Elementi visokogradnje II

Građevinska fizika

Elementi visokogradnje II
II. Kolokvij

Građevinska fizika

1) Što je toplina?
Toplina je oblik energije. Toplina nekog tijela jednaka je zbroju kinetičkih energija
nesređenog gibanja svih molekula tog tijela.

2) Što je temperatura?
Temperatura je fizikalno svojstvo svakog tijela.

3) Nabrojati načine prenošenja topline.

Prenošenje topline je proces koji se događa uvijek kada postoji razlika temperatura. Toplina
se može prenositi na tri načina:
a) vođenje ili kondukcija (u čvrstim, tekućim i plinovitim sredstvima)
b) prijelaz strujanjem ili konvekcija (u tekućim i plinovitim sredstvima)
c) prijelaz zračenjem ili radijacija (u plinovitim sredstvima i vakuumu)

4) U kojim mjernim jedinicama se izražava temperatura po međunarodnom sustavu

mjernih jedinica?
Izražava se u stupnjevima Kelvina - 1°K

5) Na koliko stupnjeva je ledište vode po Kelvinovoj ljestvici?

Na 273° C

6) Opća formula za izračunavanje gustoće toplinskog toka (q).

λ∗∆T
q=
d
[W / m ]
2

7) Opća formula za izračunavanje koeficijenta toplinske provodljivosti (λ).

λ = q * d / ∆T [W / mK] λ – koeficijent toplinske vodljivosti (W/mK)

q – gustoća toplinskog toka (W/m2)
d – debljina materijala (m)
∆T – razlika u temperaturi (°K)

8) U kojim mjernim jedinicama se izražava koeficijent toplinske provodljivosti?

[
λ = W / mK ]
9) O čemu ovisi vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti?
Koeficijent toplinske provodljivosti ovisi o:
a) obujamskoj masi tj. poroznosti materijali
b) kemijskom sastavu materijala
c) vlažnosti materijala
d) temperaturi materijala

1
 Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

10) Što je to koeficijent unutarnjeg prijelaza topline (𝛼i)?

Količina topline koja u jedinici vremena prijeđe sa zraka u prostoriji na jedinicu površine
građevinskog elementa pri jediničnoj razlici temperature zraka i površine elementa, kada je
postignuto stacionarno stanje.

11) Što je to koeficijent vanjskog prijelaza

topline (𝛼e)?
Količina topline koja u jedinici vremena
prijeđe s jedinice vanjske površine
građevinskog elementa na vanjski zrak pri
jediničnoj razlici temperatura, kada je
postignuto stacionarno stanje.

12) Opća formula za izračunavanje toplinskog otpora za dvoslojni zid.

1 d1 d2 1
𝛼𝑖
= Ri;
𝜆1
= R1;
𝜆2
= R2;
𝛼𝑒
= Re [m 2
K/W ]

13) Opća formula za izračunavanje toplinskog otpora za troslojni zid.

1 d1 d2 d3 1
𝛼𝑖
= Ri;
𝜆1
= R1;
𝜆2
= R2;
𝜆3
= R3;
𝛼𝑒
= Re [m 2
K/W ]

14) Definicija koeficijenta prolaska topline „U“.

Količina topline koja u jedinici vremena prođe okomito kroz jedinicu površine
građevinskog elementa pri jediničnoj razlici temperatura zraka s obje strane
elementa, kada je postignuto stacionarno stanje.
[
Mjerna jedinica W/(m2K) ]

15) Opća formula za izračunavanje koeficijenta prolaza topline „U“ za homogene

građevinske elemente.

1
U= 1 𝑑 1
+ +
𝛼𝑖 𝜆 𝛼𝑒

16) Opća formula za izračunavanje koeficijenta prolaza topline „U“ za vanjski

višeslojni zid.

1
U= 1 𝑑1 𝑑2 𝑑𝑛 1
+ + +.
𝛼𝑖 𝜆1 𝜆2
. .+ 𝜆𝑛+𝛼𝑒

2
 Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

17) Opća formula za izračunavanje koeficijenta prolaza topline „U“ za vanjski

višeslojni zid sa zatvorenim zračnim slojem zraka.

1
U= 1 𝑑1 𝑑2 𝑑𝑛 1
+ + +𝑅𝑧+.
𝛼𝑖 𝜆1 𝜆2
. .+ 𝜆𝑛+𝛼𝑒

18) Što je to temperaturna krivulja?

Ako u crtežu presjeka građevinskog elementa u nekom mjerilu nanesemo proračunate
temperature na granicama pojedinih slojeva i spojimo ih pravcima dobiti ćemo temperaturnu
krivulju. Ta krivulja pokazuje temperaturu svake točke presjeka elementa za stacionarni
toplinski tijek.

19) Što je to akumulacija topline?

To je svojstvo građevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu, u sebi je
akumulirati i nakon hlađenja okoline ponovno je predati okolini.

20) Napiši definiciju koeficijenta akumulacije topline „W“.

To je količina topline koju građevinski element akumulira po jedinici površine, za jediničnu
razliku temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje.

21) U kojim mjernim jedinicama se izražava koeficijent akumulacije topline „W“?

Izražava se u kJ/m2K

Svojstva vlažnog zraka

22) Što je to apsolutna vlaga zraka?

Masa vodene pare u jedinici volumena zraka (m3).

23) Što je relativna vlaga zraka?

Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak, pri istoj temperaturi i
tlaku, sadržavao, kada bi bio potpuno zasićen. Označava se sa „v“ (%).

24) Što je to parcijalni tlak (p)?

Tlak vodene pare u zraku.

3
 Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

25) Što je to tlak zasićenja (p´)?

Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku određene temperature.

* Relativna vlaga zraka može se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare (p)
promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja (p´) pri određenoj temperaturi zraka.
26) Kada dolazi do kondenzacije, kako je spriječiti?
Do kondenzacije dolazi uvijek kada je temperatura te površine manja od temperature
rosišta zraka koji je dodiruje. Da bi se to spriječilo građevinski element mora imati dovoljno
veliku vrijednost otpora prolazu topline Ro.

27) Što su to toplinski mostovi?

To su dijelovi vanjskog građevinskog elementa koji imaju manji toplinski otpor od tipičnog
presjeka tog elementa. Temperatura unutrašnje površine elementa na toplinskom mostu
manja je od temperature preostale površine elementa što povećava potencijalnu opasnost
kondenziranja vodene pare na ovim mjestima.
Toplinske mostove treba dodatno izolirati, a postava toplinske izolacije ovisi o građevinskim
materijalima elementa o kome se nalazi toplinski most.

28) Što je to difuzija vodene pare?

Pojava difuzije vodene pare događa se ako je u mirnom zraku koncentracija vodene pare
nejednolika, dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta veće koncentracije ka mjestu
manje koncentracije, s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka.
Vodena para će prolaziti kroz svaki porozni građevinski element koji odjeljuje dva prostora s
različitim parcijalnim tlakovima vodene pare. Difuzija će se odvijati iz prostora s većim
parcijalnim tlako vodene pare prema prostoru s manjim tlakom.

29) Što pokazuje faktor otpora difuziji vodene pare (μ)?

Pokazuje koliko je puta veći otpor difuznom prolazu vodene pare, kroz promatrani
građevinski element, nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature.
μ je karakteristika materijala, a najviše ovisi o poroznosti.
*(μ za zrak je jednako 1,0).

4
 Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

30) O čemu ovisi najveći mogući sadržaj vodene pare u zraku?

Ovisi o temperaturi zraka.

31) S koje strane višeslojne pregrade treba postaviti materijal s većim faktorom otpora
difuziji vodene pare?
S unutarnje strane.

32) Što se ispituje grafo – analitčkom Glaserovom metodom?

Približna količina orošene vlage u građevinskom elementu.

p = parcijalni tlak vodene pare

p´ = tlak zasićenja vodene pare

A – ne dolazi do kondenzacije vodene

pare

B – kondenzacija vodene pare u

ravnini kondenzacije

C – kondenzacija vodene pare u

zoni kondenzacije

5
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

Kriteriji za ocjenu građevinskih elemenata

u pogledu difuzije vodene pare

1. Vanjski građevinski element treba projektirati tako da u njemu ne dođe do kondenzacije

vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element
2. Kondenzacija vodene pare nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na
promjenu vlažnosti, kao npr. drvo.
3. Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti, kondenzacija je dozvoljena
u određenim granicama, tako da uslijed kondenzacije ne nastane građevinska šteta.
3.1. Do štete neće doći ako je ukupna vlažnost materijala u kojem se kondenzirala
vodena para na završetku razdoblja difuzije vodene pare (završetak zimskog perioda)
manja od najveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal.
3.2. Građevinski element u kome se kondenzirala vodena para, mora zadovoljiti i
uvjet da se ukupna količina u njemu kondenzirane vodene pare na završetku perioda
difuzije vodene pare može isušiti kroz period difuznog isušenja (ljetni period).
U tu svrhu računa se potrebno vrijeme „t“ za isušenje elementa, koji ovisi o mjesnim
klimatskim promjenama

Djelovanje sunčevog zračenja

33) Kako definiramo koeficijent apsorpcije sunčevog zračenja?

Koeficijent apsorpcije sunčevog zračenja 𝛼 je omjer u elementu apsorbirane dozračne
snage P𝛼 i ukupne dozračne snage P koja je pala na površinu promatranog elementa.

𝛼 = P𝛼 / P – koeficijent apsorpcije
ρ = Pρ / P – koeficijent refleksije
τ = Pτ / P – koeficijent transparentnosti ili prozračnosti

34) Kako boja površine građevinskog elementa utječe na djelovanje sunčevog

zračenja?
Za kratkovalno sunčevo zračenje od presudnog je utjecaja boja površine građevinskog
elementa. Što je boja svjetlija to će manji dio snage sunčevog zračenja biti apsorbiran, a
veći dio reflektiran. Za razliku od kratkovalnog, na vrijednost koeficijenta dugovalnog
zračenja ne utječe boja površine već finoća obrade površine građevinskog materijala.

6
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

35) Navedi tri osnovna tipa zaštite od sunca građevinskih elemenata.

a) protusunčana zaštita paralelna sa vertikalnim građevinskim elementom

b) protusunčana zaštita okomita na vertikalni građevinski element

c) protusunčana zaštita ravnog krova

Prozirni građevinski element izložen sunčevom zračenju

7
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

Akustika

36) Što je to zvuk?

Zvuk je fizikalna pojava titranja čestica u elastičnoj sredini. Elastični medij kojim se šire
zvučni valovi može biti plinovita, tekuća ili čvrsta tvar.

37) Što je to zračni zvuk?

Zvuk koji se širi zrakom.

38) Kako definiramo frekvenciju zvuka (f)?

Frekvencija zvuka (f) je broj periodičnih promjena gustoće zraka u jednoj točki zvučnog
polja u jedinici vremena.

39) Što je to čujni zvuk i u kojim frekvencijama se kreće?

Čujni zvuk je zvuk koji prosječno ljudsko uho čuje, a to su titranja koja imaju frekvenciju
između 16 Hz i 20 000 Hz.

40) Što je to infrazvuk, a što ultrazvuk?

Infrazvuk je titranje frekvencije niže od 16 Hz, a ultrazvuk titranje frekvencije više od 20
000 Hz.

41) Koje su psihofiziološke (subjektivne) karakteristike zvuka?

Zvuk je fizikalni podražaj koji se posredstvom organa sluha pretvara u slušni osjet, a
osnove karakteristike tog osjeta su: visina, glasnoća i boja zvuka. Boja zvuka ovisi o
spektru složenog tona.

42) Kako definiramo buku?

Bukom nazivamo svaki zvuk kojeg smatramo neželjenim, neugodnim ili ometajućim.
Razlika između buke i zvuka je dakle subjektivna. Za grubu procjenu djelovanja buke na
čovjeka može poslužiti vrijednost njene razine.

43) Navedi klasifikaciju buke prema mogućem djelovanju na čovjeka.

- do 60 dB samo psihološko djelovanje

- od 60 do 90 dB jako psihološko djelovanje i fiziološki efekti
- preko 90 dB pored jakih psiholoških i fizioloških djelovanja pojavljuje se i oštećenje
sluha

* Buka koja sadrži pretežno duboke tonove manje ometa od buke s visokim tonovima
jednake razine.

44) Objasni širenje zvučnih valova u zatvorenom prostoru.

Kada zvučni val koji se širi zrakom udari u graničnu plohu koja omeđuje neku prostoriju,
dio energije tog vala apsorbira materijal granične plohe, a preostali dio energija vraća se
s reflektiranim valom u prostoriju. Sposobnost apsorpcije nekog materijala karakterizira
se koeficijentom apsorpcije 𝛼 koji je jednak odnosu apsorbirane snage P𝛼 i ukupne snage
P.

𝛼 = P𝛼 / P

8
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

45) Kakvi su to apsorpcijski materijali, navedi tri grupe?

To su materijali i elementi koji imaju relativno veliku vrijednost koeficijenta apsorpcije
zvuka u prostoriji. Mogu se podijeli u tri grupe:

- porozni materijali
- akustički rezonatori
- membrane

46) Koja su dva načina prenošenja zvuka iz predajne u prijemnu prostoriju?

- direktni put prijenosa zvuka preko pregradne stijene koja odvaja dvije prostorije
- svi ostali putovi su posredni putovi prijenosa zvuka

Prenošenje zračnog zvuka iz prostorije u prostoriju

47) Što je to zvuk udara?

Zvuk udara ili topot zove se zvuk kojeg zrače građevinski elementi pobuđeni na vibriranje
direktnim mehaničkim silama (hodanje, trčanje, pad predmeta).

48) Kako ispitujemo ponašanje međukatnih konstrukcija na udare?

Za ispitivanje ponašanja međukatnih konstrukcija na udare, konstruiran je poseban uređaj
koji zovemo izvor zvuka – toptalica. To je 5 čekića od 0,5 kg koji naizmjenično
pojedinačno udaraju u ispitivanu međukatnu konstrukciju slobodno padajući sa visine od
4 cm tako da izvedu 10 udaraca u sekundi.

9
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

49) Koji su načini poboljšanja izolacijske moći međukatnih konstrukcija od zvuka

udara?

- izvedba međukatne konstrukcije sa mekanim završnim podnim slojem (tepih, sintetičke

podne obloge, spužvaste podloge, guma, filc i sl.)
- izvedba plivajućeg poda (kruta betonska podloga „pliva“ na mekanom elastičnom sloju

- izvedba spuštenog stropa (treba biti nepropustan na zrak i male krutosti, dobro je da svi
pregradni zidovi dopiru samo do spuštenog stropa)

Hidroizolacija

50) Koje elemente zgrada štitimo hidroizolacijom?

Temelje kao najniže elemente zgrada koji su najizloženiji vlazi ne štitimo hidroizolacijom
zato što se izrađuju od materijala kojem vlaga ne šteti (beton). Dok se svi ostali elementi
zgrada moraju zaštiti i izolirati (odvojiti) od vlažnog zemljišta i vlažnih temelja.

51) Koji se materijali primjenjuju za izolaciju konstrukcije od vlage?

Koriste se bitumen, asfalt, katran, emulzije, izolacijske trake (krovna ljepenka, filc,
aluminijske folije).

52) Kako dijelimo hidroizolaciju prema položaju u zgradi?

Dijelimo je na:

- horizontalnu hidroizolaciju zidova

- horizontalnu hidroizolaciju podova
- vertikalnu hidroizolaciju zidova

53) Koje tri vrste izolacija bi obvezno trebalo izvoditi u zgradama u vidu posebnih
slojeva?

a) horizontalna izolacija ispod zidova i podova prizemlja zgrada bez podruma

b) hidroizolacija zgrade s podrumom
c) drenaža zgrada s izolacijom

10
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

a)

b)

c)

11
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

54) Kako i kada se izvodi drenaža zgrada?

U slučaju kada se građevina grada na mjestu izdašnog toka podzemne vode potrebno je
temeljni iskop proširiti za 20 do 30 cm, a stranice iskopa izvesti u kosini. Poslije
betoniranja temeljnih stopa uz njihov rub postavljaju se drenažne cijevi u padu 2 – 3% od
mjesta najjačeg pritjecanja vode prema nižoj strani odakle se voda može odvesti u
povoljnu prirodnu odvodnju ili u javnu kanalizaciju. Drenažne cijevi se do polovice visine
polažu u sloj nepropusne gline, a zatrpavaju se prvo krupnijim šljunkom pa pijeskom i
zatim zemljom. Takav raspored slojeva nam omogućava odvođenje procjedne vode
drenažnim cijevima.

Stubišta

55) Što je stubište?

Stubište je konstrukcija za kretanje ili promet između različitih etaža neke građevine.

56) Kolike su uobičajene dimenzije stuba?

Visina jedne stube kreće se od 14 do 19 cm, a širina gornje plohe jedne stube ili širina
gazišta je od 25 do 35 cm.

57) Napiši formulu koja povezuje odnos visine i širine stuba?

Odnos visine i širine stube proizlazi iz duljine prosječnog ljudskog koraka, prema tome
treba zadovoljiti formulu:

2V + Š = 63 (cm)

58) Koja je propisana visina stube u javnim zgradama?

14 – 16 cm.

59) Koja je najmanja širina kraka internih stubišta, a koliko u višestambenim

zgradama?
Najmanja širina kraka za interna stubišta je 75 cm, a u višestambenim zgradama 90 cm.

60) Što su to podesti ili počivališta?

Razlikujemo glavne podeste i međupodeste, širina podesta treba biti najmanje koliko i
širina stubišnog kraka. Glavni podest u pravilu treba biti širi od širine stubišnog kraka.

61) Koja je minimalna visina zaštitne ograde?

Zbog sigurnosti kretanja visina ograde treba biti najmanje 90 cm, mjereno od sredine
širine jedne stube.

12
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

62) Koji su oblici stubišta?

Jednokrako, dvokrako, trokrako, četverokrako, spiralno, zavojito.

63) Koje su vrste stubišta prema načinu oslanjanja?

64) Koji su načini izvedbe drvenih stepenica?

- masivne stepenica
- nastupne daske na letvama
- nasađene stepenice
- umetnute stepenice
- utorene stepenice

13
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

Podovi

65) Što su to podovi?

Pod je gornji dio komunikacijske površine, podovi unutar objekta su horizontalni osim u
prostorijama gdje se koristi voda. Vanjski podovi se izvode u blagom padu 1 – 2% zbog
odvodnje vode. Pod mora zadovoljiti funkciju uporabne horizontalne hodne plohe i
cjelovitost estetike unutarnjeg i vanjskog prostora.

66) Koji su funkcionalni zahtjevi za podove?

- sigurnost
- udobnost
- trajnost
- hidroizolacijska svojstva
- termoizolacijska svojstva
- zvučnoizolacijska svojstva
- mogućnost održavanja

67) Kako dijelimo podove prema toplinskoj provodljivosti?

- hladni (betonski, kameni pod, obloga od keramičkih pločica)

- polutopli (PVC obloge, linoleum, gumene prevlake)
- topli (drvena hodna obloga, tekstilna obloga od organskog materijala)

68) Kako dijelimo podove prema načinu izvedbe?

- podovi s reškama
- podovi bez reški – namazi
- prevlake

69) Kako dijelimo podne obloge prema vrsti materijala?

- anorganski građevni materijal (prirodni kamen, sadra, keramit, teraco)

- organsko – anorganski građevni materijal (asfalt, drvo, beton)
- organski građevni materijal (drvo, pluto, guma, linoleum)

70) Koje su to vrste drvenih obloga?

Parket, brodski pod, drvene prizme.

71) Koje su vrste parketa, koja je debljina klasičnog parketa?

Klasične parketne daščice, mozaik parket, ploče parketa, lamel parket, a debljina
klasičnog parketa 22 mm.

14
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

Prozori

72) Što su to prozori?

Prozori su prozirni elementi u vanjskim plohama građevine u svrhu osvjetljavanja i
provjetravanja. Svojim karakteristikama prozori moraju zadovoljiti funkciju i estetiku.

73) Koji su funkcionalni zahtjevi za prozore?

- osvjetljavanje
- provjetravanje
- toplinska izolacija
- zvučna izolacija
- zaštita od atmosferskih utjecaja
- zaštita od osunčanja
- osiguranje građevine

74) Koje su karakteristične mjere prozora?

75) Koja su dva načina ugradnje prozora?

- mokra ugradnja – ugradnja prije žbukanja, drvo mora biti impregnirano, međusloj se
ispunjava ekspandiranom pjenom

- suha ugradnja – slijepi doprozornik se ugrađuje u zid za vrijeme zidanja ili prilikom
žbukanja, na slijepi doprozornik se vijkom pričvrsti pravi doprozornik. Nema kontakta s
vlagom.

76) Nabroji vrste prozora prema načinu otvaranja?

- zaokretni - vertikalno - posmični

- otklopni - sklopivi
- zaokretno – otklopni - podizno - zaokretni
- obrtni - fiksni
- horizontalno – posmični

77) Kako dijelimo prozore prema konstrukciji prozorskih krila?

- jednostruki - trostruki
- dvostruki - spojni (krilo na krilo)

15
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

78) Koji su osnovni elementi prozora?

1. doprozornik
2. krilo (okvir, ostakljenje)
3. okov

Vrata

79) Što su to vrata?

Vrata su elementi u vertikalnim plohama građevine u svrhu povezivanja i odjeljivanja
prostorija. Svojim karakteristikama vrata moraju zadovoljiti funkciju i estetiku.

80) Koji su funkcionalni zahtjevi za vrata?

- povezivanje
- provjetravanje
- toplinska izolacija
- zvučna izolacija
- zaštita od atmosferskih utjecaja
- zaštita od osunčanja
- osiguranje građevine

81) Koje su karakteristične mjere vrata?

82) Koji su osnovni elementi vrata?

1. dovratnik
2. krilo (okvir, ispuna)
3. okov

16
Elementi visokogradnje II
Građevinska fizika

83) Kako dijelimo vrata prema načinu otvaranja?

- zaokretna - sklopiva
- mimokretna - harmonika
- kružna – rotirajuća - teleskopska
- klizna - garažna (podizna)

84) Kako dijelimo vrata prema materijalu, a kako prema položaju?

Prema materijalu drvena, plastična, metalna i staklena vrata, a prema položaju vanjska i
unutarnja.

85) Kako dijelimo vrata prema konstrukciji krila?

- jednostruka
- dvostruka
- spojna

17