PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................. 2

2. RAZLIKA PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE ......................... 3

3. PRIMJENA PARNE BRANE ............................................................................. 3

3.1 PAMETNA PARNA BRANA................................................................................ 4

4. PRIMJENA PAROPROPUSNE BARIJERE ......................................................... 6

4.1 KARAKTERISTIKE PAROPROPUSNIH KROVNIH FOLIJA .......................... 7

5. DETALJI IZVEDBE IZOLACIJE S PARNIM BRANAMA I

PAROPROUSNIM BARIJERAMA ................................................................... 9

6. ZAKLJUČAK .................................................................................................... 11

7. LITERATURA .................................................................................................. 12

1
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

1. UVOD

50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća došlo je do naglog razvoja stambene izgradnje
što je rezultiralo izgradnjom velikog broja zgrada koje su danas registrirane kao veliki
potrošači energije i koje je potrebno sustavno obnavljati. Rezultat je taj da danas sve te
zgrade nikako ne zadovoljavaju suvremene zahtjeve u pogledu barem minimalne izolacije
i uštede energije.
„Simptome“ nedovoljne kvalitete izolacije u zgradama možemo vrlo lako otkriti na
vlastitim objektima: velika potrošnja energije, osjećaj nedovoljne topline u prostorijama u
kojima se zimi dosta grije, naglo hlađenje kuće po prestanku grijanja, nepodnošljiva
vrućina u nekoj prostoriji ljeti, vlaga, plijesan, gljivice na zidovima, uglovima ili iznad
prozora i vanjskih vratiju, te konačno kao najdrastičnija posljedica i pukotine u građevnim
dijelovima i žbukama. [1]
Kao ciljevi izolacije zgrada obično se prvo navode potrebe za uštedom energije,
smanjenjem troškova i ostvarivanje povoljne mikroklime, no osim toga nije ništa manje
važno kao cilj navesti sprečavanje nastanka građevinskih šteta kao posljedice procesa
uslijed oscilacija temperatura i kretanja vlage unutar konstrukcija.
Sprečavanjem građevinskih šteta osiguravamo produljeni vijek trajanja građevine.
Vlaga je voda koja se nalazi u materijalima kao tekućina, na pr. vlaga u zidovima ili
u drvu. Međutim postoji i vlaga u zraku. U građevinskoj fizici se nevidljiva voda u zraku,
koja je u obliku plina, označava kao vodena para.
Obzirom da tu vodenu paru ne možemo vidjeti, niti čuti, a nema ni mirisa, otkrijemu ju tek
nakon što zgrada ili njeni stanovnici primijete njeno štetno djelovanje (na pr. stvaranje
gljivica, plijesni). [2]
Voda je jedan od glavnih razloga građevinskih oštećenja. Vlaga u građevinskim
elementima smanjuje toplinsku izolaciju te pogoršava klimu prostorija. Trajno djelovanje
vlage može oštetiti strukturu građevinskog elementa. Zato dugoročno treba spriječiti
koncentraciju vlage na građevinskim elementima.
Kako bi se osigurala dobra klima prostora te spriječila oštećenja građevinskih
elemenata od vlage mora se omogućiti dovoljno provjetravanje (provjetravanje otvaranjem
prozora ili mehaničko provjetravanje i odzračivanje), kojim se prekomjerna vlaga izvodi
prema van. Osim toga za izbjegavanje nastanka kondenzata te za osiguranje najmanje
moguće higijenske toplinske zaštite potrebno je izvesi kvalitetnu toplinsku i hidroizolaciju.
[3]
Trajnu zaštitu od problema vlage nudi samo sveobuhvatna i adekvatno izvedena izolacija
zidova i krova uključujući i odgovarajuće prozore i vrata. Važno je da se zidovi i stropovi
dobro osuše, inače je izolacija kompletno kontraproduktivna. Treba također zaštiti i
unutarnju izolaciju te izbjeći nepropusnost.

2
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

2. RAZLIKA PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

Parne brane su slojevi u obliku folija, premaza ili sl. koji imaju malu ili gotovo
nikakvu paropropusnost zahvaljujući velikom faktoru otpora difuziji vodene pare μ
njihovih materijala. Faktor μ pokazuje koliko je puta veći otpor difuzijskom prolazu
vodene pare kroz promatrani materijal u odnosu na sloj mirnog zraka jednake debljine i
jednake temperature (μ zraka=1). Osobine parnih brana imaju metali (npr. aluminijska
folija), guma, bitumenski premazi, asfalt, plastične mase i dr.
Za razliku od parnih brana paropropusne barijere omogućuju prolaz vodene pare u
jednom smjeru, dok je u suprotnom smjeru taj prolaz onemogućen. Zato su takve barijere
našle primjenu kao slojevi sekundarnih pokrova, tj. slojeva kod kojih je važno da vodena
para prolazi kroz njih prema vanjskom prostoru, a istovremeno taj sloj služi kao zaštita od
prodora vode npr. kod krovova i/ili zidova kod kojih postoji realna opasnost od prodora
oborinskih voda. [4]

3. PRIMJENA PARNE BRANE

Smjer kretanja vodene pare je iz područja višeg parcijalnog tlaka prema nižem, sa
težnjom njihova izjednačavanja. Zimi je parcijalni tlak vodene pare veći u grijanim
prostorima zgrade nego vani. Zato zimi vodena para difundira kroz vanjske građevne
dijelove zgrade iznutra prema van. Prolazeći kroz slojeve vanjskog zida, ravnog krova ili
građevnog dijela prema negrijanom prostoru dolazi u sve hladnije slojeve i ovisno o
temperaturi i relativnoj vlazi može nastati kondenzat. Sloj toplinske izolacije u višeslojnom
se građevnom elementu navlaži, poveća se njegova toplinska provodljivost odnosno
smanjuje se vrijednost svojstava njegove toplinske izolacije.
Potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske
izolacije i stvaranja kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum, a
isto tako treba spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini.[5]
To prodiranje vodene pare iz prostora zgrade kroz građevne elemente u sloj
toplinske izolacije do hidroizolacije spriječava parna brana. Spriječava ili svodi na
minimum više od dopuštenog navlaženja toplinske izolacije i moguće štete na
toplinskoizolacijskom i hidroizolacijskom sloju. Iz svih ovih navedenih razloga očito je
vrlo važno parnu branu postaviti na odgovarojuće mjesto u sustavu izolacije. Parna se
brana obavezno postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije.

Slike 1 i 2 [6], [7] Oštećenja uzrokovana vlagom

3
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

Slika 3 [8] Oštećenja uzrokovana vlagom

Parna se brana najčešće izvodi od polimerima modificiranih bitumenskih

izolacijskih traka sa uloškom od Al – folije (debljine min. 0.1 mm ili 0.2 mm), velike
vrijednosti otpora difuziji vodene pare µ > 700 000. Uobičajena je traka oznake 4. Kod
izvedbe treba paziti da ne dođe do oštećenja trake jer u izravnom kontaktu aluminija sa
alkalijama iz betona nastaje proces hidrolize što može dovesti do trajnog oštećenja parne
brane. Za parne brane koriste se i deblje (0.1 do 0.2 mm) PE folije s kemijski zavarenim
preklopima, obično u sklopu sustava određenog proizvođača sintetskih hidroizolacijskih
traka. [5]

3.1 PAMETNA PARNA BRANA

Tradicionalne parne brane se već desetljećima koriste za zaštitu drvenih elemenata

u krovovima i zidovima od oštećenja izazvana vlagom minimizirajući difuziju vodene pare
u područjima gdje mogu nastati problemi. Vodena para se može kretati izvana prema
unutra, no i obrnuto kako se kreće iz područja visokog tlaka u područje nižeg. Izolirane
zgrade trebaju zaštitu od difuzije vlage u konstrukciju da zadrži vodenu paru izvan
područja gdje može doći do kondenzacije. No, ako vodena para ipak prodre u konstrukciju
može se kondenzirati na hladnim površinama i nakupljati u elementima konstrukcije. Kada
se nakupi dovoljno vlage mogu nastati oštećenja na konstrukciji i ostali problemi poput
pojave plijesni, truljenja itd.
Nova saznanja o parnim branama dovela su do razvoja pametne parne brane, koja
za razliku od tradicionalnih parnih brana poveća svoju propustljivost kod povećanja vlage
te joj dopušta prolazak. Dakle zimi, vodena para pokušava prodrijeti u vanjske elemente
zgrade, tada pametna parna brana koči to prodiranje tako da samo minimalne koločine
mogu prodrijeti u konstrukciju. Otpor difuziji vlage je visok.
Ljeti, zbog sunčevog zračenja vlaga će se sušiti u obliku vodene pare u oba smjera, i prema
van i prema unutra. Tradicionalne parne brane pokazuju stalni otpor difuziji vodene pare
tijekom cijele godine, te tako ljeti usporavaju sušenje. Pametna parna brana reagira na
okolne uvjete relativne vlažnosti i mijenja svoju fizikalnu strukturu – smanjuje otpor
difuziji vodene pare. [9]

4
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

Slika 4 [9] Pametna parna brana zimi u

funkciji barijere

Slika 5 [9] Pametna parna brana ljeti u

funkciji isušivanja

5
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

4. PRIMJENA PAROPROPUSNE BARIJERE

Danas je, ovisno o načinu gradnje i vrsti pokrova, građevinu moguće i dodatno
zaštititi od prodora vode pomoću tzv. sekundarnog krova koji se postavlja neposredno
ispod glavnog pokrova. Tada govorimo najčešće o krovnim folijama. One štite objekt u
slučaju oštećenja primarnog pokrova, ali preuzimaju i određene važne funkcije u
svakodnevnoj i redovitoj ekploataciji objekta.
Osnovna uloga krovne folije je svakako dodatna zaštita objekta od prodora vode
putem kiše ili sitnog snijega. Zaštitna uloga krovne folije očituje se i u zaštiti od ulaska
pijeska, prašine i ostalih disperzija koje se mogu naći u zraku, a u stanju su proći kroz sitne
otvore na spojevima elemenata pokrova, ali i kroz velike otvore kakvi mogu nastati uslijed
vremenskih neprilika i oštećenja primarnog pokrova. Posebnu zaštitnu ulogu krovna folija
ima kod malih nagiba (ispod 20°) kada u nekim slučajevima može doći i do povratnih
strujanja vode.
Spomenuto je u tekstu iznad da su primjenu kao slojevi sekundarnih pokrova našle
paropropusne barijere koje su danas najbolja rješenja za svaki krov te se u njihov razvoj i
najviše ulaže. Iako su po cijeni skuplje od ostalih, njihov udio na tržištu sve više raste zbog
nezamjenjive uloge za kvalitetu gradnje i kvalitetu života stanara. Razvoj tehnologija u
zadnje vrijeme omogućio je i određeni pad cijena ovih folija što se povoljno odrazilo na
njihovu primjenu.
Konkretno, zadatak paropropusne barijere je difuzija vodene pare s jedne strane na
drugu uz istovremenu vodonepropusnost. Najčešće se radi o polimernoj osnovi (PP, PE)
koja je mikro perforirana. Veličina perforacija može biti i do svega 0,5 μm što omogućuje
prolaz molekula vodene pare uz istovremenu vodonepropusnost. Vodena para prolazi
direktno kroz otvore na materijalu. Ovakva folija s paropropunom membranom daje veliku
paropropusnost ali manju zaštitu od prodora sredstava za zaštitu drveta. [10]

Slika 6 [11] Detalj izolacije kosog krova s paropropusnom folijom

6
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

4.1 KARAKTERISTIKE PAROPROPUSNIH KROVNIH FOLIJA

1. Sd vrijednost

Vrijednost koja govori o otporu difuziji vodene pare kroz konkretni materijal
određene debljine. Ova vrijednost izražena je u metrima debljine zračnog sloja koji pruža
isti otpor difuziji vodene pare, npr. Sd = 0,02 znači da krovna folija predstavlja isti otpor
difuziji vodene pare kao i zračni sloj debljine 2 cm.
Današnje paropropusne barijere dostižu minimalne vrijednosti otpora difuzije oko 0,02 i to
su vrlo velike vrijednosti koje se ne mogu značajnije poboljšati. [10]

2. WDD vrijednost

Vrijednost koja pokazuje koliko grama vodene pare prođe kroz barijeru u 24 sata.
Ove vrijednosti dostižu danas vrijednosti do 1700 (g/m²x24h) i dobivene su mjerenjima u
laboratorijskim uvjetima uz točno definiranu razliku pritisaka koja ne odgovara
vrijednostima koje se pojavljuju u realnosti. To znači da paropropusnost realne krovne
površine ne možemo dobiti jednostavnim množenjem ove vrijednosti s površinom krova.
[10]

3. Statička vodonepropusnost (visina vodenog stupca)

Vrijednost koja pokazuje koliko je barijera nepropusna za vodu izražena kroz

statički pritisak može izdržati bez pojavljivanja 3 vodene kapi s druge strane. Za najbolje
paropropusne krovne folije ova vrijednost dostiže 3000 - 4000 mm. Koliko je to
vodonepropusno govori i podatak da kvalitetni šatori kod kojih se zahtjeva
vodonepropusnost imaju ovu vrijednost oko 800 mm.
Najnoviji DIN standardi idu na povećanje minimalne vrijednosti za krovne folije na 2000
mm zbog povećane sigurnosti, s obzirom da se folije postavljaju i na daščanu oplatu kada
njihova vodonepropusnost pada. Na pad vodonepropusnosti djeluje i kretanje po površini
barijere čime se smanjuje otpornost gornjeg sloja. [10]

4. Uzdužna i poprečna čvrstoća

Ova vrijednost označava čvrstoću krovne folije na vlak u uzdužnom i poprečnom

smjeru. U praktičnom smislu ova je vrijednost vrlo važna iz praktičnih razloga: folija mora
izdržati sve sile koje nastaju prilikom postavljanja, loših vremenskih prilika prije
pokrivanja i razlike pritisaka u eksploataciji (pogotovo ukoliko uslijed jakog vjetra dođe do
oštećenja primarnog pokrova). Najveće vrijednosti koje postižu današnje vrhunske folije
dostižu vrijednosti do 500 N/5cm, dok se vrijednosti od 250 N/5cm smatraju dobrima.
Budući da se krovne folije u sve većoj mjeri postavljaju direktno na termoizolaciju
bez primjene daščane oplate, faza ugradnje postaje zahtjevnija zbog otežanog kretanja. To
je dovelo do novog testa tzv. propadanja. Ovom testu koji traži čvrstoću dovoljnu da
spriječi propadanje osobe mase 80 kg na razmaku rogova od 80 cm u Hrvatskoj udovoljava
jedino folija Bramac Univerzal koja na testu pokazuje maksimalne čvrstoće zahvaljujući
ugrađenom sloju od armirajuće mrežice. [10]

7
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

5. Sila paranja čavlom

Ova vrijednost daje silu na foliju koju je potrebno uložiti da na mjestu probijanja
čavlom dođe do paranja folije. Vrijednosti su važne zbog opterećenja koja folija preuzima
prije pokrivanja primarnim pokrovom. [10]

6. UV stabilnost

Sve krovne folije izložene su sunčevom zračenju prije polaganja primarnog

pokrova. Zbog štetnog djelovanja UV zračenja potrebno je krov pokriti prije nego dođe do
trajnog oštećenja krovne folije. Ovaj kriterij daje duljinu trajanja (u mjesecima ili
tjednima) izloženosti folije direktnom sunčevom zračenju prije nego se pojave trajna
oštećenja materijala.
Vrijednosti se kreću najčešće od 1 do 4 mjeseca. [10]

7. Otpornost na prenošenje vatre

Klasa gorivosti B je klasa koju zadovoljava većina krovnih folija. [10]

8. Postojanost na temperaturu

Krovne folije danas odgovaraju zahtjevu za primjenu u temperaturnom području od

–40 do +85 °C. Ovo su glavne karakteristike krovnih folija koje pokazuju njihove
najvažnije karakteristike iz kojih proizlazi mogućnost primjene. Osim ovih kriterija postoje
i dodatni ništa manje važni za koje su standardi tek u pripremi. Neki proizvođači su sami
razvili svoje interne testove kojima provjeravaju kvalitetu svojih folija na ove dodatne
zahtjeve. [10]

Slika 7 [11] Postavljanje paropropusne folije

8
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

5. DETALJI IZVEDBE IZOLACIJE S PARNIM BRANAMA I

PAROPROUSNIM BARIJERAMA

1. Kosi krov sa završnim pokrovom od šindre. [11]

PARNA BRANA

2. Detalj poda. [11]

PARNA BRANA

9
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

3. Izolacija betonske kose krovne deke izrađene od fert gredica i uložaka, koja se
nalazi ispod klasične krovn ekonstrukcije izrađene drvenih greda, letava i
betonskog crijepa. [11]

PARNA BRANA

PAROPROPUSNA
BARIJERA

10
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

6. ZAKLJUČAK

Danas u graditeljstvu ogromna važnost pridaje se kvalitetnoj izvedbi izolacije,

zajedno toplinske i hidroizolacije. Veliku ulogu u sustavima izolacije imaju parne brane i
parpropusne barijere. Upotrebljavamo ih zbog mogućih velikih problema uzrokovanih
vlagom, odnosno kondenzacijom vodene pare. Važno je znati svrhu parne brane i
paropropusne barijere. Prvoj je svrha spriječavanje prodiranja vodene pare iz prostora
zgrade u sloj toplinske izolacije do hidroizolacije, dok potonja omogućuje prolaz vodene
pare u jednom smjeru, a u suprotnom smjeru taj prolaz onemogućuje. Parna brana je u biti
zaštita toplinskoj izolaciji i iz tog razloga potrebno ju je uvijek u sustavu izolacije stavljati
s grijane, toplije strane građevnog elementa. Paropropusne barijere se koriste u sustavima
izolacije krovova kao sekundarni pokrovi, krovne folije. Njihova glavna svrha je difuzija
vodene pare s jedne strane na drugu uz istovremenu vodonepropusnost.
Važnost kvalitetno izvedene izolacije, a time i važnost parnih brana i paropropusnih
barijera, očituje se u sprečavanju nastanka građevinskih šteta koje su posljedice procesa
uslijed oscilacija temperatura i kretanja vlage unutar konstrukcija jer, kako je već
spomenuto, sprečavanjem građevinskih šteta osiguravamo produljeni vijek trajanja
građevine.

11
 PARNE BRANE I PAROPROPUSNE BARIJERE

7. LITERATURA

[1] Knaufinsulation
Dostupno na: http://www.knaufinsulation.hr/zasto-izolirati
Posjećeno: 15.1.2011.

[2] Gradimo.hr
Dostupno na: http://www.gradimo.hr/Vlaga-u-prostoru,-gljivice,-kondenzat,-miris-
po-vlazi-i-kako-ih-ukloniti/hr-HR/7499.aspx
Posjećeno: 15.1.2011.

[3] Nekretnine.net
Dostupno na: http://static.oglasnik.hr/nekretnine/clanak/zastita-zidova-od-vlage,377
Posjećeno: 15.1.2011.

[4] Gorila vijesti

Dostupno na: http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/moj_dom/parna_brana
Posjećeno: 15.1.2011.

[5] Novolit
Dostupno na: http://www.novolit.si/hr/ravne-strehe/ravni-krov.html
Posjećeno: 17.1.2011.

[6] Coastline Restoration

Dostupno na: http://www.coastlinerestoration.com/mold_damage/
Posjećeno: 26.1.2011.

[7] Remodeling Recon

Dostupno na: http://www.remodelingrecon.com/blog/
Posjećeno: 26.1.2011.

[8] Google images

Dostupno na:
http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://aboutwaterdamage.com/images/damag
e1.jpg&imgrefurl=
Posjećeno: 27.1.2011.

[9] Isover
Dostupno na:
http://www.moyisover.ie/upload/medias/uk/Vario%20Smart%20Vapour%20Barrier
.pdf
Posjećeno: 27.1.2011.

[10] Gradimo.hr
Dostupno na: http://www.gradimo.hr/Krovne-folije-/hr-HR/11823.aspx
Posjećeno: 15.1.2011.

[11] Knaufinsulation
Dostupno na: http://www.knaufinsulation.hr/hr/upitajte-sami
Posjećeno: 15.1.2011.
12