SVEUILITE SJEVER

VARADIN
Odjel Graditeljstvo

Kolegij: PROTUPOTRESNO INENJERSTVO

POTRESNO SIGURNA GRADNJA NA TEMELJNOM JASTUKU

Varadin, svibanj 2015.

SVEUILITE SJEVER
VARADIN
Odjel Graditeljstvo

Kolegij: PROTUPOTRESNO INENJERSTVO

POTRESNO SIGURNA GRADNJA NA TEMELJNOM JASTUKU

Predmetni nastavnici:

Student:

mr.sc. I. Muhovec, v. pred.

dr.sc. A. Aniskin, pred.

Varadin, svibanj 2015.

Zdravko Bagari

SADRAJ
1.

Uvod.............................................................................................................1

2.

Toplinska zatita zgrade...............................................................................2

2.1 Utjecaj toplinske zatite ispod temeljne ploe zgrade na potresnu
sigurnost zgrade.................................................................................................4
2.2 Pojednostavljeni proraun posminih i rubnih tlanih naprezanja u sloju
toplinske izolacije...............................................................................................6

3.

Temeljni jastuk...........................................................................................12
3.1 Sastavni dijelovi temeljnog jastuka........................................................13
3.2 Debljine toplinskoizolacijskog sloja ispod temeljne ploe...................17
3.3 Praktina rijeenja temeljnog jastuka-FIBRAN.....................................18
3.4 Postavljanje temeljnog jastuka-FIBRAN................................................22

4.

Zakljuak....................................................................................................27

1.
2.

UVOD
Pri projektiranju, a kasnije i pri samoj gradnji bilo koje vrste graevine moramo ju
prije svega uiniti sigurnom za koritenje. Prvi temeljni zahtijev jest mehanika
otpornost i stabilnost graevine, a da bi ga postigli moramo prenijeti optereenja od
ljudi, opreme, snijega, vlastite teine, vjetra, potresa i dr. na tlo koje promatramo kao
homogeni materijal, a tlo to vrlo esto nije. K tomu nae graevno tlo je dio Zemljine
kore koja ima svoje specifinosti od kojih je jedna svakako potres. Znamo da se
Zemljina kora dijeli na osam veih i dvadesetak manjh tektonskih ploa,koje se
primiu, razmiu, klize jedna prema drugoj ili se sudaraju i podvlae jedna pod drugu.
Budui da postoji trenje izmeu ploa same ploe pohranjuju potencijalnu energiju.
Kada ta potencijalna energija postane prevelika, pretvara se u kinetiku energiju i
uzrokuje pomake i deformacije tektonskih ploa odnosno same potrese.

3.

Dakle, potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploa,
a za posljedicu ima podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobaanja velike
koliine energije. Procjenjuje se da godinje ima oko 900.000 manjih potresa, a oni
jai su rjei i pojavljuju se svakih 5 do 10 godina.

4.

Da bi doskoili tlu i prirodnim pojavama vezanim uz tlo graditelji irom Zemlje

koriste razne naine temeljenja, razne vrste materijala i svakodnevno rade na
unaprijeenju svojih saznanja, kako o tlu tako i o temeljima.

5.

Najraireniji nain temeljenja jest tzv. plitko temeljenje u koje spadaju temelji samci,
temeljne trake, temeljni rotilji i temeljne ploe. Veina objekata se gradi na temeljnim
ploama iz niza praktinih razloga kao to su manja koliina iskopa, manji utroak
oplate, jednostavnija armatura, bra gradnja, jednostavnija i efektivnija toplinska i
hidroizolacija zgrade.

6.

Kao rezultat potrebe za to sigurnijim objektima usljed potresa i potrebe za gradnjom

koja je racionalna u izvedbi i eksplataciji, a njena izvedba jednostavna, u sinergiji sa

novim materijalima i saznanjima nastao je sustav temeljenja danas poznat kao

temeljni jastuk.
7.

Kljune rijei: potres,temelji, temeljna ploa, temeljni jastuk, toplinska izolacija

(zatita), sigurnost u potresu, ekstrudirani polistiren(XPS), FIBRANxps SEISMIC

8.

9.
10.

TOPLINSKA ZATITA ZGRADE

Zahtjevi energijske uinkovitosti sve se vie pootravaju jo od pojave prve energijske
krize 1973. godine kada je prvi put ograniena toplinska prolaznost kroz obodne

11.

elemenate zgrade.
Toplinska zatita zgrade najuinkovitiji je dio rjeenja pri smanjivanju potronje
energije za njeno grijanje. Kako se sniavala dozvoljena toplinska prolaznost, poveavala
se minimalna toplinska zatita zgrade. Danas smo doli do te toke izoliranja da se razvio
standard takozvane pasivne kue, trenutano optimalne energijski uinkovite kue.
Tijekom protekla dva desetljea mnoga su istraivanja, analize, simulacije, mjerenja i
slino bili usmjereni na pasivne kue s razliitih gledita. Brojni se autori bave
energijskom uinkovitosti te utjecajem sastava plata zgrade na toplinske gubitke, vrstom
toplinskih mostova i njihovim utjecajem na energijsku uinkovitost. Daleko vie
informacija o pasivnoj kui moemo pronai u strunoj literaturi, no recimo jo da je u
Hrvatskoj dosad izgraeno 20ak pasivnih kua, u kojima stanari troe ak 80 % manje
energije za grijanje ili hlaenje nego u klasinim kuama, dok u Europi ve postoji
150.000 pasivnih stambenih i poslovnih zgrada, bolnica, djejih vrtia, kola, autobusnih

12.

kolodvora, oping centara, sportskih dvorana i crkava.

Jedan od osnovnih zahtjeva za postizanje standarda pasivne kue jest "konstruiranje bez

13.

toplinskih mostova".
Zgrada je bez toplinskih mostova kada je linijska toplinska vodljivost 0,01 W/(mK)
i kada su unutarnje povrinske temperature (pri najnioj temperaturi vanjskoga zraka
10C i zemlje +10C te temperaturi zraka 20C ) uvijek iznad 13C. Zbog toplinskih se
mostova u zgradi javljaju razne potekoe :
poveava se troenje energije za grijanje
smanjuje se toplinska udobnost (hladne povrine na platu uzrokuju bre

14.

gibanje zraka to se osjea kao propuh)

nastaje kondenzacija vlage na podruju toplinskih mostova i nastanak plijesni.
Kljuna su mjesta, gdje obino nastaju toplinski mostovi, balkoni i nadstrenice koji su
dijelovi meukatne konstrukcije, spojevi krova sa zidom, ugradnja prozora i ulaznih vrata
te spoj zgrade s terenom, tj. negrijanim dijelom (npr. prema hladnom podrumu). Kod
pasivnih kua ti spojevi moraju biti izvedeni bez toplinskih mostova. Toplinski plat mora,
naime, biti neprekinut (slika 1.).

15.
16.

Slika 1. Toplinski plat zgrade mora biti neprekinut

17.
18.

Veinu problematinih spojeva mogue je rijeiti tako da se prekine toplinski most

ugradnjom toplinske izolacije izmeu elemenata nosive konstrukcije. Mnogo je
zahtjevnije sprijeiti toplinski most na spoju zgrade s terenom. Struka predlae dva
rjeenja:
1. Prekidanje toplinskoga mosta na spoju vanjskoga zida s trakastim temeljem ili
temeljnom ploom pomou tzv. izolacijske baze u debljini toplinske izolacije
(slika2.). Primjereni materijali za izolacijsku bazu su porobeton, lagani beton,
staklena pjena i ekstrudirani polistiren (XPS).
19.
20.

LEGENDA:

21.

1-

toplinskaizolacija;

2 - hidroizolacija;

3 - izolacijska baza

( 0.12 W/(mK)),

4 - AB ploa;

5 - zid
22.
23.
24.
25.
26.

27.

Slika 2. Spoj vanjskoga zida i podne ploe prekid toplinskoga mosta izolacijskom
bazom

28.
2. Ugradnja toplinske izolacije s odgovarajuom tlanom vrstoom ispod temeljne
ploe ili trakastog temelja (slika3.). Za tu se namjenu najee upotrebljava XPS,
granulat staklene pjene, EPS (esto samo za obiteljske kue s kvalitetnom
hidroizolacijom, minimalna tlana vrstoa 300 kPa).
29.
30.

31.

LEGENDA:

1 toplinska
izolacija; 2
hidroizolacija;
3 AB ploa;
4 zid

32.
33.
34.

35.

36.

37.

38.

Slika 3. Spoj vanjskog zida i podne ploe temeljene na toplinskoj izolaciji - spoj bez
5

39.

toplinskoga mosta

40.
*Upravo emo se ovim drugim rijeenjem toplinskog mosta na spoju objekta sa terenom

41.

pozabaviti u ovom seminarskom radu.

2.1

UTJECAJ TOPLINSKE ZATITE ISPOD TEMELJNE PLOE NA

POTRESNU SIGURNOST ZGRADE

42.

U europskome prostoru, gdje su pasivne kue ve postale ustaljena praksa, veinom

ne poznaju potrese, stoga su oba gore navedena rjeenja odgovarajua. Posljednjih se
godina standard pasivne kue polako uvodi i na podruja gdje su esto i jaki potresi,
izmeu ostalog u panjolsku, Portugal, Italiju, Grku, Sloveniju i Hrvatsku. Pogodnost
uporabe takvih detalja na potresnim podrujima treba provjeriti i pronai primjerena
rjeenja.
43. Numeriki prorauni pokazuju da pri manjim (npr. obiteljskim) kuama
temeljenje na toplinskoj izolaciji ispod ploe ili trakastog temelja nije niti
konstrukcijski niti seizmiki upitno, posebno ako zgrada ima podrum ili je zasuta
zemljom. No na vie / tee / vitkije zgrade bez podruma, meutim, jaka bi potresna
optereenja mogla imati mnogo vei utjecaj.

44.

U seizmiki neaktivnim podrujima esta je uporaba izolacijskih baza koje

sprjeavaju toplinski most na spoju izmeu zgrade i temeljnoga tla. S gledita
djelovanja potresa, svaki prekid nosivoga elementa toplinskom izolacijom znai veliko
smanjenje horizontalne krutosti i nosivosti konstrukcije to moe ugroziti njezinu
potresnu sigurnost. Iz toga razloga prekidi toplinskih mostova izolacijskom bazom
(slika 2.) nisu doputeni bez uporabe odgovarajuih nadomjesnih baza, uz
odgovarajue provjere za sluajeve optereenja koji ukljuuju djelovanje potresa.
45. Pri ugradnji toplinske izolacije ispod temeljne ploe (slika 3.) potrebno je
upozoriti na sljedee:

 uslijed djelovanja potresa ne smiju biti prekoraena projektirana posmina i tlana

naprezanja i/ ili deformacije u izolaciji ispod temeljne ploe.
uslijed promjena oblika titranja zgrade uzrokovanih mekanim toplinskoizolacijskim
slojem ne smije doi do nekontroliranoga poveanja uinaka potresnog djelovanja na
gornju konstrukciju.
46.
47.

Potrebno je istaknuti da se postavljanjem mekih slojeva, kao to je npr. ekstrudirani

polistiren (XPS), izmeu temeljne ploe i podlonog betona produljuje osnovni period
titranja zgrade jer konstrukcija na sloju toplinske izolacije titra sporije nego na krutom
tlu (Ti(zolirane)>Tn(eizolirane)). Do produljenja dolazi zbog vee fleksibilnosti izolacije XPS u
horizontalnom smjeru i zbog deformabilnosti izolacije u vertikalnom smjeru koja
pojaava efekt titranja zgrade kao krutog tijela oko svoje osi. Postavljnjem sloja
toplinske izolacije osnovni se period titranja produljuje (TiTn), to znai pomak u
spektru ubrzanja udesno(slika 4.). Iz slike 4.a moemo vidjeti da se zbog toga sile na
gornju konstrukciju mogu poveati te ugroziti sigurnost konstrukcije ili ugraene
opreme, to ovisi o krutosti izolacije i gornje konstrukcije. Isto tako, to je gornja
konstrukcija masivnija, tea, problem je izraeniji, a nije zanemariv niti kod
lakih,montanih (npr. drvenih) konstrukcija gdje se javlja koncentracija sila u
spojevima konstrukcije. Ako je gornja konstrukcija fleksibilnija(slika 4.b) ugradnjom
mekih elemenata ispod temelja bitno se smanjuju nepovoljni uinci potresa na gornju
konstrukciju. Upravo to je osnovni princip djelovanja klasine potresne izolacije koja
produljuje period titranja bar za dva puta (pomak u spektru jako udesno). Isto bi se
tako, kod zgrada raenih u standardu pasivne kue, pojavilo smanjenje sila samo kod
konstrukcija s duljim osnovnim periodom titranja.
48. Budui da takve zgrade uglavnom ne postiu dovoljno duge periode titranja, pa
se ugradnjom toplinskoizolacijskog sloja ispod temeljne konstrukcije moe oekivati
poveanje potresnih sila takav graevinski zahvat nebi bio preporuljiv s gledita
potresne sigurnosti.

49. Problematika se eksponencijalno poveava s poveanjem visine graevina,

odnosno dubine njihova temeljenja.
50.

51.

Slika 4. Ubrzanje na vrhu gornje konstrukcije: a) na toplinskoj izolaciji (XPS) ;

52.

b) na klasinoj potresnoj izolaciji (elastomerni leajevi) ispod temeljne ploe

53.

2.2

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN POSMINIH I RUBNIH

TLANIH NAPREZANJA U SLOJU TOPLINSKE IZOLACIJE

54.

Pri istodobnom djelovanju vertikalnoga i potresnog (horizontalnoga) optereenja u

sloju toplinske izolacije ispod temeljne ploe dolazi do horizontalnih posminih i
vertikalnih tlanih naprezanja. U sluaju potresa moe stoga doi, zbog velikih tlanih
optereenja na rubovima, do slijeganja (na tlanom rubu), odnosno odizanja temeljne
ploe od XPS podloge na suprotnoj strani (slika 4.) u literaturi je ta pojava poznata
kao tzv. "rocking" efekt.

55.

Da bi se omoguilo sigurno ponaanje objekta na sloju toplinske izolacije za vrijeme

potresa, potrebno je osigurati da ta naprezanja ostanu unutar odreenih projektiranih
vrijednosti koje se odreuju eksperimentima. Pri poveavanju naprezanja opasno je i
naglo poveanje deformacija i posljedino tome izrazito smanjivanje debljine sloja
8

toplinske izolacije, to predstavlja nepovratnu deformaciju koja bi na graevini ostala

vidljiva i nakon potresa.
56. U ovom radu iskoritene su analize mogunosti uporabe toplinske izolacije od
ekstrudiranog polistirena (XPS) ispod temeljne ploe iz prijanjih radova sa slinom
tematikom. Upotrijebljen je XPS proizvoaa FIBRAN NORD. Dobiveni e zakljuci
openito vrijediti za temeljenje kua na bilo kakvoj izolaciji sa slinim
karakteristikama. Kontrola rubnih naprezanja u XPS-u ispod temeljne ploe izvedena
je pojednostavljenom seizmikom analizom pomou metode ekvivalentnih
horizontalnih sila. Pri tome se pretpostavilo da je zgrada pravokutnog tlocrta dimenzija
a x b, s masama koncentriranim na razini pojedinih katova i temeljena na fleksibilnoj
podlozi (pretpostavke su navedene u nastavku).
57. Najvea rubna tlana (rub) naprezanja i posmina () naprezanja izraunavju se
poznatim jednadbama iz statike :
58.

59.

rub =

N
A

rub =

N
A

rub =

2 F
3c B

- centrina sila (slika 4.a)

60.

61.

M
W

- ekscentrina sila u jezgri presjeka (j) (slika 4.b)

(1)
62.

63.

- ekscentrina sila izvan jezgre presjeka (j) (slika 4.c)

64.
9

65.

Fh
As

- posmina naprezanja (slika 4 - XPS u posmiku)

(2)
66.
67.

gdje su:

68.

N - osna optereenja temeljne ploe

69.

M - moment prevrtanja (na spoju temelja i XPS podloge) zbog potresnoga

optereenja

70.

A - povrina temeljne ploe

71.

W - moment otpornosti temeljne ploe

72.

F - ekscentrina tlana sila

73.

c - udaljenost ekscentrine sile F od ruba

74.

B - dimenzija temeljne ploe u smjeru osi oko koje djeluje moment M

75.

Fh - ukupna potresna sila izraunata temeljem elastinog spektra odziva iz ubrzanja

pri

76.

77.

vrhu i ukupne mase graevine za potresno proraunsko granino stanje

As - posmini presjek (za pravokutni tlocrt As = 1,5 A).

78.

10

79.

80.

81.

Slika 5. Ponaanje (krute) zgrade na fleksibilnoj podlozi (npr. toplinskoj izolaciji)

ispod
temeljne ploe

82.

83.

Osnovne pretpostavke koje su koritene radi pojednostavljenja prorauna su:

krutost gornje konstrukcije nije uzeta u obzir, ve je gornja konstrukcija zajedno s

temeljnom ploom ispod nje modelirana kao elastino upeto kruto tijelo
konstrukcija je pravilna (bez veih konstrukcijskih nepravilnosti kao to su veliki
prepusti (konzole, balkoni), s jednakomjernim rasporedom nosivih elemenata po
tlocrtu i s tlocrtom pravilnoga oblika)
za povrinu temeljne ploe i podloge (XPS) pretpostavlja se povrina, jednaka
tlocrtnim povrinama etaa gornje konstrukcije (a/b)

11

 u tlocrtu, djelomino pokrivenom XPS-om (kao na primjer kod graevina s trakastim

temeljima), u jednadbi se za naprezanja u obzir uzima s faktorom reducirane
pokrivenosti A, W i dimenzija a odnosno b
mase po etaama u potresnom projektnom stanju izraunaju se na osnovi danih
jednolikih kontinuiranih povrinskih optereenja, uzetih u obzir po itavom tlocrtu
u obzir se uzima elastini spektar odziva po EC8
za proraun perioda titranja, proraun potresne sile (momenta) odnosno kontrolu
rubnih tlanih naprezanja u XPS-u se u obzir uzima itava masa titranja (i masa
etae 0)
vertikalna se krutost XPS-a uzima u obzir preko danog modula elastinosti u tlaku i
njegove debljine. Konstrukciju tretiramo kao elastino upetu krutu konzolnu
konstrukciju, njezin period titranja proraunamo na osnovi izraza,

T 2 =T 2x +T 2

84.

odnosno

1
2

1
2
x

1
2

- period titranja

konstrukcije

85.

2x =

kx
M

(3)

2 =

k
J
(4)

86.
87.

88.

gdje su:
2x

frekvencija konstrukcije pri horizontalnom pomaku temelja na XPS sloju

12

89.

90.

kx krutost translacijske opruge

91.

k krutost rotacijske opruge

92.

M masa cijele konstrukcije

93.

J moment tromosti s obzirom na toku upetosti

frekvancija konstrukcije pri zaokretu temelja na XPS sloju

J = mi hi

94.

(5)

pri njegovom proraunu u obzir uzimamo koncentrirane mase etaa (mi) po

etaama na izabranim visinama (hi))

95.
Posmino naprezanje u XPS-u odreeno je kao produkt posminoga modula (G) i
posmine deformacije () sloja XPS.
Sprijeeno je klizanje izmeu XPS-a i hidroizolacije.
Utjecaj dvosmjernoga djelovanja potresne pobude uzet je u obzir po EC8, lanak
4.3.3.5.1(3)
96.
97.

Tablica 1. Karakteristike XPS-a prema podatcima proizvoaa Fibran Nord:

99.

98.

XPS

100.

XPS

101.

XPS

102.

XPS

103.

XPS

300-

400-

500-

600-

700-

13

104.

Deklarirana
tlana
vrstoa

105.

nor

106.

300

112.

20

118.

150

124.

2.6

107.

469)

[kPa] pri 10%

111.

deformacija
Modul
elastinosti E

117.

[MPa]
Posmina
vrstoa nor

123.

[ kPa]
Posmini
modul G

400(

113.

25(2
3.4)

119.

150(
136)

125.

[ kPa]

2.6(
4.5)

108.

500

109.

600

114.

30

115.

35

120.

150

121.

150

126.

2.6

127.

2.6

110.

700(
753)

116.

40(3
4.9)

122.

150(
209)

128.

2.6(
7.4)

129.
130.

U izradi parametarske studije promatramo sljedee parametre:

Period titranja konstrukcije u pojedinom smjeru

Postignuta ekscentrinost (M/N) u pojedinom smjeru
Najvea tlana naprezanja u XPS-u: ako je raunski postignuto najvee rub
negativnoga predznaka mjerodavna je stabilnost graevine jer rezultanta pada izvan
tlocrta ( >50%)
Najvea posmina naprezanja u XPS-u
Najvei horizontalni pomak XPS-a (doputeni horizontalni pomak odreen kao 2%
debljine XPS-a, to odgovara posminoj deformaciji XPS-a na granici elastinosti)
Najvei horizontalni pomak vrha zgrade (doputeni pomak je 0,2% visine zgrade)
131.
14

132.
133.

*parametarska studija u ovom seminaru nee biti promatrana, uzeti su samo rezultati
analiza iz slinih radova.

134.
135.

Rezultati analiza su sljedei:

Period titranja konstrukcije poveava se ugradnjom XPS podloge ispod temeljne ploe
Masivnije zgrade se ponaaju problematinije.
Kod vitkijih graevina mjerodavna je kontrola na prevrtanje (stabilnost) u odnosu na
kontrolu najveih tlanih naprezanja u XPS-u, dok je kod niih graevina(vee
tlocrtne povrine) gotovo uvijek mjerodavna kontrola tlanih naprezanja u XPS-u.
Iz slijeda najveih tlanih naprezanja u XPS-u moe se uoiti da, kada je u XPS-u
dostignuta via razina rubnoga naprezanja (oko 200 kPa), oni pri poveanju visine
graevina brzo rastu (vei nagibi krivulja na grafovima) i gradnja dodatnih katova
zbog prekoraenja nominalnih tlanih vrstoa (nom) materijala XPS nije mogua.
Problemi s posminim naprezanjima javljaju se samo kod teih i viih graevina i u
primjerima s reduciranom povrinom XPS ispod temelja (npr. kod trakastih temelja).
Uoava se da su modeli na trakastim temeljima sa XPS-om u usporedbi s rezultatima
modela, temeljenih na XPS-u ispod itavog tlocrta, periodi titranja u svim analiziranim
primjerima produljeni, a slino su se poveala i najvea tlana naprezanja.
S obzirom na najvea tlana naprezanja u XPS-u, zakljuuje se da dobra tla openito
omoguuju vie graevine od slabijih tala. Slino su i najvea posmina naprezanja u
XPS-u pri jednakoj visini graevine postignuta pri temeljenju na slabijim tlima.
Konstrukcija postavljena na kruu izolaciju ima krae periode titranja (kod promatrane
trokatne konstrukcije do 20 %), manja rubna naprezanja (kod promatrane trokatne
konstrukcije do 40 %) i manji pomak na vrhu zgrade (kod promatrane trokatne
konstrukcije za do 2,7 puta). U tom je primjeru ponaanje na kruoj izolaciji dakle
mnogo bolje nego na mekoj.

15

136.

Primorani potresnim zonama u kojima se nalazimo i potrebom za niskoenergijskim

objektima, na Fakultetu za arhitekturu u Ljubljani sa sudjelovanjem ostalih slovenskih
tehnikih fakulteta i instituta, s ukljuivanjem strunjaka iz specijalnih podruja,
provedeno je istraivanje o potresnoj sigurnosti zgrada te je rijeen problem potresne
sigurnosti graevina temeljenih na fleksibilnoj ploi. Spoznaja je objavljena na 13.
meunarodnoj konferenciji pasivne kue u Frankfurtu u travnju 2013. godine.
Prezentirano je adekvatno rijeenje za temeljenje objekata na sloju toplinske izolacije
ispod temelja u naem potresnom pudruju(Slovenija, Hrvatska, ...) slikovito nazvano
temeljni jastuk.

16

137.

TEMELJNI JASTUK
138.

Sastav temeljnog jastuka, kako se naziva toplinski izolirana te

hidroizolirana temeljna ploa za potresno ugroena podruja, ovisi o

eljenoj energijskoj uinkovitosti, prisutnosti podzemne vode,
konstrukcijskoj osnovi graevine, njezinim gabaritima i masi te
konkretnoj lokaciji zgrade zbog potivanja odgovarajueg
gravitacijskog ubrzanja tla. Aplikacija koja nam omoguuje
oitavanje iznosa horizontalnih vrnih ubrzanja tla tipa A (agR) za
povrtana razdoblja od Tp=95 i Tp=475 godina izraenih u jedinicama
gravitacijskoga ubrzanja (1g=9,81ms-2) nalazi se na internet adresi
http://seizkarta.gfz.hr/ .
139.

17

140.

141.
142.
143.
144.

Slika 6. Karta potresnih podruja Republike Hrvatske (kartu je izradio prof. dr. sc.
Marijan Herak sa suradnicima s Geofizikog odsjeka PMF-a u Zagrebu)
Budui da je Hrvatska u cijelosti oznaena kao potresno podruje , na nekim mijestima sa
projektnim ubrzanjem tla od ak 0.38g (Slovenija; 0.25g), moe tokom pojave potresa i pri
temeljenju sa slobodno poloenim slojevima ispod temeljne ploe doi do klizanja izmeu
slojeva toplinske izolacije, hidroizolacije, folije za brtvljenje i betonske temeljne ploe. Manji
18

su pomaci za ouvanje neoteene konstrukcije pri potresu korisni, no po EUROKODU8

pomaci su ogranieni, a klizanja moraju biti kontrolirana.
145.

Razliita potresna podruja zahtijevaju razliita rijeenja, a pri traenju istih fokus
je bio na ogranienju pomaka izmeu temeljne konstrukcije i sloja toplinske izolacije
te izmeu pojedinih slojeva toplinske izolacije. Panja je posveena i sloju
hidroizolacije koji ima bitnu ulogu u ouvanju energijske uinkovitosti zgrade.

146.

Temeljno tlo, njegovo gravitacijsko ubrzanje, izbor konstrukcije, masivnost zgrade

i njeni gabariti utjeu na izbor tlane vrstoe izolacije (mora biti vea od propisane),
a eljena energijska uinkovitost i ne/prisutnost podzemnih voda utjeu na izbor
odgovarajueg sustava te na broj i raspored slojeva.

3.1

147.

SASTAVNI DIJELOVI TEMELJNOG JASTUKA

TEMELJNA PLOA
Temeljna je ploa armiranobetonski monolitni element, a
dimenzioniran je za svaku zgradu posebno i pritom su u obzir uzete
sve posebnosti gradnje na odreenoj lokaciji. Glavni je nosivi
element, gdje je pravilna ugradnja propisane mjeavine betona i
odgovarajue armature od bitnoga znaaja.

148.

149.

TOPLINSKA IZOLACIJA ISPOD TEMELJNE PLOE

Da bi se dobili stvarni podaci o ponaanju XPS izolacije temeljne ploe provedena
su ranije spomenuta istraivanja. Testiranje uzoraka razliitih debljina i tlanih
vrstoa pokazalo je vrlo stabilno ponaanje FIBRANxps materijala s izuzetno malim
odstupanjima, pa se stoga s velikom sigurnou moe predvidjeti ponaanje odreene
zgrade na odreenoj potresno ugroenoj lokaciji.

150.

Za konstrukcijski zahtjevne, ponajprije visoke zgrade te zgrade s

neuobiajenim gabaritima potrebno je i kod malih i kod velikih
projektnih ubrzanja napraviti proraun o protupotresnoj sigurnosti.
Za jednostavne graevine ugodnih gabarita te za one do dva

19

(zidane) ili tri kata moe se na osnovi dosadanjih iskustava

predloiti odgovarajue rjeenje za temeljenje na temeljnoj ploi.
151.

Zbog dinamikih optereenja toplinskoizolacijskoga sloja ispod

temeljne ploe zgrade, postavljena su ogranienja za nazivnu tlanu
vrstou izolacije na najmanje 400 kPa, koja uobiajeno odgovara
lakim montanim zgradama i manjim masivno graenim
graevinama kao to su stambene kue, djeji vrtii i sline nie
graevine, a ovisi o konstrukcijskoj osnovi i koncentraciji sila na
temeljnu plou. Za vie, tee ili gabaritno manje ugodne graevine
upotrebljava se odgovarajue nosiva izolacija s primjerice 500 ili 700
kPa deklarirane tlane vrstoe.

152.

U sluaju dvoslojnog ili troslojnog polaganja svi su slojevi toplinske

izolacije identine tlane vrstoe 400, 500 ili 700 kPa, zakljuno s
FIBRANxps SEISMIC ploom, koja je ujedno u kontaktu s AB
temeljnom ploom. Studija o potresnoj sigurnosti pasivnih kua
pokazala je, naime, da postavljanje mekeg sloja izolacije uzrokuje
produljeno vrijeme podrhtavanja zgrade. Izbor izolacije odgovarajue
tlane vrstoe propisuje projektant!

153.

20

154.

155.

Slika 7. Rezultati ciklikih tlanih ispitivanja za XPS 400-L

156.

21

157.
158.

Slika 8. Rezultati ciklikih posminh ispitivanja za XPS 400-L

(strina=posmina)
159.

160.

FIBRANxps SEISMIC
su namjenski izraene toplinskoizolacijske ploe razliitih tlanih vrstoa s
grubom povrinom za sprjeavanje posmika na spoju TI sloja s temeljnom AB
ploom. SEISMIC ploa sastavni je dio svakoga rjeenja i za potresno manje i za
potresno vrlo ugroena podruja bez obzira na broj slojeva toplinske izolacije. Zbog
grube gornje povrine svijei beton bolje prijanja za plou te se tako osigurava
kopaktnost temeljne ploe i toplinske izolacije.

22

161.
162.

Slika 9. FIBRANxps SEISMIC

163.

HIDROIZOLACIJA

164.
165.

Hidroizolacija, zbog trajno uinkovite toplinske izolacije i itavog

konstrukcijskoga sklopa, mora biti postavljena to nie u temeljnom
jastuku. Na taj se nain dobiva najpovoljnije rjeenje. Uporabom
obostrano ljepljive hidroizolacije pri vieslojnoj izolaciji iskoristit e se
ljepljivost elastomerne bitumenske hidroizolacije pod utjecajem tlaka
i dobiti dodatne prednosti: hidroizolacijski sloj je sigurno postavljen,
trajno zatien, zbog teine temeljne ploe i kasnije itave graevine
meusobni su spojevi odlino spojeni. Obostrano ljepljiva
hidroizolacija zalijepi dva sloja toplinske izolacije tako da toplinska
izolacija djeluje spregnuto.

166.

S FIBRANxps SEISMIC hidroizolacija je ve pri montai mehaniki

zatiena od oteenja, a zbog pritiska temeljne ploe i teine same
zgrade odlino je zabrtvljena. Temeljna ploa djeluje spregnuto, pa
su tako kontrolirani pomaci u sluaju potresa.

23

167.

168.
169.

Slika 10. Postavljanje hidroizolacijskog sloja

170.
171.
172.

3.2

DEBLJINE TOPLINSKOIZOLACIJSKOG SLOJA ISPOD

TEMELJNE PLOE

173.

Debljina od 120mm je minimalna debljina koju ima smisla stavljati ispod temeljne
ploe, ali ona nije dovoljna za energijsku klasu A i B (za postizanje klase A i B
potrebna je minimalna debljina od 240mm-dva sloja).

174.

Za gradnju na seizmiki ugroenim podrujima kao to su Slovenija i Hrvatska

potrebno je (radi sigurnosti) koristiti FIBRANxpsSEISMIC ploe toplinske izolacije sa
hrapavom gornjom povrinom koja omoguuje udrueno dijelovanje sa temeljnom
ploom.
24

175.

Postavljanje moe biti u jednom sloju ili u dva do maksimalno tri sloja. U tim
sluajevima doputeno je kombiniranje FIBRANxps i FIBRANxpsSEISMIC ploa pod
uvijetom da su iste tlane vrstoe (400-L, 500-L, 700-L) sa slojem obostrano
ljepljive hidroizolacije izmeu.

176.

Do debljine od 200mm XPS ploe postavljamo u jednom sloju, a do debljine od

240mm XPS ploe postavljamo u dva sloja pod uvijetom da jedan sloj ne smije biti
deblji od 120mm. Najvea dozvoljena ukupna debljina svih slojeva iznosi 300mm.

177.

Debljine FIBRANxps termoizolacijskih ploa razliite tlane vrstoe koje se koriste

ispod temeljne ploe:

FIBRANxps 300-L :
FIBRANxps 400-L :
FIBRANxps 500-L :
FIBRANxps 700-L :

FIBRANxps SEISMIC 400-L : 120 i 200 mm

FIBRANxps SEISMIC 500-L : 120 mm
FIBRANxps SEISMIC 700-L : 120 mm

50 do 200 mm ( zbog seizmikih optereenja nije preporuljivo)

50 do 200 mm
50 do 180 mm
80 do 120 mm

178.

179.
180.

Napomenimo jo da ploe koje koristimo moraju imati zaglaenu povrinu zbog

manje vodoupojnosti, posebice ako su izloene stalnoj podzemnoj vodi. Isto tako
moraju biti otporne na smrzavanje (razred FTCD 1) te to veih
dimenzija(1250/600mm, 2500/600mm), a rub tih plo mora bitio obraen tako da se
one postavljaju na prekolop (L-rub).

181.

25

3.3

PRAKTINA RIJEENJA TEMELJNOG JASTUKA-FIBRAN

JEDNOSLOJNA TOPLINSKA IZOLACIJA

182.
a) Nepodrumljena graevina
183.

184.

Slika 11. Jednoslojna toplinska izolacija FIBRANxps SEISMIC ispod temeljne ploe rjeenje za dobro drenirana tla potresno ugroenijih podruja.Osigurano je spregnuto
djelovanje konstrukcijskoga sklopa temeljnog jastuka.

185.

Napomena: U sluaju visoke podzemne vode i manje potresno ugroene zgrade

predlae se identino rjeenje s vieslojnom hidroizolacijom ispod sloja toplinske
izolacije.
26

186.
187.

LEGENDA:

188.

1- keramike ploice

2 - cementni estrih

3 - FIBRANxpe

zvuna izolacija
189.

4 FIBRANxps

5 - hidroizolacija

6 - AB temeljna

ploa
190.

7 - FIBRANxps SEISMIC (400-L, 500-L, 700-L)

8 - podloni

beton
191.

9 - nabijeni ljunak

10 tlo (podloga)

11 unutarnja

buka
192.

12 vanjski zid

13 FIBRANxps ETICS GF

b) Podrumljena graevina
193.

27

194.

195.

Slika 12. Jednoslojna toplinska izolacija FIBRANxps SEISMIC ispod temeljne ploe rjeenje za dobro drenirana tla potresno ugroenih podruja.

196.
28

197.

LEGENDA:

198.

1- keramike ploice

2 - cementni estrih

3 - FIBRANxpe

5 AB temeljna ploa

6 FIBRANxps

zvuna izolacija
199.

4 - FIBRANxps
SEISMIC

200.

7 - hidroizolacija

8 - podloni beton

9 - nabijeni

ljunak
201.

10 tlo (podloga)

202.

13 FIBRANxps 300-L

11 unutarnja buka

12 vanjski zid

203.

204.

205.

206.

207.

DVOSLOJNA TOPLINSKA IZOLACIJA

a) Nepodrumljena graevina

29

208.

209.

Slika 13. Najee i najoptimalnije rjeenje i za gotovo nultu-energijsku gradnju na

potresno ugroenijem podruju. Obostrano ljepljiva hidroizolacija FIBRANhydro
SEISMIC (T-1,8sec) postavljena je na prvi sloj FIBRANxps 400, 500 ili 700-L,
hidroizolacija je pri montai mehaniki zatiena od oteenja, a zbog tlaka temeljne
ploe i teine same zgrade i odlino je zabrtvljena. Temeljna ploa djeluje spregnuto,
s ime su kontrolirani pomaci u sluaju potresa. Najmanji je koeficijent statikog
trenja izmeu betonske podloge i XPS ploa vei od 0,52. Temeljni jastuk moemo
30

izravno staviti na ljunak. Tada koeficijent statikog trenja iznosi najvie 0,30 . Istaku
u horizontalnom smjeru stavljamo zbog granice smrzavanja.
210.

LEGENDA:

211.

1- podna obloga

2 - cementni estrih

3 - FIBRANxpe

zvuna izolacija
212.

4 FIBRANxps SEISMIC

5 AB temeljna ploa

6 obostrano

8 - podloni beton

9 - nabijeni

11 unutarnja buka

12 vanjski zid

ljepljiva hidroizolacija
213.

7 FIBRANxps 400-L
ljunak

214.

10 tlo (podloga)

215.

13 FIBRANxps 300-L

b) Podrumljena graevina

31

216.

217.

Slika 14. Najee i najoptimalnije rjeenje i za gotovo nultu-energijsku gradnju na

potresno ugroenijem podruju. S obzirom na to da je temeljni jastuk u cijelosti
vieslojno zatien od vode, rjeenje se preporuuje za tlo u kojem je prisutna
podzemna voda. Obostrano ljepljiva hidroizolacija postavljena je na prvi sloj
FIBRANxps 400, 500 ili 700-L.

218.

LEGENDA:

219.

1- keramike ploice

2 - cementni estrih

3 - FIBRANxpe

zvuna izolacija

32

220.

4 - AB temeljna ploa

5 FIBRANxps

SEISMIC

6 obostrano

ljepljiva hidroizolacija
221.

7 FIBRANxps

400-L

8 - podloni beton

9 - nabijeni

ljunak
222.

10 tlo (podloga)

223.

13 FIBRANxps 300-L

11 unutarnja buka

12 vanjski zid

224.

225.

* napomena

- na manje potresno ugroenim podrujima sloj hidroizolacije moemo

postaviti na sloj podlonog betona
U sluaju kada nam to doputa sigurnost objekta u seizmiki aktivnim podrujima, a

226.

investiror ili propisi zahtijevaju vei energijski razred objekta, moemo postaviti i
trei izolacijski sloj XPS-a. Bitno je znati da se tada hidroizolacja postavlja na najnii
sloj XPS-a kako bi bila to produktivnija, odnosno kako bi zatitila od negativnoh
utjecaja vode to vie slojeva.
227.

Gore prikazana rjeenja patentirana su novost na podruju temeljenja

niskoenergijskih objekata, a upravo e takvi obijekti i takav nain gradnje postati
sastavni dio novoga graditeljstva i na naem potresno ugroenijem podruju.

3.4
228.

POSTAVLJANJE TEMELJNOG JASTUKA-FIBRAN

Osvrnuti emo se nakratko i na samo postavljanje temeljnog jastuka ispod temeljne

ploe. Prikazati emo takav nain temeljenja na objektu koji nema podrum, odnosno
izolacija objekta se izvodi na nivou terena. Iskop u sluaju takvog objekta je vrlo
plitak, a sprijeavanje smrzavanja rjeavamo polaganjem tolinskog sloja izvan
gabarita obijekta. Instalacije moemo postaviti ispod temeljne ploe, ali tada i one
moraju biti postavljene u skladu sa pravilima protupotesne gradnje (fleksibilne cijevi,
dupla koljena,...). Nakon postavljanja instalacijskih vodova postavljamo tamponski
sloj (ljunak, podloni beton) te na tako pripremljenu podlogu postavljamo prvi sloj
toplinske izolacije.
33

229.

230.
231.

Slika 15. Postavljanje prvog sloja toplinske izolacije FIBRANxps

Toplinsko izolacijske ploe postavljamo tijesno jednu do druge (preklop) kako ne bi
dolo do nepotrebnih toplinskih mostova. Taj prvi sloj premauje gabarite samog
objekta jer u sluaju kada radimo zgradu bez podruma temeljnom ploom obino ne
doseemo dubinu smrzavanja (70-90cm) pa produljenjem toplinske izolacije u
horizontalnom smijeru produljujemo put hladnoi te tako nadoknaujemo nedovoljnu
dubinu temeljenja.

34

232.

233.

Slika 16. Postavljanje prvog sloja toplinske izolacije FIBRANxps

234.
235.

Ukoliko postavljamo toplinsku izolaciju u dva sloja iskoritavamo mogunost

postavljanja hidroizolacije izmeu ta dva sloja te ju na taj nain titimo od negativnih
vanjskih utjecaja,a tako smo izveli i dobru protupotresnu izolaciju niih zgrada.
Hidroizolacijski sloj je samoljepljiva bitumenska traka jer u blizini XPS-a nije
preporuljivo raditi sa otvorenim plamenom. Posebnu panju treba posvetiti detaljima
proboja koje moramo jako dobro izolairati kako nebi dolo do proboja vlage.
Obostrano ljepljiva hidroizolacija ima na sebi zatitne folije koje slue za
sprijeavanje ljepljenja praine i otpada koji se nalazi na svakom gradilitu. Pri
postavljanju skidamo foliju sa donje strane, a gornju foliju ostavljamo da titi
hidroizolaciju do postavljnja drugog sloja toplinske izolacije.

236.

35

237.
238.

Slika 17. Postavljanje hidroizolacijskog sloja na prvi sloj toplinske izolacije XPS

239.
240.

Prije polaganja drugog sloja tolinske izolacije postavljamo oplatu temeljne ploe (na
sloj hidroizolacije) u koju onda umeemo drugi sloj toplinske izolacije FIBRANxps
SEISMIC .

241.
36

242.

Slika 18. Postavljanje FIBRANxps SEISMIC sloja unutar oplate temeljne ploe

243.
244.
245.

Mogue nesavrenosti izmeu XPS ploa ispunimo, a XPS ploe zatitimo od

djelovanja jakog sunca.

246.
247.

Slika 19. FIBRANxps na sloju hidroizolacije

248.
249.

Temeljna ploa se izvodi kao armiranobetonska ploa. Vrstu, koliinu i poziciju

aramture u ploi te klasu betona i odreuje statiar.

37

250.
251.

Slika 20. Postavljena armatura na FIBRANxps SEISMIC ploe

252.

Kada zavrimo sa armiranjem i betoniranjem AB temeljne ploe i nakon potrebnog

vremena uklonimo oplatu rijeavamo detalj spoja zida sa temeljnom ploom, odnosno
spajamo horizontalnu i vertikalnu hidroizolaciju. Nije preporuljivo da hidroizolaciju
postavljamo sa lomovima pod pravim kutom, stoga se upotrebljava trokutna letvica od
XPS-a koja je izraena za tu namjenu.

253.
254.

Slika 19. Kutna letvica od XPS-a za ublaavanje loma hidrozolacije

38

255.

257.

258.
259.

256.
Slika 20. Toplinskoizolirana i hidroizolirana temeljna ploa - temeljni jastuk

ZAKLJUAK
Vidjeli smo da temeljenje na sloju toplinske izolacije nije bilo sasvim sigurno
rijeenje na potresnim podrujima kao to je Hrvatsaka, sve do otkria temeljnog
jastuka. Ukoliko se potuju pravila koja nalae struka, ako koristimo materijale koji
ispunjavaju sve tehnike potrebe te ako potres kao snaan endogeni proces ne
shvatimo olako tada je postavljanje sloja toplinske izolacije ispod temeljne ploe
(temeljni jastuk) vrlo poeljan i na kraju isplativ graevinski zahvat. Ovaj nain
ulaganja u temeljnu plou na koncu se vraa s kamatama. Hidroizolacija i toplinska
izolacija koje se inae izvode na podnoj ploi na ovaj se nain izvedu prije, a
temeljna/podna ploa (masivni betonski element) koja je sada tako zatiena slui kao
veliki akumulator topline i osigurava stabilnu temperaturu prostorije. Dakle manu
ploe sada smo okrenuli u prednost jer kada ju zagrijemo nakon odreenog vremena
sama ploa e biti svojevrsni pasivni grija te smo na taj nain smanjili i samu
potronju energije potrebne za grijanje. Budui da e gotovo nulta energijska kua bit
obvezan nain gradnje ve 2018. za zgrade koje su financirane iz dravnoga
prorauna, a za sve ostale zgrade nakon 2020. godine patentiranje temeljnog jastuka
jo vie dobiva na vanosti.

39

260.

Osim to e imati takav pozitivan utjecaj to se tie utroka energije potrebne za

grijanje, temeljna ploa izvedena na FIBRANxps SEISMIC (temeljni jastuk) toplinskoj
izolaciji imati e i blagotvorno dijelovanje u sluaju potresa ije e udare ublaiti. Pri
snanijem potresu FIBRANxps SEISMIC izolacija zajedno sa hidroizolacijom i
temeljnom armiranobetonskom ploom djeluje kao cjelina, a blagi, kontrolirani pomak
graevine do kojega e doi zbog elastinosti XPS-a znatno e smanjiti utjecaj
razornih sila na samu graevinu.

261.

Republika Hrvatska nalazi se u potresno aktivnom podruju i mi to ne moemo

promijeniti. Potrese ne moemo i nikada neemo moi sprijeiti, ali moemo ih
pokuati to bolje shvatiti, ublaitii tetene posljedice u sluaju potresa te ivijeti s
njima kao sa svakom drugom normalnom prirodnom pojavom na Zemlji. Moda emo
ih jednog dana moi predvidjeti i tu silnu energiju koju potresi oslobaaju usmijeriti,
dati joj pozitivan predznak, iskoristit ju kao energiju vijetra, Sunca, kao morske struje
te na taj nain doprinjeti kvaliteti ivota i dobrobiti planeta Zemlje.

262.

Postoji jedna stara izreka koja kae kua se gradi od temelja, a da je to zaista tako,
naalost, u posljednje vrijeme nas sve ee podsjete razorni potresi.

263.

Nama ostaje to da ozbiljno shvatimo opasnost koju sa sobom nosi podrhtavanje tla,
da na to pripremimo nae konstrukcije te na taj nain nekome sauvamo dom, radno
mijesto, materijalnu i sentimentalnu vrjednost i to je najvanije, ivot.

264.

LITERATURA :

265.
1. Kilar, V., Koren, D., Zbanik-Seneganik, M.; Ponaanje zgrada
temeljenih na toplinskoj izolaciji pri potresu , GRAEVINAR 65 (2013) 5,
str. 423-433.
266.

40

2. Zagorec, M., Josipovi, D., Majer, J.: Mjere utede toplinske energije u
zgradama, GRAEVINAR 60 (2008) 5, str. 411-420.
267.
3. Vide Lutman, M.; lanak: Temeljenje pasivnih zgrada
268.
4. Slubena internet stranica FIBRAN NORD d.o.o Novo Mesto, SLOVENIJA
269.
270.

http://www.fibran.si

271.
272.
273.

274.

Napomena- uz ovaj seminarski rad priloen je primjer temeljnog jastuka

( FIBRANxps , FIBRANhydro I FIBRANxps SEISMIC ) koji je dobiven od
Hrvatskog predstavnika za FIBRAN NORD d.o.o. kojem ovim putem
zahvaljujem.

275.
276.
277.
278.

41