Baltički forum za okoliš, Latvija

Antonijas iela 3-8

LV-1010 Riga, Latvija
www.bef.lv
Niskoenergetske
Baltički forum za okoliš, NJemačka
Osterstraße 58
20259 Hamburg, Njemačka
i pasivne kuće
www. bef-de.org
Ova publikacija izrađena je uz financijsku podršku Europske Unije.
Sadržaj ove publikacije odgovornost je autora i ne može se ni na koji način
smatrati da odražava stajališta Europske Unije.

Autor:
Matthias Grätz | Baltički forum za okoliš (BEF), Njemačka

Urednica
Rachel Hideg | Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu (REC)

Prijevod:
Irena Brnada | REC Hrvatska

Prijelom:
Philipp Engewald | Baltički forum za okoliš (BEF), Njemačka

© Sva prava pridržana 2011. BEF Grupa i Grad Samobor

Fotografije su uvrštene uz dopuštenje autora.
Fotografija na naslovnici: © REC Hrvatska

ıntense
energy efficiency
 Potrošnja energije u kućama
U većini domaćinstava, računi za potrošnju energije već predstav-
ljaju značajan dio mjesečnih izdataka, a vjerojatno je da će se taj
udio i povećati uslijed stalnog rasta cijena plina i nafte. Godišnja
potrošnja topline ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući vrstu i star-
ost vašeg doma, kakvoću izolacije vaše zgrade, kao i vaše navike u
smislu potrošnje energije. Znajući da odgovarajući pristup grijanju i
ventilaciji može dovesti do financijskih ušteda kao i do uštede energi-
je, ova brošura daje vam detaljnijiji uvid u opća načela grijanja vašeg
doma.

Fotografija 1. Pasivna kuća u Darmstadtu, Njemačka.

Fotografija: © J. Gerstenberg | PIXELIO

Potrošnja energije u kućanstvu može se izraziti na različite načine.

Najčešće se navodi brojka kojom se izražava godišnja toplinska

1
 potreba grijanja, koja pokazuje koliko energije je potrebno da učinite
svoj dom toplim (u pravilu najmanje 19° C). Ona se mjeri u kWh/m²a
(kilovatsati po četvornom metru godišnje). Ova vrijednost ima rela-
tivno širok raspon: najučinkovitijim tzv. pasivnim kućama potrebno je
samo 10 do 15 kWh/m²a, dok starim zgradama bez izolacije može
trebati čak 400 kWh/m²a ili više. Da biste lakše shvatili ove brojke,
trebate znati da 10 kWh/m²a znači da vam je za zagrijavanje jednog
četvornog metra svoga doma potrebna jedna litra loživog ulja. Ako
je površina vašeg doma 100 m² i živite u učinkovitoj pasivnoj kući,
za njeno zagrijavanje trebat će vam 100 litara loživog ulja. Ako živite
u staroj, loše izoliranoj zgradi s godišnjom toplinskom potrebom gri-
janja od 300 kWh/m²a, trebat će vam oko 3.000 litara loživog ulja.
Ako pretpostavimo da je cijena loživog ulja 70 eura na 100 litara,
usporedbom pasivne kuće i stare zgrade dobivamo znatnu razliku od
oko 2.000 EUR godišnje.

Fotografija 2. Energetski certifikat nakon energetske procjene zgrade: očito,

vlasniku je vrijeme da neštp poduzme! | Fotorgrafija: © ehuth | PIXELIO

2
Potrošnja energije zgrade može se izraziti i kroz primarnu energiju,
izračunatu u kWh/m² a. To uključuje toplinsku energiju, ventilaciju,
toplu vodu i pomoćnu energiju, a također uzima u obzir izvor energije i
energiju potrebnu za pretvorbu i prijenos, odnosno obnovljive (sunce,
vjetar, biomasu) ili neobnovljive izvore energije (ugljen, uran, prijenos
biomase).
Prema njihovoj potražnji toplinske energije, zgrade se mogu vredno-
vati na ljestvici od A do G (ili u nekim zemljama, od zelene do crvene
oznake). Energijska putovnica ili energijski certifikat izdaje se nakon
provedene energijske ocjene zgrade (audita). Kada kupujete ili una-
jmljujete novu kuću ili stan, prodavatelj ili stanodavac mora vam u
skladu s propisima taj energijski certifikat dati na uvid. Investitor nove
zgrade dužan je osigurati energetski certifikat zgrade prije obavljanja
tehničkog pregleda, odnosno priložiti ga zahtjevu za izdavanje upo-
rabne dozvole. Već postojeće zgrade, odnosno nekretnine koje se pro-
daju, iznajmljuju ili daju na leasing, moraju imati energetski certifikat
dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupan-
ja Hrvatske u članstvo EU.

Pasivne kuće
Pasivne kuće trenutačno su najučinkovitije građevine na tržištu. U
Europi ih je izgrađeno nekoliko tisuća, a još mnogo njih uslijedit će
u narednim godinama. Ideja pasivne kuće jest osigurati hermetičnu,
dobro izoliranu omotnicu zgrade koja sprječava neželjene gubitke top-
line kroz zidove i krov. Brojka koja se često navodi u kontekstu pa-
sivnih kuća jest godišnja potreba topline grijanja, koja može iznositi
najviše 15 kWh/m²a (ili 1,5 litara loživog ulja po četvornom metru).
Ova brojka je izvorno izračunata za klimatske uvjete u Njemačkoj.

3
 Definicija je pasivne kuće, međutim, neovisna od klimatskih uvjeta:
“Pasivna je kuća građevina u kojoj toplinsku udobnost isključivo jamči
ponovno zagrijavanje (ili ponovno rashlađivanje) volumena svježeg
zraka potrebnoga za zadovoljavajuću kakvoću zraka, bez korištenja
cirkulirajućeg zraka.” Zbog svojih dobro izoliranih zidova i krova,
pasivnoj kući nije potreban konvencionalni sustav grijanja. Toplina
dobivena od sunca, ljudi koji u njoj borave i električnih uređaja već
osigurava velik dio energije potrebne za zagrijavanje unutrašnjosti.
U hladnim danima, male peći na drva ili sustav grijanja na pelete
može osigurati dodatnu toplinu. Zrak unutar pasivne kuće izmjenjuje
se putem ventilacijskoga sustava s kombiniranim izmjenjivačem top-
line. Na taj način, unutrašnjost zgrade stalno se opskrbljuje svježim
zrakom izvana, koji se kroz izmjenjivač topline zagrijava zahvaljujući
izlazećem zraku.

Međutim, niske energetske potrebe pasivnih kuća ne ostvaruju se

samo suvremenim tehničkim rješenjima. Same građevine trebale
bi biti kompaktne i jednostavne, bez prevelikog broja površina, jer je
omjer vanjske površine prema grijanom volumenu važan čimbenik u
sprječavanju gubitaka energije. Što je kompaktnija struktura, gubi se
manje energije. Orijentacija zgrade jednako je važna. Najveća površina
prozora treba biti okrenuta prema jugu, dok bi na sjevernoj fasadi pro-
zori trebali biti manji. Dnevne sobe trebale bi biti smještene na južnoj
strani kako bi se u najvećoj mjeri iskoristili solarni dobici. Kuhinju i
kupaonicu treba smjestiti na sjevernoj strani objekta. U hladnijim pod-
nebljima južna fasada ne smije biti u sjeni stabala. Ljeti se pregrijava-
nje može spriječiti isturenim krovom, koji stvara sjenu kada je sunce
visoko. U toplijim podnebljima, pak, bjelogorično drveće može stvoriti
dodatan hlad u vrućim ljetnim danima.

Izgled građevine jednako je važan kao i njezina orijentacija. Arhitekt

ili inženjer treba temeljito provjeriti objekt zbog mogućih propuštanja
zraka i toplinskih mostova. Slabe su točke u izgradnji mjesta gdje se

4
susreću dvije strukturne površine ili gdje u dodir dolaze materijali koji
su loši izolatori, što dovodi do povećanja toplinskog toka.

Posebni dijelovi pasivne kuće

Prozori:
U prosječnoj kući, na prozorima se gubi 10 do 20 posto topline.
U pasivnim kućama, takvi toplinski gubici smanjuju se ugradn-
jom troslojnih prozora. Prijenos topline građevnih dijelova izražava
se kroz tzv. U-vrijednost, mjereno u vatima po četvornom metru uz
temperaturnu razliku od jednog stupnja (K). Što je U-vrijednost viša,
niža je otpornost na toplinu, dakle kroz određeni građevni dio prola-
zi veća količina topline / energije. Prosječni dvoslojni prozor ima
U-vrijednost od 2,9 W/m²K. Troslojnim se prozorom i dodatnim
toplinskim zaštitnim premazom U-vrijednost može smanjti na
0,7 W/m²K. Osim stakla, i okvir bi trebao biti oblikovan na način kojim
se sprječavaju toplinski gubici.

Fotografija 3. U pasivnu kuću ugrađuje se 30 cm izolacije.

Fotografija: C. von Knorre

5
 Izolacija
Izolacija pasivne kuće mnogo je deblja od prosječne. Kao i za prozore,
prolaz topline kroz zidove može se također izraziti kao U-vrijednost.
U-vrijednost ovisi o svojstvima materijala koji se koristi, ali će 10-cen-
timetarski sloj izolacije uobičajeno imati U-vrijednost od oko 0,4 W/
m² K. Povećanje debljine izolacije na 40 cm smanjit će U-vrijednost
na 0,1 W/m²K, odnosno za 75 posto.

Zrakonepropusnost i provjera zrakonepropusnosti

(blower-door test):
Kako pasivna kuća mora biti potpuno hermetična, građevinari mora-
ju uočiti i najmanje propuštanje zraka i sve takve pukotine zatvoriti.
Točke u kojima kablovi i cijevi prolaze kroz vanjske zidove objekta
moraju biti temeljito zapečaćene. Po završetku građevinskih radova,
zrakonepropusnost objekta ispituje se pomoću tzv. provjere zrakone-
propusnosti. Tijekom ovog postupka, zrak se pomoću ventilatora
izvlači iz unutrašnjosti objekta, stvarajući malu razliku između unu-
tarnjeg i vanjskog tlaka. Ova razlika tlakova tjera zrak kroz pukotine
i procjepe u omotnici objekta, te je tako
moguće izmjeriti njegovu zrakonepropus-
nost. U pasivnoj kući, količina izmjene zra-
ka tijekom provjere zrakonepropusnosti
ne smije prijeći određenu razinu.

Fotografija 4. Potrebna oprema za izvođenje

provjere zrakonepropusnosti (blower-door test) |
Fotografija: W. Walter

6
 Troškovi i prednosti
Niskoenergetske kuće - to jest, kuće čije se godišnje potrebe topline
grijanja kreću između 50 i 70 kWh/m²a - postaju norma u novograd-
nji. U mnogim zemljama, građevni dijelovi za pasivne kuće dostupni
su na tržištu u gotovom obliku, bez potrebe za posebnu prilagodbu.
Još traju rasprave o dodatnim troškovima pri izgradnji pasivnih kuća.
Općenito, može se pretpostaviti da su pasivne kuće oko 10 posto
skuplje od izgradnje “prosječne” kuće. Većina dodatnih troškova
proizlazi iz građevnih elemenata, kao što su deblje izolacije, kvalitet-
niji prozori i ventilacijski sustav koji će povremeno zahtijevati nove
filtere. Ipak, ako želite da vaš objekt službeno bude potvrđen (certi-
ficiran) kao pasivna kuća, valja uzeti u obzir i neke dodatne troškove.
S druge strane, vaš godišnji račun za plinsko grijanje drastično će se
smanjiti, a vi nećete morati ugrađivati konvencionalni sustav grijanja.
Kako će se svi novi objekti u budućnosti morati graditi u standardu
pasivne kuće, a imajući u vidu izgledni daljnji rast cijena energije, ima
smisla što je prije moguće kao rješenje odabrati pasivnu kuću.

Kuće nulte energije, i dalje od toga

U idućih nekoliko godina vjerojatno će doći do daljnjeg postroživanja
građevinskih standarda, kako bi sve nove građevine ostvarile vrlo
niske godišnje potrebe za grijanjem. Ali to neće značiti kraj inovacijama
i novim tehnologijama u graditeljstvu. Kuća nulte energije, primjerice,
prikuplja energiju putem malih vjetroturbina i solarnih ploča na krovu,
koristeći biomasu za dodatno zagrijavanje prostora. Istodobno, omot-
nica zgrade i sustavi grijanja i ventilacije izuzetno su djelotvorni i u
najvećoj mjeri prilagođeni ostvarivanju solarnih dobitaka. Kuća nulte
energije dakle ne troši fosilna goriva i ne proizvodi emisije ugljika.
Neke od najdjelotvornijih zgrada čak proizvode više energije nego što
troše, te njih nazivamo kućama s viškom energije.

7
 Saznajte više…
Postoje mnoge knjige o energetski učinkovitim tehnologijama,
solarno optimiziranom planiranju naselja i pasivnim kućama,
od kojih je većina napisana na njemačkom ili engleskom jeziku.
Vrijedi provjeriti u lokalnoj knjižnici i potražiti informacije na Internetu.

Sljedeće internetske stranice na engleskom jeziku dobra su polazna

točka:
http://passipedia.passiv.de/passipedia_en/start (Wiki o pasivnim kućama)
http://www.passivhausprojekte.de/projekte.php?lang=en (baza podataka o
certificiranim projektima pasivnih kuća)