Dio TOPLINA

Tema: OSNOVNI POJMOVI

1. Objasnite pojam oploja zgrade.
Pojam OPLOJE ZGRADE (OMOTA ZGRADE) se odnosi na obodne graevne dijelove grijanog dijela zgrade.
Oploje zgrade je ukupna plotina graevnih dijelova (zidovi, prozori, podovi, krovovi, meukatne konstrukcije, ...)
koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade.

2. to se podrazumijeva pod fizikalnim procesom u graevnom dijelu, zato se mora postii ispravan fizikalni
proces i o emu on sve ovisi?
FIZIKALNI PROCESI U GRAEVNIM DIJELOVIMA su procesi koji se dogaaju unutar graevnih dijelova ili na
njihovoj povrini, a mogu biti uzrok graevinskoj teti. Fizikalne procese promatramo u razliitim unutarnjim i
vanjskim klimatskim uvjetima kojima je graevni dio izloen. Osim o klimatskim uvjetima, fizikalni proces ovisi i o:
- vrsti i svojstvima materijala od kojeg je graevni dio sastavljen,
- debljini pojedinog sloja materijala,
- redosljedu pojedinih slojeva.

3. Opiite ispravan fizikalni proces u graevnom dijelu (obrazloite skicama i tekstom).
Zbog prirodnog procesa izmjene topline i vlage izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora graevne dijelove treba
projektirati na nain da se osigura ispravan fizikalni proces. ISPRAVAN FIZIKALNI PROCES nee dopustiti
kondenzaciju vodene pare u graevnom dijelu ili na njemu u mjeri koja moe izazvati graevinsku tetu.
ISPRAVAN FIZIKALNI PROCES
Toplina:
Kretanje topline se ne moe zaustaviti, ono se moe samo usporiti (toplinskim otporom graevnog dijela).
Vodena para:
Najpovoljniji fizikalni proces pretpostavlja da vodena para proe kroz graevni dio bez zaustavljanja i bez
navlaenja materijala. To je mogue ako su materijali paropropusni.

Nepovoljno je ako se u sastavu graevnog dijela nalazi paronepropusni sloj i ako je on smjeten na krivom mjestu.



4. Koji se zahtjevi postavljaju na zgradu u zimskom razdoblju?
Zahtjevi u zimskom razdoblju su da zgradu treba toplinski zatititi da se postigne:
- ugodna mikroklima unutarnjeg prostora
- smanjenje gubitaka topline
- sprjeavanje oroavanja oploja
Ugodna mikroklima prostora osigurava normalno koritenje prostora (prostor nije hladan).
Smanjenje gubitaka topline omoguuje utedu toplinske energije.
Zbog prirodnog procesa izmjene topline i vlage izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora graevne dijelove treba
projektirati na nain da se osigura ispravan fizikalni proces.

5. Kako se u graevnbim dijelovima oituje graevinska teta uzrokovana neispravnim nainom sastavljanja
slojeva?
GRAEVINSKA TETA se oituje u navlaenju materijala i posljedici da se on mijenja: gubljenje toplinsko-
izolacijskih svojstava, propadanje materijala, mogu razvoj mikroorganizama.

6. Zato su kod prozora gubici topline u pravilu vei nego li kod neprozirnih graevnih dijelova?
Prozori: Kod prozora su gubici topline vei nego li kod neprozirnih graevnih dijelova gdje se toplinsko-izolacijskim
materijalima moe postii bolja toplinska zatita. Kod prozora kljunu ulogu imaju i ventilacijski gubici topline kroz
sljubnice prozora.
Toplinski mostovi: Jaki toplinski mostovi su oni gdje se kod spajanja elemenata pojavljuju propusne sljubnice ili
postoji prekid toplinske izolacije zbog konstruktivnih razloga.

7. Objasnite pojam toplinskog mosta. Zato je na toplinskom mostu unutarnja povrinska temperatura nia od
unutarnje povrinske temperature ostalih dijelova omotaa?
Toplinski mostovi su mjesta u oploju grijanog dijela zgrade gdje se toplinski tok mijenja
radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela. Promjena materijala: Mjesto gdje su spajaju
razliiti materijali je toplinski most zbog razliitih pojedinanih svojstava materijala i kroz to razliitih tokova topline i
uzajamnog djelovanja. Promjena debljine i geometrije: Mjesta gdje je promjena debljine sloja materijala ili
promjena geometrije graevnog dijela je toplinski most jer postoji razlika izmeu povrina kroz koje ulazi i izlazi
toplina. Na toplinskim mostovima je povean gubitak topline s kojim treba raunati kod toplinske bilance zgrade.
Zbog poveanih toplinskih gubitaka na toplinskim mostovima postoji razlika u unutarnjim povrinskim
temperaturama izmeu karakteristinog dijela oploja i mjesta gdje je toplinski most. Ukoliko je unutarnja
povrinska temperatura preniska moe doi do povrinske kondenzacije vodene pare.

8. Koje su posljedice povrinske kondenzacije unutarnje plohe graevnih dijelova?
Povrinska kondenzacija se primjeuje na unutarnjim plohama oploja kao roenje: Na staklu kao zamagljenje, a
na zidovima i stropovima roenje ima za posljedicu razvoj gljivica i plijesni koje su opasne po zdravlje.

9. Smjer kretanja topline i vodene pare (vlage).
4


10. Kako se odreuju rubne temperature i vlanost zraka?
Prilikom odreivanja sastava graevnog dijela potrebno je poznavati RUBNE TEMPERATURE I VLANOST
ZRAKA radi procjene fizikalnog procesa.
Rubne temperature i vlanost zraka ovise o:
- klimatskom podruju lokacije zgrade : Vanjska projektna temperatura i vlanost zraka se odreuje se prema
podacima referentne meteoroloke postaje za lokaciju na kojoj se zgrada nalazi.
- namjeni unutarnjeg prostora : Unutarnja projektna temperatura i vlanost zraka ovise o djelatnosti koja se odvija u
tom prostoru. - vade se i tablice

11. Kada se projektira provjetravana fasada?


12. Opiite razliku izmeu toplog i hladnog krova.

13. Napiite izraz za ukupan toplinski otpor RT (navesti jedinicu te obrazloiti svaki element izraza).



14. Graevni dijelovi koji imaju dobru toplinsko-izolacijsku vrijednost imaju: malu ili veliku vrijednost U ?
Materijali imaju razliite vrijednosti vodljivosti topline. Oni koje uobiajeno koristimo kao toplinske izolacije imaju
vrlo malu vrijednost vodljivosti topline ( .
Toplinsko-izolacijska vrijednost nekog graevnog dijela izraava se s njegovim koeficijentom prolaska topline U:
Vrijednost prolaska topline U = 1 / R
T
W/(m2.K)
Graevni dijelovi koji imaju dobru toplinskoizolacijsku vrijednost imaju malu vrijednost prolaska topline.

15. Po emu se mjeri energetska uinkovitost zgrade? Odgovoriti na primjerima niskoenergetske i pasivne kue.
MINIMALNA TOPLINSKA ZATITA graevnih dijelova je ona koja tek zadovoljava zahtjeve. Ima za posljedicu
velike toplinske gubitke kroz oploje zgrade i veliku potrebnu toplinu za grijanje. ENERGETSKI UINKOVITO
PROJEKTIRANE ZGRADE imaju znatno bolju toplinsku zatitu od minimalno zahtijevane. Imaju male gubitke
topline kroz oploje i velike dobitke od sunca. Zbog toplinskih dobitaka trebaju manje topline za grijanje zgrade.
Razina toplinske zatite i utede energije mjeri se godinjom potrebnom toplinom za grijanje zgrada u kWh/(m
2
x a)
za stambene zgrade; u kWh/(m
3
x a) za nestambene zgrade
Debljina toplinske izolacije je bitna za postizanje dobre toplinske zatite koja se iskazuje s vrijednou prolaska
topline U. Danas dobre toplinske zatite postiu se s debljinama uobiajenih toplinskoizolacijskih materijala od 10
do 20 cm. Debljine ispod 10 cm su uinkovite u odreenim okolnostima, a iznad 20 cm neekonomine jer materijal
i izvedba sustava znatno poskupljuje gradnju. Ipak, velike debljine toplinske izolacije primjenjuju se za postizanje
standarda niskoenergetskih i pasivnih kua, te posebice u vrlo hladnim podnebljima na Zemlji. Potreba za sve
veim debljinama toplinske izolacije potie tehnologiju novih materijala (VIP ploe, ...) koji mogu biti tanji.

Tema: ZAHTJEVI
16. Podjela novih zgrada prema Tehnikom propisu RUETZ.
Prema namjeni i veliini zgrade:
stambene zgrade
nestambene zgrade
slobodnostojee zgrade s korisnom povrinom manjom od 50 m2
Prema unutarnjoj temperaturi:
zgrade grijane na unutarnju temperaturu vee ili isto 18C
(normalna unutarnja temperatura)
zgrade grijane na unutarnju temperaturu izmeu 12 i 18 C
(niska unutarnja temperatura)
zgrade unutarnje temperature 12 C
(negrijane ili kvazi negrijane zgrade)

17. Koji se zahtjevi postavljaju na neprozirne graevne dijelove u ljetnom razdoblju (dinamike toplinske
karakteristike)?
Vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloeni sunevu zraenju, moraju imati odgovarajue dinamike
toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci
(zatita unutarnjeg prostora od pregrijavanja ljeti).
Masivni graevni dijelovi (plone mase 100 kg/m2) zadovoljavaju dinamike toplinske karakteristike.
Laki graevni dijelovi (plone mase < 100 kg/m2) - ajvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska
topline U [W/(m2K)] graevnih dijelova s plonom masom < 100 kg/m2:
za vanjske zidove: U 0,35 W/(m2 x K) x=puta! :)
za krovove: U 0,30 W/(m2 x K)

18. Koji se zahtjevi postavljaju na prozirne graevne dijelove u ljetnom razdoblju?
Vanjski prozirni graevni dijelovi prostorije, odnosno pripadajueg krova te prostorije trebaju ispuniti zahtjev zatite
od sunca:
g
tot
f < 0,20 kada je srednja mjesena temp. vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade 21 C, odn.
g
tot
f < 0,25 kada je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade < 21 C.
Proraun ukljuuje tehniko rjeenje za zatitu od sunevog zraenja (naprave ili sl.)
g
tot
- stupanj proputanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje ukljuivo i predvienu zatitu
f o- dnos plotine prozora i ukupne plotine proelja (zida s prozorom)
Za prozirne graevne dijelove orijentirane prema sjeveru i one koji su cijeli dan u sjeni produkt g
tot
x f se smije
poveati za 0,25.
OSTALI ZAHTJEVI : Prozori, ostakljene stijene i balkonska vrata
Kod zgrade koja se grije na temperaturu 18 C ili viu koeficijent prolaska topline U prozora, balkonskih vrata,
krovnih prozora i drugih prozirnih elemenata u omotau grijanog dijela zgrade ne smije biti vei od: 1,80 W/(m2K)
Kod zgrade koja se grije na temperaturu viu od 12 C, a manju od 18 C, mogu se ugraditi prozori, krovni prozori
i/ili drugi prozirni elementi u omotau grijanog dijela zgrade s koef. prolaska topline ne veim od: 3,00 W/(m2K)
Kod zgrade grijane na temperaturu viu od 12 C koeficijent prolaska topline vanjskih vrata s neprozirnim vratnim
krilom ne smije biti vei od: 2,90 W/(m2K)

19. Koja vrsta graevinske tete moe biti zbog promjene temperature?
Zbog promjene temperature dolazi do irenja i stezanja materijala (rad materijala). Graevinska teta se oituje u
pucanju materijala kada on nema prostor za rad. Materijali koji su izloeni promjenama temperature trebaju biti
ugraeni na nain da se omogui toplinski rad.
- PRORAUN DEFORMACIJE ZBOG PROMJENE TEMPERATURE:
Veliina deformacije t (mm/m) ovisi o vrsti materijala i razlici temperature:
t = t x (mm/m)
- Priblian izraun izduenja elementa L zbog promjene temperature:
L= t x L = t x x L (mm)
t= koeficijent toplinskog istezanja materijala (mm/mza 100 Cili za 1C)
= razlika temperature u odnosu na 100 C (C)
L = duina elementa (m)



20. Koja su dva zahtjeva (ogranienja) koji se odnose na racionalnu uporabu toplinske energije (nazivi, oznake i
jedinice)?
1. ogranienje godinje potrebne topline za grijanje Q"
H,nd
[kW h/(m
2
a) za stambene zgrade] ili Q'
H,nd
[kW
h/(m
3
a) za nestambene zgrade]
2. ogranienje koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade H
tr,adj


21. Zahtjevi ogranienja godinje potrebne topline za grijanje QH,nd' ili QH,nd i zahtjevi ogranienja transmisijskog
toplinskog gubitka Htr,adj' se temelje na elementu oblikovanja. Kojem (naziv i opis)?
Faktor oblika je odnos izmeu ukupnog oploja i grijanog volumena zgrade f
o
= A / V
e
(m
-1
)
A - ukupna plotina oploja grijanog volumena zgrade (m
2
)
V
e
- brutto volumen grijanog dijela zgrade (m
3
)
Oploje grijanog dijela zgrade: vanjski zidovi, prozori, krovovi, podovi na tlu, zidovi u tlu, stropovi iznad otvorenog,
graevni dijelovi prema negrijanim prostorima, ..

22. Kojim zahtjevom (normiranom vrijednosti) se trai minimalna toplinska zatita? Zahtjev je razliit za .... ...
(navesti).
Minimalna toplinska zatita je propisana za graevne dijelove omotaa grijanog dijela zgrade kroz:
najveu doputenu vrijednost koeficijenta prolaska topline U u W/(m2K),
Ova normativna vrijednost se kod pojedinih graevnih dijelova razlikuje za:
- temperature unutarnjeg zraka
- plone mase graevnih dijelova
- srednju mjesenu vanjsku temperaturu najhladnijeg mjeseca na lokaciji
Vrijednosti najvee doputene vrijednosti U su dane u Tehnikom propisu RUETZ: Tablica 5., iz Priloga C
Tehnikog propisa (NN br. 110/08) a odnosi se na graevne dijelove plone mase 100 kg/m2.
Tablicom su odreene najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline za postizanje minimalne
toplinske zatite, a odnose se na svaki graevni element plotine 0,5 m2 ili vei. Graevni elementi plotine manje
od 0,5 m2 su u kategoriji toplinskih mostova koji se zasebno proraunavaju.

23. Navedite zahtjeve toplinske zatite za: stijenke kutije za rolete, povrinsko (panelno) grijanje, grijaa tijela
smjetena ispred ostakljene stijene. (navesti U i mjernu jedinicu).
Stijenke kutije za rolete
Kod zgrade koja se grije na temperaturu viu od 12 C koeficijent prolaska topline U stijenki kutije za rolete ne
smije biti vei od: 0,80 W/(m2K)
Povrinsko (panelno) grijanje
U sluaju povrinskog grijanja (npr. podno grijanje) koef. prolaska topline slojeva graevnog dijela, koji se nalaze
izmeu povrine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog dijela zgrade, ne smije biti vei od: 0,35 W/(m2K)
Grijaa tijela smjetena ispred ostakljene stijene
Grijae tijelo doputeno je postaviti ispred prozirnih vanjskih povrina samo ako je ono sa stranje strane zatieno
oblogom i ako koeficijent prolaska topline te obloge nije vei od: 0,9 W/(m2K)

24. Navedite zahtjeve za zrakonepropusnost omotaa zgrade i zrakopropusnost reki prozora, balkonskih vrata i
krovnih prozora.
Zahtjevi za zrakonepropusnost omotaa zgrade odnosi se na sljubnice spojeva pojedinih graevnih dijelova koji
trebaju biti zrakonepropusni u skladu s trenutnim dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije.
Zahtjevi za zrakopropusnost reki prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora:
Prilog C Tehnikog propisa: Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti reki prozora, balkonska vrata i krovnih prozora


25. Navedite zahtjeve za provjetravanje prostora zgrade.
Zgrada mora biti projektirana i izgraena da osigura minimalno provjetravanje prostora:

.

26. Navedite zahtjeve kod rekonstrukcija i adaptacija postojeih zgrada: koji zahtjevi su kod veih, a koji kod
manjih obuhvata.
Svi zahtjevi koji se odnose na nove zgrade primjenjuju se i na postojee zgrade ukoliko se kod rekonstrukcije ili
adaptacije grijane zgrade (>12C) :
(VEI OBUHVATI)
- korisna povrina povea za vie od 50 m2
- obnavljaju ili zamjenjuju graevni dijelovi (najmanje po 25% svakog graevnog dijela, ili najmanje 75% ukupnog
omotaa (oploja) grijanog dijela zgrade.
- prenamijeni negrijani prostor u grijani na korisnoj povrini > 50 m2
Samo zahtjevi iz tablice 5., Priloga C (NN br. 110/08):
(MANJI OBUHVATI)
- kod obnavljanja pojedinih graevnih dijelova vanjskog plata zgrade na vie od 25 % plotine tog graevnog
dijela

27. Navedite obvezan sadraj Projekta racionalne uporabe energije i toplinske zatite kod zgrada.
Sadri tehniki opis, proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite,
proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade za stvarne klimatske podatke, proraun godinje
potrebne toplinske energije za hlaenje za zgradu s instaliranim sustavom za hlaenje za stvarne klimatske
podatke, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i
potrebne toplinske energije za hlaenje, ako posebnim propisom nije drukije odreeno. Iskaznica potrebne
toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje zgrade je sastavni dio glavnog projekta, a sadri sve
podatke o zgradi i potrebnoj energiji.

28. Navedite zahtjeve za graevne proizvode i zahtjeve za odravanje zgrade.
ZAHTJEVI ZA GRAEVNE PROIZVODE
Odnose se na ispunjavanje opih i posebnih zahtjeva za graevne proizvode u pogledu tehnikih svojstava i
potvrivanja sukladnosti
ODRAVANJE ZGRADE
Odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu mora biti takvo da se tijekom
trajanja zgrade ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevim odreeni projektom zgrade i ovim
Propisom, te drugi zahtjevi koje zgrada mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom donesenim u skladu sa
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.

Tema: PRORAUNSKE OSNOVE: TOPLINA, VLAGA, LJETNA ZATITA, TOPLINSKA BILANCA
29. Navesti izraze za izraunavanje vrijednosti prolaska topline U za homogene i nehomogene pregrade?
Obrazloite elemente izraza.










30. (6 bodova) Izraunajte vrijednost prolaska topline U homogene pregrade sastava prema skici i s podacima koji
su navedeni (u prilogu pitanja: skica graevnog dijela, ispis sastava i materijala, tablice s podacimaa: ; ; cp; ;
Rsi; Rse, normativi, lokacija, vrst zgrade). U izrazima je potrebno prikazati sve koritene podatke! Navesti
normativ, a izraunatu vrijednost obrazloiti - usporediti s normativom.

31. Kako se ispravlja vrijednost U i zbog ega sve?

32. Opiite razliku u prikazivanju dijagrama temperatura prema proraunskoj i grafikoj metodi.


33. Napiite izraz za izraun povrinske temp. si na unutarnjoj plohi graevnog dijela te obrazloite el. izraza.













34. Koja je ovisnost temperature zraka i mogue koliine vodene pare u zraku?


35. to je to toka roenja sat i zato je bitno izraunati povrinsku temp. unutarnje plohe graevnog dijela?

36. to je to relativna vlanost zraka , a to difuzija vodene pare?
37. to je to parcijalni pritisak vodene pare p , a to pritisak zasienja vodene pare p' ?
38. Navesti: a) definiciju faktora otpora difuziji vodene pare , b) izraz i jedinicu za izraunavanje otpora difuziji
vodene pare odreenog sloja sd .
-RELATIVNA VLANOST ZRAKA - broj koji pokazuje odnos izmeu koliine vodene pare koja stvarno postoji u zraku
u nekom trenutku i maksimalne koliine vodene pare koju bi taj zrak na toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasien.
- DIFUZIJA VODENE PARE je strujanje (prolazak) vodene pare kroz graevni dio u kg/h koji nastaje zbog
razlike parnih pritisaka na suprotnim stranama graevnog dijela.
- parcijalni pritisak vodene pare p je djelomini pritisak vodene pare u Pa (Pascal) pri postojeem stanju vlanosti
zraka i odreenoj temperaturi.
- pritisak zasienja vodene pare p' je najvea mogua vrijednost djelominog parcijalnog pritiska vodene pare u Pa
(kod zasienja) za odreenu temperaturu.
- faktor otpora difuziji vodene pare je svojstvo otpora difuziji vodene pare materijala, a njegova veliina pokazuje
koliko je otpor prolasku vodene pare odreenog materijala vei od otpora prolasku vodene pare sloja zraka iste
debljine i na istoj temperaturi (nema jedinicu).
- djelomini (parcijalni) otpor difuziji vodene pare sd je otpor difuziji vodene pare (izraen u m) odreenog sloja
graevnog dijela debljine d: sd = x d
39. Izraunajte difuzni otpor sd sloja mineralne vune debljine 10 cm,
0.1 m jer je 1 x 0.1 = 0.1 m

40. (6 bodova) Opiite i navedite: a) kako se crta graevni dio za dijagram difuzije vodene pare prema Glaserovoj
metodi; b) koje se dvije krivulje u dijagramu prikazuju; c) izrazi i jedinica za izraunavanje unutarnjeg i vanjskog
parcijalnog pritiska Pi i Pe ?
















41. (6 bodova) Koji je meusobni odnos krivulje parcijalnih pritisaka i krivulje zasienja kada u graevnom dijelu
nema kondenzacije? Prikaite s jednom skicom (sa svim potrebnim oznakama).


42. (6 bodova) Koji je meusobni odnos krivulje parcijalnih pritisaka i krivulje zasienja kada se u graevnom
dijelu pojavljuje kondenzacija? Prikaite jednom skicom (sa svim potrebnim oznakama).










43. U prikazanom dijagramu difuzije vodene pare potrebno je oznaiti krivulje p i p, upisati oznaku dimenzija
slojeva i oznaiti koja je strana unutarnja a koja vanjska. Treba utvrditi da li u graevnom dijelu: a) postoji
kondenzacija vodene pare, b) nema kondenzacije vodene pare


44. Koje su mogue mjere kod prekomjernog navlaenja sloja materijala?
Kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela je doputena ako nije vea od najvee doputene za taj
materijal i ako se tijekom ljetnog vremena moe isuiti.
Kod prevelikog navlaenja materijala potrebno je:
- izmijeniti sastav graevnog dijela ili
- s toplije strane materijala u kojem se kondenzira vodena para postaviti parnu branu
Potreban difuzni otpor parne brane se proraunava.

45. to je to parna brana, zato se koristi, kako se odreuje i gdje joj je mjesto u graevnom dijelu?
46. Navedite nekoliko uinkovitih parnih brana (navesti i difuzni otpor sd).



47. (6 bodova) Objasnite pojam ljetne toplinske stabilnosti. Obrazloiti sa skicama i tekstom.


48. Koji graevni dijelovi imaju najpovoljnija svojstva u smislu ljetne toplinske stabilnosti i zato?
Najbolja svojstva imaju graevni dijelovi koji imaju vanjsku oblogu s provjetravanom zranom upljinom jer se
unutarnji dio znatno manjem zagrijava (odzraivanje prenesene topline izvan obloge).

49. Koji graevni dijelovi imaju nepovoljna svojstva u smislu ljetne toplinske stabilnosti, zato, te koji su uvjeti
(vrijednost U) kada e zadovoljiti u ljetnom vremenu ?
Nezadovoljavajua svojstva imaju lagani neprozirni graevni dijelovi koji imaju plonu masu manju od 100 kg/m2
jer prebrzo proputaju toplinu (nema akumulacije topline u masi graevnog dijela). Da zadovolje u ljetnom vremenu
neprozirni graevni dijelovi koji imaju plonu masu manju od 100 kg/m2 trebaju imati veu debljinu toplinske
izolacije:
Umaks = 0,30 W/m2K za lagane krovove: minimalna potrebna debljina je 12 do 14 cm (ovisno o vrsti toplinske
izolacije, odnosno svojstvu voenja topline ).
Umaks = 0,35 W/m2K za lagane zidove: minimalna potrebna debljina je 10 do 12 cm (ovisno o vrsti toplinske
izolacije, odnosno svojstvu voenja topline ).
50. Koji je smjetaj dodatnih elemenata zatite od sunca prozora i ostakljenih ploha uinkovitiji: s vanjske ili s
unutarnje strane? Obrazloiti zato.
Smjetaj zatite od sunca ispred ostakljene plohe u unutarnjem prostoru je najnepovoljniji jer se prostor pregrijava.
Takvo rjeenje e se koristiti kod malih plotina ostakljenih ploha i kao dodatna zatita uz primjenu druge zatite
koja prema proraunu nije bila dovoljna.

51. (6 bodova) Prozirni dijelovi zgrade trebaju zadovoljiti odreenu vrijednost. a) to je produkt ..... (izraz, objasniti
pojedine dijelove izraza); b) navesti zahtjeve za dvije srednje mjesene temperature najtoplijeg mjeseca u godini
u Hrvatskoj; c) navesti zahtjev za sjevernu orijentaciju; d) navesti kako se odreuje sjeverna orijentacija.



52. O emu ovisi: a) stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje g ; b) faktor umanjenja
naprave za zatitu od suneva zraenja Fc ?


53. (6 bodova) Navedite i skicirajte mogue tipove vanjskih naprava za zatitu od sunca. Obrazloite uinkovitost
svake.



54. (6 bodova) O emu ovisi potrebna duina istake iznad prozora za zatitu od sunca? Za prozor dimenzija
prema priloenoj skici konstruirajte priblino potrebnu dimenziju istake (prikaz u presjeku i tlocrtu) za odreenu
orijentaciju (zadano: istona, juna ili zapadna).







55. Objasnite pojam: akumulacija topline. Gdje se smjetava toplinska izolacija kod prostora koji se povremeno
griju i zato?
Akumulacija topline je nagomilavanje toplinske energije u graevnim dijelovima.
Materijali s velikom sposobnou upijanja i pohrane topline su oni s velikom gustoom (masom): beton, armirani
beton, opeka vee gustoe i dr.
Sposobnost materijala da upija (akumulira) toplinu mjeri se specifinim toplinskim kapacitetom materijala c
p
.
Specifini toplinski kapacitet materijala cp J/(kg . K)
Specifini toplinski kapacitet cp je koliina topline koja je potrebna da se 1 kg nekog materijala zagrije za 1 K.
Materijali s malim toplinskim kapacitetom zagrijavaju se brzo, a oni s relativno velikim toplinskim kapacitetom se
zagrijavaju sporije.
Smjetaj toplinske izolacije s unutarnje strane primijeniti: - kad je potrebno brzo zagrijavanje unutarnjeg prostora
koji se povremeno koristi

56. Kako utjee boja na vanjskoj povrini graevnog dijela na zagrijavanje povrinskog sloja? Navedite najmanje 1
primjer.


57. Izraz za proraun toplinske bilance cijele zgrade QH,nd (navesti izraz, jedinicu i objanjenje elemenata izraza).

58. Izraz za proraun toplinskih gubitaka QH,ht (navesti izraz, jedinicu i objanjenje elemenata izraza).


59. Izraz za proraun toplinskih dobitaka QH,gn (navesti izraz, jedinicu i objanjenje elemenata izraza).









60. Skicom prikaite horizontalnu rubnu toplinsku izolaciju poda na tlu te navedite u kojim se sluajevima
primjenjuje ovakvo rjeenje.


61. to je to EPBD/2002/91/EC, koji joj je cilj i koje su mjere postizanja.


62. emu slui energetsko certificiranje i koliko je energetskih razreda zgrada u Hrvatskoj (navesti ih).



63. O emu se govori u lanku 9. direktive EPBD/2010/31/EU i koji se zahtjev spominje?


64. Opiite to je to nula-energetska zgrada.
Zgrada koja u ukupnoj energetskoj bilanci ne troi energiju i koja ne emitira CO2 u okoli. Koristi sunevu energiju i
druge obnovljive izvore energije,sama proizvodi elektrinu energiju ali nije potpuno neovisna o javnoj energetskoj
mrei jer zimi koristi dio elektrine energije iz mree,a ljeti joj viak predaje. Graena je prema svim principima
projektiranja za postizanje energetske uinkovitosti, te s odgovarajuim materijalima i njihovim debljinama s kojima
se postiu visoke toplinsko izolacijske vrijednosti.


Tema: OBLIK ZGRADE, SMJETAJ, ORIJENTACIJA, GRAEVNI DIJELOVI
65. Na koje sve vanjske utjecaje treba prilikom projektiranja zgrada i naselja obratiti panju, a u cilju postizanja
energetske uinkovitosti? Navesti i obrazloiti.
66. Navedite bitne imbenike koji utjeu na koncept utede toplinske energije i toplinske zatite prilikom
projektiranja same zgrade i njezinih graevnih dijelova.

- unutarnji i vanjski klimatski uvjeti
- smjetaj zgrade u prostoru
- orijentacija zgrade i prostorija u zgradi u odnosu na strane svijeta
- geometrija zgrade
- graevni dijelovi (vrste, materijali, veliine i spojevi)
- ventilacija i ureaji za grijanje i hlaenje, primjena alternativnih izvora energije









67. Zato je bitno boravine prostore i vee otvore smjestiti prema jugu (jugoistok do jugozapad)? Dati primjer
odnosa povoljne i nepovoljne orijentacije prostorija.





68. Koja je uloga staklenika u utedi toplinske energije?
Staklenici (zimski vrtovi) imaju ulogu prihvata topline od sunevog zraenja u zimsko doba, ime dio oploja
zgrade ima manju razliku temperature zraka izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora.

69. (6 bodova) Zato je povoljniji kompaktniji oblik zgrade? Napiite izraz za faktor oblika zgrade fo te izraunajte fo
za zgradu dimenzija prema skici.



70. Navedite pravila projektiranja graevnih dijelova i njihovih spojeva u svrhu smanjenja toplinskih gubitaka?
Graevne dijelove i njihove spojeve treba projektirati tako da imaju to manje gubitke topline.
To postiemo:
- odabirom toplinsko izolacijskih materijala s visokim svojstvima toplinske izolacije
- veim debljinama toplinsko izolacijskih dijelova konstrukcije
- kontinuiranom toplinskom zatitom oploja (minoriziranje toplinskih mostova)
- smanjenjem povrine dijelova oploja s loijim toplinsko-izolacijskim svojstvima.
Dobra toplinsko izolacijska svojstva odnose se na transparentne i netransparentne graevne dijelove:
Netransparentni graevni dijelovi (zid, krov, pod, ...) se rjeavaju vrstama materijala i/ili njihovim veim debljinama.
S ovim dijelovima oploja zgrade moemo postii najvee utede topline!
Transparentni graevni dijelovi (otvori ostakljeni dijelovi) se rjeavaju s vrstama stakla i okvira.
Velika povrina ostakljenih ploha u suvremenoj arhitekturi je imbenik koji e odrediti vrstu stakla i okvira s kojima
e biti zadovoljeni zahtjevi ogranienja gubitaka topline.
Veliina otvora utjee na toplinske gubitke i dobitke. Svojstva otvora (vrijednost U, stupanj proputanja sunevog
zraenja g(okomito) i zasjenjenje - sjena ili vrst zatite od sunca) odluuju da li e biti vei toplinski dobitak ili
toplinski gubitak.

71. Navedite definiciju toplinskog mosta i vrste toplinskih mostova? Na priloenoj skici zaokruite skice spojeva
graevnih dijelova koje prikazuju toplinske mostove s naglaenim toplinskim gubicima.
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti kod zgrada (110/08)
definira pojam toplinskog mosta: lanak 4, st.17:
Toplinski most jest manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi
promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela.
definira zahtjev smanjenja utjecaja toplinskog mosta: lanak 26, st. 1:
(1) Zgrada koja se grije na temperaturu viu od 12 C mora biti projektirana i izgraena na nain da utjecaj
toplinskih mostova na godinju potrebnu toplinu za grijanje bude to manji. Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom
projektiranja treba primijeniti sve ekonomski prihvatljive tehnike i tehnoloke mogunosti.

72. Navedite i obrazloite dvije bitne posljedice toplinskih mostova.


73. (6 bodova) Skicirajte i opiite: a) tokaste toplinske mostove; b) dvodimenzionalne (linijske) toplinske mostove;
c) trodimenzionalne toplinske mostove.








74. Kojim se sve metodama moe ustanoviti utjecaj toplinskih mostova (poveanje vrijednosti U)?


75. (6 bodova) Skicama prikaite povoljna rjeenja za smanjenje utjecaja toplinskog mosta kod prodora armirano
betonske stropne (balkonske) ploe kroz vanjski zid.






76. (6 bodova) Opiite problematiku toplinskih mostova kad je toplinska izolacija s unutarnje strane graevnog
dijela i skicirajte naine postizanja smanjenje utjecaja tog toplinskog mosta.


77. (6 bodova) Skicama prikaite rjeenja toplinskih mostova kod suvremenih laganih konstrukcija.
SUVREMENE LAGANE KONSTRUKCIJE
Zbog ljetnog pregrijavanja imaju veu debljinu toplinske izolacija. Nosivi dijelovi oblikovani su i rasporeeni na
nain da u najveoj mjeri smanje utjecaj toplinskih mostova.


78. (6 bodova) Skicama prikaite principijelna rjeenja toplinskih mostova kod spojeva vanjskih zidova s temeljem,
prozorom, krovom, ... (iz kataloga DIN-a, izvedbenih detalja i sl.)











79. Navedite najvanije principe sastavljanja graevnih dijelova (za postizanje energetske uinkovitosti i ispravnog
fizikalnog procesa, navesti najmanje 6).
Toplinsku izolaciju smjestiti s vanjske strane kad god je to mogue.
Smjetaj toplinske izolacije s unutarnje strane primijeniti:
- kad se ne moe ugraditi s vanjske strane (na pr. zgrade pod zatitom)
- kad je potrebno brzo zagrijavanje unutarnjeg prostora koji se povremeno koristi
Kod prekidnog grijanja ugraivati materijale s velikim toplinskim kapacitetom
Primijeniti kontinuiranost ugradnje toplinske izolacije (zbog izbjegavanja toplinskih mostova ili smanjenja njihovog
utjecaja)
Vanjski zavrni sloj treba biti to paropropusniji da se izbjegne zadravanje vodene pare pri difuziji kroz graevni
dio.
Ukoliko je vanjski zavrni sloj paronepropustan treba izvesti provjetravanu konstrukciju (provjetravana fasadna
obloga ili hladni krov)
Ukoliko se u graevnom dijelu pojavljuje kondenzacija vodene pare koja je u koliini veoj od doputene i ne
moe se isuiti tijekom ljeta treba ugraditi parnu branu s toplije strane sloja u kojem bi se kondenzirala vodena
para (najee je taj materijal toplinska izolacija).
Debljina i vrst parne brane treba se odrediti proraunom.
Graevne dijelove treba projektirati na nain da se smanji izloenost temperaturnim promjenama i omogui i
kontrolira toplinski rad.
Materijali koji su izloeni promjenama temperature trebaju biti ugraeni na nain da se omogui irenje i
skupljanje (primijeniti izvedbu dilatacija kod krovova i fasadnih obloga).
Lagani graevni dijelovi plone mase manje od 100 kg/m2 trebaju imati veu debljinu toplinske izolacije
Umaks 0,35 W/(m2.K) za zidove
Umaks 0,30 W/(m2.K) za krovove.

80. Navedite obnovljive izvore energije. Koji obn. izvor ima najveu primjenu u zgradama i koji su naini primjene.
Obnovljivi izvori energije:
suneva energija,
toplina iz okolia,
toplina zemlje, vode
bio masa (ne ukljuuje ogrjevno drvo)
Najea je primjena energije sunca:
- pasivna (kroz dobitke od sunca),
- aktivna (solarni kolektori)

81. Opiite PCM materijal (definiciju) i navedite za to se koristi u arhitekturi.
PCM: fazno promjenjivi materijal - Phase Change Material
PCM su materijali visoke latentne topline koji taljenjem ili kristalizacijom primaju ili otputaju veliku koliinu
energije, a temperatura taljenja je u podruju koje je iskoristivo za regulaciju temperature (sobne temperature).

Dio ZVUK i SVJETLO
Tema: OSNOVNI POJMOVI I FIZIKALNE VELIINE
1. to je zvuk, kako nastaje i kako se iri?
Zvuk je fizioloka pojava koja se utvruje organom sluha, a posljedica je naizmjeninih promjena zranog tlaka.
Zvuk nastaje kada u elastinom mediju postoji titrajue tijelo ili kada estice elastinog medija dou u stanje titranja
uslijed neke pobuujue sile. Posljedice tog titranja su zvuni valovi (izmjenini predtlak i podtlak) koji se iri
medijem.


2. Brzina irenja zvuka


3. Frekvencija zvuka, valna duljina




4. Zvuni tlak



5. Intenzitet zvuka



6. Zvuna snaga





7. to je decibel i kako se utvruje?


8. to su i kako se definiraju: razina zvunog tlaka, razina zvunog intenziteta, razina zvune snage?



9. Zbrajanje decibela


10. Zvuni spektar



11. ujno podruje ljudskog uha



12. Glasnoa i izofonske krivulje



13. Pojave prilikom irenja zvuka
Put irenja zvuka moe se prikazati zvunim zrakama. To su zamiljeni pravci, okomiti na elo
valova, koji izlaze iz izvora zvuka. Na putu irenja zvuka najee se nalaze odreene prepreke.
-Refleksija zvunih valova
- Difrakcija zvunih valova
- Refrakcija zvunih valova
- Apsorpcija zvuka
- Prijenos zvune energije preko krutih tvari
- Dopplerov efekt
- Stojni valovi
- Treptajni valovi
- Usmjerenost zvunog izvora

Tema: BUKA
1. to je buka?
Bukom nazivamo svaki zvuk kojeg smatramo neeljenim, neugodnim ili ometajuim. Razlika izmeu buke i zvuka
je dakle sasvim subjektivna. Gruba procjena mogueg djelovanja buke na ovjeka:
- do 60 dB(A) samo psiholoko djelovanje (onemoguava koncentraciju, smanjuje panju, remeti odmor i san,
poveava razdraljivost, nervira);
- od 60 do 85 dB(A) jako psiholoko djelovanje te fizioloki efekti (poveava se broj otkucaja srca, raste krvni tlak,
modificira se ritam disanja, itd.);
- preko 85 dB(A) pored jakih psiholokih i fiziolokih efekata jo i oteenje sluha.

2. Osnovne vrste buke
1. Buka koja se stvara u prostoriji u kojoj smeta.
2. Zrana buka koja se prenosi izvana ili iz druge prostorije u prostoriju u kojoj smeta.
3. Vibracijska buka, koja se u prostoriji u kojoj smeta prenosi preko graevinskih konstrukcija.

3. Zatita od buke
13. Zatita od buke ugraene opreme i ureaja u zgradi objasnite.
14. Objasnite zatitu od buke poveane odjenosti. Kako je mogue smanjiti ovu buku?
Zahtjeve zatite od buke treba uvaavati kod:
- izbora lokacije zgrade,
- projektiranja i odreivanja elemenata zgrade,
- izvedbe.
Elaborati u glavnom projektu graevine:
- Elaborat akustikih svojstava graevine
- Elaborat zatite od buke

Projektom se predvia zatita zgrada od buke koja moe biti
a) minimalna,
b) poveana.
Normom su navedeni zahtjevi za minimalnu zatitu od buke koja u boravinim prostorijama, kod uobiajenog
koritenja, prua ljudima dovoljnu zatitu.
Poveana zatita postoji kada je zahtjev za zatitu od buke vei od normom propisanog minimalnog zahtjeva.
NAPOMENA: Unato ispunjenju minimalnih zahtjeva moe zbog ponaanja korisnika nastati u zgradi smetajua
buka koja se iri kao zrani, udarni ili ostali strukturni zvuk u tue stanove ili radne prostorije i tamo se uje, osobito
na lokacijama sa niskom razinom buke okolia. Poboljanju moe doprinijeti samo uzajamna obazrivost kroz
izbjegavanje neprimjerene smetajue buke kao i pridravanje vremena mirovanja.

Za zatitu od buke treba osigurati:
- zatitu od vanjske buke,
- zatitu od zrane i udarne buke unutar zgrade,
- zatitu od buke ugraene opreme u zgradi,
- zatitu okolia od buke za zgradu vezanih izvora buke,
- zatitu od buke poveane odjenosti.










4. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) - Bitni zahtjevi za graevinu


5. Zakon o zatiti od buke (NN 20/03) i Pravilnik o najviim doputenim razinama buke... (NN 145/04) Osnovni
pojmovi, zone buke
6. Navedite definiciju izvora buke.
7. to je buka okolia? to je tiho podruje unutar naseljenog mjesta?
8. to je ekvivalentna trajna razina buke (Leq)? to je ocjenska razina?
9. to je osnovna razina buke (L95)? to je rezidualna buka?
12. to je indikator buke? to je oznaeno kao Lden - objasnite?




10. O emu ovisi najvie doputena ocjenska razina buka imisije LRAeq u otvorenom prostoru?


11. O emu ovisi najvie doputena ocjenska ekvivalentna razina buke LRAeq u zatvorenom boravinom prostoru?



15. Smanjenje razine buke u prostoru



16. Smanjenje buke i njenog utjecaja kroz urbanistiko planiranje
17. Smanjenje buke i njenog utjecaja kroz arhitektonsko projektiranje












18. Za zadanu prostoriju izraunajte smanjenje razine buke (na frekvenciji od ______ Hz) koritenjem
apsorpcijske obloge na ____% povrine stropa i ____% povrine zida. Tablica s koeficijentima apsorpcije
nalazi se u prilogu ovog zadatka.










Tema: ZRANI ZVUK
1. Vrste zvuka u zgradarstvu
Zrani Rw i Udarni Lw

2. Prenoenje zranog zvuka iz prostorije u prostoriju




3. Razlika razina

4. Izolacijska mo pregrade




5. Objasni Rw i R'w ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ^^

6. Ispitivanje izolacijske moi pregrade na zrani zvuk


7. Jednostruke pregrade - faktori koji utjeu na zvunoizolacijsku mo
Akustiki jednostruki graevinski elementi obino su izvedeni od jednog materijala (beton, opeka, drvo, ...) ili od
vie materijala slinih akustikih karakteristika (npr. obukane pregrade od betona ili opeke).
Na zvuno izolacijsku mo pregrade utjee vie faktora:
1. povrinska masa,
2. elastinost,
3. boni graevinski elementi,
4. propusnost graevinske pregrade na zrak.





8. Efekt koincidencije



9. Dvostruke pregrade - faktori koji utjeu na zvunoizolacijsku mo
10. Rezonantna frekvencija dvostruke pregrade
Za postizanje velike izolacijske moi jednostrukom pregradom treba toj pregradi poveati povrinsku masu. esto
je to poveanje neekonomino i neracionalno. U tim sluajevima koriste se dvostruke ili viestruke pregrade koje,
uz odreene uvjete, relativno malom povrinskom masom postiu veliko zvuno guenje.
Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela meusobno odvojena slojem zraka ili nekim mekanim (apsorbirajuim)
materijalom. Ponaanje dvostruke pregrade moe se usporediti s ponaanjem mehanikog sustava od dvije mase
m1 i m2 meusobno povezane oprugom odreene krutosti.






11. Lagane pregrade





12. Lagane predstjenke
Kako bi poveali izolacijsku mo jednostrukih pregrada esto koristimo lagane pregrade - lagane predstijenke.
Izmeu predstijenke i masivne jednostruke pregrade potrebno je staviti elastian meusloj.

13. Zvuna izolacija pregrada sastavljenih od vie dijelova razliite zvunoizolacijske moi





Tema: UDARNI ZVUK
1. Prenoenje udarnog zvuka iz prostorije u prostoriju


2. Ispitivanje izolacijske moi pregrade na udarni zvuk





3. Spreavanje prenoenja udarnog zvuka
Ako elimo sprijeiti ili ograniiti energiju udarca trebamo:
- promijeniti okolnosti na poetku irenja udarca,
- izvesti zapreke na putu kojim se val iri,
- stvoriti prekide u konstrukciji kojom se val iri.
Postizanje zadovoljavajue vrijednosti izolacije udarnog zvuka moe se postii:
- izvedbom mekog zavrnog sloja poda,
- izvedbom plivajueg poda,
- izvedbom sputenog stropa (uz odreene uvjete).




4. Plivajui pod - pravilnosti i pogreke



5. Suhi estrih





6. Drveni podovi








7. Sputeni stropovi






Tema: PROSTORNA AKUSTIKA

1. Zadatak prostorne akustike
Zadatak je arhitektonske (prostorne) akustike da u prostorima stvori uvjete za dobro sluanje.
Dobru akustiku osigurava zadovoljavanje slijedeih uvjeta:
1. U prostoriji ne smije biti buke, ni unutarnje ni one koja dolazi izvana,
2. Zvuk u prostoriji mora biti dovoljno glasan na svim mjestima,
3. U prostoriji ne smije doi do pojave jeke,
4. Glasnoa zvuka mora biti priblino jednaka na svim sjedalima,
5. U prostoriji ne smije doi do neeljenih rezonancija,
6. Odjek u prostoriji mora biti dovoljno malen da bi se izbjegla preklapanja uzastopnih zvukova (slogova i tonova) u
govoru i muzici, ali ujedno prostorija mora biti i dovoljno iva na svim frekvencijama, kako bi sluanje govora ili
muzike bilo popraeno ugodnim osjeajem. Pri tome direktan zvuk treba biti u stanovitom odnosu prema
reflektiranom zvuku.

2. Apsorpcija zvuka u zatvorenom prostoru
4. Koeficijenti apsorpcije zvuka
U zatvorenom prostoru, pod utjecajem zvunih valova, stvara se zatvoreno zvuno polje koje je rezultat refleksija i
apsorpcija pregrada koje formiraju prostor. Zvuni valovi se od pregradnih stijena djelom reflektiraju, a djelom
apsorbiraju.
U zatvorenom prostoru apsorpcija zvuka ovisi o karakteristikama obodnih povrina. Kada zvuni val udari u
graninu plohu koja omeuje neku prostoriju, dio energije vala apsorbira materijal granine plohe, a preostali dio
energije vraa se s reflektiranim valom u prostoriju. Sposobnost apsorpcije nekog materijala karakterizira se
koeficijentom apsorpcije - alfa - koji je jednak odnosu apsorbirane snage i ukupne snage upadnog vala.


Vrijednost koeficijenta apsorpcije nekog materijala ovisi o frekvenciji zvuka i o kutu njegova upada na povrinu
promatranog materijala. Vrijednost koeficijenta apsorpcije moe se kretati izmeu 0 i 1. Materijali koji imaju
vrijednost koeficijenta apsorpcije iznad 0.3 nazivaju se apsorpcijski materijali. Uobiajeno je da se vrijednosti
koeficijenata apsorpcije materijala daju za frekvencije (125), 250, 500, 1000, 2000 i (4000) Hz.
Svrha je apsorpcionih materijala i konstrukcija da:
skrate vrijeme odjeka
otklone pojavu jeke
prigue buku

3. Vrste apsorbera









5. Faktori koji odreuju akustika svojstva prostorije
- volumen,
- oblik,
- odjek (reverberacija)









6. Jeka
Zvune impulse koji jedan iza drugog slijede u vremenu duem od 0.05 do 0.1 sekunde uho uje svaki posebno.
Pojava da se zvuni impulsi po drugi put uje nakon reflektiranja od neke plohe naziva se jekom.
Uz zakanjenje reflektiranog zvuka prema direktnom zvuku od 0.05 sekundi (to odgovara razlici putova od 17
metara) jeka se uje onda, ako je reflektirani zvuk istog intenziteta kao i direktni. Vrijeme zakanjenja od 0.1
sekunde (razlika u putu 34 metra) odnosi se na sluaj kada je intenzitet reflektiranog zvuka upola slabiji od
direktnog zvuka. Jeka je prilikom sluanja neugodna i oteava razumijevanje. Jeka se javlja u prostorijama sa
visokim stropom i u suvie dugim prostorijama.

Difuzori
Prilikom projektiranja koncertnih dvorana i muzikih studija nastoji se postii rasprivanje zvuka u prostoru
(difuzija) kako bi se dobila bolja jednolikost raspodjele zvuka po prostoriji.
Danas se za te svrhe najee upotrebljavaju prizmatine ili polucilindrine povrine, a katkad i sferne.






7. Dozvuk i odjek


8. Vrijeme odjeka
Koliko e vremena trajati slabljenje zvuka u nekoj prostoriji ovisi o ekvivalentnoj apsorpcijskoj povrini (A) i o
volumenu prostorije. to je vea ekvivalentna apsorpcijska povrina (A), to e zvuna energija biti prije
apsorbirana. to je vei volumen prostorije zvuni valovi e izmeu dvije uzastopne refleksije prevaliti dulji put. Uz
manje refleksija apsorbira se u jedinici vremena manje zvune energije, te proces odjeka traje due.
Brzina slabljenja zvune energije u prostoriji karakterizira se vremenom T koje je potrebno da bi se razina zvunog
tlaka u prostoriji smanjila za 60 dB nakon iskljuivanja izvora zvuka. Ovo vrijeme T se naziva vrijeme odjeka ili
reverberacije i predstavlja osnovnu akustiku karakteristiku prostorije.




9. Za zadanu prostoriju izraunajte vrijeme odjeka (na frekvenciji od ______ Hz).
Zavrne obloge unutarnjih povrina prostorije su:
Zidovi:
Pod:
Strop:
Otvori:
Tablica s koeficijentima apsorpcije nalazi se u prilogu ovog zadatka.


Tema: SVJETLO
1. Navedite osnovne karakteristike dnevnog svjetla i opiite svaku od njih.
promjenjivost / dinaminost
ovisno o dobu dana, o godinjem dobu, o klimatskim karakteristikama...
usklaivanje ovjekovog bioritma sa ritmom ireg okolia
usmjerenost
tono definirana ovisno o dobu dana ili godinjem dobu
generiranje sjena > jasnija prostorna percepcija objekata i ploha
olakano gledanje i raspoznavanje
terapeutski uinak
pozitivno djelovanje na ljudsko tijelo i psihu
poveana koncentracija i motiviranost
nedostatak > negativan fizioloki i psiholoki utjecaj
raspoznavanje boja
niti jedan umjetni izvor svjetla nema usporedivu kvalitetu raspoznavanja boja
prirodne boje variraju tijekom dana
percepcija prostora
najuinkovitija kroz igru svjetlo/tama, bljesak/sjena
arhitektoninost prostora se najbolje doivljava kroz promjenjive dnevnosvjetlosne parametre
uteda
pravilno projektiranje > utede u rasvjeti, grijanju i hlaenju prostora



2. Koje teorije definiraju fizikalna svojstva svjetlosti i na koji nain?





3. Koji je ljudima vidljivi dio elektromagnetskog spektra?
Ljudsko oko reagira samo na odreene valne duljine svjetlosti VIDLJIVU SVJETLOST.
LJUDIMA VIDLJIVI DIO SPEKTRA = 390 - 750 nm
Razlikujemo male nijanse unutar raspona vidljive svjetlosti.
Male frekvencijske razlike u podruju vidljive svjetlosti su BOJE.
Najkrau valnu duljinu imaju ljubiasta i plava svjetlost, a najdulju crvena svjetlost.
Spektar vidljivog zraenja ine:
ljubiasta (najvea frekvencija, najkraa valna duljina) cca 390 430 nm
plava cca 430 480 nm
zelena cca 480 570 nm
uta cca 570 590 nm
naranasta i cca 590 640 nm
crvena boja (najnia frekvencija, najdulja valna duljina) cca 640 750 nm

4. to su boje i o emu ovisi boja promatranog tijela ili plohe?
BOJA - dio zraenja koji se REFLEKTIRA kada je ploha osvijetljena bijelom svjetlou. Ovisi o frekvenciji
reflektiranog zraenja.
Ploha je uta zato to se sve boje osim ute upijaju unutar plohe, a samo se uta boja reflektira.
Bijela povrina u jednakoj mjeri reflektira sva valna podruja bijele svjetlosti.
Crna povrina u potpunosti apsorbira bijelu svjetlost.
Siva povrina u jednakoj mjeri reflektira sva valna podruja bijele svjetlosti, ali ih i djelomino apsorbira.

5. Bijela svjetlost
BIJELA SVJETLOST: kontinuirani niz svih boja (valnih duljina) vidljivog spektra. Izvor bijele svjetlosti je Sunce.

6. Fotometrija
FOTOMETRIJA dio optike koji se bavi prouavanjem svjetlosti (vidljivog dijela EM spektra)
mjerenje / usporedba karakteristika izvora svjetlosti i osvijetljenih povrina
IZVORI SVJETLOSTI - tijela koja emitiraju svjetlost
tokasti
linijski
povrinski
volumni
OSNOVNE FOTOMETRIJSKE VELIINE
svjetlosni tok (fluks)
svjetlosna jakost (intenzitet)
rasvijetljenost (iluminacija)
sjajnost (luminacija)

7. Svjetlosni tok definicija i mjerna jedinica
8. Svjetlosna jakost definicija i mjerna jedinica
9. Rasvijetljenost definicija i mjerna jedinica
SVJETLOSNI TOK ()
ukupna snaga zraenja koju emitira svjetlosni izvor u jedinici vremena
mjerna jedinica = lumen (lm)
SVJETLOSNA JAKOST (I)
snaga po jedinici prostornog kuta koji izlazi iz tokastog izvora
predstavlja svjetlosni tok u odreenom smjeru
Izvor svjetlosti koji ima vei tok svjetlosti ima i vei intenzitet.
Da bismo mogli usporeivati izvore svjetlosti razliitih intenziteta definira se mjerna jedinica 1 kandela (cd).
SVJETLOSNA JAKOST = SVJETLOSNI TOK / PROSTORNI KUT I = /
Intenzitet tokastog svjetlosnog izvora koji emitira svjetlosnu energiju jednoliko u svim pravcima numeriki je
jednak svjetlosnom toku koji prolazi kroz prostorni kut od jednog steradijana. Steradijan (sr) odgovara
prostornom kutu iji se vrh nalazi u sreditu kugle,a na njenoj plohi omeuje povrinu jednaku kvadratu polumjera
kugle. 1 lumen je svjetlosni tok koji izlazi iz tokastog izvora svj. jakosti 1 cd kroz prostorni kut od 1 steradijana.
RASVIJETLJENOST ILI ILUMINACIJA (E) E = /A
koliina svjetla koja okomito pada na odreenu povrinu
izraava se u luxima (lx)
1 lx je osvijetljenost povrine 1 m na koju okomito pada ravnomjerno rasporeen svjetlosni tok 1 lumena

PRVI LAMBERTOV ZAKON
rasvijetljenost plohe opada sa kvadratom udaljenosti tokastog izvora svjetla
dvostruko vea udaljenost od izvora svjetla = etiri puta manja rasvijetljenost
DRUGI LAMBERTOV ZAKON
rasvijetljenost plohe se mijenja ovisno o kutu upada svjetla na nju
ukoliko svjetlosni tok pada na istu povrinu, ali pod odreenim kutem, rasvijetljenost povrine e biti manja u
odnosu na okomiti upad
rasvijetljenost plohe utjee na brzinu, pouzdanost i olakavanje vizualne percepcije
pod jednakim izvorom svjetlosti bijela prostorija e izgledati svjetlije od prostorije s tamnijim
povrinama jer se svjetlost bolje reflektira
kod male refleksije i zahtjevnih vizualnih zadataka rasvijetljenost mora biti velika

10. Nivo rasvijetljenosti na radnom mjestu


11. Sjajnost definicija i mjerna jedinica
SJAJNOST ILI LUMINANCIJA (L)
koliina svjetla koja dolazi s promatrane povrine
izraava se u kandelima po m2 povrine (cd/m2)
100 cd/m2 = list bijelog papira za pisanje pri uobiajenoj uredskoj rasvjeti
sjajnost ne opada s udaljenou
ista bez obzira s koje je udaljenosti mjerena
jedina fotometrijska veliina koju oko neposredno osjea
ekstremne razlike u sjajnosti su izrazito neugodne
oko se mora konstantno prilagoavati to dovodi do vizualnog zamora

BLJETANJE
Izrazito niska sjajnost i jednolika rasvijetljenost stvaraju monotonu atmosferu. Izrazito visoka sjajnost moe izazvati
neugodno bljetanje. Bljetanje moe ozbiljno smanjiti vidljivost. Doivljavamo ga kod razlika u intenzitetu svjetlosti
veih od 1:20. Smanjuje vizualnu izvedbu (bljetanje koje onesposobljuje)
i vizualno zadovoljstvo (bljetanje koje izaziva neugodu).
Potrebno je razlikovati direktno i indirektno reflektirano blijetanje: direktno blijetanje uzrokuju svjetiljke ili druge
povrine iznimno visoke sjajnosti kao to su npr. prozori. Reflektirano blijetanje indirektno uzrokuje svjetlost koja
se reflektira od sjajnih povrina.

12. Dnevnosvjetlosni faktor (DF)
osvijetljenost prostorije ovisi o:
vrsti otvora
veliini otvora
poloaju otvora
osvijetljenosti vanjskog prostora
putevima dopiranja dnevnog svjetla u prostor
Osvijetljenost prostorije se mjeri dnevnosvjetlosnim faktorom DF (daylight factor) izraenim u postotcima.
Dnevnosvjetlosni faktor oznaava odnos izmeu osvijetljenosti prostorije i istodobne osvijetljenosti nezaklonjene
horizontalne plohe u vanjskom prostoru.