kontaktne fasade // 1

Kontaktne
fasade
Toplinska, zvuna i protupoarna izolacija
kontaktnih fasada s kamenom vunom

otisak
energetske
uinkovitosti

otisak
energetske
uinkovitosti

otisak
energetske
2 // kontaktne fasade
uinkovitosti

Uteena energija je najisplativija i

najdostupnija

otisak
energetske
uinkovitosti

Rockwool Grupa je vodea u svijetu u

tehnologiji proizvodnje kamene vune.
Nudimo inovativne proizvode i rjeenja
koji su rezultat dugogodinje strunosti
na podruju energetske uinkovitosti,
sigurnosti, odrivosti i udobnosti u
zgradama.
Zgrade troe oko 40% energije koja se
koristi u Europi i SAD-u. Grijanje i hlaenje
su kljuni energetski potroai. Ali veina
ove energije uzaludno se troi zbog
neadekvatne izolacije. Koristei dokazano
uinkovite tehnike za utedu energije, u
zgradama potronju energije za grijanje
moemo smanjiti i do 90%. Rockwoolova

izolacija prua ugodnu atmosferu u

unutranjosti zadravajui hladnou vani. U
vrijeme visokih temperatura kamena vuna
pomae u odravanju ugodne temperature
u unutranjosti prostora.
Rockwoolovi proizvodi poboljavaju
kvalitetu ivota milijunima ljudi i pomau
ublaiti ekoloke probleme, kao to su
efekt staklenika, smog i kisele kie.
Izolacijski proizvodi od Rockwoolove
kamene vune jedni su od rijetkih koji mogu
utedjeti 100 puta vie energije nego
to je koriteno za njihovu proizvodnju.
Time se uvaju oskudni izvori energije te
smanjuje zagaenje zraka i CO2 emisije.

Naa misija je biti partner od povjerenja u graevinskoj industriji.

kontaktne fasade // 3

Vie od energetske utede

Sustav kontaktne fasade s kamenom vunom Rockwool

Pravilno izvedena izolacija

fasade omoguava trajnu
utedu trokova grijanja i
hlaenja.

Izolacija od kamene vune pridonosi sniavanju

trokova grijanja i hlaenja
Trokovi energenata svake godine neprekidno rastu. Investiranje
u sustave za utedu energije danas, ve sutra donosi dobit.
Trokovi grijanja i hlaenja su jedni od najveih trokova svakog
domainstva i upravo tu lei najvei potencijal utede.

Neizolirana
fasada
Termografska
kamera
nedvojbeno
pokazuje mjesta
na fasadi gdje
toplina iz objekta
direktno izbija kroz
vanjske zidove.

U zgradama nailazimo na tri glavne mogunosti za poveanje

energetske uinkovitosti: zamjena prozora, modernizacija
sustava za grijanje te dodatna toplinska izolacija na fasadi.
Dodatno izoliranje proelja daje najbre rezultate u utedi
energije. Fasadni kontaktni sustavi s Rockwoolovom kamenom
vunom omoguavaju maksimalne utede te dodatno
poboljavaju mikroklimu omoguavajui ugodniji boravak.
Dodatno, izolacijski materijali od kamene vune su nezapaljivi,
paropropusni, trajni i prihvatljivi za okoli.

(Izvor podataka: Emnid survey zukunft Haus 2003 for Deutsche

Energie-Agentur http://www.zukunft-haus.info)

Potronja energije
Uvjerenje veine ljudi
Vozila

Ne
znam

Stvarna potronja

Topla
voda

Elektrini
ureaji

Topla Vozila
voda

Grijanje i
hlaenje

Grijanje i
hlaenje

Elektrini
ureaji

Veina ljudi ima krivu predodbu o

potronji energije u domainstvu. Velik
dio njih smatra da najvie energije troe
elektrini ureaji. Meutim, vie od
polovice trokova za energiju utroi se na
grijanje.

4 // kontaktne fasade

Toplinsko izoliranje Rockwoolovom

kamenom vunom jami mnoge prednosti
Uinkovita toplinska zatita i niski trokovi grijanja i hlaenja
Nizak koeficijent toplinske provodljivosti kamene vune jami minimalne toplinske
gubitke. Drugim rijeima, zimi toplina ostaje tamo gdje je elimo, u unutranjosti
objekta. Energetske potrebe objekta su stoga znatno nie nego inae jer je temperatura
u prostorijama jednakomjerna i ne susreemo se s neugodnim osjeajem stalno hladnih
zidova ili podova. Ljeti, ne dolazi do pregrijavanja unutranjosti te je potrebno manje
rashlaivanja za postizanje ugodne temperature u prostoru. Pored utede na trokovima
grijanja i hlaenja tako postiemo i izuzetno zdrave i ugodne uvjete stanovanja.

Izvrsna zvuna zatita

Trajna izloenost buci moe uzrokovati ozbiljne zdravstvene tekoe. Prilikom odabira
izolacije kamena vuna je svakako pravi izbor jer istovremeno nudi izvrsna toplinsko
izolacijska svojstva s mogunou izvrsne apsorpcije zvuka. Struktura kratkih isprepletenih
vlakana u kamenoj vuni jami izvrsno upijanje zvuka i dobru toplinsku izolaciju. Kod
ugradnje na vanjskoj strani fasada, kao i u jezgri pregradnih zidova, kamena vuna znaajno
smanjuje razinu buke u prostorijama i time jami ugodno i zdravo stanovanje.

Visoka sigurnost od poara jami bezbrino stanovanje

Protupoarna sigurnost svakog objekta moe biti od ivotne vanosti. Osiguravatelji pri
izraunu premija sve ee priznaju prednosti objekata koji su graeni od nezapaljivih
materijala i u skladu s propisima o protupoarnoj sigurnosti.
Materijali koji u sluaju poara ne pospjeuju njegovo irenje i ne uzrokuju irenje gustog
dima ili nastanak goruih estica odnosno oslobaanje plinova koji bi mogli dovesti
do eksplozije, po standardu HRN EN 13501-1 svrstavaju se u A1 razred negorivih
materijala. Rockwoolova kamena vuna ima talite vie od 1000C te pripada razredu
negorivih materijala. Ugradnja izolacije razreda A u sluaju poara osigurava presudne
sekunde potrebne za evakuaciju objekta i spaavanje dragocjenih ivota.

kontaktne fasade // 5

Zidovi bez vlage jame

ugodno stanovanje
Disanje zidova je u pravom smislu
te rijei zajameno kad se za
izolaciju odabere kamena vuna.
Paropropusna struktura kamene
vune omoguava neometan
prolaz vlage kroz vanjske zidove
iznutra prema van. Opasnost od
zadravanja vlage u zidovima je
minimalna te je time smanjena i
vjerojatnost pojave tetnih plijesni
na njihovoj povrini. Plijesni se u
pravilu najee javljaju na hladnim
vanjskim zidovima prostorije
s visokom relativnom vlagom
(spavaonice, kuhinje) i tetno
utjeu na dini sustav jer mogu
uzrokovati razliite bolesti i alergije.
Izoliranjem zidova kamenom vunom
s vanjske strane, zidovi ostaju topli,
zasiena vlaga nesmetano prolazi
kroz topli zid i ne kondenzira se na
njegovoj povrini.

Pozitivna energetska bilanca i odgovornost prema okoliu

Gospodarenje energetskim izvorima i industrijskim otpadom postaje jedan od kljunih
imbenika u planiranju proizvodnje. S ciljem smanjivanja utjecaja na okoli, Rockwool je
svoj proizvodni proces koncipirao kao zatvoren sustav u kojem se svi otpaci recikliranjem
vraaju u proizvodni proces. Time se smanjuje potreba za energentima, a ujedno se okoli
ne optereuje otpadnom vunom. Ista praksa vrijedi i za kupce i gradilita koji mogu otpadnu
vunu vratiti u tvornicu znatno jeftinije i jednostavnije umjesto da ju odvoze na ureeni
deponij.
Sve te aktivnosti neposredno utjeu na tzv. energetsku bilancu kamene vune kao
graevinskog proizvoda. U usporedbi s drugim graevinskim i izolacijskim materijalima,
bilanca Rockwoolove kamene vune je izrazito povoljna. Trokovi energije utroene za
proizvodnju kamene vune se povrate ve za nekoliko godina kroz utedu energije za grijanje.

Trajnost materijala i niski trokovi odravanja

Kamena vuna Rockwool kroz izuzetno dugo vremensko razdoblje zadrava svoja izolacijska
svojstva i potpuno je otporna na vanjske vremenske utjecaje i starenje. Dimenzijski je
stabilna te ne uzrokuje pukotine na fasadi i ne navlai vlagu koja bi pospjeila razvoj
plijesni na vanjskoj povrini fasade. Dodatno, kamena vuna je nepodoban materijal za
razvoj insekata ili drugih ivih bia koja se mogu naseliti u odreenim organskim toplinsko
izolacijskim materijalima.
Iz tih razloga trokovi odravanja kontaktnih fasadnih sustava na Rockwoolovoj kamenoj
vuni su bitno nii od sustava s drugom vrstom toplinske izolacije.

6 // kontaktne fasade

Gubici toplinske energije

Krovite

ca.30%

Vanjski zidovi
ca.35%

Prozori i vrata
ca.25%

Podovi na tlu, podrumski zidovi

ca.10%

Gubici toplinske energije na neizoliranom stambenom objektu.

Ugradnjom Rockwoolove kamene

vune do energetskog certifikata
zgrade

Fasada izolirana Rockwool izolacijom investicija koja se viestruko vraa.

U Hrvatskoj se od 2009. provodi energetsko

certificiranje zgrada. Osnova za energetski
certifikat je EU Direktiva 2002/91/EC o
energetskim svojstvima zgrada. Energetski
certifikat razvrstava objekte u vie razreda
(A-G) i na taj nain prikazuje energetska
svojstva zgrade te trokove koritenja objekta,
koji na odreeni nain utjeu i na njegovu
trinu vrijednost. Na svrstavanje u pojedini
energetski razred kljuan utjecaj svakako ima
kvaliteta izolacije zgrade. Za tu su namjenu, sa
stajalita energetske uinkovitosti, rjeenja s
izolacijom od kamene vune svakako na prvom
mjestu. Naime, kamena vuna je po svojoj
energetskoj bilanci za okoli najprihvatljiviji
izolacijski materijal. Na primjer: za proizvodnju
i distribuciju kilograma kamene vune potroi se
17 MJ energije (tzv. siva energija). Istu koliinu
energije utedi 20 cm kamene vune ugraene
u krovite tijekom 5 mjeseci ili 20 cm kamene
vune ugraene u fasadu tijekom 9 mjeseci.

Kamena vuna na fasadi jami

udobno stanovanje
Funkcija kamene vune u sustavu kontaktne
fasade je prvenstveno toplinska izolacija,
a zbog dobrih karakteristika u pogledu
paropropusnosti bez problema omoguava
difuziju vodene pare kroz vanjske zidove
bez kondenzacije, odnosno eventualno
kondenzirana mala koliina vodene pare brzo
se isuuje. Kod difuzije vodene pare kroz
vanjske zidove, toka kondenzacije pojavljuje
se na vanjskoj strani sloja kamene vune. Kod
upotrebe paropropusnih buka, nakupljena
para iz tog sloja nesmetano se isuuje prema
van te ne ostaje zatvorena u konstrukciji
zida. Paropropusnost Rockwoolove kamene
vune znai da sloj izolacije omoguuje
isuivanje eventualne vlage prema van,
dakle vlaga ne ostaje zatvorena u konstrukciji
zida niti se isuuje u samom prostoru.
Svojstvo paropropusnosti utjee na trajnost
konstrukcije s jedne strane, dok s druge
strane poboljava mikroklimu i ugodan
boravak u samom prostoru.

kontaktne fasade // 7

Naini izvedbe toplinske

izolacije objekta
Razliite mogunosti izvedbe izolacije s obzirom na
njezin poloaj u konstrukciji
izolacija s
unutarnje strane

toplinska izolacija
objekta
ventilirana fasada
izolacija s
vanjske strane

kontaktna fasada
panelni fasadni sustavi

Toplinsko izoliranje vanjskih zidova s unutarnje strane

Izvedba toplinske izolacije vanjskih zidova s unutarnje strane ima
nekoliko slabosti:

Toplinsko izoliranje vanjskih zidova s vanjske strane

Pri postavljanju toplinske izolacije s vanjske strane postoje dvije
mogunosti izvedbe. Prva je izvedba ventilirane fasade, a druga je
izvedba kontaktnog fasadnog izolacijskog sustava. Kod ventilirane
fasade toplinska izolacija uvrena je za nosivi zid, a izmeu
izolacije i zavrnog dekorativnog sloja fasade (staklo, kamen, elik,
drvo, umjetna vlakna) nalazi se sloj ventiliranog zraka. Izolacija
ima iskljuivo funkciju toplinske zatite te nije dodatno mehaniki
optereena. Kontaktna fasada je kompaktni vieslojni izolacijski
sustav gdje kamena vuna pored toplinske izolacije poboljava
ukupnu mehaniku otpornost sustava.
Toplinska izolacija vanjskih zidova s vanjske strane najuinkovitiji
je nain zatite zgrade od toplinskih gubitaka. Bitna prednost
ovog sustava je izolacija zgrade kao cjeline, ime se izbjegavaju
pojave toplinskih mostova, temperaturna optereenja, vremenska
oteenja nosive konstrukcije te kondenzacija vodene pare u nosivoj
konstrukciji zida. Postavljanje izolacije na vanjskoj strani omoguava
akumulaciju topline u zidu i koritenje njegovog toplinskog otpora za
ugodnije stanovanje u objektu.

Zidovi izolirani s unutarnje strane podvrgnuti su znatnim

toplinskim razlikama i optereenjima koja s vremenom uzrokuju
eroziju zbog atmosferskih prilika te razliita oteenja zidova.
Vlaga koja dolazi preko konstrukcije neizostavno se kondenzira na
dodiru unutarnje izolacije sa zidom ili u samoj konstrukciji zida.
To moe uzrokovati neugodne ivotne uvjete (pojavu plijesni i
zaguljivost) te esto i oteenja zidova kao posljedicu smrzavanja
vlage zimi i vlaenja cijele konstrukcije zida.
Neizbjeni su toplinski mostovi.
Na unutarnjoj strani izolacije mora se neizostavno postaviti
odgovarajua parna brana.
Pri postavljanju izolacije s unutarnje strane sprjeava se
akumuliranje topline u zidu koju bi zid nakon prestanka grijanja
ponovo vraao u prostoriju.
Toplinska izolacija s unutarnje strane je manje uinkovita i koristi
se u sluajevima kad zakonski uvjeti ne dozvoljavaju izvedbu
toplinske izolacije s vanjske strane (npr. zgrade spomenici kulture).
Prije izvedbe izolacije vanjskih zidova s unutarnje strane uvijek je
potrebno posavjetovati se sa strunjakom o mogunostima izvedbe.

vanjska
temperatura
ljeti

vanjska
temperatura
ljeti
unutarnja
temperatura

toplinski mostovi pogreke pri izvedbama izolacije vanjskih

zidova i oita prednost izolacije na vanjskoj strani

vanjska
temperatura
ljeti
unutarnja
temperatura

vanjska
temperatura
zimi

vanjska
temperatura
zimi

vanjska
temperatura
zimi

protok temperature
u zidu bez toplinske
izolacije

protok temperature
u zidu s unutarnjom
toplinskom
izolacijom

protok temperature
u zidu s vanjskom
toplinskom
izolacijom

unutarnja
temperatura

ventilirani toplinsko
izolacijski sustav

kontaktni toplinsko
izolacijski sustav

8 // kontaktne fasade

Kontaktni fasadni toplinsko izolacijski

sustav (ETICS) s kamenom vunom
Provjerena kvaliteta
Rockwoolovi proizvodi za kontaktne
fasadne sustave testirani su u skladu s
europskim standardima kao izolacijski
materijal, ali i kao sustav. Sustavni
certifikat se odnosi na ponaanje svih
sastavnica sustava kao cjeline i izvodi
se u skladu sa smjernicama ETAG 004
za fasadne kontaktne sustave ETICS
(External Thermal Insulating Composite
System). Ovlateni instituti diljem
Europe izradili su certifikate sustava u
suradnji s vodeim proizvoaima ostalih
komponenti sustava. Kao dodatno jamstvo
kvalitete u mnogim zemljama Europe
podrazumijevaju se i preporuke udruenja
proizvoaa tih sustava, poput udruenja
WDVS u Njemakoj.

Uinkovitost sustava ovisi o svim

njegovim sastavnicama
Pri izboru komponenti sustava uz
izolacijski sloj od kamene vune, preporuka
je da se koriste komponente istog
proizvoaa kako bi se ispunili visoki
zahtjevi sustava deklarirani u sustavnom
certifikatu. Kod sustava na kamenoj
vuni odluujua je paropropusnost
ljepila i zavrnog sloja koji mora jamiti
paropropusnost sustava kao cjeline i ne
smije zadravati vlagu u sloju izmeu zida
i toplinske izolacije ili jo gore, u samom
sloju izolacije. Samo atestirani sustavi
omoguavaju odgovarajui reim prolaska
vodene pare kroz konstrukciju te su zato
trajni i kvalitetni. Kvaliteta je u velikoj
mjeri ovisna i o izvedbi. Prilikom izbora
izvoaa preporuuje se savjetovanje
s proizvoaem komponenti jer samo
struni izvoai poznaju preporuke za
odgovarajuu pripremu ljepila. To je od
kljune vanosti za vrsto povezivanje svih
sastavnica sustava, a time i za trajnost
fasade.

kontaktne fasade // 9

Rockwoolovi proizvodi za sustave kontaktnih

fasada s izolacijskim slojem od kamene vune
Sustavi kontaktnih fasada s izolacijskim
slojem od kamene vune su optimalno
rjeenje toplinske zatite vanjskog ovoja, a
najprimjereniji su i s graevinsko-fizikalnog
stajalita. Kamena vuna zatiena
ljepilom i zavrnom bukom omoguava
individualan izgled fasade. Prednost
sustava kontaktnih fasada na kamenoj vuni
je kompaktna izolacija koja omoguava
izvedbu toplinske, zvune i protupoarne
zatite fasade bez toplinskih mostova.
Rockwool u svojoj paleti proizvoda nudi
ploe ili lamele kao rjeenje za kontaktne
fasadne sustave. Izolacijske ploe ili
lamele lijepe se na vanjsku stranu zida, a
preko njih se nanosi sloj ljepila i zavrne
buke.
Kamena vuna je optimalan materijal za
izvedbu kontaktnih fasada zbog svojih
izvrsnih toplinsko izolacijskih svojstava,
nezapaljivosti, paropropusnosti i zvune
izolativnosti.

Izvedba
Za pouzdanu i kvalitetnu izvedbu sustava
kontaktnih fasada savjetuje se rad
iskljuivo ovlatenih izvoaa sustava
koji su se usavravali kod proizvoaa i
ponuaa sustava. Pri izboru komponenti
sustava uz izolacijski sloj od kamene vune,
preporuka je da se koriste komponente
istog proizvoaa kako bi se ispunili visoki
zahtjevi sustava deklarirani u sustavnom
certifikatu.

Niskoenergetska kua prije postavljanja kamene vune

Trokovi
Toplinska izolacija samo je jedna od
komponenti koje ine cjelokupnu cijenu
fasadnog sustava. No, to je dio koji
brzo vraa uloena sredstava kroz
smanjene toplinske gubitke i time nie
trokove grijanja i hlaenja. Stoga bi pri
projektiranju debljine toplinske izolacije
uvijek trebalo izabrati gornju preporuenu
ili zahtijevanu debljinu izolacije predvienu
standardom.
Kamena vuna kao potpuno prirodni
materijal prua trajnost i mehaniku te
vremensku stabilnost, paropropusnost,
nezapaljivost i ekoloku odrivost fasada.

Fotografije prikazuju niskoenergetsku kuu

Moja u Sloveniji. Za izolaciju fasade koritene
su lamele Fasrock L debljine 14 cm.

Kua obuena u Rockwoolovu kamenu vunu

Zavrni fasadni sustav

Rockwoolovi proizvodi
za izvedbu kontaktnih
fasadnih sustava
Frontrock MAX E

Dvoslojna gustoa

Toplinsko izolacijske ploe s horizontalno usmjerenim

vlaknima s dvoslojnom gustoom. Namijenjene su
tankoslojnim i debeloslojnim sustavima te se uvruju na
zid lijepljenjem i mehanikim uvrivanjem.
Preporuuju se za sanacije i na
mjestima s veom potrebom
toplinske i zvune izolacije.

Fasrock L
Toplinsko izolacijska lamela s vertikalno usmjerenim
vlaknima, odnosno vlaknima usmjerenim okomito
na ravninu zida. Namijenjene su ugradnji u
tankoslojne fasadne sustave lijepljenjem bez
mehanikog uvrivanja. Omoguavaju polaganje i
na blago zakrivljene povrine.

10 // kontaktne fasade

Preporuke prije izvedbe sustava kontaktne fasade

s izolacijom od kamene vune Rockwool
U nastavku su navedene upute

Uvjeti izvedbe

Zahtjevi za podlogu zid

za izvedbu sustava kontaktnih

Ne preporuuje se izvoenje

Podloga (zid) mora biti suha,

Dodatni zahtjevi za
izvedbu

fasada na Rockwoolovim

komponenti sustava koje se

bez masnih mrlja i praine.

Prije no to se pone s

ploama ili lamelama od

postavljaju na sloj toplinske

Svi prethodni slojevi buke koji

lijepljenjem i postavljanjem

kamene vune. Sustav mogu

izolacije (kamene vune) ako

nisu stabilni moraju se ukloniti.

izolacijskih ploa potrebno

izvoditi iskljuivo osposobljeni

je vanjska temperatura nia

Najvee mogue odstupanje

je ugraditi prozore, vrata i

izvoai. Ploe kamene vune

od +5C ili via od +25C te u

u ravnini podloge mjereno

police. Sve svjetiljke, vanjske

Rockwool Frontrock MAX

sluaju jakog vjetra.

4-metarskom ravnom letvom

treba iznositi +
- 15mm.

pipe, nosae ljebova i

E, odnosno lamele Fasrock

L mogu se upotrijebiti u bilo

slino potrebno je pravilno

postaviti, svakako prije poetka

kojem certificiranom sustavu

nanoenja vanjskog sloja ljepila

kontaktnih fasada s kamenom

i mreice te zavrnih slojeva.

vunom.

kontaktne fasade // 11

Izvedba sustava kontaktne

fasade s Rockwoolovim
ploama Frontrock MAX E

Dvoslojna gustoa

2
6

Sastav kontaktnog sustava na ploama od kamene vune

1. polimer-cementno ljepilo
2. fasadne ploe dvoslojne gustoe (Frontrock MAX E)

3. fasadne tiple (sidra)

4. armaturna mreica utisnuta u sloj polimer-cementnog ljepila
5. predpremaz
6. z avrna dekorativna buka (mineralna ili na zahtjev kupca silikatna ili
silikatno-silikonska provjeriti paropropusnost)

I.I

Namjetanje donje poetne letve (profila)

Prije poetka namjetanja izolacijskih ploa Frontrock MAX

E oznai se visina donje nosive
letve. Letva mora biti udaljena
barem 40 cm od tla. Privrstite
je vodoravno oko cijelog objekta.

1. p
 ostavljanje i odreivanje visine
donje letve

II.
II

2. buenje rupa za vijke

3. namjetanje letve i uvrivanje

vijcima

4. nanoenje ljepila po rubovima

5. nanoenje packi po

Lijepljenje ploa

Izolacijske ploe lijepe se linijski po rubovima i tokasto po unutranjoj povrini ploe. Ljepilo se nanosi na plou zidarskom licom.
Plou se polae na paket kamene vune ili odgovarajui stalak tako
da joj se moe pristupiti sa svih strana. Ljepilo se nanosi po rubovima ploe te dodatno jo est packi ljepila po unutranjosti ploe.
Ljepilo se nanosi u debljini da se osigura kontakt sa zidom po cijelom obodu ploe i na svim packama.

ploe

unutranjosti ploe

12 // kontaktne fasade

III

Polaganje ploa

Izolacijske Rockwoolove ploe Frontrock MAX E polau se jedna do

druge pritiui plou uz prethodno zalijepljene ploe. Treba paziti
da se odstrani sav viak ljepila od prethodno prilijepljene ploe.
Treba paljivo pratiti ravninu vanjske strane izolacije, jer ravninu
fasade posredno odreujemo ve u fazi lijepljenja ploa na zid.
Mogue neravnine i minimalna odstupanja poravnaju se grubim
brusnim papirom privrenim na gladilicu. Provjerava se nalijeu li
ploe pravilno jedna uz drugu, a posebnu pozornost treba usmjeriti

odgovarajuoj izvedbi uglova objekta te uglova paleta prozora i

vrata.
Kod uglova prozora i vrata ugao se mora izvesti uvijek s cijelom
ploom (vidi sliku), da se sprijei eventualna pojava pukotina u uglu
i pojava zareza. Svi dodiri izolacijskih ploa s ostalim elementima
(prozorskim okvirima, krovom, balkonom...) moraju se izvesti s
diletacijskim profilom ili primjerenim diletacijskim odmakom kojeg
se popuni odgovarajuom trajno elastinom masom za brtvljenje.

6. odstranjivanje vika ljepila

7. detalj kutnog lijepljenja

8. rezanje vika ploe na uglu

pravilna izvedba izolacije

prozorske palete

pravilna izvedba izolacije

prozorske klupice

popreni prerez
izolacije oko
prozora

IV

9. bruenje minimalnih odstupanja

polaganje ploa oko

prozorskih otvora

Privrivanje s tiplama

Rockwoolove ploe Frontrock MAX E privruju se fasadnim tiplama, ali ne unutar 24 sata od lijepljenja na zid. Tip, duina tipli i nain privrivanja specificirani su u tehnikoj dokumentaciji sustava
kontaktne fasade od kamene vune. Svi parametri ovise o podlozi,
debljini toplinske izolacije, visini objekta i optereenju fasade. Rupe
se bue udarnim buenjem osim uplje opeke te porobetona koji se
bue obinim buenjem. Plastini dio tiple uloak namjesti se u
upljinu, dok se elina jezgra s navojem (vijak) pritee u uloak. Kod
armirano-betonskih zidova mogu se koristiti i tiple s ulokom bez
navoja gdje se jezgra zabija ekiem.
Minimalna dubina sidra koja mora ui u osnovni zid je:
5 cm kod betona
8 do 9 cm kod cigle i porobetona.

10. buenje rupa

11. n
 amjetanje i zabijanje tipli

Preporuuje se primjena W uzorka jer se postiu

bolje vrijednosti u pogledu delaminacijske
vrstoe proizvoda

primjer mehanikog
privrivanja tzv. W uzorkom s
5 privrsnica po m2

primjer mehanikog
privrivanja tzv. T uzorkom s
5 privrsnica po m2

kontaktne fasade // 13

Izvedba vanjskog izravnavajueg armiranog sloja

Prije nanoenja prvog sloja ljepila, poravnaju se i ojaaju svi uglovi

objekta te uglovi oko prozora i vrata s kutnim profilima na koje je ve
prilijepljena armaturna mreica.
Radi sprjeavanja pojave pukotina na fasadi na uglovima paleta
i otvora namjeste se trake armaturne mreice veliine min. 30 x
20 cm pod kutom od 45 na ugao. Mreica se prekrije ljepilom.
Ljepilo se nanosi nazubljenom gladilicom sa zupcima dimenzije 10
x 10 mm. Najprije se rubom gladilice nanese sloj ljepila na plou,

pa se zatim nazubljenim dijelom gladilice razvue ljepilo po cijeloj

povrini ploe.
Armaturnu plastificiranu mreicu utisnemo u svjee naneseno ljepilo s odgovarajuim preklapanjem (min. 10 cm). Kutnom letvom
treba poravnati rub mreice.
Uglove objekta poravnamo kutnom gladilicom. Kad se ljepilo s utisnutom mreicom osui, odree se viak mreice na donjem dijelu
fasade.

12. ojaavanje uglova

13. n
 anoenje ljepila glatkim
rubom gladilice

14. brazdanje ljepila nazubljenim

dijelom gladilice

16. utiskivanje armaturne

plastificirane mreice

17. armiranje i ravnanje kutova

18. odstranjivanje vika mreice

VI

15. sprjeavanje opasnosti od

pucanja

Nanoenje predpremaza i zavrnog sloja

Kod odgovarajuih vremenskih uvjeta na osueno ljepilo (suenje

minimalno dva dana) nanese se predpremaz, kojeg se nanosi valjkom za bojanje. Nakon toga, kad se predpremaz osui (min. 24
sata), nanese se zavrni sloj dekorativne buke odabrane granulacije. Zavrni dekorativni sloj pripremi se i nanosi u skladu s uputstvom
za upotrebu. Nanoenje i debljina sloja ovisna je o eljenoj granulaciji i strukturi zavrnog dekorativnog sloja, a povrina fasade pak
o nainu zaribavanja zavrnog sloja. Viak materijala odstranjuje se

gladilicom koja je postavljena na podlogu pod kutom od 90. Debljina sloja je obino jednaka granulaciji zavrnog dekorativnog sloja.
Nakon odstranjivanja vika buke slijedi zaribavanje. Zaribavanje se
radi na vlanom zavrnom sloju. Zaribavanje se izvodi plastinom
gladilicom krunim pokretima ako elimo zrnatu strukturu, te uzdunim i poprenim pokretima ako elimo izgrebanu strukturu. Za
vrijeme suenja i ovrivanja zavrnog dekorativnog sloja buke,
fasada se mora zatititi od izravnog djelovanja jakog sunca, kie i
vjetra. U sluaju niskih temperatura i visoke vlanosti suenje traje
dulje.

19. nanoenje predpremaza

21. zaribavanje krunim potezima

Na osueno ljepilo se nanese zavrni sloj mineralne ili silikatne

buke kojeg se oboji po elji.

20. nanoenje zavrne buke

22. nanoenje silikonske boje

14 // kontaktne fasade

Izvedba sustava kontaktne

fasade s lamelama Rockwool
Fasrock L
Kamena vuna s vertikalno usmjerenim vlaknima
Izvedba kontaktne tankoslojne fasade s lamelama Rockwool Fasrock L je, osim u nekim detaljima, jednaka izvedbi kontaktne fasade na Rockwoolovim ploama Frontrock MAX E. Razlika je u lijepljenju i privrivanju lamela na povrinu zida, dok su svi postupci
nanoenja ljepila, mreice i zavrnih slojeva buke na vanjskoj strani kamene vune isti za oba sustava. Ova uputstva navode samo
informacije o stadijima koji se razlikuju.

samo lijepe na zid. Privrivanje je potrebno samo u sluaju kad

je visina fasade vea od 20 m i u sluaju kad se to zahtijeva zbog
posebne statike sigurnosti fasadnog sustava.

Bitna razlika i prednost sustava kontaktne fasade na lamelama je u

tome da lamele zbog usmjerenja vlakana, a time i posredno boljih
mehanikih svojstava, nije potrebno mehaniki privrivati ve se

2
1

Sastav kontaktnog sustava na lamelama od kamene vune

1. polimer-cementno ljepilo
2. lamela Rockwool Fasrock L
3. ljepilo s utisnutom alkalno otpornom armaturnom mreicom
4. predpremaz
5. z avrna dekorativna buka

I. I

Lijepljenje lamela Fasrock L

Lamela mora biti ista i bez

praine. Kako bi se osigurao
dobar kontakt lamele sa zidnom
povrinom, ljepilo se nanosi na
lamelu u dva koraka.

II

1. Lamela se poloi na paket lamela

ili pripremljeni stalak, tako da joj
se moe pristupiti sa svih strana.
Ljepilo se nanese na lamelu glatkim
rubom gladilice i razvue po cijeloj
povrini lamele.
2. Nazubljenim dijelom gladilice
(zupci 12 x12 mm) naprave se
brazde od ljepila koje je prethodno
naneseno na povrinu lamele.

Privrivanje fasadnim tiplama (iznimno)

Lamele Rockwool Fasrock L moraju se privrstiti fasadnim tiplama

samo u sluajevima kad je fasada via od 20 m ili kad je slaba nosiva i
nedefinirana podloga zid. Vrsta i duina fasadnih tipli te nain privr-

ivanja specificirani su u tehnikoj dokumentaciji sustava kontaktne

fasade s lamelama od kamene vune. Svi ti parametri ovisni su o po
dlozi, debljini toplinske izolacije, visini objekta i optereenosti fasade.

promjer dijela fasadne

tiple, koji pritie
lamelu na zid mora biti
minimalno 140 mm

primjer privrivanja
lamela Fasrock L
Primjer privrivanja
s 4 fasadne tiple na
m2 i 5 fasadnih tipli na

Minimalna dubina sidra

uglovima u ovisnosti o

koje mora ui u osnovni

razliitim podlogama.

zid je:

Minimalna udaljenost

5 cm kod betona

od ugla zida:

8
 do 9 cm kod cigle i

> 5 cm (betonski zid)

porobetona.

> 10 cm (zid od cigle).

kontaktne fasade // 15

Tehnika svojstva i nabavni program

PLOA FRONTROCK MAX E
Svojstvo
Reakcija na poar
Koeficijent toplinske provodljivosti
Paropropusnost
Delaminacijska vrstoa
Tlana vrstoa kod 10% deformacije
Nosivost parcijalnog tokastog optereenja
Kratkotrajna vodoupojnost
Dugotrajna vodoupojnost
Tolerancija debljine
Toka talita
Potvrda sukladnosti
Klju za obiljeavanje

Simbol
-
lD
m
TR 7,5
CS(10)20
Fp
WS
WL(P)
T5
Tt

Vrijednost
Jedinica
Standard
A1
-
HRN EN 13501 - 1
0,036
W/mK
HRN EN 12667
1,4
-
HRN EN 12086
7,5
kPa
HRN EN 1607
20
kPa
HRN EN 826
250
N
HRN EN 12430
HRN EN 1609
1,0
kg/m2
HRN EN 12087
3,0
kg/m2
-1 +3
mm
HRN EN 823
> 1000
C
HRN DIN 4102
IGH potvrda sukladnosti 1/05-ZGP-516
MW-EN 13162-T5-DS(T+)-DS (TH)-CS(10)20-TR7,5-PL(5)250-WS-WL(P)-MU1

DIMENZIJE PROIZVODA I PODACI O PAKIRANJU

Debljina (mm)
Duina x irina (mm)
m2 / pakiranje
m2 / paleta

50

60

70

80

100

2,40
57,60

2,40
48,00

1,80
39,60

1,80
36,00

1,20
28,80

120
1000x600
1,20
24,00

140

150

160

180

200

1,20
19,20

1,20
19,20

1,20
16,80

1,20
14,40

1,20
14,40

LAMELA FASROCK L
Svojstvo
Reakcija na poar
Koeficijent toplinske provodljivosti
Paropropusnost
Delaminacijska vrstoa
Tlana vrstoa kod 10% deformacije
Kratkotrajna vodoupojnost
Dugotrajna vodoupojnost
Tolerancija debljine
Toka talita
Potvrda sukladnosti
Klju za obiljeavanje

Simbol
-
lD
m
TR 80
CS(10)40
WS
WL(P)
T5
Tt

Vrijednost
Jedinica
Standard
A1
-
HRN EN 13501 - 1
0,042
W/mK
HRN EN 12667
1,4
-
HRN EN 12086
80
kPa
HRN EN 1607
40
kPa
HRN EN 826
1,0
kg/m2
HRN EN 1609
3,0
kg/m2
HRN EN 12087
-1 +3
mm
HRN EN 823
> 1000
C
HRN DIN 4102
IGH potvrda sukladnosti 1/05-ZGP-844
MW-EN 13162-T5-CS(10)40TR80-WS-WL(P)

DIMENZIJE PROIZVODA I PODACI O PAKIRANJU

Debljina (mm)
Duina x irina (mm)
m2 / pakiranje
m2 / paleta

30

40

50

60

80

100

3,84
115,20

2,88
86,40

1,92
69,12

1,92
57,60

1,44
43,20

0,96
34,56

120
140
1200x200
0,96
0,96
28,80 23,04

150

160

180

200

220

240

0,96
23,04

0,96
20,16

0,96
17,28

0,96
17,28

0,96
14,40

0,96
14,40

16 // kontaktne fasade

Rockwool
Grupa
Rockwool Grupa je vodei svjetski proizvoa protupoarne, toplinske
i zvune izolacije od kamene vune. Grupa je osnovana 1909. u Hedehuseneu, u Danskoj, gdje se nalazi sjedite te centar za istraivanje i
razvoj. Stoljetna tradicija i tehnoloki sofisticiran proces proizvodnje jame vrhunsku kvalitetu proizvoda i rjeenja za izolaciju svih vrsta zgrada.
Rockwool ima prodajne urede u 39 zemalja te 26 tvornica irom svijeta.

tvornice
prodajni uredi

Fotografija na naslovnici prikazuje niskoenergetsku kuu Moja u Sloveniji.

Za izolaciju fasade koritene su lamele Fasrock L debljine 14 cm.

Tiskano na papiru
certificiranom
od strane Forest
Stewardship
Council (FSC).

Ovlateni distributer

Pravna napomena: Ovaj dokument nudi openite informacije o Rockwoolovim proizvodima

koji su na raspolaganju na podruju Rockwool Adriatica. Openite informacije nisu jamstvo
za tehnike parametre odreenog proizvoda. Ti su parametri na raspolaganju u naim
tehnikim i prodajnim slubama koje na zahtjev kupca dostavljaju odgovarajue podatke I
pripadajue ateste za pojedine proizvode. Reklamacije koje se pozivaju na ovaj dokument
I navode u njemu su bez osnova i unaprijed ih odbacujemo. Zadravamo pravo izmjene
sadraja u dokumentu u bilo koje vrijeme bez prethodne najave.

03/11

Rockwool Adriatic d.o.o.

Ured prodaje
Radnika cesta 80
HR - 10000 Zagreb
Tel +385 1 6197 600
Fax +385 1 6052 151
info@rockwool.hr
Rockwool Adriatic d.o.o.
Sjedite i proizvodnja
Poduzetnika zona Pian 1
HR - 52333 Potpian

www.rockwool.hr