plinska

Ytong sustav gradnje to

Najbolja

izo
TOPLINSKI MOSTOVI

lacija
λ 10 DRY = 0,09

15 ˚C

20 ˚C

25 ˚C

30 ˚C
Sadržaj

Uvod - definicija toplinskih mostova 3

Način djelovanja toplinskih mostova 4
Posljedice toplinskih mostova 7
Preporuke za smanjenje utjecaja toplinskih mostova 7
Izvadak iz norme 8
Sprečavanje ekstremno niskih temperatura unutrašnjih površina 8
Mjere za sprečavanje stvaranja gljivica 8
Minimalni razmak od zida 9
Preporuka za energetsko promatranje 9
Proračun toplinskih gubitaka kroz toplinske mostove 11
Primjer izračuna faktora temperature fRsi 13
Određivanje koeficijenata Ψ toplinskih mostova 14
Određivanje faktora temperature fRsi 16
Katalog toplinskih mostova 18
Opće upute 18
Detalji konstrukcije 20
Vertikalni serklaž u uglu zida 21
Vertikalni serklaž u ravnom zidu 22
Vertikalni serklaž na spoju vanjskog i unutrašnjeg zida 23
Unutrašnji ugao vanjskog zida 24
Ravni krov 25
Horizontalni serklaž međukatne konstrukcije 26
Horizontalni serklaž u krovu 27
Nadvoj 28
Parapet prozora 29
Špaleta prozora 30
Podrumski zid 31

2
Definicija toplinskih mostova
Toplinski most je manje područje u omotaču
grijanog dijela građevine kroz koje je toplinski
tok povećan radi promjene materijala, debljine
ili geometrije građevnog dijela zgrade. Toplinski
mostovi i s energetskog i s higijenskog gledišta
predstavljaju slabe točke u konstrukciji zgrade.
Udio toplinskih mostova u gubicima prijenosa
energije može, ovisno o rubnim zahtjevima,
iznositi do 20%, čak i više. Istovremeno raste
rizik akumuliranja kondenzata, što uz određene
preduvjete može dovesti do stvaranja plijesni.
Uz sve veće poboljšanje građevinske toplinske
zaštite, doprinos toplinskih mostova gubicima
prijenosa topline dobiva na značenju.
Ytong je poznat kao masivni građevinski
materijal s odličnom toplinskom izolacijom.
Praksa je pokazala da je Ytong s toplinskom
vodljivosti do λ = 0,09 W/(mK) prikladan građevinski
materijal za izvedbu niskoenergetskih kuća, ultra-
niskoenergetskih kuća i pasivnih kuća. Pritom
nije bitna samo odlična toplinska izolacija, već
i činjenica, da se Ytong građevinskim sustavom
može graditi gotovo bez toplinskih mostova.
3
Način djelovanja toplinskih mostova
Toplinski su mostovi ograničena područja s
gustoćom toplinskog protoka koja je veća u odnosu
na druga područja građevinskih elemenata.
Uslijed lokalno povećanog odvođenja topline,
pada temperatura površine na unutrašnjoj strani
građevinskog elementa. Time raste rizik povećanja
vlažnosti. Do toga dolazi kada temperatura
površine unutrašnje strane građevinskog
elementa u području toplinskog mosta padne
ispod temperature rošenja zraka površine.
Posljedica je nastajanje kondenzata na površini
građevinskog elementa. Pod određenim rubnim
uvjetima (vlažnost, temperatura, dostava hranjivih
tvari, trajanje izloženosti) može doći do stvaranja
plijesni. To ne predstavlja samo optički nedostatak,
već može izazvati i zdravstvene poteškoće, npr.
alergijske reakcije. Učinak toplinskih mostova
još se pojačava pogrešnim zagrijavanjem i
prozračivanjem.
U načelu se toplinski mostovi mogu podijeliti
u dvije grupe: geometrijski uvjetovani
toplinski mostovi, a koji mogu biti točkasti,
dvodimenzionalni i trodimenzionalni, te toplinski
mostovi uvjetovani materijalima. U praksi se
često susreće preklapanje obaju fenomena. Tipični
predstavnik geometrijskog toplinskog mosta je
vanjski ugao.
4
U neometanom području građevinskog elementa,
unutrašnja površina koja preuzima toplinu i
vanjska površina koja predaje toplinu, iste su
veličine. U suprotnosti s time jest slučaj kada je
vanjska površina, koja predaje toplinu u području
ugla, značajno veća od unutrašnje površine koja
preuzima toplinu. Rezultat je povećani toplinski
tok u području ugla. Materijalima uvjetovani
toplinski mostovi karakterizirani su područjima
građevinskog elementa koja se nalaze jedna do
drugih, a kod kojih postoje značajne razlike u
toplinskoj vodljivosti. Primjeri za to su spoj stropa
na vanjski zid, prolazna ploča od armiranog betona
u području balkona ili nosači od armiranog betona
u zidu kod skeletne konstrukcije.
Dvodimenzionalni ili linijski toplinski mostovi,
uglavnom se pojavljuju duž spoja dva građevinska
dijela (uglovi, sudari, prodori), a formiraju se zbog
promjene građevinskog dijela u smislu promjene
vrste materijala, debljine materijala ili geometrije.
Pozicije dvodimenzionalnih
toplinskih mostova u zgradi

Geometrijski toplinski mostovi nastaju na

mjestima gdje je promjena debljine sloja
materijala ili promjena geometrije građevnog
dijela, jer postoji razlika između površina kroz
koje ulazi i izlazi toplina.

Konstrukcijski toplinski mostovi

To su mjesta gdje se spajaju različiti materijali

zbog različitih svojstava pojedinih materijala, što
rezultira različitim tokovima topline i uzajamnog
djelovanja.

5
U praksi:
Učestalo se pojavljuju kombinacije konstruktivnih
i geometrijskih toplinskih mostova.
Trodimenzionalni toplinski mostovi
Pojavljuju se na spojevima vanjskih zidova s:
■ krovom
■ stropom iznad negrijanog ili otvorenog prostora
■ prodorom stropa kroz vanjski omotač (balkoni,
konzole i sl.)
6
Mjesta pojavljivanja toplinskih mostova
■ uglovi zgrada
■ spojevi unutrašnjih i vanjskih zidova
■ spoj drvenih podrožnica i rogova
s armirano betonskim serklažima
■ spoj stropa i vanjskog zida
■ spoj zida i krova
■ spoj zida i plohe poda / stropa podruma
■ spojevi prozora i vrata (nadvoji, ograde i sl.)
■ proboji izolacijskih slojeva
(balkoni, konzole i sl.)
Posljedice toplinskih mostova

■ povećani gubici topline

■ piža površinska temperatura unutrašnje plohe vanjskog građevinskog dijela
■ pojava površinske kondenzacije vodene pare
■ pojava gljivica i plijesni
■ šteta na građevini

Preporuke za smanjenje
utjecaja toplinskih mostova

■ razrada projekta s obuhvatom detaljnog ■ ugrađivati elemente za prekid toplinskih

rješavanja svih toplinskih mostova
■ postići kontinuiranost ugradbe toplinske
izolacije (bez prekida) gdje god je to tehnički
moguće
■ ako postoji dodatna toplinska izolacija, postaviti
je s vanjske strane
■ dobro brtvljenje svih spojeva
■ prozore ugraditi u ravnini s vanjskom toplinskom
izolacijom, ako ista postoji
■ toplinski izolirati kutije za rolete
mostova kod prodora građevnih dijelova slabih
toplinsko-izolacijskih svojstava kroz vanjski
omotač zgrade (npr. prodor armirano betonske
stropne ploče)
■ toplinski izolirati podnožje (“sokl”) zidova,
a toplinsku izolaciju provući dijelom preko
temelja
■ zone zidova negrijanih ili otvorenih prostora
koji se nastavljaju u grijane prostore, obavezno
toplinski izolirati u dužini najmanje 50 cm od
spoja konstrukcija (produženje toplinskog mosta)

7
IZVADAK IZ NORME DIN 4108-2:2003-7: Mjere za sprečavanje stvaranja gljivica

Minimalni zahtjevi prema toplinskoj zaštiti na Za kutove vanjskih građevinskih dijelova

području toplinskih mostova istovrsne strukture, čije pojedinačne komponente
ispunjavaju zahtjeve prema tablici 3., nije potrebno
Sprečavanje ekstremno niskih zasebno dokazivanje. Svi konstruktivni, oblikom i
temperatura unutrašnjih površina materijalom uvjetovani toplinski mostovi koji su
kao primjer navedeni u normi DIN 4108, Dodatak 2,
Toplinski mostovi mogu na svojem termičkom dovoljno su toplinski izolirani. Ne mora se provoditi
području utjecaja dovesti do jasno nižih površinskih dodatno dokazivanje. Za sve konstrukcije koje
temperatura sa strane prostorije i do kondenziranja odstupaju od toga, temperaturni faktor mora na
vode, pa time i do stvaranja gljivica te povećanih najnepovoljnijem mjestu ispuniti minimalni zahtjev
transmisijskih toplinskih gubitaka. Kako bi se fRsi ≥ 0,70, tj. pri niže navedenim rubnim uvjetima
konstrukcijskim mjerama smanjio rizik stvaranja valja se pridržavati površinske temperature sa
gljivica, valja se pridržavati preporuka na str 7. strane prostorije θsi ≥ 12,6 °C. Od toga su izuzeti
prozori. Za njih vrijedi norma E DIN EN ISO 13788.
Pretpostavkama se smatraju ravnomjerno Kondenzirana voda na površinama elemenata se
grijanje i dostatno ventiliranje prostorija pojavljuje kada je temperatura površine niža od
te uvelike nesmetana cirkulacija zraka na temperature rosišta okolnog zraka.
površinama vanjskih zidova.

fRsi ≥ 0,70 θsi ≥ 12,6 °C

Prije: 9,3 °C  100 %

relativna vlažnost zraka

Novo: 12,6 °C  80 %
relativna vlažnost zraka

Mollierov dijagram za
određivanje točke rosišta zraka

Primjer :
Temperatura rosišta kod temperature
zraka u prostoru od 20°C i pripadajuće
vlažnosti zraka od 50% (to su vrijednosti
koje DIN 4108 navodi kao normalne
uvjete u stambenim prostorima)

8
 Otpor
Građevinski dio prolasku topline
R [m2K/W]

vanjski zidovi; zidovi prostorija za boravak prema tavanskim prostorijama,

1.1
prolazima za vozila, otvorenim kućnim hodnicima, garažama, tlu 1,20
1
1.2 građevinski dijelovi kao kod 1.1, ali kod zgrada s niskim unutrašnjim temperaturama 0,55

pregradni zidovi između stanova i zidovi prema tuđim radnim prostorijama 0,25
2
zidovi između tuđih radnih prostorija 0,07

prema stubištima s bitno nižim unutrašnjim

temperaturama (npr. indirektno grijanim
3.1 zidovi stubišta 0,25
stubištima); unutrašnje temperature θ ≤ 10
°C, ali bez mraza
3
prema glavnim stubištima u upravnim
3.2 zgradama, poslovnim zgradama, školskim 0,07
zgradama, hotelima, gostionicama itd.

stropovi između stanova, stropovi

ispod tuđih radnih prostorija; stropovi
4.1 ispod prostorija između izoliranih općenito 0,35
4 krovnih kosina i postraničnih zidova
kod izgrađenih potkrovlja

4.2 u centralno grijanim zgradama 0,17

koji graniče s tlom neposredno do dubine

5.1
prostorije od 5 m
donji završetak prostorija za boravak
5
ispod kojih se ne nalazi podrum koji graniče s tlom preko neventilirane
5.2
šupljine

stropovi ispod neizgrađenih potkrovlja; stropovi ispod prostorija kroz koje se može 0,90
puzati ili još nižih prostorija; stropovi ispod ventiliranih prostorija između krovnih
6
kosina i postraničnih zidova kod izgrađenih potkrovlja, toplinski izolirane krovne
kosine

7 podrumski stropovi; stropovi prema zatvorenim, negrijanim kućnim hodnicima i. sl.

prema dolje, prema garažama (uključujući

grijane), prolazima za vozila (uključujući
8.1 1,75
one koji se mogu zatvoriti) i ventiliranim
stropovi (krovovi) koji čine granicu podrumima kroz koje se može puzati
8 prostorija za boravak prema prema gore, npr. krovovi prema normi
vanjskom zraku DIN 18530, krovovi i stropovi ispod
8.2 terasa; obrnuti krovovi prema 5.3.3. s 1,20
U-vrijednošću prema normi DINISO 6946,
tablicu 4 korigirati za ∆U

Tablica 3. - (DIN 4108-2) Minimalne vrijednosti otpora prolasku topline građevinskih dijelova

9
Minimalni razmak od zida
Kondenzat vlage stvorit će se gotovo forsirano
ako je razmak između komada namještaja i zidnih
površina s kojima oni graniče manji od potrebnog
“minimalnog razmaka od zida”. Taj razmak kod
unutrašnjih i vanjskih zidova iznosi najmanje 5 cm.
Nažalost, povučena je norma DIN 18011 “Postavne
površine, razmaci i komunikacijske površine u
stanogradnji”. “Razmaci” u tablici 5. sadrže između
ostalog sljedeće:
Tablica 5.
Razmaci između: minimalno cm
• postavne površine komada
5 ■ priključak vanjski zid / vanjski zid (vanjski i
namještaja i zida
• postavne površine komada
namještaja koji su viši od 15
prozorskog parapeta
Međutim, budući da od njenog povlačenja nije
izvršeno drugačije normiranje, ta DIN-norma
može i dalje vrijediti kao tehničko pravilo.
Razmak od zida trebalo bi kod vanjskih zidova
po mogućnosti povećati na minimalno 10 cm.
Što je slabija toplinska izolacija vanjskoga zida,
to veći mora biti razmak! Kako bi se spriječilo
stvaranje kondenzata, cirkulacija zraka trebala bi
biti moguća ne samo iza i s obje strane komada
namještaja, nego i iznad komada namještaja.
Korisno je ako zrak može cirkulirati i ispod donje
strane komada namještaja, tj. ako ispod ostane
otvoren međuprostor. To je jedva moguće kod
zidnih ormara izrađenih u visini stropa, ali kupci
obično ne bivaju upozoravani na to. Ako se komad
namještaja postavi usko uza vanjski građevinski
dio, to ima učinak predimenzionirane unutrašnje
izolacije. Uslijed toga je moguće vrlo jako
sniženje temperature zida i premještanje točke
kondenzacije, koja se dotada nalazila u zidu, prema
10
unutra, do te mjere da se u unutrašnjosti komada
namještaja zimi čak formiraju temperature ispod
0°C. Ako u to doba u ugradbenom ormaru vise
odjevni predmeti, oni će se ovlažiti stvorenim
kondenzatom pa će uskoro nastati miris po plijesni.
Otada će proći tek kratko vrijeme do kolonizacije
crnih gljivica.
PREPORUKA ZA ENERGETSKO
PROMATRANJE
Kod energetskog promatranja mogu se zanemariti
sljedeći detalji:
unutrašnji kut); pasivna kuća standarda “kfW
60” i “kfW 40”
■ priključak unutrašnjeg zida na neprekinuti
vanjski zid ili na gornje ili donje vanjske
građevinske dijelove koji se ne probijaju
odnosno imaju neprekinuti izolacijski sloj
debljine ≥ 100 mm uz toplinsku provodljivost od
0,04 W/(mK);
■ priključak stropa kata (između grijanih katova)
na vanjski zid, pri čemu postoji neprekinuti
izolacijski sloj s R ≥ 2,5 m2K/W.;
■ pojedinačno postojeći priključci vrata
stambenih zgrada u površini ovojnice preko
koje se izmjenjuje toplina (kućna vrata, vrata
podrumskog stubišta, vanjska vrata podruma,
vrata prema negrijanomu potkrovlju);
■ promjene presjeka male površine u površini
ovojnice preko koje se izmjenjuje toplina, npr.
utičnice i instalacijski žljebovi;
■ priključci građevinskih dijelova male površine
koji dolaze u dodir s vanjskim zrakom, kao
što su npr. podvlake i donji završeci erkera s
izvanjskim termoizolacijskim slojevima s
R ≥ 2,5 m2K/W.
Novi Prilog 2 uz DIN 4108
Podna površina bez podruma
Rubna izolacija nije potrebna kod:

• Estrih-izolacije ≥ 6 cm
i vanjskog zida s ´ ≤ 0,21 W/(mK)!

Rubna izolacija nije potrebna kod:

• Estrih-izolacije ≥ 6 cm
i vanjskog zida s ´ ≤ 0,21 W/(mK)!

• Estrih-izolacije ≥ 2 cm
i obodne izolacije ≥ 4 cm

OBRATITE POZORNOST !

Plitki temelj – temeljne ploče

moraju biti izvana izolirane s
minimum 3 cm izolacije !

Referentna vrijednost za Ψ navedena je za centralnu ugradnju

prozora. Analogno vrijedi i za slučaj kada je položaj prozora u srednjoj
trećini zida. Spoj između okvira prozora i tijela zgrade ispunjen je
izolacijom (≤ 10 mm).

11
Proračun toplinskih
gubitaka kroz toplinske mostove
Uredba o štednji energije zahtijeva da se utjecaj
konstrukcijskih toplinskih mostova na godišnje
potrebe za toplinu zagrijavanja, prema tehničkim
propisima i mjerama koje se pojavljuju u
pojedinačnim slučajevima, održava što nižim.
Preostali utjecaj toplinskih mostova treba uzeti u
obzir kod utvrđivanja specifičnih gubitaka prijenosa
topline koji se odnose na površinu koja prenosi
toplinu. EnEV predviđa sljedeće tri varijante,
koje se odnose na utjecaj toplinskih mostova u
toplinsko-tehničkom proračunu:
■ uzimanje u obzir kroz povećanje koeficijenta
prolaza topline od ∆UwB = 0,10 W/(m2K) za
ukupnu obuhvaćenu površinu koja prenosi
toplinu
■ kod primjene primjera planiranja prema
DIN 4108 Prilog 2, uzimanje u obzir pomoću
povećanja koeficijenta prolaza topline od
∆UwB = 0,05 W (m2K) za ukupnu obuhvaćenu
površinu koja prenosi toplinu
■ pomoću točne provjere toplinskih mostova
prema DIN V 4108-6 u vezi s daljim prihvaćenim
pravilima tehnike u svezi s DIN EN ISO 10211
Postupak izračuna (DIN EN ISO 10211)
Koeficijent gubitaka toplinskog mosta (Ψ vrijednost):
daje razliku između stvarnih gubitaka topline na
toplinskom mostu i gubitaka topline iz uobičajenog
postupka “U-vrijednosti”.
Veličina samo Ψ - vrijednosti, dakle ne daje nikakav
pokazatelj o kvaliteti izvedbe detalja!
12
Za toplinski most linijskog oblika vrijedi:
Ψ = L2D - Σ (U x l) [W/mK]
Ψ koeficijent gubitaka toplinskog mosta
L 2D
vrijednost termičke vodljivosti iz
2-dimenzionalnog izračuna toplinskog
mosta
U koeficijent prolaza topline
l duljina, za koju važi U-vrijednost
Ako se planira vanjski građevinski element s
koeficijentima prolaza topline od U = 0,28 W/(m2K),
ali ne u skladu s Prilogom 2; tada se koeficijent
prolaza topline vanjskog građevinskog elementa
“formalno” povećava za ∆UwB = 0,10 W/(m2K).
To znači:
Uplanirani = 0,28 W/(m2K) ⇒ Uprovjere = 0,38 W/(m2K)
Kod usklađivanja s Prilogom 2 uz DIN 4108,
paušalni se dodatak smanjuje na polovicu.
To znači:
Uplanirani = 0,28 W/(m2K) ⇒ Uprovjere = 0,33 W/(m2K)
Kod eksplicitne provjere otpadaju paušalni dodaci
i zamjenjuju se egzaktno dobivenim vrijednostima.
Pritom su od pomoći odgovarajući katalozi
toplinskih mostova, iz kojih se mogu uzeti potrebne
informacije, pri čemu više nije potrebno provoditi
dugi postupak proračunavanja.
Ako se utjecaj toplinskih mostova kod vanjskih
građevinskih elemenata utvrdi već kod određivanja
koeficijenata prolaza topline, obuhvaćena površina
A kod uzimanja u obzir utjecaja toplinskih mostova
prema EnEV može se smanjiti za odgovarajuću
površinu građevinskog elementa. EnEV predviđa
dva postupka za proračunavanje godišnje potrebe
za primarnom energijom Qp. Za stambene se
zgrade, u skladu s uredbom o toplinskoj zaštiti,
nudi postupak bilanciranja perioda grijanja, kod
kojega se tok vanjske temperature prenosi pomoću
podataka o dnevnom zagrijavanju.
Specifični gubitak topline kod prijenosa HT
obračunava se kako slijedi:
(1) HT = Σ ( FxiUiAi ) + ∆UWB A
pri čemu
Fxi faktor korekcije temperature [-]
Ui koeficijent prolaza topline [W/m2K]
Ai površina [m ]2
Kod primjene pojednostavljenog postupka EnEV
kao preduvjet uzima da je utjecaj toplinskih
mostova ograničen u skladu s DIN 4108, Prilog
2. Stoga kod proračunavanja treba primijeniti
reducirani paušalni dodatak ∆UWB = 0,05 W/(m2K).
U drugom postupku treba izračunati godišnju
potrebu za primarnom energijom Qp prema
DIN EN 832 u vezi s DIN V 4108-6 (Prilog D) i
DIN V 4701-20, pomoću postupka mjesečnog
bilanciranja. Toplinski se mostovi mogu uzeti u
obzir ili paušalno, pomoću vrijednosti ∆UWB, ili
pomoću koeficijenta gubitka toplinskog mosta Ψ.
Gubici prijenosa topline kroz građevinske
elemente koji graniče s vanjskim zrakom
obračunavaju se kako slijedi:
(2) HT = Σ (UiAi) + Hu +
Ls + Σ ( liΨi ) + ∆HT,FH
pri čemu
HT specifični gubitak topline kod prijenosa
[W/K]
Ui koeficijent prolaza topline [W/m K]
2
Ai površina [m ]
2
Hu specifični gubitak topline kod prijenosa
kroz negrijane prostorije [W/K]
Ls toplinska vodljivost preko tla [W/mK]
∆HT,FH dodatni specifični gubitak topline kod
građevinskih elemenata s površinskim
unosom [W/mK]
Uzdužni koeficijent prolaza topline Ψ, koji se naziva
i koeficijentom gubitka toplinskih mostova, može
se uzeti iz takozvanih kataloga toplinskih mostova,
koji su dostupni u tiskanom ili digitalnom obliku
ili se može proračunati uz pomoć odgovarajućeg
postupka višedimenzionalnog proračuna prema
EN ISO 10 211-2. Iznos Ψ može se dobiti iz razlike
između pojednostavljeno dobivenog toplinskog toka,
pomoću površina dijelova prema DIN 4108, i rezultata
2-dimenzionalnih proračuna (vidi poglavlje Preporuke
za smanjenje utjecaja toplinskih mostova).
EnEV kod određivanja zahvaćene površine A
kroz koju se prenosi toplina propisuje slučaj
„Aussenabmessung“ (vanjske izmjere), u
skladu s EN ISO 13 789. Kod upotrebe kataloga
toplinskih mostova treba voditi računa o različitim
vrijednostima Ψ za vanjske i unutrašnje mjere.
Treba uzeti u obzir sljedeće toplinske mostove:
■ rubove zgrada
■ kod prozora i vrata: špalete (obodne)
■ veze stropova i zidova
■ oslonac stropa
■ toplinsko-tehnički odvojene balkonske ploče
Treba voditi računa i o sljedećem:
■ efekti toplinskih mostova kod slabo grijanih
prostorija mogu se zanemariti,
■ bez dodatnih mjera koje se odnose na
toplinsku izolaciju; konzolne balkonske ploče,
atike, samostojeći oslonci kao i zidovi s
λ > 0,5 W/(mK), koji se nalaze u neizoliranim
krovnim područjima ili u slobodnom prostoru,
nisu dopušteni,
■ na temelju njihova ograničenog površinskog
djelovanja, toplinski se gubici kroz toplinske
mostove točkastog oblika u početku ne uzimaju
u obzir.
Kod provjere u skladu s važećim propisima, a
pri čemu se izračunava potreba za toplinom
zagrijavanja, odnosno potreba za energijom
zagrijavanja, treba navesti da li su toplinski mostovi
uzeti u obzir paušalno pomoću dodatka za toplinske
mostove ∆UWB = 0,10, odnosno 0,15 W/(m2K) ili
eksplicitno pomoću Ψ vrijednosti.
13
Primjer izračuna faktora temperature fRsi

Tek kada je dokazano da je temperaturni faktor fRsi zadržan na toplinskim mostovima, dobiven je dokaz,
da je projektant besprijekorno razradio detalje u odnosu na sprječavanje nastanka orošavanja i time
pojavu plijesni!

Prikaz mreže izračuna u toplinskim mostovima - preuzeti program za izračun (ovdje HEAT 2.0). Razmak
točaka proračuna u središnjem elementu treba biti ≤ 25 mm. Izračuni se izvode s razmakom od ≤ 10 mm.

T = 20 R= 0,25

T = 20 R= 0,25
T = -5 R= 0,04

q=0

T = 20 R= 0,25

Preuzeti najnižu temperaturu površine iz

programa izračuna toplinskih mostova:

(θSi - θe) (17,6 °C -(-5 °C))

ƒRsi = = = 0,90 > 0,70
(θi - θe) (20 °C -(-5 °C))

14
Određivanje koeficijenata Ψ
toplinskih mostova
Koeficijente gubitka toplinskih mostova koji su
potrebni za detaljni postupak provjere treba
proračunati odgovarajućim višedimenzionalnim
postupkom proračuna prema E DIN EN ISO 10 211-2.
Sami iznos koeficijenta gubitka toplinskih mostova
ne govori ništa o kvaliteti izvedbe detalja.
Udio gubitaka toplinskih mostova u specifičnom
gubitku prijenosa topline dobiva se iz zbroja
umnožaka duljine toplinskog mosta i iznosa
Ψ (jednadžba [2]). Što je niži iznos Ψ, to je niži
toplinski gubitak kroz toplinski most kojega treba
dodatno uzeti u obzir.
Jednostavan fiktivni primjer treba glasiti ovako:
u obzir se uzimaju 2 vanjska zida. Varijanta A
s U-vrijednosti od U = 0,4 W/(m2K), varijanta
B s U-vrijednosti od U = 0,2 W/(m2K). Za
pojednostavljenje se uzima da je u oba slučaja
gubitak topline postojećeg toplinskog mosta
jednak. U prvom se koraku određuju toplinski
tokovi preko površina elemenata, prema DIN 4108.
Za varijantu A (lošije U-vrijednosti) u području
toplinskih mostova obračunava se viši toplinski
tok. U drugom se koraku određuju vrijednosti
Ψ, pomoću kojih se opisuju razlike od stvarnih
toplinskih gubitaka u području toplinskih mostova.
Kako je za varijantu A već izračunat viši toplinski
tok, vrijednosti Ψ ispadaju manje. U stvarnosti
bi toplinski gubici u području toplinskih mostova
obiju varijanti imali različite iznose. Unatoč tome,
kao što je ovdje opisano, vrijednosti Ψ energetski
nepovoljnije varijante mogu ispasti manjima.
Zaključak: za energetsku ocjenu konstrukcijskog
detalja od presudnog je značaja stvarni, postojeći
toplinski tok u području toplinskog mosta, a ne
vrijednost Ψ.
Koeficijent gubitaka toplinskih mostova koji
imaju linijski oblik izračunava se kako slijedi:
N
(3) Ψ = L2D - Σ Uj lj
j=1
pri čemu je
Ψ koeficijent gubitaka toplinskog mosta [W/
(mK)]
L2D
toplinska vodljivost dvodimenzionalnog
toplinskog mosta [W/K]
Uj koeficijent prolaza topline [W/(m2K)]
lj duljina toplinskog mosta [m]
N građevinski element [-]
U jednadžbi s U-vrijednosti u obzir treba uzeti
takozvane temperaturne - korekcijske faktore.
Faktori korekcije temperature uvijek su značajni,
ukoliko građevinski elementi ne graniče s
vanjskim zrakom (npr. površine prema negrijanim
prostorijama, građevinski elementi koji graniče s
tlom). Treba razlikovati pojednostavljeni pristup
s paušalnim vrijednostima prema Tablici 3 iz
DIN V 4108-6 i detaljni postupak proračuna faktora
korekcije temperature prema DIN ISO 13 789. U
predstavljenom se izvještaju primjenjuju toplinski
mostovi uz uzimanje u obzir faktora korekcije
temperature Fx prema Tablici 3 iz DIN V 4108-6.
Koeficijent prolaza topline građevinskih elemenata
koji su u kontaktu s tlom, izračunava se prema
Prilogu E uz DIN V 4108-6. On se sastoji od niza
građevinskih elemenata koji graniče s tlom, sa
sljedećim otporima prijelazu:
■ Rsi = 0,17 m2K/W kod horizontalnih
građevinskih elemenata
■ Rsi = 0,13 m2K/W kod vertikalnih građevinskih
elemenata
■ Rse = 0 m2K/W
15
Kao faktor korekcije temperature za vanjski zid koji Predmetni vanjski zid ima U-vrijednost od
je u kontaktu s tlom odabire se Fx = 0,6; za donju UAW = 0,34 W/(m2K). U proračunu toplinskog mosta
ploču u kontaktu s tlom Fx = 0,6, a za podrumski utjecaj ima duljina od l = 2,325 (Slika 1).Koeficijent
strop prema negrijanom podrumu Fx = 0,6. Proračuni gubitka toplinskog mosta izračunava se prema
građevinskih elemenata u kontaktu sa zemljom jednadžbi [3]. Pritom je umnožak U-vrijednosti zida
provedeni su s temperaturom od +7,5°C na i duljine toplinskog mosta kako slijedi:
horizontalnoj presječnoj ravnini u tlu. Odstupajući
od pravila proračuna prema EN ISO 10 211-2, u
UAW l = 0,34 W/ (m2K) x 2,323 m
skladu s /2/, uzeta je horizontalna udaljenost izvan
građevinskih elemenata koji su u kontaktu s tlom i = 0,789 W/(mK)
okomita udaljenost ispod razine poda od 4 m.
Stvarni toplinski tok kroz detalj konstrukcije dobiva
Kod određivanja koeficijenata gubitka toplinskih se iz programa za toplinske mostove
mostova treba navesti koje su dimenzije (HEAT 2): q = 21,725 W/m
(unutrašnje ili vanjske) upotrijebljene, jer
njihov iznos ovisi o tom iznosu. Obilježavanje Temperaturna razlika između temperature
koeficijenata gubitka toplinskih mostova Ψ obavlja unutrašnjeg zraka i temperature vanjskog zraka
se pomoću odgovarajućeg indeksa i (odnosi se iznosi: ∆θ=25K
na unutrašnju dimenziju), odnosno a (odnosi se
na vanjsku dimenziju). Kao što je već spomenuto, Toplinska vodljivost se izračunava kako slijedi:
EnEV propisuje vanjsku dimenziju kao mjerodavnu.
q 21,725 W/m
Stoga se u ovom izvještaju upotrebljavaju isključivo (4) L2D = =
koeficijenti toplinskih mostova Ψa koji se odnose ∆θ 25 K
na vanjske dimenzije.
= 0,869 W/(mK)
Sljedeći primjer služi kao primjer proračuna
koeficijenata gubitka toplinskih mostova:

d λR
Struktura
[cm] [W/(m2K)]
Strop

Estrih 4,5 1,2

Udarna zvučna izolacija 3,0 0,04

YTONG STROP 15,0 0,19

Vanjski zid

YTONG TB 30+ 30,0 0,11

Tablica 1.- Struktura konstrukcije

koja služi kao primjer

Slika 1 - Konstrukcija

16
Iz toga se, primjerice, dobiva sljedeći koeficijent
gubitka toplinskog mosta koji se odnosi na vanjsku
dimenziju:

Ψa = L2D - Σ (UAW le)

= 0,869 W/(mK) - 0,789 W/(mK)
= 0,080 W/(mK)

Slika 2 - Toplinski tok

Određivanje faktora temperature fRsi

Prema EnEV građevinske elemente zgrada koje se
grade treba izvesti prema zahtjevima na minimalnu
toplinsku zaštitu, u skladu s prihvaćenim pravilima
tehnike. DIN 4108-2 definira minimalnu toplinsku
zaštitu kao mjeru koja u svakoj točki unutrašnje
površine osigurava higijensku klimu prostora, stoga
se navodi kretanje kondenzata kroz unutrašnje
površine vanjskih građevinskih elemenata koje su
smanjene radi toplinskih mostova, i to i u cjelini i
u uglovima. Pritom je temelj uobičajena upotreba
kod dobrog grijanja i prozračivanja.
od stvaranja kondenzata i plijesni. Pritom se
treba rukovoditi bezdimenzionalnim kvocijentom
temperaturnih razlika, odnosno temperaturnim
faktorom f prema EN ISO 10 211-1. Tako se mogu
proračunati temperature površine kod proizvoljnih
temperatura okoline.
(5)
( θsi - θe )
fRsi =
( θi - θe )

Kao što je već spomenuto, u području toplinskog pri čemu

utjecaja toplinskih mostova mogu se pojaviti
značajno niže temperature gornje površine. fRsi temperaturni faktor [-]
Moguće su posljedične pojave-povišenje udjela θsi temperatura površine na strani
kondenzata, kao i nastajanje plijesni. Stoga prostorije [°C]
temperatura površine u prostoriji nije samo θi temperatura zraka u prostoriji [°C]
parametar za prosuđivanje udobnosti u pogledu θe temperatura vanjskog zraka [°C]
topline, već može poslužiti i za ograničenje rizika

17
Temperatura površine u prostoriji dobiva se kako
Građevinski element, Temperatura
slijedi:
odnosno okolina Φ [°C]

(6) θsi =f Rsi ( θi - θe ) + θe Podrum 10

Zemlja 10
Negrijana prijelazna zona 10
Toplinski mostovi prema DIN 4108, Prilog 2, Negrijani krovni prostor -5
dobro su toplinski izolirani. Isto tako, uglovi Tablica 2. - Rubni uvjeti prema
građevinskih elemenata istovrsne konstrukcije,
njihove komponente moraju ispuniti zahtjeve
Sljedeći primjer prikazuje slijed proračuna. Najniža
prema Tablici 3 iz DIN 4108-6, bez posebnih
temperatura površine na strani prostorije na
provjera. Kod konstrukcija koje od toga odstupaju
toplinskom mostu dobiva se pomoću programa za
na najpovoljnijem mjestu unutrašnje površine
proračunavanje toplinskog mosta. Tako se dobivaju
građevinskog elementa treba održati temperaturni
sljedeće ulazne veličine za jednadžbu [5]:
faktor od fRsi ≥ 0,7. To, uz sljedeće navedene rubne
uvjete, odgovara temperaturi površine na strani
Temperatura površine na strani prostorije
prostorije od 12,6 °C. Prozori su izuzeti od toga.
Φsi = 17,6 °C
Za njih vrijedi E DIN EN ISO 13788.
Temperatura vanjskog zraka Φe = -5 °C
Temperatura unutrašnjeg zraka Φi = 20 °C
Za proračun temperaturnog faktora uzimaju
se sljedeći rubni uvjeti: (17,6-(-5))
fRsi= = 0,90 ≥ 0,70
(20-(-5))
■ temperatura unutrašnjeg zraka θi = 20°C
■ relativna unutrašnja vlažnost zraka Φi = 50% Zahtjevi se mogu održati, konstrukcija je u pogledu
■ polazna sigurnosna kritična vlažnost zraka odvođenja kondenzata i stvaranja plijesni sigurna i
prema E DIN EN ISO 13 788 za stvaranje bez nedostataka.
plijesni na površini građevinskog elementa
ΦSi = 80% Napomena:
■ temperatura vanjskog zraka θe = -5°C Za uobičajene spojne elemente, npr. čavle, vijke,
■ otpor prijelazu topline, unutrašnji žičane kutnike kao i kod spajanja prozora na
■ Rsi = 0,25 m K/W (grijane prostorije)
2
susjedne građevinske elemente i za spojeve od
■ Rsi = 0,17 m K/W (negrijane prostorije)
2
morta u zidu prema DIN 1053-1 za minimalnu
■ otpor prijelazu topline, vanjski Rse = 0,04 m K/W
2
toplinsku zaštitu ne treba provesti nikakvu provjeru.

Kod toplinskih mostova u građevinskim

elementima, koji graniče s tlom ili s negrijanim
podrumskim prostorima i prijelaznim zonama,
treba upotrijebiti rubne uvjete koji su navedeni
u Tablici 5 u DIN 4108-2 (Tablica 2).

18
Katalog toplinskih mostova
OPĆE UPUTE
U ovome se poglavlju nalaze informacije za tipične
građevinske detalje od porastog betona koje su
potrebne za eksplicitan izračun efekata toplinskih
mostova.
Detalji su u usporedbi s konstrukcijama u Prilogu
2 uz DIN 4108 jednakovrijedni ili povoljniji. *)
Konkretno to za projektante znači, da ovisno o
cilju, može upotrijebiti različite načine. Energetska
ekvivalentnost prema Prilogu 2 omogućuje, za brzo i
troškovno racionalno razmatranje efekata toplinskog
mosta, upotrebu polovice dodatka na koeficijente
prolaza topline ∆UWB = 0,05 W/(m2K). Ako se ipak želi
provjeriti, da li je pomoću građevinskog materijala
poroznog betona moguć način građenja koji je gotovo
bez toplinskog mosta, stvarni se učinci toplinskih
mostova mogu točno proračunati pomoću podataka
u tablicama.
Za svaki su detalj u tabličnom obliku predstavljeni
pripadajući koeficijenti gubitka toplinskih mostova
i temperaturnih faktora. Pritom se u obzir uzimaju
različita mjerenja i toplinske vodljivosti. Za dalje je
objašnjenje prikazana konstrukcija.
Primjer rješavanja toplinskih mostova u višestambenim zgradama pomoću Ytong-a i Ytong Multipora
Za odabrane vrijednosti (u tablicama su na sivoj
podlozi), dodatno su navedeni temperaturni
tok, toplinski tok i izoterme. Tablica 3. prikazuje
konstrukciju uobičajenog poprečnog presjeka kod
ovih primjera. Kodiranje u bojama za temperaturni
tok i za toplinski tok nalazi se na Slici 3., a do c.
Svi se rezultati odnose na zgrade s normalnim
unutrašnjim temperaturama ( veće od 18° C).
Dalji su rubni uvjeti navedeni u poglavljima
Preporuke za smanjenje utjecaja toplinskih
mostova i Proračun toplinskih gubitaka kroz
toplinske mostove. Još jednom treba upozoriti
na to , da se samo na temelju iznosa koeficijenata
gubitaka toplinskih mostova ne može dati ocjena
o energetskoj kvaliteti određenog detalja i njegove
izvedbe (vidi poglavlje Preporuke za smanjenje
utjecaja toplinskih mostova).
Proračuni su provedeni s višedimenzionalnim
programom za toplinske mostove „Heat“. Pobliže
informacije o programu nalaze se na Internetu, na
www.buildingphysics.com
*) Izuzeci su navedeni u tablicama u zagradama.
19
KATALOG TOPLINSKIH MOSTOVA

Građevinski d λR U
Sustav Materijal
element cm [W/(mK)] [W/(m2K)]

Vanjski zid
Porasti beton 30 0,11 0,34
podruma

Vanjski zid,
Porasti beton 30 0,11 0,34
jednostruki

Vanjska tankoslojna žbuka 0,3 0,7

Vanjski zid,
Izolacija 10,0 0,045 0,21
dvostruki

Porasti beton 25,0 0,11

Unutrašnji zid Porasti beton 12,0 0,15 -

Estrih 4,5 1,20

Pod podruma Izolacija 6,0 0,04 0,56

Donja ploča, armirani beton 20,0 2,10

Estrih 4,5 1,20

Strop / strop
Izolacija 6 0,035 0,37
podruma

Stropne ploče od porastog betona 15,0 0,19

Porasti beton - rubnjak 7,5 0,16

Rub stropa Izolacija 5,5 0,035 -

Prstenasta greda 10,0 2,10

Krovne ploče od armiranog betona 20,0 0,13

Krov 0,21
Izolacija 12,0 0,04

Prozorski okviri - 7,0 0,13 1,4

Tablica 3. - Uobičajeni poprečni presjeci razmatranih primjera konstrukcija

20
DETALJI KONSTRUKCIJE

Konstrukcija materijal Temperaturni tok Temp (°C) Toplinski tok Q (W/m2)

Ytong 2,5/0,35 20 visok

19
Ytong 4/0,5 18
17
Ytong strop 16
15
armirani beton 14
13
EPS
12
11
XPS
10
9
aluminijski okvir
8
7
PVC okvir
6
5
staklo
4
3
drvo
2

zemlja 1
0 nizak

Slika 3a Slika 3b Slika 3c

Slike 3 a - c - Kodiranje u bojama razmatranih primjera konstrukcije

Mjesta toplinskih mostova

21
Vertikalni serklaž u uglu zida

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

VERTIKALNI SERKLAŽ U UGLU ZIDA

Ytong izolacija WLG 035

bez izolacije 3 cm 5 cm 10 cm 15 cm

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 -0,063 0,38

20
0,13 -0,080 0,39
0,11 -0,125 0,79 -0,143 0,81
25 0,13 -0,146 0,77 -0,170 0,80
0,16 -0,182 0,75 -0,210 0,79
0,11 -0,111 0,78 -0,135 0,82 -0,143 0,83 -0,158 0,85
30 0,13 -0,136 0,78 -0,161 0,81 -0,171 0,82 -0,187 0,84
0,16 -0,169 0,76 -0,201 0,79 -0,213 0,81 -0,231 0,83
0,11 -0,140 0,85 -0,148 0,86 -0,151 0,87 -0,158 0,87 -0,170 0,89
40 0,13 -0,165 0,84 -0,175 0,85 -0,179 0,86 -0,186 0,86
0,16 -0,202 0,83 -0,216 0,84 -0,221 0,84 -0,229 0,85
*Detalji označeni crvenom bojom fRSi ne ispunjavaju minimalni zahtjev, vidi str 8.

22
Vertikalni serklaž u ravnom zidu

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

VERTIKALNI SERKLAŽ U RAVNOM ZIDU

Ytong izolacija WLG 035

bez izolacije 2 cm 5 cm 5 cm ( 35 cm ) 10 cm 10 cm(+5+5cm)

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 0,173 0,77 0,066 0,85 0,010 0,88

20
0,13 0,185 0,75 0,061 0,84 -0,011 0,87
0,11 0,086 0,87 0,040 0,90 0,008 0,92 -0,011 0,92
25 0,13 0,096 0,86 0,040 0,89 0,004 0,91 -0,029 0,92
0,16 0,108 0,84 0,039 0,88 -0,003 0,90 -0,056 0,09
0,11 0,125 0,88 0,027 0,92 -0,008 0,94
30 0,13 0,139 0,86 0,024 0,91 -0,015 0,94
0,16 0,157 0,84 0,018 0,90 -0,025 0,93
0,11 0,059 0,93 0,015 0,95 -0,048 0,96 -0,014 0,96
40 0,13 0,067 0,92 0,013 0,94 -0,009 0,95
0,16 0,077 0,91 0,097 0,93 -0,016 0,95

23
Vertikalni serklaž na spoju vanjskog i unutrašnjeg zida

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

VERTIKALNI SERKLAŽ NA SPOJU VANJSKOG I UNUTRAŠNJEG ZIDA

Ytong izolacija WLG 035

bez izolacije 2 cm 5 cm 10 cm 10 cm(+5+5cm)

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 0,047 0,85 0,003 0,88 -0,101 0,89

25 0,13 0,047 0,84 -0,004 0,87 -0,018 0,88
0,16 0,046 0,81 -0,015 0,85 -0,031 0,86
0,11 0,084 0,85 0,009 0,89 -0,018 0,91
30 0,13 0,089 0,83 0,003 0,88 -0,027 0,90
0,16 0,093 0,81 -0,008 0,87 -0,041 0,89
0,11 0,045 0,90 0,006 0,92 -0,011 0,93 -0,018 0,94
40 0,13 0,049 0,89 0,003 0,91 -0,016 0,92
0,16 0,053 0,87 -0,004 0,90 -0,025 0,91

24
Unutrašnji ugao vanjskog zida

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

UNUTRAŠNJI UGAO VANJSKOG ZIDA

Ytong izolacija WLG 035

bez izolacije 3 cm 5 cm 10 cm 15 cm

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 0,162 0,92

20
0,13 0,183 0,91

0,11 0,088 0,94 0,058 0,94

25 0,13 0,103 0,93 0,066 0,93

0,16 0,123 0,92 0,077 0,92

0,11 0,101 0,95 0,064 0,95 0,055 0,95 0,045 0,95

30 0,13 0,117 0,94 0,072 0,94 0,091 0,94 0,051 0,94

0,16 0,139 0,93 0,083 0,93 0,091 0,93 0,059 0,93

0,11 0,079 0,96 0,092 0,96 0,057 0,96 0,052 0,96 0,049 0,96

40 0,13 0,092 0,96 0,072 0,96 0,066 0,96 0,059 0,96

0,16 0,112 0,95 0,085 0,95 0,078 0,95 0,071 0,95

25
 Ravni krov

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

RAVNI KROV

Ytong izolacija WLG 035

bez izolacije 5 cm 10 cm 15 cm

AB 15 cm Ytong strop AB 15 cm Ytong strop AB 15cm Ytong strop AB 15cm Ytong strop

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 0,088 0,78 -0,093 0,83 -0,054 0,86 -0,110 0,85

25 0,13 0,094 0,77 -0,107 0,83 -0,066 0,85 -0,125 0,85

0,16 0,098 0,76 -0,129 0,83 -0,084 0,85 -0,148 0,85

0,11 0,088 0,78 -0,094 0,84 -0,041 0,85 -0,107 0,85 -0,083 0,88 -0,115 0,86

30 0,13 0,094 0,77 -0,107 0,84 -0,051 0,85 -0,120 0,85 -0,095 0,88 -0,128 0,86

0,16 0,099 0,76 -0,126 0,84 -0,065 0,85 -0,140 0,85 -0,112 0,87 -0,148 0,86

0,11 0,035 0,81 -0,106 0,86 -0,048 0,85 -0,114 0,86 -0,082 0,87 -0,119 0,87 -0,106 0,89 -0,124 0,87

40 0,13 0,040 0,80 -0,116 0,86 -0,054 0,85 -0,124 0,86 -0,090 0,87 -0,129 0,87

0,16 0,045 0,79 -0,160 0,86 -0,064 0,84 -0,139 0,87 -0,102 0,87 -0,144 0,87

26
Horizontalni serklaž međukatne konstrukcije

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

HORIZONTALNI SERKLAŽ MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE

Ytong izolacija WLG 035

bez izolacije 5 cm 10 cm 15 cm

AB 15 cm Ytong strop AB 15 cm Ytong strop AB 15 cm Ytong strop AB 15 cm Ytong strop

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 0,220 0,87 0,019 0,88 0,050 0,93 -0,009 0,90

25 0,13 0,239 0,85 0,012 0,88 0,048 0,92 -0,017 0,90

0,16 0,262 0,84 0,001 0,87 0,044 0,92 -0,030 0,89

0,11 0,161 0,89 0,016 0,90 0,070 0,93 -0,002 0,91 0,021 0,95 -0,014 0,92

30 0,13 0,177 0,88 0,001 0,89 0,071 0,92 -0,010 0,91 0,018 0,94 -0,022 0,92

0,16 0,196 0,87 0,001 0,89 0,070 0,91 -0,021 0,90 0,013 0,93 -0,033 0,91

0,11 0,175 0,90 0,016 0,92 0,076 0,93 -0,003 0,93 0,038 0,95 -0,005 0,93 0,013 0,96 -0,011 0,94

40 0,13 0,190 0,89 0,011 0,92 0,079 0,92 -0,003 0,93 0,038 0,94 -0,011 0,93

0,16 0,208 0,87 0,003 0,92 0,082 0,92 -0,012 0,92 0,037 0,93 -0,020 0,93

27
Horizontalni serklaž u krovu

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

HORIZONTALNI SERKLAŽ U KROVU

Ytong Ytong strop FERT

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi
[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,13 0,003 0,92 -0,003 0,92

25 0,16 0,004 0,92 -0,002 0,92
0,21 0,006 0,93 -0,001 0,93

28
Balkon

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

BALKON

Ytong AB 15 cm Ytong strop

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi
[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 0,635 0,71 0,085 0,81

25
0,13 0,626 0,72 0,077 0,81
0,11 0,582 0,74 0,073 0,84
30
0,13 0,575 0,74 0,066 0,84
0,11 0,498 0,78 0,066 0,88
40
0,13 0,493 0,79 0,061 0,88

29
Nadvoj

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

NADVOJ

Ytong bez izolacije 3 cm 5 cm 10 cm

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi Ψa fRsi

[cm] [W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 0,052 0,62 0,025 0,67

25
0,13 0,055 0,61 0,026 0,66
0,11 0,090 0,64 0,040 0,71 -0,009 0,72
30
0,13 0,110 0,63 0,055 0,70 -0,002 0,71
0,11 0,064 0,66 0,056 0,70 -0,038 0,71
40
0,13 0,064 0,65 0,070 0,69 0,023 0,71

30
Parapet prozora

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

PARAPET PROZORA

Ytong bez izolacije

d λR Ψa fRsi
[W/(mK)] [W/(mK)] [-]

0,11 -0,048 0,75

25
0,13 -0,012 0,75
0,11 0,011 0,75
30
0,13 0,013 0,75
0,11 0,019 0,75
40
0,13 0,022 0,75

31
Špaleta prozora

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

ŠPALETA PROZORA

Ytong bez izolacije

d λR Ψa fRsi
[W/(mK)] [W/(mK)] [-]

0,11 0,011 0,74

25
0,13 0,018 0,74
0,11 0,028 0,73
30
0,13 0,032 0,72
0,11 0,033 0,72
40
0,13 0,042 0,71

32
Podrumski zid

Konstrukcija Temperaturni tok

Toplinski tok Izoterme

PODRUMSKI ZID

Ytong bez izolacije 5 cm izolacije

d λR Ψa fRsi Ψa fRsi
[W/(mK)] [W/(mK)] [-] [W/(mK)] [-]

0,11 0,330 0,65 -0,123 0,77

25
0,13 0,332 0,65 -0,126 0,77
0,11 0,304 0,69 -0,152 0,79
30
0,13 0,313 0,69 -0,140 0,79
0,11 0,280 0,75 -0,159 0,80
40
0,13 0,280 0,75 -0,156 0,80

33
 Srpanj, 2011.

Ytong porobeton d.o.o.

Ytong® je registrirana robna marka Xella grupe.

01 3436 800
01 3464 920
ytong-croatia@xella.com

www.ytong.hr

Besplatni info telefon: 0800 7000