KONTAKTNE FASADE

Toplinska, zvuna i protupoarna izolacija

Rockwool: Globalna tvrtka

Rockwool International A/S je najvei svjetski proizvoa toplinskih, zvunih i
protupoarnih izolacija od kamene vune. Tvrtka je osnovana u ljeto 1937 godine
u Danskoj na podruju Hedehuesene gdje
je i dan danas sjedite tvrtke i centar za
ispitivanje i razvoj. Rockwool trenutno ima
24 tvornica rairenih po cjeloj Europi (21), u
Aziji i Malezija (1) i dvije u Sjevernoj
Americi i Kanadi. Rockwool International
A/S djeluje kao globalna korporacija i ima
po cijelom svijetu vie od 7.000 zaposlenih.

Prednosti kamene vune ROCKWOOL

Negorivost
Proizvedena od vulkanskog kamenja (diabaz, dolomit, bazalt) i s talitem preko 1000C kamena vuna
titi konstrukcije od utjecaja vatre i
nudi najvei mogui stupanj poarne zatite objekata.

Toplinska izolacija
Kamena vuna ima vrlo nizak koeficijent toplinske provodljivosti
(l = 0,0350,040 W/mK) koji je svrstava meu najbolje toplinske izolacijske materijale.

Vodoodbojnost
Materijali, koji se upotrebljavaju za
izolaciju fasada i svi materijali, koji
imaju zahtjeve za vodoodbojnost
imaju hidrofobirana vlakna i vodoodbojna su. Voda jednostavno
otee po povrini ploe ili ostane
na njenoj povrini u obliku kapljica. Vodoupojnost takovih ploa kamene vune je minimalna.

Proizvodni pogoni
Prodajna predstavnitva

Dimenzijska stabilnost
Ploe od kamene vune su trajno
dimenzijski stabilne sa zadravanjem svojeg oblika i teine ve
preko 50 godina.

Paropropusnost
Porozna struktura prepletenih vlakana kamene vune osigurava odlinu paropropusnost materijala,
koja je skoro jednaka paropropusnosti zraka.

Akustina svojstva
Porozna struktura ploa kamene
vune apsorbira veinu zvune
energije, koja doe u dodir s povrinom izolacije. Kamena vuna optimalno reducira zvuk te gui vibracije i s njim prouzroen mogui
zvuk.

Toplinska izolacija objekta

Izolacija za sniavanje
toplinskih gubitaka

Turska

Italija

panjolska

eka rep.

Slovenija

Austrija

Njemaka

V. Britanija

Francuska

Danska

Norveka

Finska

vedska

debljina u mm

Izolacija postavljena na vanjskoj strani objekta lako umanjuje toplinske gubitke a time i trokove grijanja do
50%. Ekonomske i ekoloke analize
ukazuju na stalni porast cijene energije. Grijanje je glavni i najvei dio upotrebe energije u individualnim i javnim objektima. Toplinski gubitci su
najvei gubitci energije objekta vjerojatno zato jer se toplina ne vidi. Skoro
svako brine, da za sobom ugasi svjetlo a time i tedi elektrinu energiju,
ali rijetko tko pomisli na kilovate i kilovate izgubljene energije i topline,
koja je posljedica slabo izoliranih ili
neizoliranih zidova, krovova, stropova,
prozora
Postavljanjem toplinske izolacije na
vanjske dijelove objekta (fasada,
strop, krova, poda na zemlji) moe
utedjeti do 50% trokova grijanja.
Pored toga, ako u postavljanje toplinske izolacije uloimo novac, istodobno
smanjujemo emisiju tetnih plinova od
dima u okoli, a time titimo okoli.
Toplinski gubitci kroz vanjske zidove
objekta i fasade predstavljaju najvei
dio ukupnih toplinskih gubitaka objekta i doseu do 30% ukupnih toplinskih
gubitaka kod individualnih objekata
odnosno vie od 30% u primjeru veih
stambenih blokova.

Debljina ugraene izolacije

u Europi godine 2001

Izvor EURIMA, European Insulation Manufacturers Association

Toplinska izolacija i povrat investicije

Toplinska izolacija ugraena s namjenom sniavanja toplinskih gubitaka objekta je jedan od rijetkih materijala, koji je
ugraen u objekt, te od poetka koritenja objekta ima viekratan pozitivan efekt povrata investicije. Od utede u postavljanju sistema grijanja, uzimanjem u obzir razlinih faktora u
upotrebi energije te pravilnom ugradnjom toplinske izolacije
enormno umanjujemo trokove grijanja i optimiziramo ekonomsku uinkovitost sistema grijanja.

Termografija - slika objekta sa i bez ugraene

toplinske izolacije. Objekt bez toplinske izolacije ima
odmah viu vanjsku temperaturu fasade a samim time
i vee toplinske gubitke.

Faktori koji utjeu na upotrebu energije

Nain grijanja, izbor ogrjevnog sistema i naina opskrbe
toplinom
Regulacija sistema grijanja te odgovarajui ventili i regulacijski elementi
Toplinski gubitci kroz zidove i otvore (vrata, prozori)
Gubitci preko toplinskih mostova
Ventilacijski gubitci i izmjena zraka
Orijentacija glavnih otvora glede toplinskih gubitaka
Vrsta i debljina ugraene toplinske izolacije
Akumulacija topline kod prisilnog prozraivanja i zagrijavanju
Kod obiteljskih kua, na primjer, investicija izvedbe toplinske
izolacije fasade vraa se priblino u sedam do osam godina.

Mogunosti izvedbe toplinske izolacije objekta

Postoje dvije mogunosti izvedbe toplinske izolacije
vanjskih zidova:

Toplinska izolacija vanjskih zidova s

unutarnje strane
Izvedba toplinske izolacije vanjskih zidova s unutarnje
strane ima brojne slabosti:
Zidovi, koji su izolirani s unutarnje strane su podvrgnuti preestim temperaturnim razlikama i optereenjima, koji dugorono uzrokuju vremensku eroziju i
razliite nepogodnosti zidu.
Vlaga, koja dolazi preko konstrukcije kondenzira se
na unutarnjem spoju izolacije s zidom ili u samoj
konstrukciji zida. To uzrokuje neprijatan ivotni
ugoaj (pojava pljesni i zaguljivosti), te mogunost
smrzavanja vlage u zidu zimi i vlanosti cijele konstrukcije zida.
Ne moemo izbjei toplinske mostove.
Na unutarnjoj strani izolacije moramo obavezno postaviti odgovarajuu parnu branu.
Kod postavljanja izolacije na unutarnjoj strani spreavamo, da se toplina akumulirana u zidu nakon
prestanka grijanja postepeno vraa nazad u prostor.
Toplinska izolacija s unutarnje strane je manje uinkovita i upotrebljavamo ju tamo gdje nam razliiti zakonski razlozi ne dozvoljavaju izvedbe toplinske izolacije
na vanjskoj strani (spomenici kulture ). Kod izvedbe
izolacije vanjskih zidova s unutarnje strane svakako se
posavjetujte s strunjakom o mogunosti izvedbe.
vanjska
temperatura
ljeti

vanjska
temperatura
ljeti
unutranja
temperatura

vanjska
temperatura
zimi

vanjska
temperatura
zimi

Prolaz temperature
u zidu bez
toplinske izolacije.

Toplinski most kod zida bez toplinske izolacije, sa toplinskom

izolacijom na unutarnjoj strani i s toplinskom izolacijom na
vanjskoj strani.

(staklo, kamen, metal, drvo, umjetna vlakna ), je zrani prostor. Toplinska izolacija vri iskljuivo funkciju toplinske izolacije
i nije mehaniki
optereena.
Kontaktna fasada
je kompaktan vieslojni izolacijski sistem gdje toplinska izolacija
pored toplinske
izolacije vri i
funkciju "nosaa" zakljunih fasadnih slojeva (ljepljivog
morta i zakljunog sloja), koji su obino naneseni na
izolaciju.
Toplinska izolacija vanjskih zidova s vanjske strane je
najpogodniji nain zatite objekta od toplinskih gubitaka. Bitna prednost tog sistem je izolacija objekta kao
cjeline a ne samo pojedinih dijelova (prostorija), s
ime praktino u cijelosti izbjegnemo pojavu toplinskih mostova, temperaturnih optereenja i vremenskih
nepogoda zidne konstrukcije te kondenzaciji vodene
pare u konstrukciji zida. Postavljanjem izolacije na
vanjsku stranu omoguujemo akumulaciju topline u
zidu i njegovu toplinsku trajnost, koja omoguuje veu
ugodnost ivljenja u objektu.

vanjska
temperatura
ljeti
unutranja
temperatura

unutranja
temperatura

vanjska
temperatura
zimi

Prolaz temperature
u zidu sa unutarnjom toplinskom
izolacijom.

Prolaz temperature u zidu sa vanjskom toplinskom

izolacijom.

Toplinska izolacija vanjskih zidova

s vanjske strane
Kod izvedbe toplinske izolacije vanjskih zidova s vanjske strane imamo dvije mogunosti izvedbe. Prva mogunost je izvedba ventilirane fasade, a druga izvedba
kontaktnog izolacijskog sistema - fasade. Kod ventilirane fasade je toplinska izolacija privrena na nosivi
zid. Izmeu izolacije i zakljune fasadne obloge

Ventilirani toplinski
izolacijski sistem.

Kontaktni toplinski
izolacijski sistem.

Sistemi kontaktnih fasada na kamenoj vuni

Sistemi kontaktnih fasada na kamenoj vuni su optimalna rjeenja toplinske izolacije zatite zgrade s vanjske
strane, koji je sa stajalita graevinske fizike najprimjerenija. Kamena vuna "zatiena" s lijepljivim mortom
i zavrnim slojem omoguuje praktini vanjski izgled
vae fasade. Prednost sistema kontaktnih fasada na
kamenoj vuni je kompaktna izolacija, koja omoguuje
izvedbu toplinske, zvune i poarne zatite fasade bez
toplinskih mostova. Izolacijske ploe ili lamele se lijepe na vanjsku stranu zida, preko njih se izvede sloj ljepljivog morta i zavrnoga sloja.
Kamena vuna je idealan materijal za izvedbu kontaktnih fasada zbog svojih odlinih toplinsko izolacijskih
svojstava, negorivosti, paropropustnosti i zvune izolacije.

Izvedba
Za pouzdanu i kvalitetnu izvedbu sistema kontaktnih
fasada, obratite se iskljuivo na ovlatene izvoae sistema, koji su se kolovali kod proizvoaa i ponuaa
sistema. Koritene komponente sistema kontaktnih fasada moraju biti uvijek jednake komponentama koritenim u certifikatu sistema kontaktnih fasada na kamenoj vuni.
Objekt prije izvedbe
toplinske izolacije.

Lijepljenje izolacijskih lamela

Rockwool RP-PL.

Fasada "obuena" u
izolaciju ROCKWOOL.

Cijena
Toplinska izolacija je jedan od dijelova, koji ine cijeli
troak fasadnog sistema. Istovremeno je jedini dio, koji
stvarno vraa uloena sredstva preko snienih toplinskih gubitaka, a time i niim trokovima grijanja. To je
razlog, da pri odreivanju debljine toplinske izolacije
uvijek izaberemo gornje preporuenu ili zahtijevanu
debljinu izolacije, koji zahtijeva t.j. preporuuje standard.
Kamena vuna kao potpuno prirodan materijal je neto
skuplja od izolacija od expandiranih ili extrudiranih
plastinih masa. Via cijena se svakako kompenzira s
tvrdoom, vremenskom stabilnosti, paropropusnosti,
negorivosti i ekolokom prihvatljivosti kamene vune.
Izveden fasadni sistem.

Izvedba sistema kontaktne fasade na izolaciji od

kamene vune ROCKWOOL
U nastavku su dane upute za izvedbu sistema kontaktnih fasada na ploama ili lamelama od kamene vune
Rockwool. Sistem je sastavljen i izveden iskljuivo od
strane ovlatenog izvoaa. Ploe kamene vune
Rockwool RP-PT ili lamele RP-PL moemo upotrijebiti s
bilo kojim drugim certificiranim sistemom kontaktnih
fasada.

Uvjeti za izvedbu fasade

Toplinsko izolacijske ploe ili lamele Rockwool nije
dozvoljeno lijepiti na zid ako je temperatura zraka ili
podloge (zida) ispod +5C ili iznad +25C, te u primjeru prejakog vjetra. S vanjskim slojem ljepljivog morta
izolaciju zatitimo od moebitne kie ili vlage.

Zahtjevi za podlogu - zid

Zidna podloga mora biti suha, bez masnih mrlja te ne
smije biti prana. Sve prethodne buke, koji nisu stabilne moramo odstraniti. Ravnost podloge mora pri
kontroli s 4-metarskom ravnom letvom zadovoljavati odstupanja od ravnine u toleranciji do 1,5 cm.

Fasadni sistem je sastavljen od:

a ljepljivog morta
b fasadnih ploa ili lamela
c fasadne tiple
d armiranog ljepljivog morta i armirne mreice
e drugog sloja ljepljivog morta
f zakljunog mineralnoga sloja (po elji bojana s silikonskom bojom)

Dodatni zahtjevi za izvedbu fasade

Potrebno je namjestiti i ugraditi prozore, vrata te klupice prije poetka lijepljenja i postavljanjem izolacijskih
ploa. Vodimo brigu da su sve klupice, svjetiljke i vanjske slavine pravovremeno i pravilno postavljene, svakako prije poetka nanoenja vanjskog sloja lijepila i
zakljunog sloja.

Izvedba sistema kontaktne fasade na ploama

Rockwool RP-PT
Postavljanje donjeg zakljunog profila
Prije poetka postavljanja izolacijskih ploa Rockwool RP-PT oznaimo visinu donjeg zakljunog profila, koji mora
biti privren svakih 40 cm. Profil mora biti postavljen vodoravno okolo cijelog objekta.

a Postavljanje i odreivanje visine

donjeg zakljunog profila.

b Buenje rupa za vijke.

c Postavljanje profila i privrivanje

s vijcima.

Lijepljenje ploa
Izolacijske ploe lijepimo linijski po rubovima i tokasto po unutranjosti povrine ploe. Lijepilo nanaamo
na plou s zidarskom lopaticom. Plou poloimo na
paket kamene vune ili neto slino, tako da imamo dostup sa svih strana. Lijepilo nanosimo po rubovima
ploe te na est mjesta po unutranjosti ploe. Lijepilo
nanesemo u dovoljnoj debljini, da bi se ploe pouzdano zalijepile po cijeloj povrini ploe.

d Nanoenje
lijepila po
rubovima
ploe.

e Nanoenje
lijepila po
unutranjosti
ploe.

Polaganje ploa
f Odstranjivanje vika lijepila.

g Detalj ugaonog lijepljenja.

Izolacijske ploe Rockwool RP-PT se polau jedna do druge s pritiskanjem

ploe do prethodno prilijepljene ploe. Pazite, da odstranite moebitan viak lijepila, koji izae od prethodno nalijepljene ploe.
Pazite na zadravanje ravnine vanjske
strane izolacije sa ravninom fasade posredno odreenom u fazi lijepljenja ploa
na zid. Moebitne neravnine i minimalna
odstupanja poravnavamo s grubim brusnim papirom privrenim na gladilicu.
Provjerite da ploe pravilno nalijeu
jedna na drugu a posebnu pozornost
obratite pravilnoj izvedbi uglova objekta
i uglova kod prozorskih i vratnih paleta.
Kod uglova prozora i vrata uglove moramo obavezno izvesti s cijelom ploom
(pogledaj sliku), da sprijeimo moebitno
pucanje u uglovima. Sve kontakte izolacijskih ploa s ostalim elementi (kamenim okvirima, krovom, balkonom) moramo izvesti s diletacijskim profilom ili
odgovarajuim diletacijskim razmakom, kojeg zapunimo s odgovarajuom
masom za brtvljenje.

h Rezanje vika ploe na uglu.

Pravilna izvedba
izolacije prozorske
palete

Popreni prikaz izolacije otvora prozora.

i Bruenje minimalnih
odstupanja.

Pravilna izvedba
prozorske
klupice.

Privrivanje s fasadnim tiplama

Ploe Rockwool RP-PT s uzduno orijentiranim vlaknima se privruju s
fasadnim tiplama 24 sata nakon to su bile prilijepljene na zid. Tip i duina
tiple te nain privrivanja su specificirani u tehnikoj dokumentaciji sistema kontaktne fasade na ploama od kamene vune. Svi ti parametri su ovisni
o podlozi, debljini toplinske izolacije, visine objekta i "teine" fasade. Rupe
se bue s udarnim vrtanjem osim kod mreaste i uplje opeke te porobetonu
gdje buimo s obinim vrtanjem. Plastini dio fasadne tiple -"uloak" namjestimo u otvor, zatim metalnu jezgru zabijemo s ekiem.
Minimalna dubina sidra, koji mora biti u osnovnom zidu je:
5 cm kod betona
8 do 9 cm kod opeke i porobetona

Primjer jednoga od pravilnih

naina privrivanja ploa
8 fasadnih tipli na m2

Primjer privrivanja
s 8 fasadnih tipli na m2.
Minimalna udaljenost od ugla zida:
> 5 cm betonski zid
> 10 cm zid od opeke

j Buenje rupa.

k Namjetanje i pribijanje fasadne

tiple.

l Armiranje uglova.

m Nanoenje ljepljivog morta s

glatkim rubom gladilice.

n Razvlaenje ljepljivog morta

s zubatim dijelom gladilice.

Prije nego nanesemo prvi sloj ljepljivog morta, poravnamo i ojaamo sve
uglove objekta te uglove okolo prozora i vrata s ojaanim ugaonim profilima
na koje je prilijepljena armirna mreica.
Za sprijeavanje pucanja fasade na uglovima paleta i otvora namjestimo
trake armirne mreice veliine min. 30 x 20 cm pod kutom od 45 na ugao.
Mreicu prekrijemo s ljepljivim mortom. Ljepljivi mort nanaamo s zubatom
gladilicom s zubima dimenzije 10 x 10 m. Najprije s rubom gladilice nanesemo neto ljepljivog morta na plou RP-PT, pa zatim s nazubljenim dijelom
gladilice raznesemo ljepljivi mort po cijeloj povrini ploe.

o Spreavanje mogunosti pucanja.

p Utiskivanje armirne plastificirane mreice

q Armiranje i ravnanje uglova.

Armirnu plastificiranu mreicu utisnemo u svjee naneeni ljepljivi mort s obaveznim prekrivanjem ( min. 10 cm).
Rub armirne mreice najbolje je poravnati s ugaonom let-

r Odstranjivanje vika mreice.

vom. Uglove objekta poravnamo s ugaonom gladilicom.

Kad se ljepljivi mort i u nju utisnuta mreica osue
odreemo viak mreice na vanjskom rubu.

Nanoenje prednamaza
i zavrnog sloja
Na osuen ljepljivi mort nanesemo sloj zavrnog mineralnog ili silikatnog sloja, kojeg
po elji naknadno pobojamo.

s Nanoenje prednamaza.

t Nanoenje zavrnog sloja.

A Zaribavanje s krunim
pokretima.

Kod odgovarajuih vremenskih uvjeta na posuen ljepljivi mort nanesemo (suenje minimalno dva dana) prednamaz, kojeg nanosimo
s valjkom za maljanje. Nakon toga, kad se
prednamaz osui (min. 24 sata) nanesemo zakljuni mineralni sloj u eljenoj granulaciji.
Zakljuni mineralni sloj pripremimo i nanosimo u skladu s uputstvom za upotrebu. Nanos
i debljina sloja ovisna je od eljene granulacije i zrnatosti fasade. Povrina fasade pak od
naina zaribavanja zakljunog sloja. Mort za
neravan zavrni sloj se nanosi s plastinom
gladilicom. Viak materijala se odstranjuje s
gladilicom, koja je postavljena na podlogu
pod kutem od 90. Debljina sloja je obino
uvjetovana debljinom granula sloja. Nakon
to je odstranjen viak zavrnog sloja slijedi
zaribavanje sloja. Zaribavanje se radi na vlanom zavrnom sloju. Zaribavanje se izvodi sa
plastinom gladilicom s krunim pokretima,
a ako elimo neravnu strukturu tada s uzdunim ili poprenim pokretima gladilice. U trenutku suenja i nanoenja zakljunog mineralnog sloja fasadu moramo zatititi od neposrednog djelovanja jakog sunca, kie ili vjetra. U sluaju niskih temperatura i visoke vlanosti suenje traje dulje nago kod optimalnih
uvjeta.
Nakon toga, kad je zavrni mineralni sloj suh
(minimalno 7 dana) fasadu prebojimo s silikonskom bojom u eljenoj boji. Kod doticaja
razliitih boja upotrebljavamo ljepljivu traku
kao elastini sloj.

B Nanoenje silikonske boje.

C Primjer dekoracijskog utora.

D Prikaz bojanja fasade.

Izvedba sistema kontaktne fasade na lamelama

Rockwool RP-PL (kamena vuna s vertikalno orijentiranim vlaknima)
Izvedba kontaktne tankoslojne fasade na lamelama
Rockwool RP-PL je po mnogim detaljima jednaka izvedbi kontaktne fasade na ploama Rockwool RP-PT.
Razlika je u lijepljenju i privrivanju lamela na zidnu
povrinu. Svi postupci nanoenja lijepila, mreice i zavrnih slojeva na vanjskoj strani kamene vune su isti za
obadva sistema. Uputstva pojanjena u narednom tekstu su ona koja se razlikuju.
Bitna razlika i prednost sistema kontaktne fasade na lamelama je u tome, da lamele zbog orijentacije vlakana
a time i posredno boljih mehanikih svojstava nije potrebno mehaniki privrivati ve ih samo lijepimo na
zid. Dodatno privrivanje je potrebno samo u primjeru, da je visina fasade vea od 20 m i u primjeru da je
to zahtijevano zbog posebne sigurnosti fasadnog sistema.

Presjek tankoslojne fasade na lamelama RP-PL

a
b
c
d
e

Lijepljenje izolacijskih lamela RP-PL

Lamela mora biti ista i otpraena. Da osiguramo
dobar prijem lamele s zidnom povrinom nanaamo
lijepjivi mort na lamelu u dva koraka.

Ljepljivi mort.
Lamele Rockwool RP-PL
Ljepljivi mort s plastificiranom armiranom mreicom
Prednamaz
Zavrni mineralni sloj

Privrivanje s fasadnim tiplama

Lamele Rockwool RP-PL moramo privrstiti s fasadnim
tiplama kao u primjeru ako je fasada via od 20 m ili u
primjeru da imamo slabo nosivu i nedefiniranu podlogu - zid. Tip i duina fasadnih tipli te nain privrivanja su specificirani u tehnikoj dokumentaciji sistema
kontaktne fasade na lamelama od kamene vune. Svi ti
parametri su ovisni od podloge, debljine toplinske izolacije, visine objekta i optereenosti fasade.
Minimalna duina sidra, koje mora "ui" u osnovni
zid je:
5 cm u betonu
8 do 9 cm u
opeci i porobetonu
a Lamelu poloimo na paket lamela ili pripremljenu
podlogu, tako da imamo dostup sa svih strana.
Lijepljivi mort nanesemo na lamelu s glatkim rubom
gladilice i "razliimo" ga po cijeloj povrini lamele.

Promjer dijela
fasadne tiple, koji
pritise lamelu na
zid mora biti minimalno 140 mm.

Primjer privrivanja lamela

4 fasadne tiple
na m2
Primjer privrivanja s 4 fasadnih
tipli na m2 i 5
fasadnih tipli na
uglovima.

b Sa nazubljenim dijelom gladilice (zubi 12 x 12 mm)

napravimo brazde od lijepljivog morta, koje smo
prethodno nanesli na povrinu lamele.

Minimalna udaljenost od ugla stijene:

> 5 cm (betonski zid).
> 10 cm (zid od opeke).

10

Tehnike karakteristike i program dopreme

Lamela Rockwool RP PL

Ploa Rockwool RP PT

Ove tehnike informacije su stanje dananjeg znanja i iskustva. Zadravamo pravo o eventualnim promjenama uz prethodnu obavijest.
U sluaju potrebe za dodatnim informacijama obratite se na nae predstavnike. Za pouzdanu i kvalitetnu izvedbu sistema kontaktnih
fasada, obratite se iskljuivo na ovlatene izvoae sistema, koji su se kolovali kod proizvoaa i ponuaa sistema. Pojedine komponente sistema kontaktnih fasada moraju uvijek biti jednake komponentama odreenim s certifikatom sistema kontaktnih fasada na
kamenoj vuni.

11

Slovenija
Ljubljana
Zagreb

Hrvatska
Bosna
i
Hercegovina

Beograd

Srbija
i
Crna gora

Sarajevo

Podgorica

Skopje

Makedonija

ROCKWOOL d.o.o. LJUBLJANA

Kamika ul. 25, SI 1000 Ljubljana Tel.:+ 386 1 3000 800 Fax: + 386 1 3000 810
e-mail: rockwool@rockwool.si http://www.rockwool.si

ROCKWOOL HRVATSKA d.o.o.

Ilica 259, HR 10000 Zagreb
Tel.+ 385 1 375 0015, Fax. + 385 1 375 7303
e-mail: rockwool-hrvatska@zg.htnet.hr
www.rockwool.hr

Va dobavlja:

Zastupstvo za BiH
Tel. & Fax: +387 33 660 827
GSM: +387 61 144 380
e-mail: rockwool@rockwool.si