PROJEKTIRANJE ZGRADA U POTRESNIM PODRUJIMA S PRIMJERIMA

Prof. dr. sc. Ante Mihanovi i suradnici dr. sc. Boris Trogrli Marija Barii (ex Crnjac) dipl. ing. gra. Marija Smodlaka dipl. ing. gra. Ante Karai dipl. ing. gra. Hrvoje Smoljanovi dipl.ing.gra. Ivan Bali dipl. ing. graStruno usavravanje - Graevinsko-arhitektonski fakultet Split 13-14.05.2009.

Utemeljeno na slijedeim: Zakonima propisima i normama

Zakon o prostornom ureenju i gradnji Tehniki propis za betonske konstrukcije Tehniki propis za zidane konstrukcije Tehniki propis za metalne konstrukcije Tehniki propis za spregnute konstrukcije EN EUROCODE 2 EN EUROCODE 3 EN EUROCODE 4 EN EUROCODE 6 EN EUROCODE 7 EN EUROCODE 8 Svi u postupku usvajanja Seizmoloka karta iz 1980.

Tehniki propis za betonske konstrukcije

Neposredno pred izmjenom Bitne karakteristike: Rekonstrukcije nadogradnje i dogradnje , do 10% izmjena potresna otpornost se ne dokazuje Seizmoloka karta iz NADa ENV EC8 (stara) uz korekciju usvojenih potresnih ubrzanja koeficijentom 0.62. Primjena EN EC8 trenutkom ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Do tada se primjenjuje ENV EC8 Oekuje se nova seizmoloka karta

Tehniki propis za zidane konstrukcije

Neposredno pred izmjenom Bitne karakteristike: Rekonstrukcije nadogradnje i dogradnje , do 10% izmjena potresna otpornost se ne dokazuje Seizmoloka karta iz NADa ENV EC8 (stara) . Primjena EN EC8 trenutkom ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Do tada se primjenjuje ENV EC8 Oekuje se nova seizmoloka karta

Tehniki propis za metalne konstrukcije

Bitne karakteristike: Rekonstrukcije nadogradnje i dogradnje , do 10% izmjena potresna otpornost se ne dokazuje Primjena ENV EC8 i EN EC8 kada se donesu svi NADovi. DO TADA VRIJEDE STARI PROPISI (RH-YU) i za potres takoer. Primjena EN EC8 trenutkom ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Oekuje se nova seizmoloka karta

Tehniki propis za spregnute konstrukcije

Neposredno pred donoenjem Bitne karakteristike: Rekonstrukcije nadogradnje i dogradnje , do 10% izmjena potresna otpornost se ne dokazuje Primjena ENV EC8 paralelno sa starim propisima (RH-YU). SLOBODAN IZBOR PRJEKTANTA ILI/ILI. Kada se primjenjuje ENV EC8 vrijede potresna ubrzanja iz odgovarajueg NADa Primjena EN EC8 trenutkom ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Oekuje se nova seizmoloka karta

ENV EC8 Tablica NAD.1 Odnos inteziteta potresa i proraunskog ubrzanja tla ag
Intenzitet potresa u stupnjevima Ijestvice MKS-64 6 7 8 9
NAPOMENA

Proraunsko ubrzanje ag izraeno kao dio gravitacijskog ubrzanja g 0,05 0,10 0,20 0,30

Proracunsko ubrzanje ag izraeno u m/s2 0,5 1,0 2,0 3,0

Gravitacijsko ubrzanje uzima se zaokrueno na g

- 10 m/s2

OPA PRAVILA POTRESNE OTPORNOSTI ZGRADA Prema EN EUROCODE 8 - 2004 Dio 1.

Bitno: Pet tipova tla A,B,C,D E. Prema brzini posminih valova u tlu. Elastini spektar dva tipa Spektar 1. za lokacije s magnitudom veom od 5.5. prema Richteru. (Odgovara bivoj zoni 9 i vie) Spektar 2. za lokacije s magnitudom do 5.5 prema Richteru. (Odgovara bivoj zoni 6,7 i 8) Projektni spektar na temelju elastinog spektra i svojstava graevine i tla. Potresno optereenje jednostavno i sloeno (dominira) Vie vektorski (modalni) proraun-problemi nedovoljne koliine ekvivalentnih masa. Nelinearni proraun metoda naguravanja (Push-over). Granino stanje deformacija (ogranienje tete)

Elastini spektar tip 1.

M> 5.5

Elstini spektar Tip 2.

M< 5.5 --- Split, tlo B, Se/ag=0.68 q=2.0, Sd/ag=0.34

POTRESNO DJELOVANJE Elastini spektri - horizontalno ubrzanje

Elastini spektar horizontalnog pomaka

Elastini spektri - vertikalno ubrzanje

Nacionalni parametri - preporuka

Projektni pomaci tla

Projektno ubrzanje (za elastinu analizu)

PROJEKTIRANJE ZGRADA

Tablica 4.1 - Posljedice konstrukcijske pravilnosti na proraun

Pravilnost Tlocrt da da ne ne
*
**

Doputena pojednostavnjenja Po visini da ne da ne Model ravninski ravninski prostorni ** prostorni Proraun viemodalan viemodalan

Faktor ponaanja smanjen smanjen

pojednostavnjen * propisan pojednostavnjen * propisan

Ako je zadovoljen uvjet iz toke 4.3.3.2.1 (2) a. Zgrada visine do 10 m. Mogu se primijeniti jednostavniji modeli i metode prorauna opisani 4.3.3.1(8) i 4.3.3.1(8)

Tlocrtni kriteriji pravilnosti tekstualno. Faktor vanosti zgrada

(I=0.8) (I=1.0) (I=1.2) (I=1.4)

METODE PRORAUNA Metode bonih sila Poprena sila baze Iz dva nezavisna okomita smjera ako je visina < 10 m

m=ukupna masa =0.85 T1 < 2Tc i vie od 2 kata Ostalo =1.0

4.3.3.2.3 Raspodjela horizontalnih potresnih sila

(1)P Osnovni oblici vibracija obaju ravninskih modela zgrade mogu se raunati primjenom metoda dinamike konstrukcija ili se mogu dobiti priblino iz horizontalnih pomaka koji se linearno poveavaju po visini zgrade. (2)P Unutarnje sile prouzroene potresom odreuju se optereenjem dvaju ravninskih modela horizontalnim silama Fi na svim katovima. (3)P Sile se odreduju uz pretpostavku da je ukupna masa graevine zamijenjena masom za osnovni oblik vibracija, dakle: Fi = Fb (si mi) / ( sj mj) gdje je: Fi Fb si , sj mi , m j (4.10)

(4)P Kad se osnovni oblik vibracija prikazuje priblino s pomou horizontalnih pomaka koji se linearno poveavaju po visini, horizontalne sile Fj dane su jednadbom: Fi = Fb (zj mi) / ( z j mj) gdje je: zj , z j visina masa mj, mj iznad potresnoga djelovanja (temelj). razine (4.11)

horizontalna sila koja djeluje na katu "i" ukupna poprecna sila prema formuli (3.3) pomaci masa mi, mj u osnovnome obliku vibracija masa mi, mj proraunane prema toki 3.2.4.2.

(5)P Horizontalne sile Fj odreene na gornji nain raspodjeljuju se na nosive sustave koji prenose horizontalne sile uz pretpostavku krutih stropova.

4.3.3.2.4
= 1 + 0,6 x / Le

Torzijski uinci
(4.12)

gdje je: x razmak izmedu promatranog elementa i sredita zgrade mjereno okomito na smjer promatranoga potresnog djelovanja Le razmak izmeu dva krajnja nosiva elementa mjereno kao gore.

Spektralna analiza Vie vlastitih vektora

(1)P

Ta se vrsta prorauna primjenjuje za zgrade koje ne zadovoljavaju uvjete za primjenu pojednostavnjenoga prorauna.

(2)P U obzir se uzima odziv svih oblika vibracija koji znatno doprinose ukupnomu odzivu.
(3) Stavak (2) moe se zadovoljiti ako se pokae da je zbroj svih (efektivnih modalnih) masa za oblike vibracija koji se razmatraju jednak najmanje 90 % ukupne mase zgrade da su u obzir uzeti svi oblici vibracija s (efektivnim modalnim) masama veim od 5 % ukupne mase.

(4) Kad se upotrebljava prostorni model, gornji uvjeti moraju se provjeriti za svaki mjerodavni smjer. Ako se stavak (6) ne moe zadovoljiti (npr. (5) Za zgrade sa znatnim doprinosom torzijskih oblika vibracija), najmanji broj oblika vibracija k koji se razmatra u prostornome proraunu mora zadovoljiti uvjete:

k 3 (n) i

0.5

(4.13) (4.14)

Tk 0,20 s gdje je:

k n
Tk

broj promatranih oblika vibracija broj katova (etaa) nad tlom period vibracija k-tog oblika vibracija.

Kombinacije modalnih odziva

(1)P Odzivi konstrukcije u dva oblika vibracija i i j (ukljuujui oba poprena i torzijski oblik) mogu se smatrati medusobno neovisnim ako njihovi periodi Ti i Tj zadovoljavaju uvjet: Tj 0,9 Ti (4.15)

Potpuna kvadratna kombinacija

EE = ( i j EEi ij EEj)0.5
gdje je:

(2) Kad se svi mjerodavni odzivi (vidi toku 3.3.3.1 (5) do (8 mogu smatrati meusobno neovisnim, uzima se da je najvea vrijednost EE unutarnjih sila jednaka

ij =(8 2(1+ ) 3/2) / ((1- 2)+4 - viskozno priguenje = Ti / Tj

Ako je:

(1+ )2)

EE = (
gdje su:

E2Ei

0.5

(4.16)

EE EEi

promatrane unutarnjesile (sile, pomaci itd) vrijednost unutarnjih sila u obliku vibracija "i".

=0.05,

Ti ~ Tj

ij = 1.0

Ako stavak (1)P nije zadovoljen, treba usvojiti tonije postupke za proraun najvee vrijednosti unutarnjih sila (npr. "potpunu kvadratnu kombinaciju") A).

Nepostizanje potrebne ukupne sudjelujue mase

Kod zgrada sa znatnim utjecajem oscilacija uvrtanjem esto se ne moe postii ukupna sudjelujua masa iznosa 90% ukupne mase. Broj vlastitih vektora (modova) tada se definira posebnim pravilom vezanim za broj katova. Unato primjeni posebnog pravila potrebno je vektore koji daju nedostatnu koliinu sudjelujue mase modificirati tako da ih se linearno uvea da im tako dobiveni zbroj sudjelujuih masa bude 90% ukupne mase. (Pravilo iz prijedloga novog TPBK)

Dokaz deformabilnosti Granino stanje uporabljivosti

Kriterij koji sutinski utjee na stupanj oteenja za vrijeme potresa te postavlja granicu racionalnosti gradnje.

Ogranienje relativnog pomaka kata

1. Za konstrukcije koje imaju krte ne nosive dijelove ( i opremu) prikljuenu na nosivu konstrukciju dr < 0.005h/ (dr < 1% ) h-visina kata, koeficijent iz NADa, preporuka 0.4 (klasa 3 i 4) 0.5 (klasa 1 i 2) 2. Za konstrukcije koje imaju duktilne ne nosive dijelove (i opremu) dr < 0.0075h/ (dr < 1.5 % ) 3. Za konstrukcije koje nemaju ne nosive dijelove ili su izolirani od nosivih dr < 0.010h/ (dr < 2 % ) (NAD ITALIJA =1.0)

Statiki nelinearni proraun Metoda naguravanja (push over analyses)

ZASEBNA CJELINA

BETONSKE ZGRADE ( A/B ukljuene)

NAZIVLJE NOSIVIH DIJELOVA: Kritino podruje zona u kojoj se oekuje plastifikacija Greda nosivi dio u kojem je tlana nosivost iskoritena manje od 10% Stup nosivi dio u kojem je tlana nosivost iskoritena vie od 10% Zid nosivi dio ije je duljina vea ili jednaka etiri debljine Duktilni zid nosivi zid kojem je omoguena plastifikacija u donjem dijelu. (kritino podruje) Veliki nisko armirani zid zid najmanje duljine 4.0 m ili 2/3 visine (uzima se manja vrijednost). Povezani zidovi - dva ili vie zidova meusobno povezani duktilnim prekama.

Betonske zgrade

NAZIVLJE NOSIVIH SUSTAVA : Zidni sustav ( V 100%, H > 65%)

Okvirni sustav ( V 100%, H > 65%) Dvojni sustav zidovi-okviri Okvirni ekvivalentni sustav ( H > 50%) Zidni ekvivalentni sustav ( H > 50%) Sustav deformabilan na uvrtanje Sustav obrnutog viska

Betonske zgrade
NOSIVI SUSTAVI U PRORAUNU PREMA EN EC8 Okvirni sustav Dvojni sustav (okvirni ili zidni ekvivalentni) Sustav duktilnih zidova Sustav velikih nisko armiranih zidova Sustav obrnutog njihala Uvrtanju deformabilan

5.2.2.2 Faktori ponaanja a/b zgrada

Osnovni faktor ponaanja q0 za sustave pravilne po visini VRSTA KONSTRUKCIJE Okviri, dvostruki sustavi, povezani sustavi Nezavisni zidni sustavi Sustavi ovisni o uvrtanju Obrnuto njihalo, konzolni sustavi DCM 3.0u/1 3.0 2.0 1.5 DCH 4.5u/1 4.0u/1 3.0 2.0

1-razina hor. ubrzanja pri pojavi prvog plastifikacijskog zgloba u- razina hor. ubrzanja pri pojavi mehanizma. a)- za okvirne i okvirima ekvivalentni dvojni sustavi jedan kat u/1=1.1 vie katova, jedno polje u/1=1.2 vie katova vie polja u/1=1.3

b)- Zidovi i zidovima ekvivalentni dvojni sustavi Samo dva nezavisna zida u jednom smjeru u/1=1.0 Ostali nezavisni zidni sustavi u/1=1.1 Zidovima ekvivalentni dvojni sustavi, ili povezani zidni sustavi u/1=1.3 (6)- Za tlocrtno nepravilne sustave u/1=1. (7) Vrijednost u/1 se moe odrediti statiki nelinearnom analizom (8) Maksimalan vrijednost u/1 = 1.50 (9) U sluaju specijalne kontrole kvalitete vrijednost q0 se moe poveati za do 20%. Faktor prevladavajueg sloma kw iznosi. kw=1.0 za okvire i njima ekvivalentne sustave kw=(1+0)/3 uz uvjet 0.5 kw 1.0 gdje je 0= hwi/ lwi (13) Sustavi velikih nisko armiranih zidova moraju se tretirati kao DCM.

5.2.3. Kriteriji dimenzioniranja 5.2.3.3 Projektni kapacitet

Osiguranje od krtog loma Dominacija krutosti stupova nad gredama u vorovima Ogranienje normaliziranog srednjeg tlanog naprezanja za dvokatne okvire na d=0,30

5.2.3.3 Uvjeti lokalne duktilnosti

Trai se visoki kapacitet plastine rotacije nosivih elemenata Osiguranje lokalnog gubitka stabilnosti tlanih ipki Definira se faktor duktilne zakrivljenosti

> 1.5

KAKO PROJEKTIRATI BETONSKE ZGRADE OTPORNE NA POTRES, (Na prijedlog)

Konstrukcije s velikim nisko armiranim zidovima Konstrukcije s dominacijom velikih nisko armiranih zidova u kombinaciji s ostalim sustavima (i okvirima) Konstrukcije s udvojenim duktilnim zidovima Konstrukcije s duktilnim zidovima

(100/100) (95/100) (85/100) (75/100)

Ostale sustave izbjegavati - ( razlozi velike deformabilnosti)

Konstrukcije s velikim nisko armiranim zidovima

Faktor ponaanja qo. Kod trokatnice ili vie zgrade lako je postii hw/lw>2.0 Sustav prihvatljiv zbog povoljne deformabilnosti qo=3