprezanja temeljena samo na
vrstoi zia (bez betona i armature vertikalnih serklaa).
U izraunu V
Rd
uzima se u obzir vrstoa zia i betona serklaa (bez armature).
U izraunu nosivosti na bona djelovanja, uzima se u obzir savojna vrstoa zia i
serklaa (sa armaturom).
Primjer prorauna posmine vrstoe zia:
normalizirana tlana vrstoa bloka:
f
b
= 11.5 MPa
mort ope namjene M5
(ili toplinski mort: POROTHERM TM50)
karakteristina posmina vrstoa:
f
vk
= 0.065 f
b
Posmina vrstoa zia:
f
vk
= 0.065 11.5 = 0.75 MPa
3
0

c
m
d
Sd
f 3 . 0
L t
N
<
= ISTO SAVIJANJE
( )
d 95 . 0
d t f
f A
5 . 0 1 d z
2
d
t f F ; f A F
0 z d F d F 0 M
d
y s
d d y s s
d s
|
|
\
|

=
= =
= =
puna plastifikacija
4 , 3 , 2 Grupu za 3 . 0
1 Grupu za 4 . 0
d t f
z f A
min M
2
d
yd s
Rd
=
=
Rd Sd
M M <
Odabrano: As [cm2]
Potrebno je dokazati da je:
yd s Sd
c
Sd Sd
f A N
2
d
2
l
N M
z
+
|
\
|
+
=
d
Sd
f 3 . 0
L t
N
= SAVIJANJE + UZDUNA SILA

z F s N M 0 M
F F N 0 V
d 1 Sd Sd
s d Sd
= + =
= =
( ) z F N s N M
s Sd 1 Sd Sd
+ = +
Zadano: M
Sd
, N
Sd
, A
s
( ) z d 2 x ;
2
x
d z ; x 8 . 0 x ; d x
u
u
u
s mu
mu
= = =
+
=

d u R , d
1 Sd Sd
d
f t x F
z
s N M
F = <
+
=
Kontrola tlanih naprezanja:
4 , 3 , 2 Grupu za 0 . 2
1 Grupu za 5 . 3
00
0
mu
00
0
mu
=
=

NOSIVOST NA POPRENE SILE:
V
Rd
=V
Rd1
+V
Rd2
m vk 1 Rd
t L f V =
) 2 EC ( V
2 Rd
NOSIVOST NA BONO OPTEREENJE
Pretpostavke prorauna omeenih zidova (EN 1996-1):
....
U izraunu nosivosti na bona djelovanja, uzima se u obzir savojna vrstoa zia i serklaa
(sa armaturom).
NOSIVOST NA POPRENE SILE:
V
Rd
=V
Rd1
+V
Rd2 m vk 1 Rd
t L f V =
) 2 EC ( V
2 Rd
Djelovanje potresa proraun omeenih zidova Djelovanje potresa proraun omeenih zidova
PRIMJER PRORAUNA ZIDOVA NA DJELOVANJE POTRESA
tlocrt
presjek
debljina zidova t=30 cm
1/ Tlana vrstoa zia:
normalizirana tlana vrstoa bloka: f
b
= 11.5 MPa
mort ope namjene M5 (ili toplinski mort: POROTHERM TM50)
karakteristina tlana vrstoa: f
k
= K f
b
0.65
f
m
0.25
Tlana vrstoa zia: f
k
= 0.55 11.5
0.65
5.0
0.25
= 4.0 MPa
2/ Posmina vrstoa zia:
normalizirana tlana vrstoa bloka: f
b
= 11.5 MPa
karakteristina posmina vrstoa: f
vk
= 0.065 f
b
Karakteristina posmina vrstoa zia:
f
k
= 0.065 11.5 = 0.75 MPa
Podaci za proraun:
a
g
=2.0 m/s
2
(VIII. zona)
faktor ponaanja: q=2.0
g
spec
7.0 kN/m2 (teina po etai ukljuivo zidove)
q = 2.0 kN/m2
A = 408 m2
katnost: Po+Pr+4
Ukupna proraunska sila od potresa: F
b
= S
d
(T
1
) * m
W = G
k
+
2,1
Q
k,1
= (7.0+0.5*0.3*2.0)*408*4 = 11914 kN m=W/g
Za zgradu iz primjera:
smjer X: T1= 0.21 sec
smjer Y: T1= 0.09 sec
S
d
(T
1
) = * a
g
* S / q = 2.5*2.0*1.0/2 = 2.5 m/s
2
Period 1. oblika slobodnih vibracija:
4 / 3
t 1
H * C T =
c
t
A
075 . 0
C =
=
(
(
\
|
+ =
n
1 i
2
wi
i c
H
L
2 . 0 A A
A
c
[m
2
]=kombinirana raunska povrina nosivih zidova u prizemlju
A
i
[m
2
] =raunska povrina presjeka nosivog zida "i" u prizemlju
L
wi
[m]=duljina nosivog zida u prizemlju u smjeru usporednom s djelovanjem sila, uz ogranienje L
w
/H 0.9
H [m]=visina zida (zgrade)
Za konstrukcije od zidova:
Ukupna proraunska sila: F
b
= S
d
(T
1
) * m
F
b
= 2978 kN
F
b
400
=1191 kN
F
b
300
=894 kN
F
b
200
=596 kN
F
b
100
=298 kN
Raspodjela horizontalne seizmike sile po visini zgrade:
=
j
j j
i i
b i
w z
w z
F F
Poetna krutost zida bez otvora:
(
(
\
|
+
=
2
e
L
h
E
G
1 h 2 . 1
GA
K
E = modul elastinosti
G = modul posmika (GE/6)
t = debljina zida
h = svjetla visina zida
L = duljina zida
A = povrina zida (A=tL)
= proraunski koeficijent
za punu upetost na gornjem i donjem katu = 0.83
za konzolni zid = 3.33
Poetna krutost zida s otvorima za prozore:
|
\
|
=
A 85 . 0
L t
1 k
i
1
L
i
= zbroj duljina svih otvora u zidu
A = povrina zida (A=tL)
1 e . otv , e
k K K =
Ostali utjecaji na poetnu krutost:
- vertikalni serklai
- savojna krutost meukatnih konstrukcija
- zidovi na kraju promatranog zida (I-presjek, T-presjek)
- omeenje otvora....
Primjer:
1
1
2
0.88 0.82
0.95
0.87
Dokaz nosivosti u tlanom podruju:
d u R , d
Sd Sd
d
f t x F
z
M
2
N
F = < + =
yd
Sd
yd
Sd
2 s 1 s
f 2
N
f z
M
A A = =
Potrebna armatura vert. serklaa:
yd s Sd
c
Sd Sd
f A N
2
d
2
l
N M
z
+
|
\
|
+
=
( )
15 . 1
MPa 500 f
f
s
yk
yd
=
=
=
( ) z d 2 x
u
=
k ki i 2 Ed I kj d
P " " Q " " A " " G E + + + =
Izvanredna proraunska kombinacija
i
i
b i , Sd
K
K
M M
=
1
2
e
k *
L
h
E
G
1 h 2 . 1
GA
K
(
(
\
|
+
=
i
i
b i , Sd
K
K
F V
=
V
Sd
=raunska poprena sila
V
Rd
=raunska nosivost na
poprene sile
F
Sd
=raunska tlana sila
F
Rd
=raunska nosivost na
tlanu silu
potrebna armatura vert. serklaa
|
\
|
=
A 85 . 0
L t
1 k
i
1

Krutost meukatne konstrukcije
Omjer vertikalne (G,Q) i horizontalne sile (S,W), temeljenje
- Zidove koji dominantno preuzimaju horizontalna
djelovanja potrebno je opteretiti vetrtikalnim
djelovanjima (uz posebnu kontrolu tlanih
naprezanja)
- Temelje povezati, pogotovu u smjeru pruanja
zidova koji preuzimaju horizontalna djelovanja, s
ciljem aktiviranja to veeg vertiklanog
(stabilizirajueg ) djelovanja.
U tom sljuaju je vana i savojna krutost
nadtemeljnih zidova.
M
stabilizirajui
=(G,Q)*L/2
M
detabilizirajui
=(S,W)*h
Omjer vertikalne (G,Q) i horizontalne sile (S,W), temeljenje
- Zidove koji dominantno preuzimaju horizontalna
djelovanja potrebno je opteretiti vetrtikalnim
djelovanjima (uz posebnu kontrolu tlanih
naprezanja)
- Temelje povezati, pogotovu u smjeru pruanja
zidova koji preuzimaju horizontalna djelovanja, s
ciljem aktiviranja to veeg vertiklanog
(stabilizirajueg ) djelovanja.
U tom sljuaju je vana i savojna krutost
nadtemeljnih zidova.
- irinu temelja odabrati s ciljem ujednaavanja
kontaktnih naprezanja, to osigurava jednakost
slijeganja na terenu jednolikih mehanikih
(deformacijskih) svojstava.
- Zbog velike krutosti u ziu se za male vrijednosti
slijeganja razvijaju velike sile, meutim zbog male
vlane vrstoe se brzo razvijaju pukotine.
PRORAUN NA DJELOVANJE GLOBALNOG MOMENTA UVRTANJA
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
O projektiranju i proraunu
Izraun sredita krutosti i masa:
( )
=
j
j , y
j
j , y j
s
K
K * x
x
x
y
x
i
y
i
x
s
y
s
C.K.
C.M.
e
Tx
e
Ty
F
bxd
F
byd
( )
=
j
j
j
j j
m
m
m x
x
( )
=
j
j
j
j j
m
m
m y
y
sredite krutosti:
sredite masa:
( ) ( )
x Tx byd y Ty bxd G
L 05 . 0 e * F L 05 . 0 e * F T + + + =
Uinci uvrtanja:
Globalni moment uvrtanja:
sluajni ekscentriciteti
( )
=
j
j , x
j
j , x j
s
K
K * y
y
x
c,j
y
c,j
Proraun horizontalnog optereenja zida V
Sd
Proraun kuta zaokreta:
Jednadba ravnotee:
K
x,j
, K
y,j
= krutost zidova na translacijski pomak
j = nepoznati pomak
x
c,j
, y
c,j
= udaljenost sredita zidova od sredita krutosti
G
j
j , c j , c j , x
j
j , c j , c j , y
T y * y * * K x * x * * K =
(
(
+

+
=
j
2
j , c j , x
j
2
j , c j , y
G
y * K x * K
T
Proraun horizontalnog optereenja zida V

Sd
j , y j , c j , Ty j , x j , c j , Tx
K * x * F ; K * y * F = =
sila na zid 'j' uslijed djelovanja momenta uvrtanja:
j , Tx j , Hx j , bx
F F F + =
ukupna sila na j-ti zid (translacija+zaokret):
Sluajni ekscentricitet se moe uzeti i prema izrazu:
c
L
x
6 . 0 1
+ =
d = koeficijent kojim se mnoe djelovanja na pojedini zid
x = udaljenost nosivog zida od sredita zgrade
L'
c
= razmak najudaljenijih nosivoh zidova mjereno okomito na smjer djelovanja potresa
Zaokret uslijed djelovanja momenta uvrtanja:
a
g
0.2g
VIII. zona MSK
a
g
0.3g
IX. zona MSK
5.2 Gradiva i naini povezivanja elemenata
vrsta zidnih elemenata
najmanja vrstoa zidnih elemenata
f
b,min
= 4.0 N/mm
2
;
f
bh,min
= 2.0 N/mm
2
mort
min M5 (za omeeno zie)
prionjivost
ispunjene vertikalne fuge
5.5 Kriteriji prorauna i pravila gradnje
nosivi zidovi se moraju predvidjeti u dva smjera
dodatni zahtjevi za omeeno zie
geometrijski zahtjevi:
Pravila za jednostavne zidane zgrade
>> Nisu obvezujua, ali su DOBAR POETAK za DOBAR KONCEPT nosive konstrukcije ! <<
EUROKOD 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres - 1-3 dio: (toka 5. Posebna pravila za zidane zgrade)
Ly/Lx 0.25
ukupna teina: W=G+Qi
W
ZIDOVA
=0.75*W
[30 cm]
[30 cm]
>> Nisu obvezujua, ali su DOBAR POETAK za DOBAR KONCEPT nosive konstrukcije ! <<
EUROKOD 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres - 1-3 dio: (toka 5. Posebna pravila za zidane zgrade)
npr omeeno zie:
smjer X: A
ZX-i
0.04A
smjer Y: A
ZY-i
0.04A
[30 cm]
[30 cm]
Zakljuno:
EN opisuju proraunske metode za tonije ali ipak proraunski sloenije postupke prorauna (EN
1996-1), meutim, daju i pojednostavljene proraunske metode (EN 1996-3).
PROJEKTIRANJE ZIDANIH GRAEVINA
Preporuuje se koristiti jednostavne proraunske modele i izraze, prihvatljive tonosti, jer i
sloeniji proraunski postupci, jednako kao i jednostavniji, imaju pretpostavke prorauna koje
mogu prouzroiti velike razlike u rezultatima (nekoliko puta),
U projektu konstrukcije (Programu kontrole i osiguranja kvalitete) potrebno je naglasiti zahtjev za
dokazom uporabljivosti zidnog bloka (Izjava o sukladnosti) i morta (program uzimanja i ispitivanja
uzoraka).
Suradnja projektanata u ranoj fazi projektiranja znaajno utjee na kvalitetu rjeenja.
Inenjer-konstrukter e na temelju znanja i iskustva, a u ovisnosti o sloenosti problema, odrediti
potrebu za tonijim proraunskim postupcima ili e dokazati otpornost konstrukcije na temelju
pojednostavljenih metoda.
S ciljem postizanja dobrog koncepta nosive konstrukcije tipinih zgrada potrebno je slijedee:
Izbjegavati fleksibilna prizemlja. Ako ve postoje onda je potrebno fleksibilnu etau projektirati kao
PRAVILNU okvirnu konstrukciju s poveanom rezervom nosivosti na vertikalna djelovanja.
Zakljuno:
Izbjegavati nepravilan raspored nosivih elemenata konstrukcije (pogotovo zidova), koji dovodi do
uvrtanja cijele graevine pod djelovanjem horizontalnih sila.
Zakljuno:
Izbjegavati diskontinuitet
krutosti.
Zakljuno:
Izbjegavati izmjetanje
zidova ukrute graevine
na horizotnalna
djelovanja.
Izbjegavati oslabljivanje
nosivih zidova voenjem
instalacija.
Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan.
Konstrukcija treba biti statiki neodreena.
Potrebno je osigurati otpornost graevine u oba glavna pravca.
Nastojati izbjei efekete uvrtanja ili ih umanjiti.
Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajui im stabilnost kroz meusobnu povezanost.
Osigurati odgovarajue temeljenje (kruti i povezani temelji).
Zakljuno:
Paralelno projektiranje
(od Idejnog rjeenja, ....)
Arhitekt :
funkcionalnost/estetika
Inenjer konstrukter :
projektiranje nosive konstrukcije
proraun (Tehniki propis,
Eurokod)
Idejni projekt, Glavni projekt
Serijsko projektiranje
Arhitekt :
funkcionalnost/estetika
postavljanje
konstrukcije
Inenjer konstrukter :
proraun
proraun
proraun
...
Glavni
projekt

Projektiranje Zidanih Konstrukcija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Projektiranje Zidanih Konstrukcija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

B.

Trogrli, Projektiranje i proraun zidanih konstrukcija 1/70

= SAVIJANJE + UZDUNA SILA

B. Trogrli, Projektiranje i proraun zidanih konstrukcija 47/70

B. Trogrli, Projektiranje i proraun zidanih konstrukcija 56/70

Proraun horizontalnog optereenja zida V

You might also like