SOLARNE KUE, po sistemu MiPO, iz proizvodnog programa GIKONT doo Beograd

PRISTUP IZGRADNJI U SREDINAMA SA OBEZBJEENIM IZVORIMA ELEKTRINE ENERGIJE

Polazimo od slijedeih injenica da: 1. Imamo redovne izvore elektrine energije, iju potronju elimo svesti na minimum, to znai da ne smijemo robovati minimalnim utedama elektrine energije, koju prati neproporcionalno poveanje cijene izrade objekta u odnosu na uteeni kilovat, ili neznatnu tetnu emisiju CO2treba izbjei krajnosti. Ako nemamo izvore el.en. koristit emo neki alternativni izvor koji je najpovoljniji za dato podruje i tako biti prisiljeni na dodatne trokove. 2. Treba potovati tradiciju, injenicu da porodina kua ima dimnjak, kamin, poret i sl. (ognjite), pa makar to bio i smederevac, tj. izvor topline, koji uvjek funkcionie, pa i onda kad sva tehnika zakae, a kad je uz to jo i dio aktivnog sistema grijanja porodine kue, korisnici iste takvo ulaganje smatraju normalnim (prva stvar koju dijete, u predkolskom, na kui nacrta, su vrata i dimnjak, iz kojeg se die dim, moda je i ekoloki). 3. Mala investicija kod izgradnje bolje izolovane kue ili niskoenergetske kue, velika sigurnost, a to je najvanije, i kad se koristi radi ambijenta vatra- kamin, isti je aktivni uesnik u sistemu grijanja ovakve kue a bez obzira kako ga loimo, po potrebi, ili eljii, njegova toplina ide u sistem aktivno-pasivnog grijanja i preko izmjenjivaa (rekuperator), vraa se ukrug za zagrijavanje prostorija, a ako nije naloen, takav izvor topline je lijep estetski detalj interijera boravka, koji u bilo koje godinje doba odaje toplinu kue porodinog ognjita. U ovakvom sluaju solarne kue se i po cijeni i po nainu gradnje, pribliavaju irem spektru korisnika, tj. ovakav pristup omoguava faznu izgradnja i kvalitetno koritenje objekta i kada svi sistemi solarne pasivne kue (osim termike) nisu u funkciji, a izraena prva faza nije znaajna investicija (slino kao cijena razvoda cijevi kod jednocjevnog sistema centralnog grijanja u odnosu na ukupne trokove grijanja). 4. Treba iskoristiti jeftinu sunevu energiju zagrijavanja preko termiki izolovanog TROMBOVOG zida, kao sastavnog dijela pasivnog solarnog grijanja pasivne kue, pri emu toplinske gubitke kroz trombov zid, u vrijeme kad nemamo insolaciju, ili je temperatura u trombovom zidu manja ili jednaka sobnoj temperaturi u zimskom periodu, svodimo na minimum. Koeficijent provodljivosti K (U) za trombovom zidu mora iznositi max 0,20 W/m2K. U ljetnom periodu ovakav K omoguava lako odravanje ugodnog ljetnog reima boravka u objektu i smanjuje gubitke u energiji, koja se troi za hlaenje. Efekat trombovog zida moemo poveati i staklenom batom, pri emu isti ne bi bio izloen direktnim vanjskim uticajima (osim sunca), koja zimi dodatno akumulira sunevu energiju i u toku insolacije smanjuje razliku izmeu vanske temperature i temperature u zidu. Kad nema insolacije, ista zimi titi trombov zid od velikog hlaenja , tj. mikroklima u staklenoj bati je dobrodola tampon zona izmeu vanjskog temperaturnog reima i reima ugodnog boravka unutar objekta. Ni trombov zid, ni staklena bata, nisu uslov da imamo niskoenergetsku, pasivnu, aktivnu ili kombinovanu solarnu kuu, ali je injenica jedna, da sve kue sa ekstremnim termikim zahtjevima, izgraene i kao ogledne imaju neki dodatni izvor topline, tj. najjednostavniji na kruta goriva sa obinim dimnjakom, makar bio i najmanjih termikih kapaciteta, a principe trombovog zida i staklene bate koriste na drugi nain, kao dodatne izvore topline kroz prihvatljivija tehnika rjeenja. 5. Termike karakteristike kue, volumen, gubici i sl. koji su rezultat izolovanosti kue, akumulativnosti kue unutar izolovanog plata kue, klimatske zone, onog bez ega podsvjesno i sl. ne moemo zamisliti kuu (npr. kamin), u korelaciji sa mogunostima i kapacitetom istog, su faktori
1

koji nam daju podatak o potrebama za dodatnim grijanjem (ljetni reim nije problem), tj. dodatnim ekonomski opravdanim tehnikim rjeenjem dogrijavanja. Znai ako smo odabrali dobro izolovanu pasivnu kuu sa izolacijom koja u svim pravcima, osim kroz otvore, ima prosjeni koeficijent provodljivosti K(U) do 0,15 W/m2K, iznimno neki manji neizbjeni termiki mostovi i trombov zid do 0,20 W/m2K, sa obaveznim dimnjakom i minimalnim izvorom topline na kruta goriva kapaciteta (snage) cca 0,1 KW/m2 korisnog prostora, odluujemo o slijedeem: 1.Fasadna stolarija i njene karakteristike su jako bitan faktor, tj. gubici kroz istu treba svesti na minimum K od 0,8-1,8 W/m2K, sa troslojnim staklom i dobrim brtvljenjem. Kue sa manjiim masama unutar izolacionog plata (lagani montani objekti na bazi drvenih preraevina i gips kartonskih ploa) su osjetljivije na vee gubitke kroz fasadnu stolariju, tako da u ovim sluajevima treba ugraivati najkvalitetniju fasadnu stolariju, sa troslojnim staklom odgovarajuih karakteristika, izvanrednim brtvljenjem, minimalnim gubicima, K do 0,8 W/m2K i savrenim sistemom prisilne ventilacije dogrijavanja, to nije sluaj sa teim i akumulativnijim kuama. 2.Orjentacija objekta, boja namjetaja, velike staklene povrine prema jugu, sjenila pokretne brisoleje za ljeto, su bitan dio sistema pasivne solarne kue i o njemu se mora voditi rauna, kako kao izvoru topline zimi, tako i kao obavezi zatite od prevelikog zagrijavanja ljeti. Kue sa veim masama unutar izolacionog plata akumulatorima topline (hladnoe), su manje osjetljive na gubitke kroz fasadnu stolariju, promjene toplinskih reima dan-no, a istovremeno su mnogo stabilnije, ekonominije i ugodnije za boravak u nepovoljnijim reimima koritenja (hladna zima-toplo ljeto), imaju mogunost koritenja trombovog zida, koji se uglavnom i izrauje iz betona i slno, a sve kao dio konstrukcije objekta, ili je isti izolovan od konstrukcije (bolje rjeenje). Znai najbolja bi bila klasino graena kua sa debelim zidovima iz pune opeke sa dobrom termikom, fasadnom stolarijom visokog kvaliteta itd. meutim, takve kue mogu priutiti rijetki, jer cijena i rok izrade su mnogo vei nego kod montanih kua. Najbolje bi bilo kada bi imali ujedno i teke-akumulativne i montane objekte-kue, koje se brzo grade, a uz to su i jeftine solarne kue koje podravaju faznu izgradnju! 3. Potrebe za dodatnim izvorima topline rjeavamo u skladu sa proraunatim potrebama do kojih smo doli na osnovu analize i odabira elemenata iz prethodne dvije take, naim eljama, tehnikim mogunostima lokacije itd. - Ako moemo iskoristiti trombov zid sa K do 0,20 W/m2K treba ga iskoristiti, jer se kod teih montanih objekata (naroito armiranobetonskih montanih kua), lako izvodi (tipski) i bitno ne uveava cijenu kue - cijena istog slina cijeni zida kod pasivne kue. Trombov zid nije dio konstrukcije objekta. - Staklena bata znaajno doprinosi energetskoj stabilnosti i dodatnoj akumulativnosti sunevog toplinskog zraenja kroz akumulaciju u podu bate i poveanim efektima trombovog zida u fazi insolacije i van tog perioda. - Kod fasadne stolarije sa apsolutnim zaptivanjem, moramo obezbjediti potrebne izmjene istroenog toplog zraka iz prostorija adekvatnom prisilnom ventilacijom, a najpovoljnija je primjena odgovarjuih izmjenjivaa topline rekuperatora, koji u sistemu sa toplotnom pumpom ili sl. vre izmjene zraka i potrebno dogrijavanje kroz niskotemperaturno grijanje (podno, zidno ili kombinovano sa temperaturom cca 35 stepeni tenog medija). Kapacitet i tip toplotne pumpe u kombinaciji sa rekuperatorom topline se odreuje na osnovu prethodno usvojenih elemenata i proraunatih potreba.

Moe se pokazati da, za odreenu klimatsku zonu i namjenu kue, nije isplativo ulagati u dodatne sisteme dogrijavanja, jer smo sve zadovoljili sa prethodno usvojenim elementima, ali moramo imati odgovarajuu ventilaciju, a ljeti naroito kvalitetnu klimatizaciju, pa se u takvom sluaju rjeenje prilagoava tom problemu. - Uz pasivno solarno grijanje sigurno je isplativo koritenje suneve energije za grijanje ili dogrijavanje sanitarne vode, koje moe biti dio aktivnog sistema dogrijavanja ili samostalno. Njegovo koritenje traje itavu godinu. Zavisno o prethodnim potrebama, kapacitetima, termikim i graevinskim karakteristikama kue, veliini, klimatskoj zoni, prirodnim izvorima topline itd. odabiru se naini grijanja i klimatizacije kue imajui u vidu da je samo jedno rjeenje, optimalno rjeenje i ne postoji rije najoptimalnije. Optimalno rjeenje se trai za odreeni period koritenja objekta, vodei rauna o slijedeem: - Kakav objekat elimo, koje namjene, od kojeg materijala, kolika je objektivno njegova trajnost ili upotrebna vrijednost u dogledno vrijeme, cijena i trajnost ugraene opreme, - Kolikim sredstvima raspolaemo i moe li objekat fazno da se gradi, tj. da li se isti moe kvalitetno koristiti za stanovanje i kad svi sistemi nisu instalirani, koji su to sistemi bez kojih se u poetku moe, koliko su vei utroci energije kod takvog koritenja, prihvatljivost istog ... - Koje obnovljive izvore energije itd. moemo koristiti, kakve sigurnosti po pitanju energetske stabilnosti elimo imati, - Koja smo klimatska zona Ovdje razmatramo izgradnju SOLARNIH kua u sredinama u kojim postoji redovno snabdjevanje elektrinom energijom, u III klimatskoj zoni, Beograd, Srbija, montanih niskoenergetskih, solarnih (pasivne, aktivne, kombinovane) kua, koje su po cijeni, kvalitetu, trajnosti, postojanosti cijene i nakon 20ak godina koritenja, faznoj izgradnji i drugim elementima, dostupne irem krugu korisnika i bogatijim i siromanijim. Na montanoj armiranobetonskoj kui tipa OGNJITE iz proizvodnog programa GIKONT doo Beograd, uporednom analizom zajednikog i razliitog, pokazat emo kako klasina montana AB kua prelazi u niskoenergetsku, pasivnu ili ostale tipove solarnih kua, uporeujui cijenu i karakteristike istih, a sve koritenjem istog konstruktivnog sistema, iste osnove temelja, poveanjem otvora i kvaliteta fasadne stolarije, dodatne termoizolacije, kvaliteta zavrno zanatskih radova, itd. 1. Klasina montana AB kua - Tip OGNJITE sa podrumom - Bruto povrina cca - prizemlje 95,00 m2 - podrum- garaa-rampa 65,00 m2 - Konstrukcija i konstruktivna ispuna izraeni iz armiranog betona skeletno panelnog tipa (podne ili meuspratne ploe, zidne ispune, nosai, okviri itd. sa baznom termikom debljine 8 do 10 cm 12 gr. stiropora u ploama i ispuni sistem MiPO), koja je ista i za klasinu i za pasivnu kuu (bazna termika u AB elementima ne mora biti iz stiropora moe i 8-10 cm presovane trske, ili bilo koje poznate termike u graevinarstvu). Vijek trajanja ovakvog konstruktivnog sistema je neogranien, a cijena kotanja najjeftinija od svih poznatih konstruktivnih sistema montane gradnje prisutne na naem tritu.
3

Kupac ovakvog konstruktivnog sistema nema ulaganja u podne ploe kod prizemnih objekata, ili nad podrumom - garaom, nema hidroizolacije i dodatne termike u podu prizemnica, ima jednostavne i jeftine temelje, a sve ukupno izvedeno - zemljani radovi, temelji sa temeljnim uzemljivaem, zidovi podruma sa hidroizolacijom i zatitom iste, bruto kvadrature podruma sa rampom cca 65,00 m2 i kompletna konstrukcija i ispuna sa ugraenom termikom debljine do 10 cm (podna sendvi ploa, vanjski sendvi zidovi i AB nosai krova i terase)bruto kvadrature prizemlja od 95,00 m2, iznosi 87,00 EUR-a/ m2. Cijenom je obuhvaeno 100% izvoenje i materijal od strane isporuioca, a moe i kombinovano po dogovoru sa kupcem, pri emu se cijena umanjuje za kupevo uee. Krovna konstrukcija je klasina drvena konstrukcija kao u klasinoj izgradnji sa dasanom oplatom, folijom, dvostrukim letvama i npr. pokrivaem od falcovanog crijepa, tako da cca 100 m2 u osnovi takvog krova komplet sa limarijom i opivkom streha iznosi cca 50,00 EUR-a po m2. Kupac ima izbor elemenata krova, vrste pokrivaa, vrste opivke i veliine strehe, vrste limarije itd. i tako smanjuje, ili poveava, cijenu istog. Plafon je sputeni, na koji se postavlja termika prema krovu debljine 15 cm, ili manje/vie po zahtjevu kupca. Varijanta sa AB krovnom sendvi ploom, dodatnom termikom i komplet drvenom krovnom konstrukcijom i crijepom, za ovaj tip-kombinaciju kue, nije razmatrana, ali je mogua. Dimnjak je postavljen centralno, a isti omoguava prikljuak svih tipova pei na kruta goriva, bez obzira na transmisiju topline u susjedne prostorije. Zavisno o tipu pei i odabranom sistemu grijanja, postavlja se domai idl dimnjak prenika cilindra 160 do 200 mm, ili se radi montani kao kod niskoenergetskih, ili solarnih kua. Koeficijent provodljivosti K ni u jednom smijeru ne prelazi 0,30 W/m2K, jer se na izmontirane vanjske sedvi zidove dodaje dodatnih 5 do 10 cm termike na ve ugraenu termiku u AB sendvi zidu ( od 8 do 10 cm). Fasadna stolarija PVC sa dvostrukim klasinim staklom nabavne cijene do 120 EURa/m2. Podovi su laminati i domaa keramika klasini plivajui podovi. Pregradni zidovi su predvieni iz dvostrukih gips kartonskih ploa sa termikom na potkonstrukciji, ili je to AB sendvi zid sitema, d=15 cm. Tei pregradni zidovi iz punog gipsa, ili drugih materijala, vee akumulativne moi, su mogui, ali poskupljuju cijenu kotanja kue. Svi ostali materijali su uglavnom domae proizvodnje. Kupac moe birati sve materijale izrade osim materijala konstrukcije (betona i armature) i tako utie na konanu cijenu objekta. Mogua je fazna izrada. Podrum moe biti montani ili klasino zidan. CIJENA se kree od 170 Eura/m2 siva gradnja, pa do 225 EUR-a/m2 useljivo, sa podrumom za predloeni nivo kvaliteta ( za spratnicu sa podrumom cijena je povoljnija).

2. Niskoenergetska kua tipa OGNJITE je konstruktivno kao i prethodna klasina kua ognjite, samo je bolje izolirana i materijali zanatsko zavrnih radova i dijela termike je iz kvalitetnijih i prirodnih materijala. Prethodno navedena klasina kua, sa koeficijentom provodljivosti K do 0,30 W/m2K ima termike karakteristike bolje od skoro svih montanih kua koje se na naem tritu deklariu kao niskoenergetske i rade se za manje platene kupce. Niskoenergetska kua OGNJITE se radi za one kupce koji su spremni izvriti dodatna ulaganja u bolju i kvalitetniju termiku u kombinaciji sa prirodnim materijalima K do 0,20 W/m2K , to uz bolju stolariju, tee pregradne zidove, klasini parket, vea akumulativna svojstva unutranjosti kue, daje vei kvalitet ivota uz manji utroak energije, itd. Ako klasinoj mont. kui jo, uz vanjske zidove, iznad plafona i ispod cem. kouljice u podu dodamo samo 3,0 cm presovane trske i uz vanjske zidove gips kartonsku plou d=12 mm, postavimo stolariju sa K=1,8 W/m2K i pune pregradne gips zidove d=10 cm, imamo izvanrednu niskoenergetsku kuu visoke akumulativnosti i sa velikim koeficijentom priguenja u prolazu topline i zvuka kroz vieslojne sendvi zidove, podove i plafone. Cijenu gradnje smo poveali samo za razliku u cijeni u odnosu na prethodno ugraene materijale, dodane nove materijale termike, zidne obloge i bolje fasadne stolarije. Na prijedlog je samo jedan od mnotva mogunosti, koje stoje kupcu na raspolaganju, a kad se sve prerauna ova kua, od klasine kue je skuplja za 2.500,00 EUR-a, ili za ovu kombinaciju cca 16,0 EUR-a/m2 brutto povrine. Naravno koritenjem kvalitetnije unutranje stolarije, podnih obloga, sanitarije, elektrogalanterije itd. cijena se poveava. Osim ovog tipa, ove kue mogu biti i spratnice, ali se ovdje iste nee analizirati. 3. PASIVNA solarna kua je u konstruktivnom sistemu u svemu ista kao i klasina kua ognjite, samo specifinost njenog konstruktivnog sistema koristimo da se dodir podnih ploa u potpunosti termikom odvoji od temeljne ispune i tako maksimalno smanje gubici temperature, tj. termiki mostovi objekat temelji su praktino anulirani, jer se cca 11,50 m2 objekta oslanja preko 0,25 m2 kontakta sa temeljnim stubovima, koji su takoer dodatno, do temeljne stope, po obodu izolirani. Orjentacija objekta je bitna, tako da su kuhinja i boravak orjentisani prema suncu sa kvalitetnim velikim troslojnim staklenim povrinama. Termika je pojaana, vieslojna sa koritenjem raznih materijala, ukljuujui i prirodne izolacione materijale (presovana trska d=5 cm, umjesto 3,0 cm kod niskoen.kue), sa koeficijentom provodljivosti K u svim smjerovima manjim od 0,15 W/m2K. U sve pasivne kue ugraujemo centralni lakomontani dimnjak fi 200 mm od kvalitetnog nerajueg elika, bez izolacije unutar objekta do razvodnika iznad plafona, sa dodatnim platom od slinog materijala, to ini dio ventilacionog sistema u sprezi sa zranim izmjenjivaem topline rekuperatorom, a sve u cjelovitom sistemu grijanja i klimatizacije kue, to se posebno obrauje i omoguava faznu izgradnju. Obloga cijelog sistema treom ovojnicom iz vatrootpornih gipsanih ploa je dodatni izvor izmjene topline cirkulacijom unutranjeg zraka. Trombov zid postavljamo na junim zidovima uz terasu (ne mora), svagdje gdje uslovi to dozvoljavaju, jer je isti montanog tipa, koji praktiki neznatno poskupljuje cijenu kue, ali njegov stakleni zastor iz dvostrukog izo stakla je ujedno i fasada. Trombov zid nije dio konstruktivnog sistema kue, ve je to samostalni termiki dobroizolirani elemenat, optimalne akumulacione mase, u funkciji pasivnog grijanja kue akumulator i predajnik topline.
5

U naem primjeru, zbog koncepcije konstruktivnog sistema kue ognjite, umjesto klasinog trombovog zida i staklene bate, povoljnije je izvesti klasinu staklenu stijenu sa K=0,8 W/m2k, efekat trombovog zida prepustiti masivnom visokoakumulativnom korisnom elementu interijera, koji je otporan na insolaciju i postavljen uz staklenu stijenu, koji, inae, u svakom sluaju, poveava akumulativna svojstva unutranjosti objekta, ima funkciju namjetaja, a prostor oko takvog elementa pretvorimo u dodatni akumulator topline u podu, dodatno zagrijavan insolacijom ispod kote 0 objekta (zavisno o primjenjenom tehniki opravdanom rjeenju na odgovarajuem terenu). Znai investiciju u staklenu batu i trombov zid od cca 5 do 7 hiljada eura, u prvoj fazi izgradnje kue izbjegavamo, a nae rjeenje sa cca 700,00 eura, predvienih za akumulativni element interijera, izvesti e se u drugoj fazi, moe i poslije useljenja vano je odabrati sistem i omoguiti faznu izvedbu. Klasian trombov zidi i staklenu batu primjenjujemo na drugim tipovima solarnih kua u zavisnosti od arhitektonskog oblikovanja, i ekonominosti primjene (uvjek treba usporediti odnos investicije u staklenu batu i trombov zid, sa npr. dodatnom investicijom u dogrijavanje solarnim kolektorima u sluaju kad ve imamao zagrijavanje sanitarne vode i instaliran sistem). Fasadna stolarija je visokog kvaliteta sa troslojnim kvalitetnim staklom, k=0,80 w/m2K. Brisoleje su pokretne, u zimskom periodu sklapaju se ispod strehe, a ljeti se otvaraju i u ulozi brisoleje ine sjenu fasadnim zidovima i u potpunosti spreavaju direktnu insolaciju. Ovaj tip pasivne kue nee imati dodatne izvore dogrijavanja osim toplinskog izmjenjivaa zraka i kamina na kruta goriva, koji e uz estetsku komponentu sluiti kao klasini regulator dogrijavanja prostorije i biti u sistemu toplinskog izmjenjivaa zraka i ventilacije sa ostavljenom mogunosti izvedbe bilo kojeg tipa toplotne pumpe. Cijena ove kue u odnosu na prethodnu vea je za cijenu: - Pojaane termike do ........ 1.000,00 EUR-a - Vee i skuplje stavke fasadane stolarije se anuliraju drugim smanjenjima i promjenom koncepcije - Skuplje stavke unutarnje stolarije do ........ 2.000,00 EUR-a (po elji) - Dodatni trokovi izrade montanog dimnjaka U odnosu na klasini (vrijedi i za prethodnu niskoenergetsku . kuu) ......... 500,00 EUR-a - Ventilaciono-klimatizacioni kanali iznad plafona i veza sa podrumom (obavezno izvesti, bez obzira na montau rekuperatora (izmjenjivaa), koji se moe montirati u drugoj fazi - Izmjenjiva topline rekuperator i itav sistem ventilacije i klimatizacije sa automatikom i dodatnom opremom - Cijevi podnog grijanja u boravku (preporuljivo izvesti ako se misli, ili pokae potreba za aktivnim sistemima toplotna pumpa ili solarni kolektori i sl.) - Parket hrast S klase umjesto laminata i kvalitetna keramika - Skuplja sanitarija itd. to e naruilac izabrati od prethodnog, kojeg proizvoaa opreme, kvalitet materijala itd. to e bitno uticati na cijenu objekta, ali je sigurno jedno ovaj tip objekta ne bi smio kotati vie od 350 EUR-a po m2 komplet brutto povrine (podrum + prizemlje), ili neznatno vie samo prizemnih objekata, u vrlo kvalitetnoj kombinaciji moguih tehnikih rjeenja i upotrebljenih materijala. Naravno ako poveamo podrum za moguih 22,00 m2, ili dodamo jo jedan sprat, ovaj objekat bi bio jo jeftiniji po m2.

4. Solarna aktivno-pasivna (kombinovana) montana kua OGNJITE uvaava sve elemente pasivne kue, praktino slijedea faza iste kada koristimo dodatne aktivne izvore toplinske energije i to: - Toplinsku pumpu, kao dio jedinstvenog ventilaciono klimatizacionog sistema zajedno sa toplinskim izmjenjivaem zraka. Odabrao bi se najprikladniji tip, koji bi uz prethodno usvojene karkteristike objekta i oblik pasivnog grijanja u odnosnoj klimatskoj zoni bio optimalno rjeenje. Sistem bi funkcionisao kroz podno-zidno grijanje i dogrijavanje istog zraka u potrebnom kapacitetu - Sistem solarnih kolektora za zagrijavanje sanitarne vode je dokazano isplativ sistem i isti bi se ugradio u kapacitetu potrebnom za odreeni broj lanova porodice za 4 lana porodice cca 700,00 EUR-a. - Ako se ukae potreba (nakon prorauna) kapaciteti solarnih kolektora mogu se staviti u sistem dogrijavanja medija za podno-zidno grijanje. - Kod dimenzioniranja kapaciteta izmjenjivaa topline bitno je predvidjeti mogunost da se dodatni izvori mogu kombinovati, ili poveavati (npr. dodavanje dodatnih kolektora, ili koritenjem nekih biolokih izvora topline u ruralnim podrujima). U svakom sluaju izvor topline na kruta goriva za dogrijavanje ovakvih objekata dostupan je ve od 150 EUR-a pa dalje, tako da potronja 1,0 do 2,0 m3 bukovih drva za zimsko dogrijavanje cca 100, 00 m2 prostora nije bitna stavka i daje svakom korisniku da poslije prve godine koritenja procjeni koje e dodatne sisteme za dogrijavanje instalirati.

ZAKLJUAK: Ako elimo za sebe najbolje, kad se naemo u ulozi graditelja porodine kue, vikendice, etno naselja sa bungalovima, manjih zgrada, prvo moramo znati to je to to je stvarno najbolje, ali to ne znai da je to i za nas pravo, optimalno i najbolje rjeenje. Kada bi nam neko, u vidu poklona, ponudio na izbor kuu, klasino graenu sa punom ciglom 38 cm i 20 cm dobre termike, ili isto toliku montanu kuu iz drvenih prefabrikata sa 30 cm termike, sa jednako visokom kvalitetom svih drugih elemenata na oba objekta (stolarija, parket, keramika, sanitarija, ventilacija, grijanje itd.) , nema dileme izabrali bi prvu opciju reklo bi se: Znamo mi to valja. Takve kue su velike trajnosti, velike mase i akumulativnih svojstava, itd. ali njena izgradnja traje dugo, kota mnogo, a na svakom koraku imamo primjere neuspjenih pokuaja mnogih, koji zaponu, a nikad ne zavre takve kue, pa umjesto da uivaju u ivotu, cijeli ivot joj robuju, potroe mnogo sredstava i ona ih nezavrena isprati na vjeni poinak. Procjena sopostvenih mogunosti, u korelaciji sa osjeajem mjere za sve, pa i kod, za veinu najznaajnijih ivotnih odluka, a gradnja kue porodine kue, je vana odluka, moda i najvanija, koju kad uskladimo elje i mogunosti, doe se do optimalnog rjeenja pravog izbora. Ako ve odustajemo od klasine gradnje skupe kue koja kota cca 800,00- 1.000,00 EUR-a po m2 i vie, ostaje nam izbor montana kua, ali kakva!? - Da joj konstrukcija bude vrsta i trajna i da tokom vremena ne propada, - Da nakon 20-ak godina boravka u istoj ne izgubi mnogo na cijeni,ako je elimo prodati, - Da bude to jeftinija, da ima podrum i garau i da je useljiva za cca 220,00 EUR-a/m2 - Da bez grie savjesti u istu mogu ugraditi skupu kvaltetnu stolariju, parket, keramiku itd. odnosno, da isto ima na emu stajati i nije me briga to kua kota 400 EUR-a / m2,

Da po kvalitetu bude to blia klasino izgraenoj i zavrenoj kui, sa dovoljno velikom mogunosti akumulacije topline, Da gradnja traje kratko, po mogunosti do 30-ak dana sa useljenjem i da ne troim svoje vrijeme na gradnju, koje se nikad ne moe naplatiti, a ostaje mi cijeli ivot za dodatnu zaradu ili za hobi... Da mi se u kui ne zalegu razni moljci, ici, pa da za 20-ak godina unite ili znaajno otete konstrukciju, pa takvu kuu niko nebi uzeo ni kao poklon, Da u kui nema bui i neugodnih mirisa, formaldehidnih isparenja iz iverice,... Da se moe vriti fazna gradnja, pa u sam odraditi dio posla za koje posjedujem kvalifikaciju i znanje, iako sam svjestan da za to vrijeme gubim zaradu sa druge strane neka najbolje u ja napraviti za sebe i pri tom u useliti za 200 EUR-a po m2, Da se griju na sunce, toplinske pumpe, pasivne, aktivne, troe 15 KW/m2 energije na godinjem nivou nita mi nije jasno, to je previe, uf.......fazna izgradnja ovakve kue...oh......!? Da se samo ne smorim od svega, pa uzmem to mi prvo bude ponueno, pa ako pogreim cijeli ivot u sebe i okolinu uvjeravati da sam napravio pravi potez, iako dobro znam da sam pogreio, ali ne smijem priznati, bitno da niko ne zna moje muke - uivam!

Naravno za odgovore na ova pitanja morate posluati savjet strunjaka, a malo ukljuiti i sopstvenu intuiciju. Konstrukcija u svakom objektu je bitna, ako ne i najbitnija, a ujedno skoro najjeftinija komponenta gradnje, pa svima koji nisu alergini na beton, savjetujemo izbor vrste lagane montane AB konstrukcije. Sistem MiPO je upravo takav, a uz to i jeftin, pa za primjer konstrukcija prizemlja kue OGNJITA od 95,0 m2 kota 6.000,00 EUR-a namontirano (mont.ploa nad podrumom, vanjski zidovi, stubovi i AB stolica krova sa min 8-10 cm termike u AB ispuni). Ova konstrukcija moe prihvatiti sve oblike tehnikih rjeenja, vrsta materijala, fasada, tipova kua, faznu izgradnju svih tipova kua, a to je najvanije, kupac ima mogunost izbora svih elemenata gradnje, kao kod klasine ghradnje, po svojoj elji i mogunostima. Prethodni tekst e Vam pomoi, da se shvati, da i visokokvalitene montane kue, su apsolutno trajne kue ako imaju trajan konstruktivni sistem, te da sistem MiPO podrava izgradnju i jeftinih i skupih visokokvalitetnih, visokoakumulativnih objekata, a tip kue i odabir kvaliteta ugraenih materijala je kao kod klasine izgradnje na kupcu, arhitekti, projektnom zadatku, elji, izazovu .... S potovanjem! V E S E L O !!! eljko Babi dipl.ing.gra.