Potporni Zid Armatura I Proracun

7/18/2019 Potporni Zid Armatura i Proračun
TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

STRUNI STUDIJ GRADITELJSTVA
Ante Grabovac
POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

ZAVR NI RAD br. G 328
Zagreb, rujan,2011
http://slidepdf.com/reader/full/potporni-zid-armatura-i-proracun 1/67

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

STRUNI STUDIJ GRADITELJSTVA
Ante Grabovac
JMBAG:0246014726
POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

ZAVR NI RAD br. G 328
Zagreb, rujan, 2011

SAETAK DIPLOMSKOG RADA
U ovom Dilomskom radu emo opisati potporne konstrukcije te prikazati na in i tijek

izgradnje jednog potpornog zida.
Prikazt emo:
· Svrhu i podjelu potpornih konstrukcija
· Na in dimenzioniranja potpornog zida
· Op enito o Eurokodu
· Funkciju potpornog zida na dionici D 60
· Tehnologiju izgradnje potpornog zida na dionici D 60
· Dokaz stabilnosti potpornog zida na dionici D 60

SADRAJ
1. Uvod 1.
2. Tehni ki opis problema 4.
3. Potporne konstrukcije 5.
3.1. Svrha potpornih konstrukcija 5.
3.2. Podjela potpornih konstrukcija 7.
3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova 16.
4. Eurokod 21.
4.1. Op enito o Eurokod-u 21.
4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu 22.
4.3. Provjera grani nih stanja primjenom parcijalnih koeficijenata 23.
4.4. Istra ni radovi prema Eurokodu 7 30.
5. Potporni zid na dionici D 60, Lovre - Imotski u mjestu Krivodol Ba i i 31.
5.1. Op enito o ojektu, funkcija i veli ina objekta 31.
5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida 32.
5.3. Slike s terena 34.
5.4. Prora un stabilnosti potpornog zida(primjer) 44.

6. Zaklju ak 55.
7. Literatura 56.
8. Prilozi 57.

POPIS SLIKA, TABLICA I PRILOGA
POPIS SLIKA
SLIKA 1.: Masivni betonski zid 8.

SLIKA 2.: Armirano betonski gravitacijski T i L zidovi 8.
SLIKA 3.: Grabionski zid 9.
SLIKA 4 .: Terramesh sustav 10.
SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni 11.
SLIKA 6.: Tipi ni popre ni presjek eli ne talpe s bravicama na oba ruba i prikazom
spajanja susjedne talpe 12.
SLIKA 7.: Ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvr a tla) ili vibriranjem,
ugradnja druge tlape kojoj brava prve slu i kao vodilica 13.
SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa
neparnih kampada, 4- iskopana kampada, 5- spu tanje armaturnog ko a
u iskopanu kampadu, 6 - ulijevanje svje eg betona kroz kontraktor cijev
(radi sprije avanja segregacije agregata u betonu), 7- izlijevani dio budu e
dijafragme, 8- gotova kampada, 9- izvedena stijena u tlu 14.
SLIKA 9.: ti ena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara 15.
SLIKA 10.: Grani no stanje prevrtanja zida oko rubne to ke temelja 17.
SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja 18.
SLIKA 12.:Pasivni otpor ispered zida 19.
SLIKA 13.:Mogu a grani na stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih
konstrukcija 20.
SLIKA 14.:Prora unski pristup 1 (PP1),Kombinacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za
grani no stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A) 28.
SLIKA 15.:Prora unski pristupi 2,PP2 (lijevo),i varijanta 2*,PP2*(desno) za
grani no stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)
SLIKA 16.: Prora unski pristup 3, PP3, za grani no stanje nosivosti tla ispod temelja
potpornog zida (presjek A-A) 29.
SLIKA 17.: Faze ispitivanja temeljnog tla pri geotehni kom projektiranju, izvo enju i
kori tenju konstrukcije 30.
SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid. 34.
SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida iskop 35.

SLIKA 20.: Zavr en iskop i priprema terena za podlo ni beton 36.

SLIKA 21.: Izvedba podlo nog betona i armiranje temelja 37.
SLIKA 22.: Postavljanje armature zida 38.
SLIKA 23.: Izvedba oplate zida 39.

SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija procjednica 40.
SLIKA 26.: Vla na pukotina na zidu nakon izvedbe 41.
SLIKA 27.: Vla na pukotina 42.
SLIKA 28.: Vla na pukotina du cijele visine zida 43.
POPIS TABLICA
TABLICA 1 .: Prikaz veli ina za Terramesh sustav 10.
TABLICA 2 .: Prikaz veli ina za Maccaferi gabione 11.
TABLICA 3.: Provjera stabilnosti za 5 grani nih stanja nosivosti metodom parcijalnih
koeficijenata 25.
TABLICA 4.: Grani no stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za djelovanja i u inke
djelovanja (za oznake A1 i A2) 26.
TABLICA 5.: Grani no stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za parametre tla
(za oznake M1, M2) 26.
TABLICA 6.: Grani no stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za otpornosti
( za oznake R1, R2, R3 i R4 ) 27.
POPIS PRILOGA
PRILOG 1.: Presjek potpornog zida 58.
PRILOG 2.: Nacrt armature potpornog zida 59.
PRILOG 3.: Iskaz armature potpornog zida 60.
PRILOG 4.: Iskaz koli ine betona potpornog zida 61.

1.UVOD
Geotehnika je dio uglavnom gra evinske tehnike koji obuhva a postupke

planiranja konstrukcija i radova, spojeve, na in kori tenja materijala te postupke i vje tine
za izvo enje gra evinskih radova u tlu i stijeni. Sami postupci i vje tine za planiranje i
izvo enje tih radova nazivaju se geotehni kim in enjerstvom.
Stoga mo emo re i da je geotehnika gra evinska aktivnost kojom se prjektiraju i grade
gra evinski objekti u tlu i stijeni. Od tuda naziv geotehni ko projektiranje, geotehni ko
bu enje i sli no.
Temeljne discipline geotehni kog in enjerstva su mehanika tla i mehanika stijena. Znanja
koja nudi mehanika tla esencijalna su u rje avanju svakodnevnih geotehni kih problema u
gra evinskoj praksi.
Geotehniko projektiranje
Gra evinski podhvati obuhva aju razli ite i esto slo ene postupke koji trebaju
osigurati ispunjenje postavljenih ciljeva i zahtjeva. Zahtjevi s gra evinskog stanovi ta

prvenstveno su stabilnost, uporabivost i trajnost konstrukcije, njena otpornost na mogu e
vanjske utjecaje te izbjegavanje njenog nepovoljnog utjecaja na okoli .
Projektiranje geotehni kih zahvata sastoji se od:
· utvr ivanja parametara tla relevantnih za odre eni zahvat

· usvajanje optere enja i prora unskog modela zahvata
· primjena popisa (odredbe i pravila struke - danas se primjenjuje Eurocode 7 -
geotehni ko projektiranje)
To nost geotehni kih prora una je mnogo ve a od podataka o parametrima tla.

Parametrizacijom tla bavi se mehanika tla.

Geotehniki podaci i geotehniki istrani radovi
Svaka gra evina prenosi svoje optere enje u tlo ili stijenu, a tlo ili stijena djeluju na
gra evinu. Mogu nost preuzimanja optere enja na gra evinu bez ugro avanja bitnih
zahtjeva koje ta gra evina mora zadovoljavati kao i djelovanje koja se iz tla prenose na
gra evinu ovise o svojstvima tla i stijene. Ukupnost svih svojstava tla kao i njihov prostorni
i vremenski raspored koji su od utjecaja na zadovoljenje bitnih zahtjeva na gra evinu
nazivaju se geotehni kim podacima. Racionalno projektiranje ima za cilj utvrditi, koliko je
to bolje mogu e i u kolikoj mjeri ekonomske mogu nosti i koliko raspolo ivo vrijeme to
dozvoljava, svojstva tla u mjeri od zna enja za planirani gra evinski zahvat. Iz tog se
razloga gotovo uvijek provode geotrhni ki istra ni radovi na svakoj lokaciji budu eg
gra evinskog zahvata.
Geotehni ki istra ni radovi provode se radi prikupljanja podataka o tlu koji su od zna enja
za ispunjenje bitnih zahtjeva na gra evinu. Oni se provode odgovaraju im postupcima na
terenu i u labaratoriju, ali i pretra ivanjem postoje ih podataka iz postupnih izvora kao to
su postoje e geolo ke karte, podaci o susjednim ranije istra enim lokacijama i sli no. Svi
se ti podaci razvrstavaju i interpretiraju kako bi se utvrdilo vjerodostojani prvo geolo ki, a
zatim geotehni ki modeli tla.
Geotehniki problemi
Posebni geotehni ki problemi:
· pona anje tla za vrijeme potresa

· stabilnost tla za slu aj miniranja
· temeljenje strojeva koji izazivaju vibracije
· likvefekcija pijeska (negativna pojava u tlu izazvana potresom)
· temeljenje na slabonosivom i jako sti ljivom tlu
· visoki nivo podzemnih voda
· problem pojave kriti nih hidrauli kih gradijenata
· utjecaj mraza na tlo

Kako bi se gore navedeni problemi mogli rije iti potreban je velik broj stru njaka iza raznih
podru ja kako bi zadovoljili sva ta znanja, stoga geotehni ka rje enja se trebaju tra iti u
okvirima timskog rada.
Najei radovi koji se izvode u geotehnici su:

· temeljenja
· potporne konstrukcije
· za tita gra evinskih jama
· ugradnja gra evinskog materijala
· pobolj anje tla
Zadatak u ovom radu je navesti svrhu izvedbe potpornih zidova na prometnicama, te

opisati postupak izvedbe potpornog zida na konkretnom primjeru.
Dakle, radi se sanacija postoje eg potpornog zida, izvedbom novog armirano-betonskog

potpornog zida T presjeka na dionici dr avne ceste D 60, Lovre - Imotski u mjestu
Krivodol-Ba i i.

2.TEHNIKI OPIS PROBLEMA
U ovom diplomskom radu (zavr nom radu) prikazat e se na in izgradnje
armirano betonskog potpornog zida na dr avnoj dionici ceste D 60, Lovre Imotski u
mjestu Krivodol Ba i i.
Na prometnici u mjestu Krivodol zbog vrlo lo eg stanja postoje eg potpornog zida do lo je

do njrgovog uru enja, te odrona zemlje ispod ceste. Ve postoje i zid je bio izveden od
kamena, ali bez vezivnog materijala - suhozid. Zbog tog uru avanja do lo je do o te enja
kolnika ceste, pa je promet na tom mjestu bio jako ote an, rizi an, te je bilo potrebno
sanirati postoje i potporni zid i zaustaviti daljnje uru avanje i odron zemlje.
Odron zemlje i uru avanje suhozida treba biti savladan izgradnjom armirano betonskog
potpornog zida. Oblik zida uvjetovan je karakteristikama tla i optere enjem koje na njega
djeluje. Napravljeno je geotehni ko istra ivanje i na osnovu njih utvr eno je stanje tla na
mjestu gdje e biti izgra en potporni zid i dat je prijedlog temelja za potporni zid.
Na predvi enom mjestu izveden je strojni iskop materijala za temeljenje zida. Potporni zid
je vertikalan, irine 65 cm na dnu i 50 cm na kruni zida. Postavljen je svojom pole inom
du parcele u punoj duljini od cca 28 m. Visina zida iznosi 4 m, dok je irina stope
temelja 3,85 m.
Nivo podzemne vode je duboko, duboko ispod dna temelja potpornog zida, te zid
za ti ujemo samo od procjedne povr inske vode. Otjecanje te povr inske vode
omogu eno je vodopropusnicama 110 mm. Vodopropusnice su postavljene na 1/3
visine zida, na razmaku svakih 6 m. Svaka vodopropusnica je za ti ena s unutarnje strane
mre icom i zasipom od ljunka (batudom).
Prostor iza zida se zasipao ljunkom do visine 1/2 zida. Granulacija ljunka iznosi od
32 64 mm. Potom se na taj ljunak postavljo geotekstil i onda do vrha tj. do odre ene
(potrebne, predvi ene) visine zasipao se materijal koji je iz iskopa.

3. POTPORNE KONSTRUKCIJE ( POTPORNI ZID)
3.1. Svrha potpornih konstrukcija
Postoje mnoge vrste potpornih konstrukcija koje mogu biti samostalne ili dio neke
gra evine. Potporne konstrukcije obi no slu e za bo no pridr avanje tla kako god to
izgradnja neke gra evine ili ure enje zemlji ta zahtjevalo. Ove konstrukcije se koriste za
trajno ili privremeno podupiranje mase zemlje ili drugog materijala kojima nije bilo mogu e
osigurati njihov prirodni nagib. Takve konstrukcije se izvode od razli itih materijala,
razli itih stati kih sustava i za razne namjene. Projektiranjem i izgradnjom potpornih
konstrukcija stvaraju se slobodni prostori za gradnju novih gra evinskih objekata kao to
su objekti visokogradnje, prometnice, zatim se posti u osiguranja kod regulacija vodotoka,
osiguranje kosina terena i sli no.
POTPORNI ZID: je objekt koji svojim strukturalnim kapacitetom nosi optere enje tla,
odnosno on je gra evina koja slu i za svladavanje visinskih razlika na povr ini terena. On
podupire vertikalne ili strme zasjeke terena ili neki nasuti materijal, pa je povr ina tog
materijala iza zida na ve oj koti nego to je kota ispred zida. U ve ini slu ajeva temelj
potpornog zida je ukopan u tlo. Temelj i temeljna stopa slu i za pove anje nalijeganja zida
na temeljno tlo, usmjeravanje rezultante ukupnog optere enja potpornog zida i za to bolje
u vr ivanje zida u tlu. Temelj je obi no horizontalan, a mo e biti i blago nagnut. Dubina
temelja se ovisno o tipu tla kre e izme u 80 i 100 cm.
.
Potporni zidovi su sastavni dijelovi raznih gra evina, kao to su:
· krila upornjaka mosta
· za tita predulaza u tunele
· valobrani
· zidovi brodskih prevodnica
· zidovi suhih dokora
· gra evine koje se izgrade u zasjecima ili usjecima
· u no ici nasipa i sl.
10

Provjere koje treba provesti kod svakog potpornog zida su:

· prevrtanje potpornih zidova
· provjera stabilnosti na klizanje zida

· provjeru dopu tene nosivosti tla temelja s obzirom na slom tla pod temeljem
· provjeru dopu tenog slijeganja temelja zida
· provjeru unutarnje stabilnosti naprezanjem karakteristi kim presjecima i dnu temelja
· procjena stabilnosti na seizmi ke sile potresa
Sile koje djeluju na potporni zid su:

· vlastita te ina zida
· sila zasipa tla iza zida
· pasivni otpor tla ispred stope zida
· hidrostatski tlak vode
· hidrodinami ke sile vode
· seizmi ke sile potresa
· reakcije tla u razinu temelja zida
11

3.2. Podjela potpornih konstrukcija
Potporne konstrukcije dijelimo u dvije iroke skupine ija je jedina razlika u na inu
njihove izgradnje. Osnovna podjela potpornih konstrukcija prema na inu njihove izgradnje
je :
· zasipne potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih ne priti e)
· ugra ene potporne konstrukcije (grade se u tlu bilo prije ili tijekom iskopa tla ispred
njih)
U zasipne potporne konstrukcije spada masivni potporni ili gravitacijski zid, armirano
betonski L i T zidovi, razni tipovi monta nih zidova, gabioni i konstrukcije od armiranog tla.
Ugra ene potporne konstrukcije obi no su plo nog oblika i novijeg datuma, a predstavljaju
ih razni zidovi od zbijenih platica ili talpi, armirano betonske dijafragme, razli ite pilotne
stijene izgra ene iz zbijenih ili bu enih pilota te, u novije vrijeme, konstrukcije od
avlanoga tla.
Zasipne potporne konstrukcije
Tipi ni zasipni zidovi: gravitacijski masivni betonski zid, armirano betonski T zid,
armirano betonski L zidovi te zid od gabiona. Za izgradnju ovih zidova potrebno je
osloboditi prostor na kojima se oni mogu nesmetano graditi, da bi se nakon zavr etka
gradnje prostor iza zida zasipao nekim pogodnim ili priru nim zemljanim materijalom.
Gravitacijski masivni zid najjednostavnija je vrsta zida. Ime je dobio prema uzroku njegove
stabilnosti, a to je te ina samog zida. Nekad su se takvi zidovi izvodili i iz kamena ili
opeke, ali danas obi no iz nearmiranog betona.
12

SLIKA 1.: Masivni betonski zid

Armirano betonski T i L zidovi su lak i zidovi i za njih je potrebno mnogo manje betona,
nego za masivni zid. Stabilnost zida se posti e oblikovanjem samog zida kao i te inom tla
koja priti e stopu u pozadini zida.
SLIKA 2.: Armirano betonski gravitacijski T i L zidovi
13

Posebnu vrstu gravitacijskih zidova ine esto kori teni gravitacijski gabionski zidovi. Oni
se izgra uju slaganjem gabiona, kvadratskih ko ara, obi no dimenzija 1 x 1 x 2 m,
izgra enih od pletenih mre a pocin ane, a ponekad i plasti nim premazom za ti ene,
eli ne ice. Ko ara se iz pred gotovljenim elemenata sla e na licu mjesta te puni
odgovaraju im lomljenim ili priru nim kamenom. Zid je vrlo pogodan jer osigurava dobro
drenirnje tla iza zida, a njegova podatljivost omogu uje primjenu u tlima nejednolikih
krutosti koja mogu izazivati probleme krutim zidovima. Nepovoljna im je strana to
punjenje kamenom zahtjeva puno ru nog rada koji danas postaje sve skuplji. Upitna
strana ovakvih zidova je i njihova trajnost. Iz tog razloga kori tena eli na ica mora biti
to bolje za ti ena kako s vremenom ne bi korodirala, a zid izgubio svoju stabilnost.
SLIKA 3. : Grabionski zid

(info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _konstrukcije-radno.pdf)
Gabionske zidove prema imenima proizvo a a dijelimo na:
· TERRAMESH gabioni (sustav)

· MACCAFERI gabioni
14

TERRAMESH sustav - kombinacija gabiona i horizontalno postavljenih mre a (vla nih

elemenata) za armiranje tla To su gabioni ija se donja mre a produ uje kao zatega. Kod
ugradnje takvih gabiona mora se istovremeno sa punjenjem gabiona na elu zida
zasipavati i mre e zatega.nasipani materijal koji se zasipava na mre e treba kompaktirati

valjanjem ili vibriranjem.
H visina, W du ina, A pregrada, B mre a zatege, L du ina mre e
SLIKA 4 .: Terramesh sustav (Gabionski zidovi, Lebo,2008)
W=du ina (m) irina (m) H=visina (m)

3 1 0.5
4 1 0.5
5 1 0.5
6 1 0.5
3 1 1
4 1 1
5 1 1
6 1 1
TABLICA 1 .: Prikaz veli ina za Terramesh sustav
15

MACCAFERI gabioni je vrsta gabiona kod kojih je ko ara podijeljena u elije pomo u
pregrada koje se nalaze na razmaku od svakih jedan metar. Izgra uju se u velikom
rasponu standardnih veli ina.
SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni (Gabionski zidovi, Lebo,2008)
L-du ina (m) W- irina (m) H-visina (m) Broj elija
2 1 0.5 2
3 1 0.5 3
4 1 0.5 4
1.5 1 1 1
2 1 1 2
3 1 1 3
4 1 1 4
TABLICA 2 .: Prikaz veli ina za Maccaferi gabione
16

Ugraene potporne konstrukcije
Karakteristika ugra enih potpornih konstrukcija ja da za njihovu izgradnju ne treba
prvo iskopati tlo, a kasnije ga zatrpati iza gotovog zida, ve se one posebnim
tehnologijama izvode neposredno u tlo. Takve konstrukcije se mogu izvoditi i u
okolnostima koje su nepovoljne za gravitacijske zidove, na primjer u neposrednoj blizini
postoje ih zgrada ili za izvedbu u vodi i sli no. Ugra ene potporne konstrukcije obi no se
grade tako da se ili pred gotovljeni elementi zabijaju u tlo posebnim strojevima ili se
izvode opet posebnim strojevima, rovovi u koje se ugra uje prvo armatura, a zatim se
lijeva svje i beton. U prvu grupu spadaju stijene od zbijenih eli nih talpi, a u drugu
armirano betonske dijafragme i pilotne stijene. Predgotovljeni elementi mogu biti

armirano betonske ili eli ne talpe. Danas se e e koriste eli ne talpe, u mekanim
tlima i izvan urbanisti kih naselja zbog velikih vibracija.
eli ne talpe su posebni duga ki i uski eli ni elementi izra eni od valjanog elika koji su
na svojim rubovima posebno oblikovani kako bi omogu ili spajanje niza takvih elemenata
u zidove. Ovi posebno oblikovani rubovi talpi nazivaju se bravice. Prednost eli nih talpi
posebno dolazi do izra aja pri izvedbi privremenih za titnih gra evnih jama.
Naime kad se jama kona no izvede, a u njoj budu a gra evina, eli ne se talpe mogu
izvaditi za kasnije ponovno kori tenje. eli ne talpe mogu se varenjem produ ivati na licu
mjesta pa je mogu e izvo enje i vrlo dubokih potpornih konstrukcija. Od talpi se mogu
izvoditi potporne konstrukcije najrazli itijih oblika, svojstava i namjene.
SLIKA 6.: Tipi ni popre ni presjek eli ne talpe s bravama na oba ruba i prikazom
spajanja susjedne talpe
17

SLIKA 7.: Ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvr a tla) ili vibriranjem,
ugradnja druge tlape kojoj bravice prve slu e kao vodilice
Ugra ene potporne konstrukcije mogu se izrditi i neposredno u tlu. U tu vrstu spadaju i
sidrene armirano betonske dijafragme. One se izvode tako da se izvede poseban rov u
kampadama, koji e poslije slu iti kao oplata armirano betonskoj konstrukciji stijene.
irina rova e uvjetovati debljinu budu e stijene. Uobi ajene debljine su od 0,5 do 1,2 m.
Stroj za izvedbu rova ima posebnu grabilicu koja je stabilno vo ena kako bi se osigurala
ravnina budu e stijene. Da se rov tijekom izvedbe nebi uru io, iskpo se radi pod isplakom
od betonita. Kod dodataka obi no se dodaje visoko plasti na glina (bentonit) koji na stjenci
rova stvara tanki slabo propusni sloj. Ova mje avina vode i bentonita s mogu im drugim
dodacima naziva se isplakom.
18

SLIKA 8.: Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa neparnih
kampada, 4- iskopana kampada, 5- spu tanje armaturnog ko a u iskopanu kampadu,
6 - ulijevanje svje eg betona kroz kontraktor cijev (radi sprije avanja segregacije
agregata u betonu), 7- izlijevani dio budu e dijafragme, 8- gotova kampada, 9- izvedena
AB stijena u tlu
19

Osim armirano betonskih dijafragmi, kao ugra ena potporna konstrukcija koristi se esto
stijena izgra ena od bu enih ili uvrtnih armirano betonskih pilota. Piloti su tapni
elementi, u ovom slu aju kru nog presjeka, koji se izvode prvo bu enjem okrugle bu otine
promjera budu eg pilota (obi no pod za titom isplake) zatim se u bu otinu spu ta
armaturni ko da bi se iza toga ulijevao teku i beton kontraktor postupkom.
SLIKA 9.: ti ena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara

(Gra evna jama Importanne galerija u Zagrebu)
20

3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova
Potporni zidovi moraju zadovoljiti prema EUROKOD 7 slijede e:
Najmanje se, za sve vrste potpornih gra evina moraju razmotriti sljede a granina stanja:
· gubitak op e stabilnosti
· slom nosive sastavnice kao to je zid, sidro, vezna greda ili razupora, ili slom spoja
izme u tih sastavnica.
· istovremeni slom u temeljnom tlu i nosivoj sastavnici;
· slom prouzro en hidrauli kim izdizanjem tla i sufozijom (ispiranjem);
· pomak potporne gra evine, koji mo e izazvati uru avanje ili utje e na izgled ili
djelotvornu uporabu gra evine ili susjednih gra evina ili instalacija koje se na nju
oslanjaju;
· neprihvatljivo procurivanje kroz zid ili ispod njega;
· neprihvatljiv pronos estica tla kroz zid ili ispod njega;
· neprihvatljiva promjena re ima podzemne vode.
Za gravitacijske zidove i slo ene potporne gra evine moraju se razmotriti jo i sljede a
grani na stanja:
· gubitak nosivosti tla ispod osnovice
· slom klizanjem osnovice
· slom prevrtanjem
Za sve vrste potpornih gra evina, ako je to va no, u obzir se moraju uzeti kombinacije
gore navedenih grani nih stanja.
21

PREVRTANJE ZIDA
Grani no stanje prevrtanja zida mjerodavno je za slobodne gravitacijske zidove i zami lja
se kao mogu nost njihovog prevrtanja kao krute konstrukcije pod optere enjem aktivnog
tlaka i drugih optere enja na zidu oko to ke na vanjskom rubu temeljne plohe. Tom se
prevrtanju kao otpornost suprotstavlja prvenstveno vlastita te ina zida, a u manjoj mjeri
pasivni otpor ispred zida. Podloga ispod temelja zida pretpostavlja se krutom pa nosivost
tla ispod temelja u tom grani nom stanju ne sudjeluje. Zid mora biti tako dimenzioniran da
je opasnost od prevrtanja zanemariva. Provjerava se usporedbom destabiliziraju ih
u inaka optere enja (momenata sile aktivnog tlaka oko to ke ) u odnosu na stabiliziraju e
u inke sila (momenata vlastite te ine zida i eventualno momenta sile pasivnog otpora,
odnosno njegove reducirane vrijednosti na razinu one koja je kompatibilna s prihvatljivim
pomacima zida.)
SLIKA 10.: Grani no stanje prevrtanja zida oko rubne to ke temelja

22

NOSIVOST TLA ISPOD STOPE ZIDA I KLIZANJE ZIDA PO STOPI
Optere enja na pole ini zida, uklju ivo i trenje izme u tla i zida, prenosi se na zid. To
optere enje s drugim optere enjima na zid prenosi se preko temelja zida ili stope na
temeljno tlo. Projektom zida treba biti osigurano da tlo ispod temelja zida mo e pouzdano
preuzeti to optere enje, da ne do e u stanje sloma. Zato treba provjeravati nosivost tla
ispod temelja zida. To se provjerava na isti na in kao i kod svakog drugog plitkog temelja.
Pri tome treba uzeti u obzir da e zona sloma tla u tom slu aju biti usmjerena prema bli oj
povr ini terena, a to je redovito prema ni em terenu ispred zida. Pri prora unu povoljnog
optere enja tla ispred zida treba voditi ra una da li e sigurno tijekom ivotnog vijeka zida
to tlo uvijek biti prisutno. Ako to nije sigurno, jer bi se nekim kasnijim gra evinskim
radovima ono moglo iz nekog razloga ukloniti, s tim povoljnim optere enjem ne treba
ra unati. zida.
SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja

Uloga temelja zida je da pouzdano prenese optere enje zida u temeljno tlo. Pri tome je
nosivost tla samo jedan od dva bitna uvjeta da se to ostvari. Drugi uvjet pravilno
projektiranog temelja zida je da osigura da ne do e do klizanja izme u temelja i zida.
Provjera stabilnosti temelja na klizanje provodi se na isti na in kao i za svaki drugi plitki
temelj. Ako pouzdanost na to grani no stanje nije osigurana, treba preoblikovati temelj.
23

PASIVNI OTPOR ISPRED ZIDA
Prednja strana potpornih konstrukcija esto je ukopana. Pomicanjem zida u toj zoni
dolazi obi no do pove anja pritisaka ija je grani na veli ina pasivni otpor tla. Aktiviranje
pasivnog otpora ispred zida sastavni je dio grani nog stanja klizanja temelja po podlozi,
kao i grani nog stanja prevrtanja zida.
Dok je za postizavanje aktivnog tlaka potreban relativno mali pomak zida prema ni em
terenu, za postizavanje pune vrijednosti pasivnog otpora potreban je za oko red veli ine
ve i pomak, kao to je ve ranije prikazano. Zbog toga se pri dimenzioniranju zida obi no
pretpostavlja da e se on pomaknuti koliko je potrebno za postizavanje aktivnog tlaka, dok
se za silu pasivnog otpor uzima njegova reducirana vrijednost u iznosu koji slijedi iz
kompatibilnosti s pretpostavljenim pomacima. Pri tome je uobi ajeno da se ra una s
reduciranom veli inom koeficijenta pasivnog otpora u veli ini koeficijenta tlaka mirovanja
uve anog za jednu tre inu do jednu polovinu razlike koeficijenta pasivnog otpora i
koeficijenta tlaka mirovanja.
SLIKA 12.: Pasivni otpor ispered zida

Kao i pri prora unu nosivosti tla ispod temelja zida, treba uzeti u obzir da li je osigurano da
e tlo ispred zida biti uvijek prisutno tijekom ivotnog vijeka zida. Ako to nije osigurano, s
povoljnim djelovanjem pasivnog otpora ne treba ra unati.
24

GLOBALNA STABILNOST
Jedno od mogu ih grani nih stanja nosivosti potpornih konstrukcija je globalni slom
tla. Pri tome potporna konstrukcija ne sudjeluje u otpornosti na to grani no stanje. Slom tla
u takvim slu ajevima mo e zahvatiti tlo iza, ispod i ispred potporne konstrukcije, ali i samo
iza konstrukcije. Provjera globalne stabilnosti provjerava se metodama provjere stabilnosti
kosina.
SLIKA 13.: Mogu a grani na stanja globalne nestabilnosti tla kod potpornih konstrukcija
25

4. EUROKOD
4.1. Openito o Eurokod-u
U zadnjih se dvadesetak godina u Europi razvija jedinstveni sustav normi za

projektiranje gra evinskih konstrukcija pod skupnim nazivom Eurokodovi. U njima je
skupljeno vrlo iroko svjetsko iskustvo suvremenog projektiranja. To je prvi takav sustav
koji sustavno obuhva a projektiranje gra evinskih konstrukcija kroz jedinstveni pristup.
Izradom eurokodova upravlja Tehni ki komitet 270 (TC 270) Europskog odbora za
normizaciju (CEN) ije su lanice zemlje EU i CEFTA, a od nedavno i Hrvatska.
Sustav eurokodova ini skup od slijede ih 10 normi:
· EN 1990 Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija,

· EN 1991 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije,
· EN 1992 Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija,
· EN 1993 Eurokod 3: Projektiranje eli nih konstrukcija,
· EN 1994 Eurokod 4: Projektiranje kompozitnih eli nih i betonski konstrukcija,
· EN 1995 Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija,
· EN 1996 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija,
· EN 1997 Eurokod 7: Geotehni ko projektiranje,
· EN 1998 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potrese,
· EN 1999 Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija.
Eurokodovi tra e da svaka gra evina tijekom njene izgradnje kao i tijekom njenog
kori tenja zadovoljava bitne zahtjeve. Ti su zahtjevi nosivist, uporabivost, otpornost na
po ar, trajnost i pouzdanost. Eurokod tretira gra evinu kao ne to to ima svoj vijek
trajanja. Taj vijek trajanja je zapravo ekonomska kategorija. S GRA EVINOM SE
POSTUPA KAO S PROIZVODOM KOJI NE TRAJE VJE NO, VE ODRE ENO
UPORABNO VRIJEME.
26

4.2. Eurokod 7, EN 7, geotehnika u Eurokodu
Eurokod 7 (slu benog naziva EN 1997) odnosi se na geotehni ko projektiranje i
sastoji se iz dva dijela: EN 1997-1 Geotehni ko projektiranje Dio 1: Op a pravila, te EN

1997-2 Geotehni ko projektiranje Dio 2: Istra ivanje i ispitivanje tla. Svi Eurokodovi, pa
tako i Eurokod 7 imaju pristup prora unima koji se temelji na parcijalnim faktorima
sigurnosti za optere enja i za sva svojstva gradiva od kojih se gra evina izvodi.
U fazi projektiranja da bi se odradilo stanje gra evine u odnosu na neko grani no stanje,
primjenjuju se odgovaraju i prora unski modeli koji se, ako je potrebno, mogu dopuniti
tezultatima probnog optere enja.
Osnovna je podjela na:

· Krajnje grani no stanje ili grani no stanje nosivosti
· Grani no stanje uporabivosti
Krajnje grani no stanje je stanje sloma ili nestabilnosti gra evine u bilo kojem obliku, koje
mo e ugroziti sigurnost ljudi i/ili samu gra evinu.
Grani no stanje uporabivosti nastaje kad gra evina ne mo e vi e slu iti predvi enoj svrsi
zbog:
· Prevelikih deformacija, pomaka, progiba i sl., pri emu se misli i na ometanje rada
strojeva i tehnolo kih procesa vezanih uz tu gra evinu,
· Vibravija koje ometaju rad ljudi, o te uju gra evinu ili njezine djelove.
Eurokod 7, uvodi klasifikaciju od tri geotehni ka razreda prema slo enosti i rizi nosti
geotehni ke konstrukcije ili zahvata kako bi se racionalizirao opseg istra nih radova i
slo enost postupka dokazivanja stabilnosti i uporabivosti za gra evine bitno razli itih
stupnjeva slo enosti i razli itih stupnjeva izlo enosti riziku.
27

· Prvi geotehni ki razred
prvi geotehni ki razred se odnosi na najjednostavnije konstrukcije gdje istra ni radovi

mogu obuhva ati najjednostavnije radnje, a dokazi se stabilnosti mogu zamijeniti
usporedivim iskustvom.
· Drugi geotehni ki razred
Ovdje spadaju uobi ajene vrste gra evina koje zahtjevaju kvantificirane geotehni ke
podatke, ali ne vi e od rutinskih postupaka u ispitivanju tla.
· Tre i geotehni ki razred
U njega su svrstane sve velike i neuobi ajene gra evine, odnosno vrlo slo eni zahvati i
zahvati velikog rizika, te gra evine u predjelima s velikom opasno u od potresa. Za sve
gra evine potrebno je provjeriti sve najnepovoljnije mogu nosti projektne okolnosti.
Primjena razreda nije obvezna pa mo e poslu iti projektantu kao pomo pri projektiranju.
4.3. Provjera graninih stanja primjenom parcijalnih faktora
Postoji pet vrsta grani nih stanja nosivosti i to:
EQU: gubitak ravnote e konstrukcije ili tla razmatranog kao kruto tijelo, u kojem vrsto a
konstruktivnog materijala ili tla zna ajno ne doprinosi otpornosti (na primjer prevrtanje
gravitacijskog betonskog zida na podlozi od vrste stijene);
STR: slom ili velika deformacija betonske, metalne, drvene ili zidane konstrukcije ili njenog
elementa, uklju ivo temelje, pilote, sidra i potporne zidove, u kojima vrsto a
konstruktivnog materijala bitno pridonosi otpornosti (na primjer slom pri jakom savijanju
armirano-betonske dijafragme, izvijanje pilota u jako mekom tlu, klizanje blokova obalnog
zida na vodoravnim re kama me u blokovima, popu tanje eli ne ipke geotehni kog
sidra pod vla nim optere enjem, propadanje podlo ne plo e sidra kroz sloj prskanog
betona za titne potporne konstrukcije, slom pilota od vodoravnog optere enja);
28

TABLICA 3.: Provjera stabilnosti za 5 grani nih stanja nosivosti metodom parcijalnih
koeficijenata (Eurokod, Iv i 2006)
30

TABLICA 4.: Grani no stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za djelovanja i u inke
djelovanja (za oznake A1 i A2) (Eurokod, Iv i 2006)
TABLICA 5.: Grani no stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za parametre tla
(za oznake M1, M2) (Eurokod, Iv i 2006)
31

TABLICA 6.: Grani no stanje STR i GEO: parcijalni koeficijenti za otpornosti

( za oznake R1, R2, R3 i R4 ) (Eurokod, Iv i 2006)
Postoje tri prora unska pristupa za grani no stanje nosivosti STR/GEO

Parcijalni koeficijenti podijeljeni su za svaki prora unski pristup u grupu A za djelovanja,
grupu M za svojstva materijala i grupu R za otpornosti. Kombinacije pojedinih skupina za
svaki od tri prora unska pristupa prikazuje . Prikaz primjene pojedinog prora unskog
pristupa na primjeru nosivosti tla ispod potpornog zida prikazuju SLIKA 14, SLIKA 15 i
SLIKA 16.
32

SLIKA 14.: Prora unski pristup 1 (PP1), Kombinacija 1 (lijevo) i Kombinacija 2 (desno), za
grani no stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A)
(Eurokod, Iv i 2006)
SLIKA 15.: Prora unski pristupi 2, PP2 (lijevo), i varijanta 2*, PP2* (desno) za grani no
stanje nosivosti tla ispod temelja potpornog zida (presjek A-A) (Eurokod, Iv i 2006)
33

SLIKA 16.: Prora unski pristup 3, PP3, za grani no stanje nosivosti tla ispod temelja
potpornog zida (presjek A-A) (Eurokod, Iv i 2006)
Analize pokazuju da je PP3 najkonzervativniji, PP2 najmanje konzervativan, a PP1 se

smjestio negdje izme u (Orr 2005).
Konsenzus oko toga koji od ova tri pristupa treba prihvatiti nije postignut, pa je odluka
prepu tena pojedinim zemljama. Neke analize ukazuju da razlike me u konstrukcijama
dimenzioniranim prema razli itim prora unskim pristupima nisu velike (za 10 razmatranih
primjera do najvi e ±10 %)
Neke analize dokazuju ozbiljne zamjerke na PP2 i PP2* (Simpson 2000, Simpson i Powrie
2001). Glavni pobornik PP2* je Njema ka (Vogt i dr. 2006) i Francuska (uz kori tenje PP3
za globalnu stabilnost i stabilnost kosina), pobornik PP1 je Velika Britanija i Portugal, dok
PP3 zagovara Nizozemska. Irska za sada omogu uje ravnopravnu primjenu sva tri
pristupa. Vrijeme i praksa e, kao i uvijek, pokazati kojim pristupom treba i i u budu nosti.
34

5. POTPORNI ZID NA DIONICI D  60, LOVRE  IMOTSKI U MJESTU

KRIVODOL - BAII
5.1. Openito o objektu, funkcija i veliina objekta
Na putu od Lovre a do Imotskog kod mjesta Ba i i do lo je do o te enja cestovne

prometnice. O te enje je nastalo jer se postoje i potporni zid napravljen od kamena -
suhozid uru io. Uru avanje zida je prouzro ilo o te enje nasipa na kojem je smje tena
prometnica, pa iz tog razloga prometnica nije bila sigurna za uporabu.
Osnovni zadatak na prometnici bio je izgraditi novi potporni zid radi osiguranja stabilnosti
nasipa na kojem je smje tena prometnica.
Potporni zid
Projektiran je i izveden armirano betonski zid T-presjeka. Zid je vertikalan, postavljen

svojom pole inom du ruba prometnice u punoj duljini od cca 28 m. Izveden je u dvije
faze: temelj zida, te vertikalni zid do odre ene visine. Visina zida iznosi 4 m, a visina
temelja je 40 cm. Zid je irine 65 cm na spoju sa temeljem te 50 cm na kruni zida. Zid je
izveden od betona klase C25/30, uz armiranje rebrastom i mre astom armaturom prema
planu armature. Zid je izveden u kampadama duljine 6 m, a izvedene su i dilatacije na
duljinama od 6 m, oni se spajaju kontinuirano u temelju pomo u propu tene armature, te
na zub na kontaktu zidova i kampada.
Vodopropusni sustav
Za slu aj velikog dotoka procjednih i povr inskih voda ugra ene su vodopropusnice kroz
koje voda mo e drenirati kroz zid. Vodopropusnice su izvedene od PVC cijevi 110 mm,
koje su ugra ene na visini 1/3 zida od baze temelja, a na razmaku du osi zida od 2 m.
Zasip
Prostor izme u zida i nasipa na kojem je prometnica ispunjen je ljunkom granulacije

32 64 mm do 1/2 zida,a ostatak zasipa materijalom iz iskopa.
36

5.2. Tehnologija izgradnje potpornog zida
Dobiv i od strane investitora izvedbeni projekt potpornog zida izveden je iroki
strojni iskop za temelj potpornog zida. Iskop je izveden bagerom pikamerom i bagerom sa
korpom. Utovar vi ka materijala vr io se bagerom orpom, a odvoz materijala na deponij sa
kamionima.
Nakon to je nadzorni in enjer geodezije snimio teren obavljeno je planiranje terena

(ru no) te je izvedeno zbijanje podloge. Zbijanje se izvodilo vibro valjkom. Nakon to je
podloga bila pripremljena slijedio je dovoz betona mikserom i betonirao se podlo ni beton,
klase C12/15. Nakon betoniranog podlo nog betona slijedilo je postavljanje armature
temeljne stope prema planu, jer je armatura napravljena strojno po pozicijama u
armira nici. Pregledav i postavljenu i povezanu armaturu od strane nadzornog in enjera
dozvoljava se postavljanje oplate i daljnje betoniranje. Betoniranje se vr ilo beton
pumpom.Nakon to je izvedeno betoniranje temeljne stope potpornog zida slijedio je
geodetski snimak i iskol enje novih segmenata. Transport betona obavljen je beton
mikserima. Kod ugradnje betona koristio se perivibrator
Zavr etkom temeljne stope postavljala se pripremljena armatura zida, te oplata zida.
Postaviv i svu oplatu zida slijedilo je betoniranje zida sa klasom C 25/30. Radi
opasnostiod odrona zid je izveden kampadno tj. u segmentima, pa tako se izvodilo i
betoniranje, svakih 6,0 m.
Po sazrijevanju betona na minimalnu vrsto u slijedilo je skidanje oplate te su se izvodile

vodopropusnice, koje su smje tene svakih 2,0 m, na visini od 1/3 zida. Vodopropusnice e
kroz zid odvoditi povr insku vodu vani iz nasipa. Vodopropusnice su sa unutarnje strane
za ti ene mre icom. Zavr iv i izgradnju zida, vr ilo se zasipavanje iza zida drobljenim
materijalom i ljunkom od 32 64 mm, do 1/2 zida. Na ljunak se postavljao geotekstil, te
se nastavljalo zasipanje nasipa do visine ceste s materijalom iz iskopa.
Nakon izvedbe armirano betonskih radova, pristupilo se izvedbi zavr nih radova Pod
ovim radovima izvedeno je ure enje povr ine terena ispred zida, te je prometnica vra ena
u tzv. Prvobitno stanje. Isto tako o istila se radna povr ina i prilazni put, te se odvezao
vi ak materijala iz iskopa.
37

NAPOMENA :
Betoniranje:
· podlo ni beton C 12/15

· temelj C 25/30
· zid C 25/30
Armatura:
· Izra ena strojno po pozicijama u armira nici
· ipkasta armatura B500B
· Mre asta armatura B500A
Prilazni put:
· Zbog nemogu nosti izgradnje prilaznog puta promet na cesti se odvijao u jednoj
traci prometnice, a druga traka se koristila kao kao prilazni put. Promet na cesti se
regulirao semaforima. Osim prilaze eg puta traka se koristila kao i deponij za
armaturu i oplatu, te kao radni prostor.
Ispitivanje kvalitete ugra enog materijala:

· Armaturna izrada u sukladnosti
· Beton, uzimali su se uzorci betona na mjestu ugradnje radi ispitivanja kvalitete
betona. Jedna koca na 15 30 m ³ betona ili jedna kocka svaka pozicija koja je
napravljena tog dana.
- Podlo ni beton 1 kocka
- Temelj 1 kocka
- Zid 1 kocka
38

5.3. Slike s terena
SLIKA 18.: Ostatak starog potpornog zida izvedenog od kamena-suhozid.
39

SLIKA 19.: Priprema terena za temelje zida - iskop
40

SLIKA 20.: Zavr en iskop i priprema terena za podlo ni beton
41

SLIKA 22.: Postavljanje armature zida
43

SLIKA 23.: Izvedba oplate zida
44

SLIKA 24,25.: Pogled na lice zida, pozicija vodopropusnica
45

SLIKA 26.: Vla na pukotina u zidu nakon izvedbe
46

SLIKA 27.: Vla na pukotina
47

SLIKA 28.: Vla na pukotina du cijele visine zida
Sanacija izvedenih radova
Uvijek kod gradnje objekata dolazi do neplaniranih radnji, tj. problema. Kod gradnje ovog
potpornog zida do lo je do vla nog puknu a zida.
Puknu e na zidu se moralo sanirati. Po to je zid od segmenata odnosno izveden u

kampadama, segment na kojem je nastala vla na pukotina uklonjen je i izveden ponovno.
Sanacija je uspje no izvedena.
Do puknu a zida je do lo zbog slijeganja koje je nastalo nakon izvedenog dijela zida.
Uzrok slijeganja je podloga na kojoj je bio temelj zida. Jedan dio podloge je bio u stijeni, a
drugi u zemljanom materijalu. Nakon to je zid izveden nastalo je slijeganje i o te enje
zida.
48

5.4. Proraun stabilnosti potpornog zida - primjer
Proraun za drenirano stanje
Visina zida H= 4 m
Debljina zida B= 0,65 m
Du ina stope iza zida C= 2,25 m
Du ina stope ispred zida A= 0,95 m
Debljina stope D= 0,4 m

Ukupna du ina stope L= 3,85 m
Jedini na te ina = 20 kN/m³
Kut trenja = 34º
Kohezija c = 2 kN/m²
Nagib zasipa prema horizontali =2º
Trenje izme u zida i tla 2/3 = 23 º
Nagib zida =2º
Povr insko opte. na prometnici p = 16,67 kN/m²
49

Odre ivanje koeficijenta aktivnog tlaka
cos 2 (j - a )

cos 2 a × cos(a + d )
k a = 2
é sin(j + d ) × sin(j - v ) ù
ê1 + ú
ë cos(a + d ) × cos(a - v ) û
cos 2 (34 - 2)
cos 2 ( 2) × cos(2 + 23)
k a = 2

é sin( 34 + 23) × sin( 34 - 2) ù
ê1 + ú
ë cos(2 + 23) × cos(2 - 2) û
k a = 0,48
Vertikalna naprezanja iza zida
p = povr insko optere enje na prometnici
s v ,( 4, 4 ) = g × H + p = 20 × 4,4 + 16,67 = 104,67 kPa

u ( 4, 4) = 0kPa
s v ' ( 4, 4 ) = s v ,( 4 , 4) = 104,67 kPa

s v ,( 0, 0) = 16,67kPa
u ( 0, 0) = 0kPa
s v ' (0, 0) = 16,67kPa
50

Odre ivanje sile aktivnog tlaka
s A ( 0, 0) = s v ( 0,0 ) × k a - 2c × k a = 16,67 × 0,48 - 2 × 2 × 0,48 = 5,23kPa

s A ( 4, 4 , 0) = s v ( 4, 4, 0) × k a - 2c × k a = 104,67 × 0,48 - 2 × 2 × 0.48 = 47,44kPa
Odre ivanje sile koja djeluje na zid i njezinog polo aja
(2,23 + 47,44) × 4,0

E AH = = 115,94kN
2
E AV = E AH × tg (d - a ) = 115,94 × tg (23 - 2) = 44,50kN

2 2
E A = E AH + E AV = 115,94 2 + 44,50 2 = 124,19kN
H
r
E A = 4,4 / 3 = 1,47 m
V
= + + + × =
E A
r (0,95 0,65 0,015) 1,47 tg (2) 1,67m
- Po to je zid gotovo vertikalan ( =2º)
51

Odre ivanje vlastite te ine zida
Povr ine:
P 1 = 3,85 × 0,4 = 1,54m
2
0,30 × 4
P 2 = = 0,6m 2
2
P 3 = 0,35 × 4 = 1,40m
2

0,15 × 4
P 4 = = 0,3m 2
2
P = 3,84m 2
52

W zida = P
× g B = 3,84 × 24 = 92,16kN / m'
P 1 × r 1 + P 2 × r 2 + P 3 × r 3

r W = =
P
1,54 × 1,93 + 0,6 ×1,12 + 1,40 × 1,43 + 0,30 × 1,67
=
3,84
r W = 1,59m
W konzole = g × H × L3 = 20 × 4 × 2, 25 = 180,00kN / m'

r W konzole = 0,95 + 0,65 + 2,25 = 2,73m

2
Provjera stabilnosti s obzirom na klizanje
t f N × tg j + c × l

F S = =
t T
T = Shoriz . = E AH = 115,94kN
N = Svert . = W zida + W konzole + E AV = 92,16 + 180 + 44,50 = 316,66kN
316,66 × tg 34 + 2 × 3,85

F S = = 1,91 > 1,5
115,94
Provjera stabilnosti s obzirom na prevrtanje
W × r + W × r + E × r V
F S = S M sigur . = zida W zida konzole Wkontole AV E A

S M prevrt . E AH × r E H
A
92,16 × 1,59 + 180 × 2,73 + 44,50 × 1,67
F S = = 4,18 > 1,5
115,94 × 1,47
53

Proraun za ne drenirano stanje

Piezometarska linija na ½ H
Visina zida H= 4 m
Debljina zida B= 0,4 m
Du ina stope iza zida C= 2,25 m
Du ina stope ispred zida A= 0,95 m
Debljina stope D= 0,65 m
Ukupna du ina stope L= 3,85 m
Jedini na te ina = 20 kN/m³
Kut trenja = 34º
Kohezija c = 2 kN/m²
Nagib zasipa prema horizontali =2º
Trenje izme u zida i tla 2/3 = 23 º
Nagib zida =2º
Povr insko opte. Na prometnici p = 16,67 kN/m²
54

Odre ivanje koeficijenta aktivnog tlaka
cos 2 (j - a )

cos 2 a × cos(a + d )
k a =
2
é1 + sin(j + d ) × sin(j - v ) ù
ê ú
ë cos(a + d ) × cos(a - v ) û
cos 2 (34 - 2)
cos 2 ( 2) × cos(2 + 23)
k a = 2

é sin( 34 + 23) × sin( 34 - 2) ù
ê1 + ú
ë cos(2 + 23) × cos(2 - 2) û
k a = 0,48
Vertikalna naprezanja iza zida
s v ,( 4, 4 ) = g × H + p = 20 × 4,4 + 16,67 = 104,67 kPa

u ( 4, 4) = 2,2 × 10 = 22kPa
s v ' ( 4, 4 ) = 104,67 - 22 = 82,67kPa
s v ,( 0, 0) = 16,67kPa
u ( 0, 0) = 0kPa
s v ' (0, 0) = 16,67kPa
s v , 2, 2 ) = 20 × 2,2 + 16
,67 = 60,67kPa
u ( 2, 2) = 0kPa
s v ' ( 2, 2) = 60,67 kPa
55

Odre ivanje sile aktivnog tlaka
s A ( 0, 0) = s v ( 0,0 ) × k a - 2c × k a = 16,67 × 0,48 - 2 × 2 × 0,48 = 5,23kPa

s A( 2, 2) = s V ( 2, 2) × k a - 2c × k a = 60,67 × 0,48 - 2 × 2 0,48 = 26,34kPa
s A ( 4, 4 , 0) = s v ( 4, 4, 0) × k a - 2c × k a = 82,67 × 0,48 - 2 × 2 × 0.48 = 36,90kPa
s A,u (0, 0 ) = 5,23kPa

s A,u ( 2, 2) = 26,34kPa
s A,u ' ( 4, 4 = 36,90 + 22 = 58,90kPa

s AH
56

Odre ivanje sile koja djeluje na zid i njezinog polo aja
(5,23 + 26,34) 26,34 + 58,90

E AH = 2 × 2,2 + 2 × 2,2 = 128,48kN
å M = 0
35,81 × 0,73 + 57,94 × 1,1 + 23,22 × 2,93 + 11,5 × 3,3 = 128, 48 × r Ea
H
E A = 1,53m
H
r

E AV = E AH × tg (d - a ) = 128,48 × tg (23 - 2) = 49,31kN
E A = E AH + E AV = 128,48 + 49,31 = 137,62kN

2 2
2 2
r
E A = (0,95 + 0,65 + 0,015) + 1,53 × tg (2) = 1,67 m
V
57

Odre ivanje vlastite te ine zida
Povr ine:
P 1 = 3,85 × 0,4 = 1,54m 2

0,30 × 4
P 2 = = 0,6m 2
2
P 3 = 0,35 × 4 = 1,40m 2
0,15 × 4
P 4 = = 0,3m 2
2
P = 3,84m 2
58

W zida = P
× g B = 3,84 × 24 = 92,16kN / m'
r W = P 1 × r 1 + P 2 × r 2 + P 3 × r 3 =

P
1,54 × 1,93 + 0,6 ×1,12 + 1,40 × 1,43 + 0,30 × 1,67
=
3,84
r W = 1,59m
W konzole = g × h1 × L3 + g × h2 × L3 = 20 × 2 × 2,25 + 10 × 2 × 2,5 = 135,00kN / m'

2,25
= + + =
r W 0,95 0,65 2 2,73m
Provjera stabilnosti s obzirom na klizanje
t f N × tg j + c × l

F S = =
t T
T = Shoriz . = E AH = 128,48kN
N = Svert . = W zida + W konzole + E AV = 92,16 + 135 + 49,31 = 276, 47kN
276,47 × tg 34 + 2 × 3,85

F S = = 1,51 > 1,5
128,48
Provjera stabilnosti s obzirom na prevrtanje
S M sigur . W zida × r W zida + W konzole × r Wkontole + E AV × r E V

F S = = A
S M prevrt . E AH × r E A

H

92,16 × 1,59 + 135 × 2,73 + 49,31 × 1,67
F S = = 3,04 > 1,5
128,48 × 1,53
59

6. ZAKLJUAK
Mehanika tla je, zajedno s mehanikom stijena i in enjerskom geologijom, dio

tehni ke geotehnike koja se bavi projektiranjem i izvo enjem objekata u tlu i stijeni. Za
potrebe geotehnike, u mehanici tla se prou avaju teoretski modeli naprezanja,
deformacija, te enja i sl., pomo u kojih se predvi aju pona anja geotehni kih objekata i
procjenjuje koliko ta pona anja zadovoljavaju postavljene kriterije.
- Iz svega prethodno to je gore navedeno u ovom radu mo e se zaklju iti da se

geotehnika uz mehaniku tla kao znanost, mnogo razlikuje od drugih gra evinskih podru ja.
- U posljednje vrijeme sve iru primjenu imaju armirno betonski potporni zidovi u
izgradnji gra evinsko geotehni kih objekata u odnosu na druge vrste potpornih zidova.
Uspje no se primjenjuju kod prometnica i drugih geotehni kih objekata. Primjena im je
sve ira zbog jednostavnosti izvedbe i vijeka trajanja.
- U ovom diplomskom radu prikazan je klasi an primjer jednog potpornog zida sa

na inom njegove izvedbe i prora unom stabilnosti. Iako zid gledano u globalu predstavlja
jednu cjelinu, on je izveden u segmentima tj. kampadama duljine cca 6 m. Izveden je u
segmentima da nebi do lo do odrona nasipa prometnice.
- Iz svega ovog mo e se jo zaklju iti da se potporni zidovi mogu izvoditi tamo

gdje su potrebni, ali treba paziti na karakteristike tla i optere enja. Isto tako treba se
prilagoditi zahtjevima investitora i uvjetima tehnologije gra enja.
60

7. LITERATURA
1.Zlatovi , S., 2006 Bilje ke.. http://line.tvz.hr/zlatovic/SuvremeneMetodeUGeotehnici
2.Roje-Bonacci,T.2005 POTPORNE GRA EVINE I GRA EVNE JAME
3.Szavits-Nossan, A., Iv i , T., 2006, Eurokod
4.Dimenzioniranje potpornih konstrukcija...

www.gradst.hr/LinkClick.aspx?fileticket=zfFc9iQpBnc%3D&tabid
5. graditeljstvo.tvz.hr/php/skini_repoz.php?id=16121&id1=31&id2=4
6.Potporni zidovi... rgn.hr/~pkvasnic/05a_POTPORNI %20 ZIDOVI.pdf
7. Gabionski zidovi.... specgra.tvz.hr/php/skini_repoz.php?id=16310&id1=3&id2=1
8. Potporne konstrukcije...
info.grad.hr/!res/odbfiles/.../szavits-g5_ potporne _konstrukcije-radno.pdf
61

8. PRILOZI
62

63

64

65


Potporni Zid Armatura I Proracun

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Potporni Zid Armatura I Proracun

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

7/18/2019 Potporni Zid Armatura i Proračun

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

POTPORNI ZIDOVI NA PROMETNICAMA

Zagreb, rujan, 2011

SAETAK DIPLOMSKOG RADA

U ovom Dilomskom radu emo opisati potporne konstrukcije te prikazati na in i tijek

· Svrhu i podjelu potpornih konstrukcija

· Na in dimenzioniranja potpornog zida

· Funkciju potpornog zida na dionici D 60

· Tehnologiju izgradnje potpornog zida na dionici D 60

· Dokaz stabilnosti potpornog zida na dionici D 60

5.4. Prora un stabilnosti potpornog zida(primjer) 44.

POPIS SLIKA, TABLICA I PRILOGA

SLIKA 1.: Masivni betonski zid 8.

SLIKA 20.: Zavr en iskop i priprema terena za podlo ni beton 36.

SLIKA 23.: Izvedba oplate zida 39.

TABLICA 2 .: Prikaz veli ina za Maccaferi gabione 11.

Geotehnika je dio uglavnom gra evinske tehnike koji obuhva a postupke

osigurati ispunjenje postavljenih ciljeva i zahtjeva. Zahtjevi s gra evinskog stanovi ta

Projektiranje geotehni kih zahvata sastoji se od:

· utvr ivanja parametara tla relevantnih za odre eni zahvat

To nost geotehni kih prora una je mnogo ve a od podataka o parametrima tla.

Geotehniki podaci i geotehniki istrani radovi

· pona anje tla za vrijeme potresa

Najei radovi koji se izvode u geotehnici su:

Zadatak u ovom radu je navesti svrhu izvedbe potpornih zidova na prometnicama, te

Dakle, radi se sanacija postoje eg potpornog zida, izvedbom novog armirano-betonskog

2.TEHNIKI OPIS PROBLEMA

U ovom diplomskom radu (zavr nom radu) prikazat e se na in izgradnje

Na prometnici u mjestu Krivodol zbog vrlo lo eg stanja postoje eg potpornog zida do lo je

3. POTPORNE KONSTRUKCIJE ( POTPORNI ZID)

3.1. Svrha potpornih konstrukcija

Provjere koje treba provesti kod svakog potpornog zida su:

· provjera stabilnosti na klizanje zida

Sile koje djeluju na potporni zid su:

· reakcije tla u razinu temelja zida

3.2. Podjela potpornih konstrukcija

Zasipne potporne konstrukcije

SLIKA 1.: Masivni betonski zid

SLIKA 2.: Armirano betonski gravitacijski T i L zidovi

SLIKA 3. : Grabionski zid

Gabionske zidove prema imenima proizvo a a dijelimo na:

· TERRAMESH gabioni (sustav)

TERRAMESH sustav - kombinacija gabiona i horizontalno postavljenih mre a (vla nih

zasipavati i mre e zatega.nasipani materijal koji se zasipava na mre e treba kompaktirati

H visina, W du ina, A pregrada, B mre a zatege, L du ina mre e

SLIKA 4 .: Terramesh sustav (Gabionski zidovi, Lebo,2008)

W=du ina (m) irina (m) H=visina (m)

TABLICA 1 .: Prikaz veli ina za Terramesh sustav

SLIKA 5 .: Maccaferi gabioni (Gabionski zidovi, Lebo,2008)

L-du ina (m) W- irina (m) H-visina (m) Broj elija

TABLICA 2 .: Prikaz veli ina za Maccaferi gabione

Ugraene potporne konstrukcije

Karakteristika ugra enih potpornih konstrukcija ja da za njihovu izgradnju ne treba

armirano betonske dijafragme i pilotne stijene. Predgotovljeni elementi mogu biti

SLIKA 9.: ti ena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara

3.3. Dimenzioniranje potpornih zidova

Potporni zidovi moraju zadovoljiti prema EUROKOD 7 slijede e:

SLIKA 10.: Grani no stanje prevrtanja zida oko rubne to ke temelja

NOSIVOST TLA ISPOD STOPE ZIDA I KLIZANJE ZIDA PO STOPI

SLIKA 11.: Nosivost tla ispod stope temelja