Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

PODOVI U ARHITEKTURI
Podna povrina znaajan je element arhitektonskog oblikovanja unutranjeg prostora te se mora rijeiti odabirom adekvatnog materijala i naina obrade. Podovi su svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla, a prema potrebi sastoje se od: podloge, izolacije, zatite i zavrnog gornjeg sloja. U uem smislu pod je samo gornji zavrni sloj po kojemu se hoda ili se kreu vozila. Izbor zavrne obrade podne plohe ovisi o mnogo zahtjeva koji su esto i kontradiktorni pa je u praksi odluka o izboru hodne plohe najee kompromisna ocjena prioriteta tehniko-uporabnih i estetsko-oblikovnih zahtjeva. Izbor vrste materijala za pod ovisi o namjeni prostorije, prometu u prostorijama, podnoj podlozi, raspoloivim sredstvima i sl. Zavrna podna (hodna) ploha treba funkcionalno odgovarati potrebama kretanja. Ispravan izbor poda vaan je s higijenskog i estetskog stanovita, a taj izbor neposredno utjee na visinu graevnih trokova, kao i na trokove uzdravanja graevine.

Sl. 1 -

Dva osnovna tipa konstrukcije sportskoga poda: a) lijevo: pod s elastinom podkonstrukcijom od drvenog rotilja b) desno: pod na elastinoj leajnoj plohi (proizvod: Haro-sports, ustupio: MegaKOP, Zagreb)

Pod mora biti ravan, ali ne suvie gladak niti klizav. Nasuprot tome, ne smije biti niti izrazito hrapav jer se time poveava habanje i stvaranje praine. U odreenim sluajevima neki e se dodatni zahtjevi moi postii i odreenim nainom izvedbe podne konstrukcije (sportske dvorane, baletni pod), a katkada ak i nosiva stropna konstrukcija preuzima neke zahtjeve (karakteristike toplinske i zvune izolacije, osiguranje vodonepropusnosti, sistem osiguranja od elektrinog udara), ali ipak e veinu zahtjeva morati zadovoljiti prvenstveno sam zavrni sloj, odnosno podna obloga. Polaemo ga kad su svi vaniji obrtniki radovi zavreni i kad su prostorije prema vani zatvorene.

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

OPENITI TEHNIKO-UPORABNI ZAHTJEVI ZA POD 1. Pod mora imati ravnu i ne previe hrapavu povrinu sa to manje reki jer se u protivnom brzo troi i teko odrava, u rekama se sakuplja neistoa, a u podlogu ispod poda e lagano prodrijeti vlaga. Radi sigurnosti kretanja podna povrina ne smije biti preglatka niti skliska. Normalno je podna povrina vodoravna, osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice, laboratoriji, radionice, staje). Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog vodoodvodnje. 2. Pod mora biti otporan na povrinsko troenje i habanje to je osobito vano u prostorijama s velikim prometom (kolske uionice, hodnici). Trajnost poda znatno se poveava stalnim i strunim odravanjem. 3. Pod treba biti stabilan i dovoljno vrst na ploni pritisak (ploni pritisak noge stolice iznosi 50100 N/cm2, a glasovira i do 500 N/cm2). Najosjetljiviji su podovi od gume, linoleuma i asfalta. 4. Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zatitu, tj. povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju. Poloaj toplinskog zatitnog sloja u stropu vrlo je vaan s obzirom na difuziju vodene pare i mogunost stvaranja kondenzata u konstrukciji. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom, kroz kapilare i pukotine, prodre u unutranjost konstrukcije i dopre do slojeva ija je temperatura nia od temperature roenja. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata, treba ili sprijeiti prodor pare u konstrukciju ugraivanjem paronepropusne membrane (metalni listovi, bitumenska ljepenka s ulokom aluminijskih folija, razliite trake na osnovi kauuka, premazi na osnovi kauuka i polivinil-klorida i sl.) ili omoguiti slobodno strujanje zraka ugradbom paroodvodnog sloja (uplje opeke, rebrasta bitumenska ljepenka, ljepenka s krupnim donjim posipom i sl.). Toplinski zatitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije, a paronepropusni na toploj. Toplinski zatitni slojevi mogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploa: ploa plinobetona i pjenobetona, namaza od cementa, magnezita, sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska, ekspandirana glina, granule perlita, piljevina i sl.), zatim u obliku ploa od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana, ploa i jastuka od mineralne ili staklene vune, ploa od trske i slame te od laganih ploa vlaknatica, iverica i pluta. 5. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao, izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previe topline. Podovi se dijele na tople, polutople, hladne i vrlo hladne podove.

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Vrsta podne obloge

Debljina podne obloge (mm) 4-5 7-8 20 20-30 4 3 2,5-3 2-3 10 2-3 2-3 10 10 30 30 20 4-10 50 40-60 3-10

tepih od prirodnog materijala pluto iverica brodski pod lesonit tepih od sintetikog materijala guma linoleum parket vinil-azbestne ploe PVC ploe sadreni namaz magnezijski namaz (ksilolit) asfalt cementni namaz teraco keramike ploice betonski namaz ploe od prirodnog kamena eline ploe 6.

Koeficijent toplinskog odvoenja S (N/m2K) 0,94 1,50 3,00 4,00 4,25 4,55 4,60 4,70 5,00 5,85 6,05 6,55 8,65 8,80 11,40 11,45 11,45 13,20 21,90 127,00

Grupa

S < 6 N/m2K TOPLI POD

6 < S < 10 N/m2K POLUTOPLI POD

10 < S < 20 N/m2K HLADNI POD S > 20 N/m2K VRLO HLADNI POD

Pod mora osigurati dovoljnu zvunu izolaciju. Zvuna se izolacija postie

dovoljnom masom stropne konstrukcije, ugradbom plivajueg poda ili izradbom ovjeenog podgleda stropa koji treba biti to neovisniji o stropnoj konstrukciji. Armiranobetonski stropovi mase 350 kg/m2 zadovoljavaju s obzirom na zvunu izolaciju. Smanjenje udarnog zvuka (topota) postie se izradbom poda od elastinih materijala (guma, linoleum, tekstilne i sintetske prevlake) koji upijaju zvuk, izradbom plivajueg poda ili ulaganjem elastinog sloja ispod zavrnog sloja. Plivajui se pod obino radi u obliku 35 cm debeloga laganoarmiranoga betonskoga namaza koji je poloen preko elastinog sloja mineralne ili staklene vune ili slinog materijala. Namaz mora biti odijeljen elastinim slojem i od bonih stijena i od donjih slojeva. 7. Pod se mora lagano istiti, odravati i popravljati. ienje i sredstva za ienje i odravanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije. Neodravanje ili pogreno odravanje est je uzrok brzom propadanju poda. POSEBNI TEHNIKO-UPORABNI ZAHTJEVI ZA POD 1. 2. vatrosigurnost (kole, radionice i prostorije s lakoupaljivim materijalom, bolnice, tavani); nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice, kuhinje);

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

3. 4. 5.

otporanost na mraz (hladnjae ili prostori izvan zgrada); osiguranje zatite od spoja s elektrinom instalacijom i od skupljanja statikog elektriciteta (radionice); otporanost na djelovanje kemikalija (laboratoriji, skladita, prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati).

Agresivni materijal kiseline voda luine rastvarai ulja i masti

Neotporni materijali betoni sa cementnim vezivom, magnezitni beton, drvo, linoleum, elik, ljevano eljezo, cink, aluminij, bitumenski proizvodi s vapnenakim punilom magnezitni namaz, drvo olovo, cink, aluminij, drvo, linoleum, magnezitni namazi asfalt, bitumen asfalt, bitumen

Zapravo niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima pa treba odabrati onaj koji je najbolji za odreenu prostoriju. Podovi izloeni vlazi ili vatri moraju se izvesti iskljuivo kao masivni, bez prisustva materijala podlonoga truljenju odnosno gorenju. Podovi u stanovima trebaju biti topli, dovoljno elastini i imati mogunost dovoljnog priguenja zvuka. U uredskim prostorima trai se topli pod, dovoljno elastian i s naroito dobrim svojstvom priguenja zvuka. U kolama i bolnicama pod treba biti higijenski, lakoodravajui, ne smije zadravati prainu, treba biti otporan na kiseline i polutopli. U industrijskim pogonima pod je otporan na vee mehaniko optereenje, eventualno na kemijske utjecaje. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatike udare. U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenih zgrada podovi lee izravno na tlu. Za zatitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastinu izolaciju koja sprjeava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena initi cjelinu. U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu poda i njegovu visinsku kotu. Kao poetna kota ( 0'0) uzima se pod prizemnog stubinog prostora, odnosno ulaza u zgradu. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama oznai vodoravna crta koja se nalazi jedan metar iznad povrine gotovoga poda. Radi boljeg zatvaranja vrata izmeu prostorija koje slue u razliite svrhe potrebno je vratno krilo prisloniti uz prag visine 12 cm. Zbog toga se postavi poseban prag ako prostorije imaju istu visinu poda ili, bolje, pod prostorije iz koje se otvaraju vrata izvede se

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

12 cm vie od poda prostorije u koju se vrata otvaraju. Prag je obino od istoga materijala kao pod, po potrebi metalnim profilima ojaan po rubovima. Instalacijske cijevi poloene ispod poda, a koje se moraju nadzirati, stavljaju se u kanale pokrivene pominim ploama kojima je gornji dio od istoga materijala kao i zavrna podna obloga. Gornji zavrni podni sloj polae se kad su svi vaniji obrtniki radovi gotovi i kad su prostorije prema vani zatvorene.

PODOVI

REKAMA

Prema vrsti materijala, izgledu podne povrine, otpornosti prema habanju, odvoenju topline i slino, podovi se mogu razvrstati u razliite grupe. Najee ih razvrstavamo prema izgledu i nainu izvedbe zavrnog sloja u: podove s rekama i podove bez reki. Kod podova s rekama podna se ploha ostvaruje slaganjem razliitih jedininih elemenata (parketne daice, ploice). Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u rekama sakuplja neistoa (bolnice). Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena, drveni podovi, podovi od asfaltnih, azbestnih ili PVC ploa te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. PODOVI OD PRIRODNOG ILI UMJETNOG KAMENA,
PALJENE GLINE I SINTETSKIH MATERIJALA

Prirodni kamen za podove mora biti zdrav, bez pukotina i otporan prema troenju, a ako se polae izvan zgrade, otporan i prema atmosferskim utjecajima. Ploe umjetnog kamena proizvode se mijeanjem agregata i hidraulikih veziva vibriranjem ili tlaenjem u elinim kalupima. Debljina i veliina kamena te obrada povrine ovise o namjeni i vrsti prometa. Pod za teki promet, izloen eventualno i vanjskim uvjetima, zahtijeva deblje manje kamene komade grublje obraene povrine. Za laki i manji promet unutar zgrada, mogu se koristiti velike, tanke, fino obraene ploe s bruenom ili glaanom povrinom. Kameni se podovi polau u nasip pijeska na stlaenu zemljanu, ljunanu ili betonsku podlogu ili u leaj morta na betonskoj podlozi. Vrsta i debljina podloge ovise o teini i vrsti prometa, a irina reki o obradi kamena i namjeni poda. to je obrada finija, reke su ue. Prema vrsti poda reke se ispunjavaju zemljom, pijeskom, asfaltom ili mortom. Opeka, prepeka i keramike ploice proizvode se od pripremljene gline tlaenjem u forme i paljenjem.

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

materijal oblik dimenzije

PLOE OD PRIRODNOG KAMENA 1) Eruptivne stijene (gabro, granit, bazalt) - za otvorene prostore 2) Sedimentne stijene (vapnenci, pjeenjaci) - za unutranje prostore 3) Metamorfne stijene (mramori) - za unutranje prostore Ploe su razliitih veliina: manje (do 30/30 cm, debljine 24 cm) se koriste za prostore unutar zgrade, a vee (do 80/80 cm, debljine 48 cm) za vanjske prostore.

polaganje

obrada povrine

habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

Tanje se ploe polau na betonsku podlogu MB 15 u puni leaj produnoga (1:2:5) ili cementnoga morta (1:3). Deblje se ploe polau u nasip uvaljanog krupnog pijeska debljine 24 cm. irina spojnica ovisi o obradi kamena. Glaane se ploe polau jedna do druge tako da su im reke jedva vidljive. Bijele mramorne ploe se polau u cementnome mortu, a reke se naknadno ispunjavaju bijelim cementnim mortom. Unutar zgrade ploe mogu biti bruene i glaane, dok se na otvorenom prostoru hrapava protuklizna ploha dobiva grubim bruenjem, brazdanjem dlijetom ili ozrnanjem ekiem (tokanje). Gotov se pod u zgradi privremeno prevue slojem sadrenoga morta debljine 58 cm koji se, kad su svi ostali radovi gotovi, namoi i ukloni, a pod se oisti i ponovo glaa. Otpornost na habanje je dobra (ovisi o vrsti kamena). vrstoa na pritisak je velika. Pod je hladan, zvuno priguenje slabo. Pranje vlanim krpama Kameni je pod reprezentativan, dekorativan i velike trajnosti. Mogua je kombinacija razliitih boja (bijele, smee, sive, crne, crvene). Za vanjske prostore kamen treba biti otporan na mraz. MOZAIKI POD Mramori, vapnenci. Ploice pravilnog (20/20/2 mm) ili nepravilnog (15/15 40/40 mm) oblika zalijepljene su ljepilom topljivim u vodi svojom gornjom stranom na listove papira. Izrauju se po projektiranom uzorku od istobojnih ili raznobojnih ploica. Prije polaganja sloeniji se ornamenti ili figuralni uzorci nariu na vrstome papiru kao zrcalna slika poda u naravnoj veliini. Papir se razdijeli na manja polja koja se oznae brojevima i razree. Na ta se polja prema uzorku lijepe kamenii svojom gornjom stranom. Posebna je vrsta tzv. venecijanski mozaik koji se radi od jednobojnih i raznobojnih lomljenih tankih kamenih ploa povrine do 300 cm2 koje se polau u cementni mort na betonsku podlogu, a reke izmeu ploa se ispune cementnim mortom od sitnozrnatog agregata uz eventualni dodatak boje.

materijal oblik dimenzije

polaganje obrada povrine

Preokrenute, s papirom na gornjoj strani, polau se na betonsku podlogu u puni leaj cementnog morta debljine 1,52,0 cm. Nakon vezanja pod se navlai, papir odlijepi, reke ispune cementnim

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

mortom, a povrina se brusi i polira. Otpornost na habanje je dobra (ovisi o vrsti kamena). vrstoa na pritisak je dostatna. Pod je hladan, zvuno priguenje slabo. Pranje vlanim krpama Mozaiki je pod vrlo dekorativan pa se koristi za javne prostore. Mogua je kombinacija razliitih boja (bijele, smee, sive, crne, crvene).

Sl. 2 -

Venecijanski teraco pod (proizvodi: Dalmacija cement, Solin) TARAC OD KAMENIH KOCAKA (KALDRMA) Granit, gabro, bazalt, sijenit, tonalit. Dimenzije veih kocaka su 18/18/18 cm i 18/18/27 cm, a manjih 8/8/8 cm i 10/10/10 cm. Polau se na betonsku ili makadamsku podlogu u sloj pijeska debljine 3 cm. Slau se u obliku luka, mozaika ili u redovima koji su okomiti ili kosi na smjer prometa. Nabijaju se drvenim nabijaima i poravnavaju valjcima. Sudarne se reke, irine 810 mm, zalijevaju bitumenom ili cementnim mortom ili ispunjavaju pijeskom. Nije potrebna. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su vrlo velike Pod je hladan, zvuno priguenje slabo. Pranje vodom pod pritiskom. Koristi se uglavnom izvan zgrada za teak promet.

materijal, oblik, dimenzije polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Sl. 3 - Razliiti tipovi teraco ploica (proizvodi: Dalmacija cement, Solin)

TARAC OD BETONSKIH PLOA (KULIR I TERACO PLOE) Ploe se rade na licu mjesta na gradilitu ili prefabricirano, u kalupima, na vibracijskim stolovima ili tlaenjem u dva sloja. Donji dio je od nabijenog ili vibriranog betona, a gornji od plemenitijeg materijala (rijeni obluci, mramorna zrnca) s eventualnim dodatkom metalnih oksida kao boje. Vee se ploe krino armiraju eljeznom icom promjera 4 mm na udaljenosti 15 cm. Veliine ploa su 20/20 cm do 60/60 cm, debljine 1560 mm. Kulir ploe za vanjsku uporabu su najee dimenzija 40/40/4 cm i 50/50/5 cm.

materijal oblik dimenzije

polaganje

obrada povrine

habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

Polau se u leaj cementnoga morta 1:3, debljine 24 cm, izvedenoga na betonskoj podlozi ili na sloj pijeska debljine 48 cm na betonskoj ili podlozi od valjanog tucanika. Reke, irine 1 cm, zalijevaju se cementnim mortom 1:4 ili bitumenom. Ako se ploe izrauju na gradilitu, povrina se razdijeli sjekominim drvenim letvicama u polja u kojima se beton nalijeva u dva sloja. Donji je sloj od obinog betona MB 15, a gornji debljine 10 mm od cementnoga morta s obinim ili drobljenim pijeskom u omjeru 1:2. Povrina se zatim grublje ili finije zagladi, letvice uklone, a reke ispune mortom, bitumenom ili pijeskom. Povrina kulir ploa je hrapava, protuklizna pa se koriste za oblaganje vanjskih prostora. Prije vezivanja cementa, etkom se opere gornji sloj debljine 23 mm tako da isprani rijeni ljunak, krupnoe 520 mm, dolazi na povrinu. Glatke se ploe koriste za unutarnje prostore, bruene su i polirane. Otpornost na habanje je dosta velika, a vrstoa na pritisak dostatna. Pod je hladan, zvuno priguenje slabo. Pranje vodom pod pritiskom. Koristi se za laki pjeaki promet, radne prostorije, oploenje ravnih prohodnih krovova, terasa i dvorita.

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Sl. 4 - Razliiti tipovi betonskih ploa za poploavanje vanjskih povrina (proizvodi: Betaplast, d.o.o., Donji Kraljevac)

materijal oblik dimenzije polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

TARAC OD OPEKE I PREPEKE Jednolino jako peena opeka i prepeka izraene od kvalitetne guste gline normalnih su dimenzija 12/25/6,5 cm. Posebna taracarska opeka i prepeka su istih dimenzija, ali neto tanje, 35 cm. Opeka mora biti ravnih ploha i otrobridna. Polau se pljotimice za laki ili sjekomice za tei promet na betonsku podlogu MB 10 u leaj cementnoga morta debljine 2 cm ili na sloj pijeska 35 cm. Reke irine 10 mm zalijevaju se cementnim mortom 1:4. Bruena ili polirana. Otpornost na habanje je dostatna, a vrstoa na pritisak velika. Pod je polutopli, zvuno priguenje slabo. Pranje vodom, a u stambenim prostorijama i glaanje pastama za parket ili voskom. Pod je dekorativan. Koristi se za vanjska poploenja na terasama ili balkonima, za podrumske prostorije i za prostorije za koje se trai otpornost na vatru.

Sl. 5 -

Glazirane i neglazirane klinker ploice razliitih boja i naina slaganja (proizvodi: Ljubena, Celje)

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

materijal oblik dimenzije

polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

TARAC OD KERAMIKIH PLOICA Keramit se proizvodi u obliku tankih ploica i ploa za lagani promet, debelih ploa za tei promet i kocaka ili prizmi za najtei promet, iz mase najfinije i najbolje gline s primjesom glinenca, kremena i metalnih oksida kao boje. Obraena se masa tlai u eline kalupe, sui i zatim zagrijava do bijeloga ara (1300C). Keramike su ploice guste, sitnozrnate strukture, ne upijaju tekuinu pa su otporne na smrzavanje i habanje. Kiselootporne ploice proizvode se uz dodatak magnezija, natrija i dr. Prirodne su boje bijela, uta, crvena i smea, dok se ostale boje postiu dodatkom metalnih oksida. Ploice su kvadratnoga, pravokutnoga, esterokutnoga, osmerokutnoga ili nekog drugog oblika. Dimenzije kvadratnih mozaik ploica su 2050 mm i debljine 5 mm, a ploica 1030 cm, debljine 820 mm, dok su ploe za teak promet debljine oko 40 mm, a gornja im je povrina ulijebljena. Mozaike su ploice licem zalijepljene na papir i polau se kao kameni mozaiki pod. Polau se na vrstu i ravnu betonsku podlogu MB 10 u puni leaj cementnoga morta 1:3, debljine 1,52,0 cm. Reke su tupo sudarene i 48 sati nakon ugradbe zalivene cementnim mlijekom. Pod se oisti vlanom piljevinom i prebrie mokrom krpom. Kiselootporne ploe, koje se koriste za podove izloene agresivnim kemikalijama, polau se u bitumensku masu ili u cementni mort od istog kremenog pijeska oplemenjenog dodatkom polimera. Gornja povrina moe biti glazirana ili neglazirana, zatim glatka, rebrasta, zrnata ili brazdata, dok je donja neravna radi bolje veze s podlogom. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su vrlo velike. Pod je hladan, zvuno priguenje slabo. Pranje vlanim krpama. Pod je lijepog izgleda, higijenski, otporan na vodu, toplinu, kiseline i smrzavanje. Primjenjuje se u sanitarnim prostorijama, bolnicama i laboratorijima. POD OD POLIVINIL- KLORID PLOA (PVC) Ploe se rade iz polivinil-klorida i anorganskih mineralnih punila. Debljina im je svega 23 mm, a veliina 30/3060/60 cm. Polau se na bilu koju vrstu namaza. Podloga mora biti posve suha zbog mogueg naknadnog odizanja i izravnata masom za izravnanje. Lijepe se sintetskim ljepilima. Temperatura pri polaganju ne smije biti ispod 10C. Povrina je glatka i sjajna, jednobojna ili viebojna. Otpornost na habanje je velika, vrstoa na pritisak znatna, ali ovisi o podlozi. Pod je srednje hladan, zvuno priguenje neznatno. Pranje vlanim krpama. Pod je higijenski, otporan na vodu, kiseline, eter, benzin i dr.

materijal, oblik, dimenzije polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

10

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Primjenjuje se u radnim prostorijama, bolnicama, kolskim kuhinjama. Postoji veliki izbor boja i vrsta. POD OD VINIL- AZBESTNIH (VINAZ) I AZBEST- ASFALTNIH PLOA Rade se iz smjese azbestnih vlakanaca, anorganskih materijala, mineralnih boja, PVC-smole ili asfalta. Na sobnoj su temperaturi krhke. Uz vei postotak PVC-a ili asfalta postaju mekane i savitljive. Debljine su 3,2 mm, a veliine 22/22 60/60 cm. Ploe se zagrijavaju kako bi postale gipke i zatim lijepe sintetskim ljepilima ili bitumenom na izravnavajui cementni ili bitumenski sloj poloen na betonsku podlogu. Prijanjanje se postie runim pritiskivanjem i valjanjem gumenim valjcima. Otpornost na habanje je velika, a vrstoa na pritisak znatna. Pod je polutopli, zvuno priguenje neznatno. Pranje vlanim krpama uz dodatak sredstava za ienje bez benzina, terpentina i organskih rastvaraa. Pod je higijenski, otporan na vodu, kiseline i eter. Primjenjuje se u radnim prostorijama, bolnicama, kolskim kuhinjama. Postoji veliki izbor boja i vrsta. Danas se izbjegava zbog kancerogenosti azbesta.

materijal oblik dimenzije polaganje

habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

DRVENI PODOVI I PODOVI OD PLUTA Za jednostavnije izvedbe drvenih podova koristi se mekano drvo (jelovina, smrekovina, borovina, arievina), za bolje izvedbe tvrdo drvo (hrastovina, parena bukovina, jasenovina, brijestovina), a za bogate izvedbe plemenito ili egzotino drvo (orahovina, mahagonij, palisandar). Drveni su podovi trajni ako je podloga suha i zatiena od vlage, drvo zdravo, bez crvotoina i nezaraslih kvrga, a koliina vlage u drvu treba biti u ravnotei s okoliem (13% mase osuenog drva) kako bi se sprijeilo stezanje, odnosno rastezanje drva. Osim toga, trebaju biti zatieni od vlage i pravilno njegovani i odravani. Podloga na koju se polau treba biti dovoljno suha i zatiena od vlage. DAANI POD Mekano drvo (jelovina, smrekovina, borovina, arievina), tvrdo drvo za bolju izvedbu (hrastovina, parena bukovina, jasenovina), plemenito drvo za bogatu izvedbu (orahovina, mahagonij, palisandar). Otrobridno obrubljene daske oblanjane su s gornje strane. irina do 18 cm, debljina 24 mm, a duljina do 4 m. Neoblanjani daani pod od dasaka poloenih s rekama irokima do 2 cm (slijepi pod) slui kao podloga za druge vrste drvenih podova. Polau se sa srnom stranom prema dolje, tupo sudaraju i pribijaju avlima na blazinice 76/48 mm koje lee u nasipu pijeska debljine 8

materijal oblik dimenzije

polaganje

11

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

cm ili na podlocima od mineralne vune. Razmak blazinica je 80100 cm. elni sudari dasaka trebaju biti izmjenino iznad blazinica. Nakon isuenja dasaka (oko 1 godina), reke se zatvaraju drvenim iverima. Radi eventualnog rastezanja zbog promjena vlanosti ostavlja se razmak od 1015 mm izmeu poda i zida, koji se prekriva drvenim kutnim letvicama ili daicama. Ako su letvice ili daice visine do 5 cm, pribijaju se na pod, a ako su vie, uvruju se vijcima u uloke u zidu. Nakon godinu dana natapa se lanenim uljem, nalii uljenom bojom ili napusti bezbojnim lakom. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su dostatne. Pod je topli, a zvuno priguenje ovisi o podlozi. Brisanje vlanim krpama, premazivanje pastama za parkete. Neoblanjan daani pod (slijepi pod) slui kao podloga za druge vrste drvenih podova, a oblanjan, ovisno o kvaliteti, od prostorija za privremene uporabe do reprezentativnih, javnih i stambenih prostorija. BRODSKI POD Mekano drvo (jelovina, smrekovina, borovina, arievina), tvrdo drvo za bolju izvedbu (hrastovina, parena bukovina, jasenovina), plemenito drvo za bogatu izvedbu (orahovina, mahagonij, palisandar). Usporedno obrubljene daske, debljine su 16, 22 ili 26 mm, irine 616 cm, duljine do 4 m, po bonim su stranama proviene utorom i perom.

materijal oblik dimenzije

polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

Pribijaju se vrsto sljubljene na blazinice kosim avlanjem u pero tako da se avli na povrini ne vide. Blazinice su se prije polagale u nasip pijeska debljine 8 cm, a danas se obino polau na podlone elastine trake od mineralne vune ili pluta. Izmeu blazinica se ulau jastuci od mineralne vune visine 5 cm. elni su sudari dasaka naizmjenini i trebaju biti iznad leaja na blazinicama. Zbog sprjeavanja prijenosa zvuka na zid, a i zbog zatite dasaka od truljenja u dodiru s eventualno vlanim zidom, daske trebaju biti odmaknute od zida za 11,5 cm. Daske se postavljaju u smjeru prostiranja svjetlosti, tj. okomito na zid s prozorima. Izblanjani se pod natapa lanenim uljem ili specijalnim lakovima. Moe se bojati uljenim bojama ili premazivati bezbojnim lakom. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su dostatne. Pod je topli (S=4,0 N/m2K), a zvuno priguenje ovisi o podlozi. Brisanje vlanim krpama, premazivanje pastama za parkete. Pod je plemenitog izgleda. Koristi se za stambene prostorije, gimnastike dvorane i prostorije posebne namjene.

12

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Sl. 6 - Razliite vrste brodskoga i daanoga poda (proizvod: Haro parket, ustupio: MegaKOP, Zagreb)
POD OD PARKETNIH DAICA Hrastovina, parena bukovina, jasenovina, brijestovina i dr. Po pravilu se industrijski izrauju iz popruga (piljene grae manjih dimenzija). Daice su na po jednoj elnoj i bonoj strani proviene utorima, a na suprotnim stranama perima, a ako se polau u asfalt, imaju i donji rubni utor u obliku lastinoga repa. Debljine standardnih daica su 18 i 22,5 mm, irine 26105 mm (najee 4080 mm), a duljine 190550 mm. U novije se doba proizvode jeftiniji laminatni parketi iju osnovu ini vrlo tvrda ploa vlaknatica (sitna drvena praina i vodoodbojno ljepilo preaju se pod visokim pritiskom). Na nju se stavlja dekorativan sloj s uzorkom u boji koji laminatu daje karakteristian izgled (hrast, bukva, jasen...) zatien zavrnim prozirnim sintetskim premazom otpornim na udarce i ogrebotine koji daje vrstou hodnoj plohi i odreuje klasu laminata. Svaka druga daica se pribija avlima koso u utor na slijepi pod ili drvocementni namaz (blindit) ili, danas ee, lijepi sintetskim ljepilima na izravnavajui sloj cementnoga namaza na betonskoj podlozi. Podloga treba biti ravna i suha, a zbog sprjeavanja prijenosa udarnoga zvuka na obodne stijene, poeljno je da je izvedena kao tzv. plivajui pod sa slojem zvunoizolacijskog materijala ispod betonske podloge. Ukoliko u opisu radova nije naznaeno drugaije, daice se polau dijagonalno pod kutem od 45 u izmjeninim redovima (riblja kost) koji su okomiti na dulju stijenu s prozorima. Uz obodne stijene se postavljaju daice rezane usporedno s njima, a razmak irine 1015 mm izmeu daica i zida ostavlja se za slobodno rastezanje drveta (kod pribijenih parketa). Nakon to se umetne elastina traka, taj se razmak prekriva kutnim letvicama. Letvice se rade od dasaka 812 cm irine i 2 cm debljine koje se privruju mjedenim vijcima za drvene umetke u zidu na svakih 5060 cm ili od letvica 24/24 mm koje se pribijaju na parket. Pragovi u otvorima vrata uvruju se vijcima. U vlanim se prostorijama parketne daice mogu polagati u sloj vrueg asfalta debljine 23 mm na betonskoj podlozi.

materijal oblik dimenzije

polaganje

13

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje

Nakon bruenja i popravljanja eventualnih oteenja ili veih reki, pod se natapa lanenim uljem, premazuje i lati voskom ili lakira u tri sloja specijalnim lakom. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su dostatne. Pod je topli (S=5,0 N/m2K), a zvuno priguenje ovisi o podlozi. Nelakirani se parketi ne smiju prati vodom, ve se premazuju pastama za parket. Mrlje se uklanjaju benzinom ili terpentinom. Lakirani se parketi peru vlanim krpama, a mrlje se nikako ne smiju skidati rastvaraima koji otapaju lak. Pod je trajan i plemenitog izgleda pa se koristi za stambene, uredske i reprezentativne prostorije.

primjena

Sl. 7 -

Klasini naini slaganja parketa: 1 - riblja kost, 2 - paralelan (pravilan) vez, 3 - mozaik, 4 industrijski, 5 - dijagonalan (nepravilan) vez, 6 - vario nain

Sl. 8 -

Uzorci mozaikog naina slaganja parketnih daica iz plemenitih vrsta drva: 1 - uzorak Lugano, 2 - uzorak Palazzone, 3 - uzorak Branca, 4 - uzorak Torricella, 5 - uzorak Rua vjetrova, 6 uzorak Segno (prizvodi: Stile, Triestina, Italija; ustupio: MegaKOP, Zagreb)

14

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

materijal oblik dimenzije

polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje

MOZAIKI I LAMELNI PARKETNI POD Hrastovina, parena bukovina, jasenovina, orahovina. Debljina daica je 610 mm, irina 1825 mm, a duljina 90180 mm. Pet do est tupo sudarenih daica slau se u kvadrat sa stranicama 4060 cm. esnaest se takvih kvadrata slae u plou koja kod mozaikoga parketa privremeno na gornjoj strani ima nalijepljeni papir, dok je lamelni parket nalijepljen na panel ploe ili iverice debljine 1416 mm koje na bonim stranama imaju utore. Ploe mozaikog parketa lijepe se sintetskim ljepilima na izravnatu podlogu bilo koje vrste namaza. Papir ostaje s gornje strane. Nakon polaganja papir se navlai i skine. Ploe lamelnoga parketa meusobno se povezuju perima i uvruju na podlogu pribijanjem ili lijepljenjem. Brueni se pod natapa lanenim uljem, upusti voskom i lati ili lakira specijalnim lakom. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su dostatne. Pod je topli, a zvuno priguenje ovisi o podlozi. Nelakirani se parketi ne smiju prati vodom, ve se premazuju pastama za parket. Mrlje se uklanjaju benzinom ili terpentinom. Lakirani se parketi peru vlanim krpama, a mrlje se nikako ne smiju skidati rastvaraima koji otapaju lak. Koriste se za stambene prostorije kao zamjena za skuplji parket. POD OD DRVENIH KOCAKA I KLADICA Hrastovina, borovina, parena bukovina. Dimenzije stranica kocaka su 812 cm, a kvadara 8/8/1620 cm. Kocke su impregnirane antiseptinim sredstvima (katransko ulje, cinkklorid, karbolineum) kako bi se sprijeilo truljenje. Polau se na ravnu i vrstu betonsku ili kamenu podlogu u leajni sloj pijeska ili bitumena. Drvna vlakna trebaju biti okomita na plohu polaganja. Reke mogu biti priljubljene, a kocke se meusobno spajaju metalnim sponkama, ili irine 510 mm, ali tad se u njih umeu tanke drvene letvice visine 1/3 visine kocke i zatim se zalijevaju bitumenom. Kad pod ima veu povrinu, a izvodi se s priljubljenim rekama, treba predvidjeti dilatacijske reke irine 20 mm koje su zalivene bitumenom. Nakon polaganja pod se moe obrusiti. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su velike. Pod je srednje topli, a zvuno priguenje dobro. ienje metlama dok pranje vodom treba izbjegavati. Koristi se za prostorije s velikim prometom (radionice, skladita, industrijske hale, staje) jer je velike trajnosti i otpornosti na udar i dobro priguuje zvuk.

primjena

materijal oblik dimenzije polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

15

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Sl. 9 - Izbor iz programa laminatnih parketa Krono-Saxon (ustupio: MegaKOP, Zagreb)

materijal oblik dimenzije polaganje obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena POD OD PLUTA Plutna sama (korket) vezana vodootpornim vezivima na bazi sintetikih smola prea se pod visokim pritiskom uz povienu temperaturu u ploe 25/25, 30/30 do 50/50 cm, debljine 510 mm. Tanje se ploe polau na zid, a deblje na pod. Lijepe se ljepilom netopivim u vodi na tvrdu i glatku podlogu (beton, sadra, magnezit ili asfalt). Uputanje voskom i latenje ili lakiranje. Dostatno otporan na habanje i znatne vrstoe na pritisak. Pod je vrlo topli (S=1,50 N/m2K), a zvuno priguenje dobro. Pranje vlanom spuvom, a nelakirani se pod moe premazivati pastama za parket. Pod je elastian, elektrini i toplinski izolator, a moe se upotrijebiti i kao podloga prevlakama. Koristi se u hotelima, uredskim prostorijama, sportskim graevinama. STAKLENI I METALNI PODOVI STAKLENI POD Staklene podne ploe, debljine oko 20 mm, obino su kvadratine sa stranicama do 60 cm. Polau se u sloj staklarskoga lema debljine oko 1 cm. Gornja im je povrina glatka, a donja rebrasta radi bolje veze s podlogom. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su prilino velike. Pod je hladan, zvuno priguenje neznatno. Pranje vlanim krpama. Pod je lijepog izgleda i higijenski, otporan na vodu i toplinu.

materijal oblik dimenzije polaganje obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

16

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

materijal oblik dimenzije polaganje obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

METALNI POD Proizvodi se u obliku kvadratnih lijevanih ploa sa stranicama do 50 cm, debljine 3050 mm ili u obliku elinih perforiranih ploa debljine 35 mm sa savinutim rubovima. Polau se u sloj cementnoga morta debljine 34 cm na betonsku podlogu debljine 1525 cm ili na elinu podkonstrukciju. Ploe s gornje strane imaju protuklizne brazde, a s donje su strane rebraste za bolje prijanjanje uz podlogu. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su vrlo velike. Pod je hladan, zvuno priguenje neznatno. Pranje vodom i zatita premazima. U industrijskim prostorijama s tekim prometom.

Sl.10 - Prikaz mogunosti izvedbe podnog prefabriciranog panela od podnih staklenih prizmi sustava Multiplo (proizvodi: C.T.U. d.o.o., Zagreb)

17

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

PODOVI BEZ REKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake. N A M A Z I Namazi su smjese razliitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na vrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode, kemijskim procesom ili ohlaivanjem. Tako se dobiva pod bez reki. Namazi mogu posluiti i kao podloga drugoj vrsti poda. Upotrebljavaju se betonski, cementni, teraco, asfaltni i magnezitni namazi te namazi na osnovi sintetskih spojeva. Najee se izvodi betonska namaz (estrih), debljine 4,0 cm. Cementni se namaz izvodi u debljini 2 cm, a asfaltni u dva sloja po 1,5 do 2,0 cm. Namaz zahtijeva mokri postupak u zavrnoj fazi izvedbe zgrade to je vrlo neugodno pa ga esto promatramo kao sloj u procesu izgradnje zgrade prije same finalizacije. BETONSKI NAMAZ Betonska smjesa 1:6 do 1:9, MB 1020. Debljina namaza: stambene prostorije 48 cm, tvornice 1015 cm, plonici 1520 cm, ceste 2025 cm. Betonska se masa nanosi izmeu drvenih letvica na nabijenu i izravnatu zemljanu, ljunanu ili drugu podlogu. Izravnava se letvama i daicama. Ako je potreban topao ili lagan betonski namaz, betonu se dodaje porozni agregat, plinobeton ili pjenobeton. Dilatira se u povrine 1620 m2, maksimalnog omjera stranica 1:2. Ukoliko slui kao zavrna podna obloga, zaglauje se cementnim namazom. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su velike. Pod je hladan, zvunog priguenja nema. Pranje vodom pod pritiskom. Uglavnom slui kao podloga razliitim vrstama podova, a kao zavrna podna obloga koristi se za sporedne prostorije (tavani, podrumi). CEMENTNI NAMAZ Cementni mort od otroga i istoga pijeska veliine zrna do 5 mm u omjeru 1:2 do 1:3, debljina namaza iznosi 23 cm. Mogui je dodatak cementne boje. Poveanje mehanikih svojstava, otpornosti prema kemikalijama i sprjeavanje stvaranja praine postiu se premazivanjem povrine fluatima, vodenim staklom i sl. ili se gornjemu sloju dodaju razliiti dodaci velike tvrdoe (pijesak granita, bazalta, kremena, silicij-karbida, metalna piljevina i sl.) Izvodi se na istoj i vlanoj betonskoj podlozi presvuenoj rijetkim cementnim mortom 1:1. Mort se letvom izravna i zagladi daicom ili gladilicom. Za vrijeme izvedbe potrebno ga je tititi od sunca i propuha te odravati vlanim jer bi prebrzo suenje izazvalo pukotine. Dilatira se u povrine 2030 m2, maksimalnog omjera stranica 1:2. Za dobijanje glatke zavrne povrine namaz se posipa cementom i zagladi do crnoga sjaja. Za hrapavu se povrinu jo svjei namaz izbrazda valjcima. Podloan je troenju. vrstoa na pritisak je znatna.

materijal, oblik, dimenzije izvedba

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

materijal oblik dimenzije

izvedba

obrada povrine habanje i

18

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

Pod je hladan, zvunog priguenja nema. Pranje vodom pod pritiskom. Uglavnom slui kao podloga razliitim vrstama podova i za zaglaivanje betonskih podloga, a kao zavrna podna obloga koristi se za sporedne i radne prostorije (tavani, podrumi, radionice, skladita). TERACO Teraco je vrsta cementnoga namaza koji se sastoji od jednog dijela portland cementa i dva dijela zrnaca vrstoga kamena (mramor, granit, travertin) krupnoe 325 mm. Za izvedbu i bijeloga i obojenoga teraca koristi se bijeli cement. Obojenost se postie dodatkom cementnih boja. Izvodi se na betonskoj podlozi navlaenoj cementnim mlijekom. Dva su postupka za polaganje teraca. Kod prvoga se svjea smjesa cementnoga morta s kamenim zrncima nanosi u jednome sloju debljine 22,5 cm i izravna drvenom gladilicom. Kod drugoga se najprije na podlogu nanese gusti cementni mort od sitnoga kamenoga pijeska, izravna se i odmah gusto posipa krupnijim zrnima kamena, uvalja valjcima i zagladi. Nakon 24 dana povrina se brusi strojno ili runo uz stalno vlaenje. Teraco mozaik debljine oko 30 mm dobije se utiskivanjem tankih, istih, navlaenih raznobojnih kamenih ploica u svjei sloj cementnoga morta do odreene visine. Reke izmeu ploica ispune se smjesom obojenoga morta. Dilatacije teraca i podloge izvode se u povrinama veliine 68 m2 polaganjem plastinih, mesinganih, cinanih ili olovnih traka debljine oko 3 mm. Dilatiranje se vri i od obodnih stijena. Nakon bruenja, pod se opere vodom, natopi lanenim uljem i trlja vunenim ili pustenim krpama. Po potrebi se fluatira (natapa fluatom na bazi magnezija ili sumporne kiseline, koji prodire u povrinske pore teraca, zatvara ih i tako poveava vrstou i hidrofobnost poda) i polira. Pod je trajan, a vrstoa na pritisak velika. Pod je hladan, zvunog priguenja nema. Pranje vodom i natapanje lanenim uljem. Dekorativan, ali hladan pod pogodan za pjeake hodnike i prostorije s vodom. MAGNEZIJSKI NAMAZ (KSILOLIT) Izrauje se kao smjesa magnezijskog cementa (mjeavina magnezijklorida i magnezij-oksida) i organskih dodataka (drvena piljevina, pluteno brano, brano od koe) u omjeru 1:2 do 1:6. Mogu se dodati mineralni dodaci za poveanje vrstoe (azbest, sadra, kremeni pijesak) ili metalni kloridi za obojenost u raznim bojama (sivoj, crvenoj, zelenoj, utoj).

materijal oblik dimenzije

izvedba

obrada povrine

habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

materijal oblik dimenzije

19

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

izvedba

obrada povrine

habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

Izvodi se na posve suh i hrapav betonski namaz 1:3 do 1:6. Moe se nanositi u jednome sloju najmanje debljine 15 mm kao podloga ili toplinski izolator ili u dva sloja najmanje ukupne debljine 20 mm kada se koristi kao zavrna podna obloga. U drugome se sluaju prvi sloj (blindit) ne zaglauje prije nanoenja zavrnoga sloja. Magnezij-klorid nagriza metale pa se svi metalni dijelovi moraju zatiti naliem ili oblogom. Obodne se stijene trebaju izolirati kako ne bi upijale magnezij-klorid i tako djelovale kao da su vlane ili pod treba odvojiti od njih rekom irine 10 mm. Dilatiranje podne plohe izvodi se drvenim, kamenim ili plastinim letvicama u povrinama veliine 1012 m2. Temperatura kod polaganja ne smije biti ispod 10C. Namaz se nabija i zagladi prije otvrdnua, a nakon stezanja se strue i ponovo zagladi elinom vunom. Nakon 2 do 3 tjedna oisti se mlakom vodom i natopi lanenim uljem. Moe se prevui voskom i ulatiti ili lakirati. Pod je trajan, otpornost na habanje dostatna, a vrstoa na pritisak srednja. Pod je srednje topli (S=8,65 N/m2K ), zvuno priguenje je neznatno. Natapanje lanenim uljem, premazivanje pastama za parket i trljanje suhom krpom. Pod je elastian, higijenski, topli, ali ne podnosi visoku temperaturu, vlagu (bubri) niti kiseline. Otporan je na benzin, mineralna ulja i rastvarae. Slui kao podloga drugim podovima i/ili kao toplinska izolacija, a moe se koristiti i kao gotova hodna ploha. SADRENI NAMAZ Sporovezna sadra (peena na 1000C) i voda uz dodatak ljepila i dekstrina polau se u sloju debljine 35 cm na vrstu i ne presuhu podlogu. Nanosi se na naboj pijeska debljine 35 cm ili na priguni sloj jer ne smije doi u dodir s betonom. Kaa se izravna i nakon 24 sata nabije dok se na povrini ne pojavi voda, a zatim daicama vrsto zagladi. Otvrdne za nekoliko dana, a posve se osui za 36 tjedana. Obino se izvodi kao podloga prevlakama. Ako je zavrni podni sloj, brusi se, natapa lanenim uljem i lati voskom. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su dostatne. Pod je srednje topli (S=6,55 N/m2K), zvuno priguenje je neznatno. Natapanje lanenim uljem. U prostorijama koje nisu vlane jer ne podnosi vodu. ASFALTNI NAMAZ Lijevani asfaltni namaz smjesa je bitumena i mineralnog agregata (kameno brano, pijesak eruptivnog kamena). Dodatkom metalnih oksida i primjenom obojenog agregata dobiva se asfalt u boji. Na betonsku podlogu debljine 810 cm prekrivenu krovnom ljepenkom (ta e dilatacija izmeu dva materijala s razliitim koeficijentom dilatiranja sprijeiti stvaranje izboina na asfaltu) nanosi se rastaljeni

materijal, oblik, dimenzije izvedba

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

materijal oblik dimenzije izvedba

20

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

asfaltni mastiks s pijeskom u sloju debljine 1,53 cm te se izravna drvenim gladilicama. Namazi deblji od 3 cm trebaju se izvoditi u dva sloja s izmjeninim prikljunim rekama. Preko jo toploga i mekanoga namaza posipa se kremeni pijesak koji se zatim valjkom uvalja kako zavrna ploha ne bi bila skliska. Radi vee vrstoe namaz se moe armirati staklenom mreicom. Ako asfaltni namaz slui kao hidroizolacijski sloj, obvezno se izvodi u dva sloja. Uporabljiv je odmah nakon hlaenja. Moe se i brusiti kada dobija izgled teraca. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su velike. Pod je srednje topli (S=8,80 N/m2K), zvuno priguenje je dostatno. Pranje vodom pod pritiskom. Koristi se za plonike, dvorita, terase, hidroizolacije, tvornike prostorije. Nije otporan na ulja i kiseline.

materijal oblik dimenzije

izvedba

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

NAMAZI UMJETNIH SPOJEVA Proizvode se na osnovi polivinil-acatatne smole, epoksi smola (npr. chips pod mozaikog izgleda) ili poliestera uz dodatak boje i mineralnih sastojaka. Ti samonivelirajui namazi izvode se u debljini od svega 23 mm, osim namaza od armiranoga poliestera koji je zbog armaturne staklene mree neto deblji, 36 mm. Izvode se na potpuno osueni izravnavajui sloj bilo kojeg namaza min. vrstoe na pritisak 110 kg/cm2 kako ne bi dolo do pucanja tog zavrnoga tankoga sloja. Mogu se nanositi u jednome ili u vie slojeva. Donji slojevi sadre vie mineralnih dodataka, a gornji vie osnovne smolaste mase kako bi ostali elastini. Namaz od armiranoga poliestera izvodi se tako da se na temeljni premaz postavlja mrea od staklenoga pletiva, a zatim se nanosi drugi gusti sloj poliestera. Taj se namaz moe koristiti i kao hidroizolacijski sloj. Za podove s jaim prometom izvode se tri premaza i dva sloja armature. Namazi su samonivelirajui, a povrina ostaje zaglaena. Otpornost na habanje je velika, vrstoa na pritisak dostatna. Pod je polutopli, zvuno priguenje je neznatno. Pranje vodom i deterentom, glaanje bezbojnim pastama na bazi voska. Pod je higijenski i elastian pa se moe koristiti za sve vrste prostorija s lakim i srednjim prometom (kole, bolnice, javni objekti). Postoji veliki izbor boja. Pod od polivinil-acatata je osjetljiv na vodu, alkohol, luine i mineralne kiseline, pod na bazi epoksi smola na aceton i mineralna ulja, a pod od poliestera na aceton, keton i klor.

21

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Sl.11 - Samonivelirajui namazi umjetnih spojeva: 1) Protuklizna, paropropusna, mehaniki i kemijski otporna podna obloga na bazi dvokomponentne epoksidne smole u vodenoj emulziji; 2) Antistatika podna obloga debljine 2-3 mm; 3) Elastina poliuretanska podna obloga dekorativnog izgleda (dekoracija chips listiima u boji). (proizvodi: SKW-MBT Hrvatska, d.o.o., Ludbreg) P REVLAKE Prevlake slue za oblaganje podova, a proizvode se ili u obliku manjih ploa ili pak smotaka velike povrine. Lijepe se, napinju ili polau na ravnu, glatku i suhu podlogu zatienu od vlage, a reke se obrade na nain da su skoro nevidljive. Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. Najee su to prevlake iz vlaknastih materijala, prirodnih ili sintetskih, a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene na tkanu podlogu. TEKSTILNE PREVLAKE Razliiti tekstilni proizvodi od biljnih i ivotinjskih, dakle prirodnih vlakanaca (kokos, pust, sisal, manila, vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon, nylon) ili od njihovih kombinacija. Mogu biti u obliku traka irine do 4 m i duljine do 30 m, u obliku sagova razliitih dimenzija ili ploa veliine do 100/100 cm. Polau se na ravnu, suhu i vrstu podlogu bilo koje vrste namaza. Mogu se napeti i po rubovima uvrstiti mjedenim vijcima ili lijepiti sintetskim ljepilima. Ploe se polau u suho, bez ljepljenja. Elektrino pranjenje sintetskih prevlaka postie se njihovim uzemljenjem pomou bakrene ice ili putem aluminijskih folija postavljenih ispod prevlake. Otpornost na habanje dostatna, vrstoa na pritisak ovisi o podlozi. Pod je topli, zvuno priguenje je vrlo dobro. Usisivaem za prainu i pranje vlanom spuvom. Pod je reprezentativan i odgovara za stambene, uredske i druge prostorije

materijal oblik dimenzije polaganje

habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

22

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Sl.12 - Uzorci tepiha prirodnog porijekla (proizvodi: Intera, Zagreb)

IGLANE PREVLAKE Kratka sintetika ili vunena vlakna veu se iglanjem za jutenu podlogu (120180 uboda/cm2). Za poboljanje vrstoe i elastinosti prevlaka se potapa u emulziju sintetikih smola. Trake su irine 2 m, duljine 2530 m, a ploe 40/40 i 50/50 cm. Debljina prevlake je oko 5 mm. Polau se na ravne, glatke, suhe i vrste namaze. Mogu se lijepiti sintetskim ljepilima ili napinjati po rubovima. Ukoliko su ploe samo poloene na podlogu, a ne lijepljene, mogua je naknadna zamjena pojedinih istroenih ploa na mjestima jaega prometa. Otpornost na habanje je dostatna, a vrstoa na pritisak ovisi o podlozi. Pod je topli (S=0,94 N/m2K), zvuno priguenje je jako dobro. Usisivaem za prainu i pranje vlanom spuvom. Stambene, hotelske i poslovne prostorije, biblioteke i koncertne dvorane.

materijal oblik dimenzije

polaganje

habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

23

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

Sl.13 - Sintetske podne prevlake (ustupio: DLW podne obloge, Zagreb)

VELUR PREVLAKE Sintetiko vlakno u obliku iglica duljine 3 mm elektrostatikim se putem zabija u podlogu od ekspandirane mase vinilexa nanesene na tekstilno platno i premazane neoprenskim ljepilom. Trake su irine 80140 cm, duljine 430 m, a debljine svega 23 mm. Polau se na suhu i relativno ravnu podlogu. Trake se lijepe ili napinju i privruju po rubovima. Otpornost na habanje je dostatna, a vrstoa na pritisak ovisi o podlozi. Pod je topli, zvuno priguenje je dobro. Usisivaem za prainu i pranje vlanom spuvom. Stambene, hotelske i poslovne prostorije, biblioteke i koncertne dvorane. PROIVENE PREVLAKE Vlakna od sintetike vune (perlon, nylon, meraclon i sl.) protkana su kroz podlogu od lateksa ili sintetske mase. Povrina moe biti iana (engl. velvet = pli, barun) ili u obliku uvojaka (bukle: franc. boucle = kopa, vor). Trake su irine 44,5 m, a sagovi razliitih veliina (200/300, 300/400 cm i dr.). Polau se na vrstu glatku i suhu podlogu bilo koje vrste namaza ili na drveni pod. Lijepe se neoprenskim ljepilima ili prikucavaju uz obodne stijene. Otpornost na habanje je dostatna, a vrstoa na pritisak ovisi o podlozi. Pod je topli, zvuno priguenje je vrlo dobro. Usisivaem za prainu i pranje vlanom spuvom. Koristi se za drutvene, stambene i javne prostorije: hotele, restorane, biblioteke, koncertne dvorane, kazalita, urede. U toplom i vrlo suhom prostoru prevlaka se naelektrizira i privlai prainu. Stoga, ako je vlanost zraka manja od 50%, ispod prevlake treba postaviti uzemljenje u obliku aluminijske folije ili bakrenih ica.

materijal oblik dimenzije polaganje habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

materijal oblik dimenzije polaganje habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

24

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

materijal oblik dimenzije

polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

LINOLEUM Smjesa prirodnih sirovina: linoksina (oksidiranog lanenog ulja smolaste konzistencije), plutnog ili drvnog brana, crnogorine smole i pigmenta, nanosi se na juteno pletivo i tlai. Proizvodi se u trakama koje se sue u toplim komorama i nakon dozrijevanja smataju u role duljine do 30 m i irine 2 m. Mogu imati podlogu koja poveava toplinsku i zvunu izolaciju. Uobiajene debljine su 25 mm, dok plutni linoleum, koji sadri veu koliinu grubo mljevenoga pluta, vrlo elastian i odlian zvuni i toplinski izolator, ima debljinu 7 mm. Polau se na ravnu, suhu, glatku i vrstu podlogu bilo koje vrste namaza. Lijepe se bitumenskim ili neoprenskim ljepilom. Na drvenu podlogu linoleum se polae na sloj pustene ljepenke. Temperatura kod polaganja ne smije biti ispod 20C. Prebrie se pilovinom namoenom u votano ulje, premae votanom mau i otare mekanim krpama. Otpornost na habanje znatna, vrstoa na pritisak srednja. Pod je srednje topli (S=4,70 N/m2K), zvuno priguenje ovisi o podlozi. Pranje vlanim krpama i deterentom te glaanje pastama za parket. Pod je higijenski, elastian, antistatian, teko zapaljiv, otporan na ulja i masnoe, dugotrajan i izdrljiv te odgovara za stambene, poslovne, kolske, sportske, bolnike i druge prostorije. U novije vrijeme ima vrlo reprezentativnih vrsta velikog izbora boja i uzoraka. To je najstarija prevlaka koja je u uporabi.

Sl.14 - Izbor iz proizvodnog programa DLW - linoleumi (ustupio: DLW podne obloge, Zagreb)

materijal oblik dimenzije

GUMENE PREVLAKE Smjesa prirodnoga ili sintetskoga kauuka, mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlai. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja, a gornji je isti kauuk.

25

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade IV

Podovi u arhitekturi

polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

Trake su irine 100200 cm, duljine do 15 m, a ploe 50/50 do 100/100 cm. Debljine su 25, izuzetno 1012 mm. Polau se na bilo koji isti, suhi i ravni namaz osim magnezijskoga ili sadrenoga. Lijepe se specijalnim ljepilima, a betonski se namaz prvo treba premazati bitumenskom emulzijom. Temperatura kod polaganja ne smije biti ispod 15C. Povrina moe biti glatka ili rebrasta, jednobojna ili viebojna. Otpornost na habanje i vrstoa na pritisak su znatne. Pod je topli (S=4,60 N/m2K), zvuno priguenje je dobro. Pranje vodom i sapunicom. Uglaan se pod dobiva primjenom paste za parkete i glaanjem mekanim krpama. Pod je elastian, nepropustan, dobar elektrini izolator, ali je osjetljiv na ulja, masti, vosak, benzin i vie temperature. Bolje ga je koristiti na otvorenom prostoru (podhodnici) zbog esto trajno neugodnoga mirisa. Za poboljanje osjeaja topline izvodi se zavrni sloj od gume debljine 2 mm i samljevenoga pluta 3 mm debljine, a moe se dodati i sloj spuvaste gume. PVC PREVLAKE Preanjem PVC granulata (chipsa) pod visokim pritiskom i provlaenjem kroz pei s visokom temperaturom gdje se sue, dobijaju se PVC podne obloge. Mogu biti jednoslojne ili vieslojne, kada imaju podlogu od pletiva, pluta, pusti ili pjenaste gume koja poveava toplinsku i zvunu izolaciju (PVC-topli pod). Trake su irine do 2 m, duljine do 20 m, a ploe veliine 30/30 do 50/50 cm. Debljina prevlake je 1,54 mm. Lijepe se sintetskim ljepilima na sve namaze s izravnavajuim slojem. Poveanje zvune izolacije i elastinosti postie se privrivanjem 35 mm debelih vrpci ili ploa od drvenih vlaknatica, pluta, pusti ili pjenaste gume na podlogu. Na drvenu podlogu se prvo poloe ploe vlaknatice ili grubo pletivo. PVC prevlake se polau na temperaturi vioj od 10C. Povrina je glatka, sjajna ili mat, jednobojna ili viebojna. Otpornost na habanje je izuzetno velika, a vrstoa na pritisak dostatna. Pod je polutopli ili topli, zvuno priguenje ovisi o podlozi. Pranje vodom i sapunicom. Pod je vrlo higijenski pa se moe koristiti za bolnice i laboratorije, hotele, sanitarne prostorije i sl.

materijal oblik dimenzije

polaganje

obrada povrine habanje i vrstoa toplina poda i zvuno priguivanje odravanje primjena

Priredila: dr.sc. Ariana tulhofer Predmetni nastavnik: dr.sc. Benedetto Tardozzi

LITERATURA: 1. Kamenarovi, V.: "Podovi", Beograd, 1972. 2. Mittag, Martin: "Graevinske konstrukcije", Beograd, 1974. 3. Vrkljan, Zvonimir: "Graevinske konstrukcije II", Zagreb, 1966. 4. *** "Podovi" (separat), Arhitektonski fakultet, Zagreb*** Tehnika enciklopedija, sv.10, s. 494-500, LZ "Miroslav Krlea", Zagreb, 1986.

26