SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAĐEVINSKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI STUDIJ

PRORAČUN ARMIRANOBETONSKIH NOSAČA

OPTEREĆENIH NA SAVIJANJE
Završni rad

Mislav Vujeva

Zagreb, rujan 2021.

I
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI STUDIJ

PRORAČUN ARMIRANOBETONSKIH NOSAČA

OPTEREĆENIH NA SAVIJANJE
Završni rad

Mislav Vujeva

Mentor: doc.dr.sc. Ivan Duvnjak

Zagreb, rujan 2021.

II
III
Mentor rada : doc.dr.sc. Ivan Duvnjak
Završni rad obranjen je dana ________________ na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu :

1.________________________

2.________________________

3.________________________

Ocjena rada:_______________________

IV
SADRŽAJ:

1. UVOD.......................................................................................................... 1

2. TEORIJSKE POSTAVKE SAVIJANJA..................................................... 2

2.1. Općenito o savijanju............................................................................ 2

2.2. Vrste savijanja...................................................................................... 4

3. ANALIZA NAPREZANJA I DEFORMACIJA PRI SAVIJANJU............ 7

3.1. Čisto savijanje...................................................................................... 7

3.2. Poprečno savijanje............................................................................... 15

4. ANALIZA POMAKA PRI SAVIJANJU.................................................... 20

4.1. Uvodno o deformaciji nosača pri savijanju...................................... 20

4.2. Diferencijalna jednadžba elastične linije nosača................................. 21

5. ANALIZA KOMPOZITNOG NOSAČA BETON-ARMATURA............. 23

5.1. Uvodno o kompozitima....................................................................... 23

5.2. Kompozit beton-armatura................................................................... 24

6. PRIMJER PRORAČUNA ARMIRANO BETONSKOG NOSAČA.......... 29

6.1. Proračun uzdužne armature armirano betonskog nosača.................... 29

V
 6.2. Određivanje maksimalnih naprezanja direktnim postupkom........ 36

7. ZAKLJUČAK.............................................................................................. 39

8. LITERATURA............................................................................................ 40

9. POPIS SLIKA.............................................................................................. 41

10. ŽIVOTOPIS............................................................................................... 42

VI
Sažetak:
U okviru ovoga rada obrađena je tema proračuna armirano betonskog nosača na savijanje. U
prvom dijelu rada objašnjene su teorijske postavke savijanja. Analizirani su različiti tipovi
savijanja kako bi se izvele formule za normalna i posmična naprezanja. Zatim su obrađene
deformacije nosača pri savijanju uz analizu progiba i kuta zaokreta, te je izvedena
diferencijalna jednadžba elastične linije nosača. U završetku teorijskog dijela objašnjene su
karakteristike armiranog betona kao materijala te njegovo ponašanje pri savijanju. Izvedene
su formule za dobivanje potrebne površine armature u presjeku i formule za izračunavanje sila
koje se javljaju u betonu i armaturi. U završnom dijelu rada na numeričkom primjeru
prikazano proračunavanje armirano betonskih nosača na savijanje. Na jednostavnom primjeru
kontinuiranog nosača opterećenog kontinuiranim opterećenjem izračunata je potrebna
površina armature za odabrani presjek.

Ključne riječi: savijanje, nosač, armirano betonski, progib, armatura

Summary
The subject of this dissertation is the bending calculation of reinforced concrete. In the first
part of dissertation are explained theoretical settings of bending. There are analyzed different
types of bending to derive formulas for the normal and shear stresses. Furthermore,
deformations of beams caused by bending are analyzed, determined by deflection and angle
of rotation. Further on is derived differential equation of the beam elastic line. At the end of
the theoretical chapter, the characteristics of reinforced concrete are explained and its bending
behavior. Formulas for obtaining required reinforcement bars area in cross-section of beam
and forces occuring in concrete and reinforcement are derived. Finally, in the numerical
example is shown calculation of reinforced concrete beams on bending. The required surface
of the reinforcement bars for selected cross section and the moment of resistance is calculated
at the simple continuous beam.

Key words: bending, beam, reinforced concrete, deflection, reinforcement

VII
1. UVOD

Savijanje je jedan od tipova opterećenja s kojima se susreću elementi u konstrukciji. Potrebno

je analizirati unutarnja stanja materijala pri opterećenju savijanja kako bismo mogli s

točnošću utvrditi nosivost s obzirom na njegove mehaničke karakteristike. Savijanjem dolazi

do skupljanja i rastezanja materijala pri čemu se os elemenata deformira. Armirani beton je

danas jedan od najraširenijih materijala koji se upotrebljavaju u građevinarstvu. Brojne

prednosti koje posjeduju beton i čelik su razlog tome. Glavne prednosti betona su dostupnost

njegov sastojaka, relativno mali troškovi izrade i velika tlačna čvrstoća. Betonske elemente je

moguće raditi u raznim oblicima u svim klimatskim zonama te je važna njegova karakteristika

negorivosti. S obzirom na veliku tlačnu čvrstoću, uloga betona kod kompozita beton-armatura

je prenošenje tlačnog opterećenja u zoni skupljanja materijala. Mana betona je mala vlačna

čvrstoća koja iznosi otprilike desetinu tlačne čvrstoće, stoga sami betonski elementi nisu

pogodni za opterećenje savijanja. Čelik je materijal s relativno velikom vlačnom, posmičnom

i tlačnom čvrstoćom te velikom duktilnošću. Time ispunjava zahtjev koji ima u kompozitu

beton-armatura, a to je prenošenje vlačnog opterećenja od savijanja.

1
2. TEORIJSKE POSTAVKE SAVIJANJA

2.1. Općenito o savijanju

Savijanje je oblik opterećenja pri kojemu se uzdužna os poprečnog presjeka štapa iskrivljuje i

mijenja zakrivljenost štapa. Kod tako opterećenog štapa dolazi do skupljanja i rastezanja

vlakana materijala. Vlakna se na konkavnoj strani deformiranog štapa skraćuju dok se na

konveksnoj ista produljuju.

Slika 1. Savijanje

Djelovanju savijanja se materijal nastoji opirati te se u njemu javljaju unutarnje sile. Tako se u

poprečnom presjeku pri savijanju mogu javljati poprečna sila i moment savijanja te one u

svakom presjeku uravnotežavaju vanjska djelovanja. Kako bismo odredili osnovne zavisnosti

između unutarnjih sila, napravit ćemo presjek grede sa slike 1. s lijeve i desne strane na

beskonačno malenoj udaljenosti te odrediti uvjete ravnoteže presječenog dijela.

2
 Slika 2. Presjek savijene grede i njezine unutarnje sile

1. Uvjet se dobiva iz sume vertikalnih sila na desni dio presjeka.

(2.1.)

(2.2.)

2.Uvjet se dobiva iz sume momenata na desni dio presjeka:

(2.3.)

(2.4.)

3.Uvjet dobivamo deriviranjem prethodnog izraza po x:

(2.5.)

Izrazi (2.2), (2.4) i (2.5) predstavljaju diferencijalne zavisnosti kod savijanja.

3
2.2. Vrste savijanja

U stvarnosti nailazimo na više karakterističnih slučajeva savijanja štapa. Gledajući unutarnje

sile koje se javljaju u poprečnom presjeku nosača prilikom savijanja, razlikujemo čisto

savijanje i poprečno savijanje ili savijanje silama. Pri čistom savijanju se u poprečnom

presjeku nosača javlja samo moment savijanja.

Slika 3. Čisto savijanje

Ako se u poprečnom presjeku uz moment savijanja javlja i poprečna sila, tada takvo savijanje

nazivamo poprečno ili savijanje silama.

Slika 4. Poprečno savijanje

4
S obzirom na ravninu u kojoj djeluje opterećenje postoji mogućnost ravnog ili kosog

savijanja. Pri ravnom savijanju, djelovanje leži u jednoj ravnini koja se naziva ravninom

opterećenja te ona prolazi uzdužnom osi štapa i poklapa se s jednom od glavnih središnjih osi

tromosti poprečnog presjeka. U tome slučaju dano opterećenje stvara moment savijanja oko

jedne osi tromosti poprečnog presjeka te samim time spada u jednostavniji oblik savijanja.

Slika 5. Ravno savijanje

Koso savijanje je kompliciraniji slučaj savijanja pri čemu se ravnina djelovanja momenta

savijanja ne poklapa s niti jednom glavnom središnjom osi tromosti poprečnog presjeka.

Ravnina djelovanja je nagnuta pod određenim kutom u odnosu na osi tromosti te se zbog toga

presjek zaokreće oko dvije osi, odnosno moment djeluje u dvije ravnine. Ako opterećenja ne

djeluju u istoj ravnini onda tada dobivamo slučaj prostornog kosog savijanja kod kojeg je

elastična linija štapa prostorna krivulja, a inače je ravninska krivulja koja se ne poklapa s

ravninom djelovanja opterećenja.

5
Slika 6. Koso savijanje

6
3. ANALIZA NAPREZANJA I DEFORMACIJA PRI

SAVIJANJU

3.1. Čisto savijanje

Savijanje uzrokuje naprezanje u štapu te se štapovi izloženi savijanju obično nazivaju

nosačima. Moment savijanja u nosaču uzrokuje vlačnu i tlačnu silu koje se mogu javiti s

gornje i donje strane presjeka nosača ovisno o smjeru vrtnje momenta. Spomenute sile

uzrokuju na površini poprečnog presjeka normalna naprezanja, stoga će nam primjer čistog

savijanja poslužit da odredimo raspodjelu normalnih naprezanja po visini poprečnog presjeka.

Analiza naprezanja i deformacija kod čistog savijanja temelji se na Bernoullievoj hipotezi o

ravnim presjecima prema kojoj ravni poprečni presjeci pri deformaciji ostaju ravni i okomiti

na savijanu os štapa.

Slika 7. Deformacija nosača pri čistom savijanju

7
Iz slike 7. je vidljivo da pravokutna mreža linija nosača ostaje pravokutna i nakon opterećenja

pri čemu se dolazi do zaključka da nema iskrivljenja poprečnih linija nosača, tj. posmična

naprezanja pri čistom savijanju su jednaka nuli. Presjekom dijela nosača sa slike 7. želimo

dobiti osnovne zavisnosti kod raspodjele normalnih naprezanja u poprečnom presjeku nosača

prilikom savijanja.

Slika 8. Ravnoteža unutarnjih sila presjeka nosača

Na presječenom dijelu nosača postavljamo njegove uvjete ravnoteže pri čemu ih je za slučaj

prostorne ravnoteže njih šest:

(3.1.)

(3.2.)

(3.3.)

(3.4.)

(3.5.)

8
 (3.6.)

S obzirom da se radi o čistom savijanju to znači da posmičnih naprezanja nema , tj. izrazi

(3.2.) i (3.3.) su jednaki nuli te od momenata djeluje samo moment savijanja, dakle izraz

(3.4.) je također jednak nuli. Budući da se iz preostalih izraza ne može odrediti raspodjela

naprezanja po poprečnom presjeku, potrebno je sagledati deformaciju nosača. Na slici 9. je

prikazana deformacija nosača na kojega djeluje moment savijanja. Iz slike je vidljivo da se

vlakanca na gornjem dijelu nosača skraćuju dok se na donjem dijelu produljuju radi

djelovanja momenta koji vrti u naznačenom smjeru. Vlakna prelaze iz pravaca u kružne

lukove konstantne zakrivljenosti. Postoji linija koja ne mijenja svoju duljinu te se ona naziva

neutralna linija.

slika 9. Analiza deformacije presječenog dijela nosača momentom savijanja

9
Ukoliko sagledamo relativno produljenje vlakna CD na udaljenosti z od neutralnog sloja

dobivamo:

(3.7.)

Vlakna CD,AB i A0B0 možemo raspisati preko kuta d . S obzirom da je on beskonačno

malen kut, tangens kuta d je jednak d .

= = d

odnosno:

(3.8.)

Iz izraza (3.8.) zaključujemo da se relativne deformacije povećavaju po linearnom zakonu

udaljavanjem od neutralnog sloja.

Kako nema posmičnih naprezanja kod čistog savijanja te također ne postoje uzajamna

djelovanja između uzdužnih vlakana, zaključujemo da je poprečni presjek jednoosno

naprezan. Vezu između naprezanja i deformacija daje Hookeov zakon za jednoosno

naprezanje.

(3.9.)

10
Izrazi (3.8.) i (3.9.) su izvedeni pod pretpostavkom da se radi o homogenom nosaču

napravljenog od jednog nosača, no oni vrijede i u slučaju nosača izrađenog od dvaju ili više

materijala koji imaju različite module elastičnosti poput armirano betonskog pri čemu su

naprezanja u materijalima različita zbog drugačijih mehaničkih karakteristika.

Slika 10. Primjer kompozitnog nosač

(3.10.)

Za presjek nosača vrijede uvjeti ravnoteže navedeni izrazima (3.1.) – (3.6.).

Neutralna linija dijeli tlačna i vlačna naprezanja. Kako je ona linija koja ne mijenja svoja

duljinu, zaključno je da su normalna naprezanja jednaka nuli na njenoj poziciji. Zbog toga će

nam izraz (3.1.) će poslužiti za dobivanje položaja neutralne osi.

11
 (3.11.)

Ako izraze (3.10.) uvrstimo u izraz (3.11.) dobivamo:

(3.12.)

Ukoliko uvedemo novi koordinatni sustav YZ, dobivamo da je z= Z – . Jednadžbu (3.11.)

možemo u novom obliku napisati:

(3.13.)

Gdje je:

i (3.14.)

i (3.15.)

i predstavljaju statički moment površine presjeka 1 i 2 s obzirom na os Y koja

prolazi gornjim rubom poprečnog presjeka nosača .Ukoliko izraze (3.14.) i (3.15.) uvrstimo u

izraz (3.13.) dobivamo:

(3.16.)

12
Neutralna os prolazi težištem poprečnog presjeka kod nosača izrađenog od jednog materijala

što je vidljivo ukoliko izjednačimo i . Za nosače napravljene od triju ili više materijala

izraz (3.16.) poprima oblik:

(3.17.)

gdje je m broj različitih materijala u poprečnom presjeku.

Jednakost (3.5.) će poslužiti za određivanje normalnih naprezanja u kompozitnom nosači. U

našem slučaju, za dva materijala isti izraz izgleda:

(3.18.)

Ukoliko sredimo izraz (3.18.) dobivamo:

(3.19.)

pri čemu i predstavljaju aksijalne momente tromosti površine presjeka i s

obzirom na neutralnu os y. Izraz (3.19.) određuje zakrivljenost neutralne osi štapa, pri čemu

produkt označava krutost presjeka na savijanje. Slovo prema slici 9. označava polumjer

kružnog luka u kojeg nosač prelazi iz pravca prilikom savijanja. Ako izraz (3.10.) uvrstimo u

(3.19.) dobivamo:

(3.20.)

13
 (3.21.)

Izrazi (3.20.) i (3.21.) predstavljaju normalna naprezanja materijala 1 i 2 na udaljenosti z od

neutralnog sloja. Ukoliko je nosač izrađen od triju ili više materijala, izrazi (3.19) i (3.20.-

3.21.) poprimaju oblik:

(3.22.)

(3.23.)

Možemo zaključiti da na veličinu naprezanja u nosaču utječe opterećenje koje djeluje na

njega, karakteristike poprečnog presjeka, karakteristike odabranog materijala. U okviru

kolegija otpornost materijala I dimenzionirali smo nosače prema veličini dopuštenog

naprezanja koje smije opterećivati materijale kompozita. Maksimalno naprezanje u

materijalima nosača mora biti manje od dopuštenog.

(3.24.)

14
3.2. Poprečno savijanje

Ukoliko se u poprečnom presjeku javljaju poprečna sila i moment savijanja koji

uravnotežavaju vanjska djelovanja, tada se nosač savija poprečno ili silama. Pri takvome

djelovanju se uz normalna naprezanja koja uzrokuje moment savijanja javljaju i posmična

naprezanja uzrokovana poprečnom silom.

Slika 11. Naprezanja uzrokovana poprečnim savijanjima

Tako za prostorno stanje ravnoteže presječenog nosača opterećenog poprečnim savijanjem

moraju vrijediti uvjeti ravnoteže dani izrazima (3.1.), (3.2.), (3.5.) i (3.6.). Uzmemo li u obzir

da je z os simetrije dolazimo do zaključka da su ispunjeni uvjeti ravnoteže (3.2.) i (3.4.). Iz

presjeka je vidljivo da nije opterećen u smjeru svoje osi te da točke gornjeg i donjeg ruba nisu

naprezane na posmik. Posljedica toga je nejednolika raspodjela posmičnih naprezanja po

visini presjeka te iskrivljenje poprečnog presjeka savijanog silama.

15
 Slika 12. Vitoperenje poprečnih presjeka pri savijanju silama

Kod presjeka koji su opterećeni jednakom poprečnom silom su jednaka iskrivljenja. Za

pomak uzdužnih vlakana vrijedi jednakost:

Time se zaključuje da je pomak uzdužnih vlakana pri savijanju silama jednak, odnosno

poprečna sila ne uzrokuje normalna naprezanja u poprečnom presjeku. Ako u susjednim

presjecima djeluju različite sile to znači da su različita posmična naprezanja, produljenja

uzdužnih vlakana i iskrivljenja. Zbog toga se u uzdužnim presjecima pojavljuju dodatna

normalna naprezanja koja su uzrokovana međusobnim djelovanjem uzdužnih vlakana. U

slučaju da je duljina štapa puno veća od visine poprečnog presjeka, normalna naprezanja

uzrokovana poprečnom silom zanemarujemo jer su mala. Tada uzimamo u obzir da jedino

čisti moment savijanja uzrokuje normalna naprezanja u poprečnom presjeku. Time se

zaključuje da izrazi (3.19.), (3.20.), (3.21.) dobiveni iz izraza (3.1.) , (3.5.) i (3.6.) vrijede i u

slučaju savijanja silama. Preostaje je posljednja jednadžba prostorne ravnoteže koja utvrđuje

vezu poprečne sile i posmičnih naprezanja:

(3.25.)

16
Ukoliko izdvojimo presječeni dio nosača sa slike 12. , dobivamo raspodjelu i smjerove

posmičnih i normalnih naprezanja u elementu te zaključujemo da je .

Slika 13. Raspodjela naprezanja pri savijanju silama

Uvjete ravnoteže sila u smjeru x od presječenog elementa sa slike 13. glasi:

(3.26.)

Za naprezanje uzimamo a je konstantno po površini stoga izraz (3.26.) izgleda:

(3.27.)

Sređivanjem izraza (3.27.) dobivamo :

(3.28.)

17
Odnosno:

(3.29.)

Uzmemo li u obzir sljedeće postavke:

(3.30.)

(3.31.)

pri čemu izraz (3.30.) označava diferencijalne odnose kod savijanja , dok izraz (3.31.)

predstavlja statički moment površine s obzirom na os y. Konačan izraz koji označava

posmično naprezanje pri savijanju glasi:

(3.32.)

Zaključuje se da veličina posmičnih naprezanja u nosaču uvelike ovisi o karakteristikama

poprečnog presjeka. Položaj ekstremnih vrijednosti posmičnih naprezanja je potreban pri

dimenzioniranju nosača te ćemo ga dobiti iz uvjeta:

(3.33.)

18
pri čemu za b = konstantno dobivamo:

(3.34.)

Dolazi se do zaključka da se maksimalna posmična naprezanja dobivaju kada je statički

moment površine jednak nuli:

(3.35.)

Maksimalna posmična naprezanja se dobivaju u visini neutralne osi poprečnog presjeka. To je

povoljna okolnost po pitanju dimenzioniranja presjeka , s obzirom da su u istoj točki

normalna naprezanja jednaka nuli.

19
4. ANALIZA POMAKA PRI SAVIJANJU

4.1. Uvodno o deformaciji nosača pri savijanju

Pri savijanju dolazi do deformacija nosača koje je potrebno proračunati. Kod konstrukcija nije

potrebno voditi računa samo o dopuštenim naprezanjima koje definiraju uvjet čvrstoće, već i

o dopuštenim deformacijama nosača. Zbog toga je potrebno analizirati postupke određivanja

deformacija pod djelovanjem vanjskog opterećenja.

Slika 14. Progib nosača pri savijanju

Savijena uzdužna os nosača AB se naziva elastična ili progibna linija. Pomak nosača w od

izvorne nedeformirane osi naziva se progibom nosača. Pri savijanju se pomak u smjeru osi x

se može zanemariti jer je znatno manji od pomaka w, dok je pomak v u smjeru osi y jednak

nuli. Može se zaključiti da je elastična linija ravninska krivulja koja leži u ravnini xz. Osim

što se progiba, elastična linija je zaokrenuta u odnosu na svoj prvobitni položaj za određeni

kut te njega nazivamo kutom zaokreta presjeka. Zaključno, osnove veličine koje određuju

stanje deformiranog nosača su njegov progib w(x) i kut zaokreta f(x). Između te dvije

veličina postoji ovisnost koja je izražena sljedećim izrazom:

tgf (4.1.)

20
Kod elastičnih deformacija su progibi u odnosu na raspon nosača vrlo mali što znači da su

kutovi zaokreta presjeka obično manji od 1°, pa možemo zaključiti da je tgf otprilike jednak

f. Time izraz (4.1.) poprima oblik:

f(x) = (4.2.)

4.2. Diferencijalna jednadžba elastične linije nosača

Veličina progiba nosača pri savijanju određuje se jednadžbom elastične linije nosača w(x).

Izgled elastične linije određen je kao graf funkcije koja ovisi o opterećenju , dimenzijama i

materijalom nosača. Sama funkcija predstavlja ordinatu elastične linije odnosno veličinu

progiba. Njezin argument je apscisa težišta poprečnog presjeka preko koje možemo izračunati

progib u bilo kojoj točki nosača poznavanjem same funkcije. Utjecaj poprečne sile na progib

nosača možemo zanemariti ukoliko je njegova duljina znatno veća od visine. S tom

pretpostavkom za određivanje funkcije elastične linije nam je potrebna samo zakrivljenost

nosača dobivenu za slučaj čistog savijanja:

(4.3.)

Zakrivljenost linije je određena izrazom:

(4.4.)

21
Usporedbom izraza (4.3.) i (4.4.) dobivamo:

(4.5.)

Ukoliko se ograničimo na pomake nosača koji su u odnosu na duljinu nosača vrlo mali, tada

možemo veličinu zanemariti kao malu veličinu drugog reda u odnosu na jedinicu. S

tim zaključkom dobivamo pojednostavljenu diferencijalnu jednadžbu elastične linije:

(4.6.)

pri čemu je predznak s desne strane jednadžbe određen izborom koordinatnog sustava.

Utjecaji različitih slučajeva opterećenja se mogu zbrojiti kod diferencijalnu jednadžbi drugog

reda što znači da se ukupni progib i kut zaokreta dobiju zbrajanjem pojedinačnih utjecaja. S

obzirom na izraz (3.19.) se da zaključiti da za nosač izrađen od više materijala poput

armiranobetonskog vrijedi izraz:

(4.7.)

Iz izraza (5.7.) možemo dobiti poprečnu silu i opterećenje ukoliko ga deriviramo jer vrijede

izrazi (2.2.),(2.4.) i (2.5.).

22
5.ANALIZA KOMPOZITNOG NOSAČA BETON-ARMATURA

5.1. Uvodno o kompozitima

Kompoziti su materijali koji su nastali spajanjem dvaju ili više materijala koji imaju različita

svojstva. Razlog spajanja materijala leži u tome što kompozit ima bolja mehaničke i

deformabilne karakteristike od homogenog materijala koji u svakoj točki ima jednake

karakteristike. Samim time se dobiva materijal koji ima svojstva koja nema niti jedan od

materijala sami za sebe te bi se svojstva kompozita trebala razlikovati od svojstava njegovih

sastojaka gledajući ih same za sebe. Strukturu kompozita možemo podijeliti na matricu i

ojačala. Matrica je osnovni materijal koja drži ojačala zajedno, prenosi opterećenja na njih i

daje vanjsku formu kompozita , dok ojačala služe kao nosivi element.

Slika 15. Kompozit- armirani beton, armirano betonska greda T-presjeka

23
5.2. Kompozit beton-armatura

Otpornost betona na vlačno opterećenje je vrlo mala te se tako se u betonske elemente pri

savijanju stavlja u vlačnu zonu čelik. Spajanjem tih dvaju materijala nastaje kompozit koji u

praksi može zadovoljiti uvjete nosivosti koji se stavljaju pred njega pri projektiranju

konstrukcije.

Slika 16. Proračunski dijagram naprezanje- relativna deformacija kod betona

Na slici 16. je prikazan proračunski dijagram betona koji se može koristiti za proračunavanje

armirano betonskih elemenata. Iz slike je vidljivo da se tlačno opterećen beton ne ponaša po

Hooke-ovu zakonu, već ima oblik krivulje koja se sastoji od parabole i pravca. Smiju se

pretpostaviti i druge raspodjele naprezanja na poprečnom presjeku poput jednolike i linearne,

no one moraju biti sa strane sigurnosti i ekonomičnosti opravdane. Tako se Hookeov zakon

24
može pretpostaviti pri izračunavanju naprezanja u armiranobetonskim elementima, ali se za

modul elastičnosti betona uzima manja vrijednost od one koju se dobiva ispitivanjima pri

malim naponima.

Na slici 17. je prikazan proračunski dijagram vlačno opterećenog čelika za armiranje B500B.

Slika 17. Proračunski dijagram naprezanje-relativna deformacija kod čelika

Djelovanju savijanja se armirano betonski nosači u konstrukciji moraju oduprijeti kako ona ne

bi otkazala i time ugrozila ljude. Nosač je potrebno dimenzionirati tako da opterećenja koja se

u njemu pojave ne prekorače dopuštena koja on može podnijeti. Budući da je vlačna čvrstoća

betona vrlo mala, u praksi se pretpostavlja da čelik preuzima sile zatezanja u vlačnoj zoni. Pri

savijanju se tvori spreg između tlačne sile iz betona i vlačne sile čelika kreirajući moment

otpornosti koji je suprotne veličine od momenta opterećenja te mora biti većeg iznosa.

25
 Slika 18. Raspodjela naprezanja u armirano betonskom nosaču

Vrijedi nejednakost:

(5.1.)

Iz ravnoteže horizontalnih sila se dobiva:

(5.2.)

Moment koji se suprotstavlja vanjskom opterećenju iznosi:

(5.3.)

U praksi je potrebno izračunati površinu armature koja ide u poprečni presjek opterećen na

savijanje uz pretpostavljene dimenzije elemenata i razred betona. U okviru kolegija Betonske

konstrukcije I su se proračunavali poprečni presjeci prema metodi graničnih stanja nosivosti

pri kojoj se teži potpunoj iskorištenosti kompozitnih komponenti. To znači da se pretpostavlja

dostizanje proračunski čvrstoća pri dimenzioniranju elemenata, tj. za beton i čelik se koriste

dijagrami sa slika 16. i 17. Prema tome se određuje proračunska tlačna čvrstoća u betonu

prema izrazu:

26
 (5.4.)

gdje je:

- koeficijent punoće proračunskog dijagrama betona koji ovisi o razredu čvrtoće betona i

njegovo relativnoj deformaciji

-x visina tlačnog područja određena prema izrazu: , prema kojoj je koeficijent

tlačnog područja betona koji ovisi o njegovoj relativnoj deformaciji i relativnoj deformaciji

armature, a d je statička visina . Statička visina predstavlja udaljenost od težišta armature do

tlačnog ruba presjeka

Time izraz (5.4.) poprima oblik:

(5.5.)

Za dimenzioniranje se presjeka se rabi uvjet ravnoteže:

(5.6.)

Krak momenta unutarnjih sila z se može raspisati prema slici 18. kao:

=ζ (5.7.)

gdje je:

= koeficijent položaja rezultante tlačnih naprezanja betona

ζ= koeficijent kraka unutarnjih sila

Prema tome potrebna površina armature u poprečnom presjeku se računa prema izrazu:

27
 ζ

(5.8.)

Koeficijenti visine tlačnog područja, kraka unutarnjih sila, tlačne sile, punoće su

bezdimenzijski te ovise samo o pretpostavljenim relativnim tlačnim deformacijama betona i

relativnim vlačnim deformacijama armature. Maksimalna dopuštena relativna deformacija

armature iznosi 20 °/°° , dok je maksimalna maksimalna dopuštena relativna deformacija

betona 3,5 °/°°.

28
6. PRIMJER PRORAČUNA ARMIRANO BETONSKOG

NOSAČA

6.1. Proračun uzdužne armature armirano betonskog nosača

U sljedećem primjeru će se proračunat potrebna uzdužna armatura armirano betonskog nosača

prikazanog na sljedećoj slici:

Slika 19. Kontinuirani nosač

Opterećenje : 15 kN/m ( stalno )

Karakteristike materijala

Beton : C30/37

ck 30
cd
= = = 20 N mm2 = 2 kN cm2
1,5

Armatura : B500B

yk 500
yd
= = = 434,78 N mm2 = 43,478 kN cm2
s
1,15

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala su označeni oznakama i , te oni

uzimaju u obzir moguće nesavršenosti materijala.

29
Momenti savijanja u poljima

AB = B 0,07 g =0,07 15 kN/m =105 kNm

Ed AB
= B f
105 kNm= 1,35 105 kNm =141, 75 kNm

Moment savijanja iznad oslonca

B 0,125 g =0,125 15 kN/m =187,5 kNm

Ed B f
187,5 kNm= 1,35 187,5 kNm =253,13 kNm

Parcijalni koeficijenti za sigurnost djelovanja su označeni oznakama , te oni predstavljaju

mogućnost nepovoljnih otklona vrijednosti djelovanja. Za stalna djelovanja vrijednost

parcijalnog koeficijenta za sigurnost djelovanja iznosi 1,35.

Slika 20. Momentni dijagram kontinuirane grede

Pri proračunu uzdužne armature u nosaču , potrebno je izračunati statičku visinu presjeka . Za

potrebe statičke visine pretpostaviti ćemo veličine:

c = 2 cm ( zaštitni sloj )

v = 8 mm ( vilice )

u = 20 mm ( uzdužna armatura )

30
U okviru ovoga rada neće se proračunavati poprečna armatura , no u praksi je potrebno

izračunati nosivost betona na poprečne sile te u slučaju da ona nije dostatna se postavljaju

vilice na određene razmake koji se u proračunavaju. Na mjestima oslonaca su ti razmaci manji

jer je na tima mjestima veća vrijednost poprečnih sila.

1) Proračun uzdužne armature u polju

Slika 21. Presjek nosača u polju

 Statička visina presjeka:

d1 = c + v +u/2 = 2,0+0,8+2,0/2= 3,8 cm

d = h – d1 = 50 – 3,8 = 46,2 cm

 Bezdimenzijski koeficijent momenta savijanja:

Ed 14175
= 2 = = 0,083
Ed
cd
40 46,22 2,0

31
 Za Rd = 0,085 očitano:

= 0,953 s1 = 20,0 

 = 0,119 c = 2,7 

 Potrebna površina armature u polju:

Ed 14175
s1,re = = = 7,40cm2
yd
0,953 46,2 43,478

 Odabrana armatura u polju:

s1,re = 9,42 cm2 =3ϕ20 ( 3 šipke promjera 20 milimetara )

U presjek treba ići u pravilu minimalna armatura koja je određena sljedećim izrazima:

 Minimalna armatura:

ctm 0,29
s1,min = 0,26 = 0,26 40 46,2 = 2,79 cm2
yk
50

s1,min = 0,0013 = 0,0013 40 46,2 = 2,4 cm2

Potrebna armatura u polju je veća od minimalne stoga se zaključuje da je zahtjev ispunjen.

Moment otpornosti nosača u polju:

Rd cd z= sd

 Položaj neutralne osi od tlačnog ruba:

x= =0,119 46,2 5,49 cm

 Krak između sila u betonu i armaturi:

z= a = 46,2 – 0,397 44,02 cm

32
  Proračunska tlačna sila u betonu

cd = cd v

cd = 2kN/ cm2 0,753

 Moment otpornosti nosača u polju:

2) Proračun uzdužne armature iznad oslonca

Slika 22. Presjek nosača iznad oslonca

 Statička visina presjeka:

d2 = c + v +u/2 = 2,0+0,8+2,0/2= 3,8 cm

d = h – d2 = 50 – 3,8 = 46,2 cm

33
  Bezdimenzijski koeficijent momenta savijanja:

Ed 25313
= 2 = = 0,148
Ed
cd
40 46,22 2,0

Za Rd = 0,152 očitano:

= 0,914 s1 = 13,5 

 = 0,206 c = 3,5 

 Potrebna površina armature u polju:

Ed 25313
s1,re = = = 13,78cm2
yd
0,914 46,2 43,478

 Odabrana armatura u polju:

s1,re = 15,71 cm2 =5ϕ20 ( 5 šipki promjera 20 milimetara )

U presjek treba ići u pravilu minimalna armatura koja je određena sljedećim izrazima:

 Minimalna armatura:

ctm 0,29
s1,min = 0,26 = 0,26 40 46,2 = 2,79 cm2
yk
50

s1,min = 0,0013 = 0,0013 40 46,2 = 2,4 cm2

Potrebna armatura u polju je veća od minimalne stoga se zaključuje da je zahtjev ispunjen.

Moment otpornosti nosača u polju:

Rd cd z= sd

34
 položaj neutralne osi od tlačnog ruba:

x= =0,206 46,2 9,51 cm

 krak između sila u betonu i armaturi:

z= a = 46,2 – 0,416 42,24 cm

 proračunska tlačna sila u betonu

cd = cd v

cd = 2kN/ cm2 0,810

 Moment otpornosti nosača u polju:

Na slikama 21. i 22. prikazana je proračunata armatura za presjek u polju i nad

osloncem. U stvarnosti se u presjeku u polju te iznad oslonca u tlačnoj zoni pojavljuje

armatura zato što se ona mora sidriti na određenoj duljini. U našem primjeru nije

prikazivana zato što se armatura u tlačnoj zoni ne uzima u obzir kod proračuna

presjeka osim kod slučaja dvostrukog armiranja.

35
 6.2. Određivanje maksimalnih naprezanja direktnim

postupkom

Pri proračunu položaja neutralne osi korištena je pretpostavka da tlačna zona betona

zauzima površinu presjeka do vlačne armature. Zaštitni sloj betona nije korišten pri

proračunu budući da on nema ulogu nosivosti te je uzimana površina armature

izračunata u prethodnom potpoglavlju.

mm2 = 3300 kN/ cm2

mm2 = 20000 kN/ cm2

1.) Određivanje maksimalnih naprezanja u polju

Slika 23. Presjek nosača u polju – direktni postupak

 Položaj neutralne osi poprečnog presjeka armirano betonske grede u polju

36
 Momenti tromosti površina s obzirom na neutralnu os

 Maksimalno tlačno naprezanje u betonu

kN/ cm2

 Maksimalno vlačno naprezanje u armaturi

kN/ cm2

2) Određivanje maksimalnih naprezanja nad osloncem

Slika 24. Presjek nosača iznad oslonca – direktni postupak

37
 Položaj neutralne osi poprečnog presjeka armirano betonske grede u polju

 Momenti tromosti površina s obzirom na neutralnu os

 Maksimalno tlačno naprezanje u betonu

kN/ cm2

 Maksimalno vlačno naprezanje u armaturi

kN/ cm2

38
6.ZAKLJUČAK

Savijanje je tip opterećenja koji uvelike utječe na proračun elemenata u građevinarstvu te je

zbog toga od iznimne važnosti poznavati zakonitosti ponašanja materijala pri savijanju.

Poznavanje vlačne i tlačne zone te položaja neutralne osi pomaže pri dimenzioniranju

elemenata i materijala koji su osjetljivi na pojedino od tih opterećenja poput betona. On kao

materijal nema veliku otpornost na vlačno opterećenje stoga je osjetljiv na savijanje koje

uzrokuje između ostaloga vlak. Zbog toga se u vlačnu zona stavlja čelična armatura koja

dobro podnosi vlačno opterećenje te tako nastaje armirani beton. Pri proračunu većine

armirano betonskih elemenata mjerodavno je opterećenje savijanja ili interakcija savijanja s

drugim opterećenjima posebice s tlačnim zbog opasnosti od izvijanja. Od velike važnosti je

proračunati ispravne dimenzije poprečnog presjeka, odabrati mjerodavni razred betona i

proračunati potrebnu površinu armature kako bi elementi bili sigurni i postojani u svome

proračunskom uporabnom vijeku. Potrebno je obratiti pozornost i na dopuštene deformacije

koje se utječu na uporabivost konstrukcije. Prekomjerne deformacije utječu na izgled,

udobnost korisnika i funkcioniranje konstrukcije stoga one moraju biti u propisanim

granicama.

39
7.LITERATURA

[1] Vice Šimić: Otpornost materijala I, II izdanje,Zagreb (2002.)

[2] Zorislav Sorić,Tomislav Kišiček: Betonske konstrukcije I , Građevinski fakultet Zagreb (2014.)
[3] S.Timošenko: Otpornost materijala, II izdanje , Beograd (1972.)
[4] Ivan Tomičić : Betonske konstrukcije, III izdanje , Zagreb (1996.)
[5] https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/1._predavanje%5B11%5D.pdf

40
8. POPIS SLIKA

Slika 1. Savijanje.................................................................................................................. 2

Slika 2. Presjek savijene grede i njezine unutarnje sile....................................................... 3

Slika 3. Čisto savijanje......................................................................................................... 4

Slika 4. Poprečno savijanje.................................................................................................. 4

Slika 5. Ravno savijanje....................................................................................................... 5

Slika 6. Koso savijanje......................................................................................................... 6

Slika 7. Deformacija nosača pri savijanju............................................................................ 7

Slika 8. Ravnoteža unutarnjih sila presjeka nosača.............................................................. 8

Slika 9. Analiza deformacija presječenog dijela nosača momentom savijanja.................... 9

Slika 10. Primjer kompozitnog nosača................................................................................ 11

Slika 11. Naprezanja uzrokovana poprečnim savijanjima................................................... 15

Slika 12. Vitoperenje poprečnih presjeka pri savijanju silama............................................ 16

Slika 13. Raspodjela naprezanja pri savijanju silama.......................................................... 17

Slika 14. Progib nosača pri savijanju................................................................................... 20

Slika 15. Kompozit- armirani beton, armirano betonska greda T-presjeka........................ 23

Slika 16. Proračunski dijagram naprezanje - relativna deformacija kod betona.................. 24

Slika 17. Proračunski dijagram naprezanje - relativna deformacija kod čelika................... 25

Slika 18. Raspodjela naprezanja u armirano betonskom nosaču........................................ 26

Slika 19. Kontinuirani nosač ............................................................................................... 29

Slika 20. Momentni dijagram kontinuiranog nosača........................................................... 30

Slika 21. Presjek nosača u polju........................................................................................... 31

Slika 22. Presjek nosača iznad oslonca...................................................................................... 33

Slika 23. Presjek nosača u polju – direktni postupak................................................................ 36

Slika 24. Presjek nosača nad osloncem – direktni postupak.................................................. 37

41
9.ŽIVOTOPIS

1) Osobni podaci:
 Ime i prezime: Mislav Vujeva
 Datum i mjesto rođenja: 30.12.1998. , Zagreb

2) Obrazovanje:
 Osnovna škola: OŠ Otok ( 2005.-2013.)
 Srednja škola: II Gimnazija Zagreb ( 2013. – 2017.)
 Fakultet: Građevinski fakultet Zagreb (2017.- )

3) Osobne vještine i kompetencije:

 Jezici: Engleski B1 , Njemački A2.2. ( Goethe-Institut certifikat)
 Poznavanje rada : Microsoft Office paket, Autocad

42