VLAGA

Voda je jedan od glavnih razloga graevinskih oteenja. Vlaga u graevinskim elementima

smanjuje toplinsku izolaciju te pogorava klimu prostorija. Osim toga trajno djelovanje vlage
moe otetiti strukturu graevinskog elementa . Zato dugorono treba sprijeiti koncentraciju
vlage na graevinskim elementima.
Vlaga na graevinske elemente ima mnogostruko djelovanje (vidi sliku 10-1). Pri tome se u
principu razlikuju tri kategorije:
- Vlaga izvana
- Vlaga iznutra
- Graevinska vlaga
Vlaga izvana
Vlaga izvana u obliku kie odnosno kie noene vjetrom djeluje na vanjske graevinske
elemente. Odabirom adekvatnih graevinskih materijala te prilagoenih konstrukcijskih formi
mora se osigurati da ta vlaga ne dopire u prekomjernoj koliini na graevinski element ili da
se tu koncentrira. Vlaga koja ipak u manjoj mjeri dospije u konstrukciju mora se nesmetano
isuiti.
Zatita od udara kie noene vjetrom
Prema DIN 4108-3 definiraju se prema:
- regionalnim klimatskim uvjetima (kia, vjetar)
- lokalnom poloaju ( vrh brda, dolina)
- vrsti zgrade (neboder, jednokatnica)
Grupe optereenja I (malo optereenje kiom noenom udarima vjetra) do grupe optereenja
III ( jako optereenje kiom noenom udarima vjetra). Pri tome dani su i primjeri normiranih
zidnih konstrukcija koje ispunjavaju zahtjeve pojedinih grupa optereenja, a da se ne
iskljuuju druge konstrukcije s osiguranim praktinim iskustvom. Tu spadaju sve vrste zidanih
konstrukcija
Jednokrilni bukani zid
. jednokrilni zid sa spregnutom termoizolacijom
. jednokrilni zid s ovjeenom, otraga ventiliranom fasadom
. dvokrilni zid s/bez toplinske izolacije
. podrumska zidna konstrukcija s izolacijom perimetra

Zatita zidova od vlage

Kako bi se osigurala dobra klima prostora te sprijeila oteenja graevinskih elemenata od
vlage mora se omoguiti dovoljno provjetravanje(provjetravanje otvaranjem prozora ili
mehaniko provjetravanje i odzraivanje), kojim se prekomjerna vlaga izvodi prema vani.
Osim toga za izbjegavanje nastanka kondenzata te za osiguranje najmanje mogue
higijenske toplinske zatite graevinski elementi moraju odgovarati najmanjim zahtjevima
norme DIN 4108-2.
Neplanski, izvanredni izvori vlage kao primjerice oteenja od poplava, defektna izolacija te
sluajevi havarije, npr. propustan stroj za pranje rublja promatraju se kao izdvojeni,

pojedinani sluajevi. Generalno vrijedi da se najprije moraju otkriti uzroci, zatim sprijeiti
ulaz vlage i tek onda pristupiti sanaciji tete.
Graevinska vlaga
Prilikom izvoenja neke zgrade vlaga se u objekt unosi graevinskim materijalima
( primjerice voda za mijeanje morta, betona i estriha). Za vrijeme gradnje nezavreni
graevinski elementi moraju se zatiti od vremenskih utjecaja (mraz i kia) folijama sukladno
VOB 18299. Obino su dovoljne uobiajene mjere zatite od atmosferilija te odvoenje
oborinskih voda iz objekta.
Vlaga i toplinska izolacija
Vlaga moe znatno smanjiti djelovanje toplinske izolacije. Za termiko ponaanje zidne
konstrukcije nije odluujua samo toplinska izolacija ve i zadravanje termo-izolacijskih
svojstava graevinskih materijala izloenih djelovanju vlage.

Zato je kapilarna vlaga bitna tema za vlasnike objekata?

Kapilarna vlaga spada u najea oteenja koja nastaju u ziu. Posljedica je otpadanje
buke, oteenje fuga i cigle, ali i cvjetanje soli i rast algi.

Promjena boje, smanjenje termoizolacije

Otpadajua buka

Oteenje buke i fugi od morta

Nastanak plijesni, gljivica i oteenje graevinske supstance

Kapilarna vlaga u sprezi s solima ili smrzavanjem moe unutar dueg vremenskog perioda
zie strukturno otetiti. Zbog skraenog ivotnog vijeka objekta kao i nastalih trokova
popravka objekta svake godine nastaju visoke financijske tete.

Kako kapilarna vlaga oteuje zie?

Kod kapilarne vlage odvija se konstantni transport tekuine kroz kapilare zia suprotan sili
tee. Voda isparava na povrini graevinskog materijala i slijedi ju jo vie vlage. Taj postupak
vodi do poveanja koncentracije soli na povrini. Izmeu suhog zida (gore) i vlanog zida
(dolje) je isparavanje najvee. Tu se pokazuju najee prve tete.

Otkuda dolazi voda?

Postoji mnogo uzroka za prodiranje vlage u nezatieno zie kao npr. kinica, podzemna voda
ili kondenzat (vidi grafiku). Takoer uplji odvodi kinice mogu uzrokovati pojavu vlage.
Kontinuirani transport vode kapilarnim sustavom zia suprotan sili gravitacije naziva se
kapilarna vlaga

Da li je stvarno u pitanju kapilarna vlaga?

Zid na kojem se vide oteenja koja su moda nastala utjecajem kapilarne vlage treba u
svakom sluaju istraiti strunjak prije nego to se provode mjere sanacije. Najprije se mora
utvrditi uzrok nastanka tete. Informacije o vrsti tete kao i o svojstvima objekta i o
koncentraciji vlage i soli u graevinskom materijalu su vrlo bitne kada se odreuju mjere za
popravak teta i mjere za otklanjanje uzroka za nastanak tete. Uzrok tete ne mora uvijek
biti kapilarna vlaga.
Druge mogunosti su: prskajua voda iznad djelotvorne horizontalne barijere, higroskopsko
upijavnje vode ili uplje cijevi. Kada se radi o kapilarnoj vlagi mora se voditi rauna o
koncentraciji vlage i soli u graevinskom materijalu tijekom sanacije. Zbog toga se preporua
provoenje analize soli i vlanosti.

Zato se vlaga podie u ziu?

Kapilarna vlaga nastaje u suradnji povrinske napetosti tekuine (kohezija) i meupovrinske
napetosti (adhezija) izmeu tekuine i vrste podloge. Tekuine openito imaju svojstvo da se
rasporeuju na povrini graevinskog materijala. Takoer tekuine poput npr. vode imaju
povrinsku napetost. Te dvije sile zajedno uzrokuju da se voda u tankoj cjevici (kapilari)
podie u visinu (vidi grafiku).

Meupovrinska napetost (Adhezija)

Povrinska napetost (Kohezija)

Primjer kapilarne vlage

Podizanje tekuine u kapilarama

Neki graevinski materijali upijaju vodu kao spuva (vidi sliku). Razlog tome su takozvane
kapilare. To su fine pore u graevinskom materijalu s promjerom od 10-7 m do 10-4 m.
Izmeu 20 % i 50 % pora u ziu od cigle i mortova spadaju u tu kategoriju. Pore s promjerom
manjim od 10-7m nazivaju se mikroporei premale su za kapilarni prijenos vode.
Nasuprot tih pora su pore s promjerom veim od 10-4 m koje su prevelike za kapilarni
prijenos vode. to je manji promjer pore to je vii kapilarni pritisak te se toliko vie voda
podie. Kapilara s promjerom 1 pm (10-6 m) teoretski moe postii usisni tlak od 2,8 bar-a to
bi odgovaralo visini podizanja vode na 28 m.

Koje uloge igraju soli kod kapilarne vlage?

Voda koja se prenosi u i kroz zid esto sadri otopljene soli iz tla, iz graevinskog materijala ili
iz drugih izvora kao npr. soli za otapanje, gnojiva ili fekalija. Kada voda koja sadri soli ishlapi
na povrini zida tada soli ostaju na povrini ili u zidu. Na taj nain raste koncentracija soli u
tom podruju. Sol kristalizira na povrini ili u porama graevinskog materijala.
Kada soli tijekom dueg perioda kristaliziraju u porama graevinskog materijala nastaje zbog
poveanja volumena soli visoki kristalizacijski pritisak. To vodi u konanici do unitenja
stijenki pora. Kada taj proces dovoljno daleko uznapreduje povrina graevinskog materijala
postaje krhka i raspada se.

Oteenje graevinskog materijala kroz proces kristalizacije

Slino djelovanje imaju i kristali kod smrzavanja vode, oni imaju vei volumen od iste koliine
tekue vode. Kada se voda u porama graevinskog materijala smrzne nastaje visoki pritisak
koji vodi do nastanka oteenja na graevinskom materijalu.

Kako se moe zaustaviti kapilarna vlaga?

U naelu postoje dva naina za zaustavljanje kapilarne vlage: ili se kapilarno aktivne pore
zatvaraju ili se zidovi pora hidrofobiraju tj. ine vodoodbojnima. Na taj nain se sprijeava
kapilarnost pora. Zatvoriti poru znai zapuniti je u potpunosti ili djelomino kako bi se
sprijeio prijenos vode.

Hidrofobiranje: materijal postaje vodoodbojan

Suavanje / zatvaranje: oblaenje pore elastinim filmom

KSTER Crisin 76 zaustavlja kapilarno podizanje vlage na slijedee naine: prije svega
suava/zatvara kapilare s vodoodbojnim filmom te suava kapilare do te mjere da svojstvo
kapilarnosti u potpunosti nestaje, takoer KSTER Crisin 76 prilikom ovrivanja stvara
vodonepropusnu membranu u cjelokupnom presjeku kapilare. Ta tri naina djelovanja
osiguravaju da KSTER Crisin 76 neovisno o strukturi pora i sadraju soli i vlage
funkcionira.
Prve horizontalne barijere s KSTER Crisin 76 su napravljene prije vie od 25 godina i
funkcioniraju jo danas bez promjene. KSTER Crisin 76 je nisko viskozan materijal te se ne
topi u vodi. Prodire duboko do najtanje kapilare graevinskog materijala i zaustavlja
kapilarnost trajno. Zahvaljujui hidrofobirajuim svojstvima KSTER Crisin 76 je
horizontalna barijera djelotvorna odmah nakon ugradnje materijala te proces isuivanja zida
poinje odmah.

Prednosti KSTER Crisin 76

moe se koristiti i pri visokoj vlanosti > 80 %

moe se koristiti neovisno o koliini soli u zidu

moe se koristiti u sluaju svih optereenja solima (Sulfati, Nitrati, Kloridi)

nije potreban alkalni materijal za reakciju

nije potrebno prethodno mehaniko suenje podloge u sluaju visoke vlanosti

graevinskog materijala
ugradnja mogua i ispod 5C temperature podloge

ne razrjeuje se u vodi (nije topiv u vodi)

otporan na sve uobiajene agresivne medije koji se mogu nai u ziu
kao npr. kiseline, luine i soli

brza reakcija, djeluje odmah

ne trune

nije osjetljiv na smrzavanje

ne utjee na armaturni elik

Gustoa (0,76 g/cm3); prodire duboko i u najsitnije kapilare i pore

graevinskog materijala
trajno elastina horizontalna barijera

moe se koristiti i na upljoj cigli, ziu sa upljinama i pukotinama bez

potrebe za prethodnim zapunjavanjem

nije potrebno naknadno injektiranje, jednokratna ugradnja i trajni

uspjeh zajamen

patentierani sustav

jednostavna ugradnja, horizontalno buenje

Djelotvornost dokazano 25 godinjom uspjenom praktinom primjenom

Desetogodinja garancija na materijal*

KSTER Crisin 76 je kemijski neutralan i ne uzrokuje cvjetanje soli. Otporan je na veinu

uobiajenih agresivnih medija koji se mogu nai u ziu tijekom ugradnje do potpunog suenja
kao npr. otopljene kiseline i luine.
*Uz uvjet da je materijal ugradio izvoa certificiran za ugradnju KSTER horizontalnih
barijera.
Patentirani sustav s kutnim nosaima je rezultat vie desetljea iskustva i razvoja i KSTER
BAUCHEMIE. Prvi puta se horizontalna barijera u zidu rasporeuje samostalno samo
djelovanjem kapilarnosti graevinskog materijala. Na taj nain se kapilarna vlaga zaustavlja
upravo uz upotrebu svojstva kapilarnosti zbog kojeg dolazi do kapilarnog transporta vlage.
Sustav se sastoji od KSTER Crisin 76 Kartue, KSTER Kapilarnog tapia i KSTER Kutnog
Nosaa.

KSTER Kapilarni tapi funkcionira kao jedna vrsta fitilja. Prenosi injekcijsku tekuinu bez
pritiska kroz buotinu u zid. KSTER Kapilarni tapii dostupni su u duini od 45 i 90 cm.

To je prednost koja se istie posebno pri ugradnji horizontalnih barijera u zidove od uplje
cigle, upljeg kamena ili pri ugradnji u staro ispucalo zie. Sustav omoguuje jednostavnu
kontrolu raspodjele injekcijskog materijala.
To daje korisniku sigurnost prilikom izrade trokovnika u pogledu kalkulacije trokova za
ugradnju horizontalne barijere poto se koliina utroenog materijala moe izraunati na
jednostavan i precizan nain.

Kako se ugrauje Crisin 76 ?

Oteena buka i drugi ostatci materijala se uklanjaju sa zida.

Bue se rupe u potrebnim razmacija (vidi tablicu). Dubina buotine jednaka je debljini
zida umanjenoj za 5 cm. Buotine se iste (najbolje s komprimiranim zrakom) od
ostataka praine.

Nakon toga se KSTER Kapilarni tapi ree na potrebnu duinu (dubina buotine + 7
cm) i uvodi u buotinu.

Sada se moe postaviti KSTER Kutni nosa te se njegov spremnik puni s vodom. To
uzrokuje bubrenje KSTER Kapilarnog tapia zahvaljujui emu se postie bolji kontakt
sa stijenkom buotine.

Sada je mogue postaviti kartuu napunjenu s KSTER Crisin 76 na kutni nosa. KSTER
Crisin 76 istjee u spremnik kutnog nosaa gdje ga upija Kapilarni tapi. Tekuina za
injektiranje se tada prenosi kroz Kapilarni tapi do dijelova zida koji su u kontaktu s
Kapilarnim tapiem. Tamo gdje Kapilarni tapi nema kontakta s stijenkom buotine kao npr.
u podruju pukotina i upljina se ne prenosi tekuina za injektiranje i zbog toga nema
gubitaka materijala.

Kad je kartua prazna moe se ukloniti zajedno s KSTER Kutnim nosaem. Oboje se
mogu koristiti vie puta.

Nakon ugradnje KSTER Crisin 76 uklanjaju se KSTER Kapilarni tapii i buotine se

zapunjavaju s KSTER KB-Fix 5.

Idealnim rjeenjem se smatra nanoenje KSTER Sanacijske buke dva tjedna nakon
postavljanja horizontalne barijere.

Ugradnja
Slike prikazuju ugradnju naknadne horizontalne barijere s KSTER Crisin 76 u objektu pod
spomenikom zatitom.

Koliko brzo djeluje KSTER Crisin 76?

Unutar 48 sati od postavljanja kartua s KSTER Crisin 76 su u pravilu sve kartue prazne.
To je siguran znak da je horizontalna barijera uspjeno izvedena! Zbog hidrofobirajueg
svojstva KSTER Crisin 76 smanjenje kapilarne vlage poinje odmah nakon postavljanja
horizontalne barijere. Puna djelotvornost postie se nakon potpunog suenja reaktivne smole
koje moe trajati do 10 dana. Tijekom tog vremena zie se ve poinje isuivati. Vrijeme
potrebno za isuivanje zia ovisi o debljini. Koncentracija vlage u ziu moe se izmjeriti
uzimanjem jezgri i vaganjem i suenjem uzoraka prema tzv.
Darr-Metodi.
Poto je u veini sluajeva koncentracija soli visoka u ziu visoka,
mogue je pojavljivanje cvjetanja soli na povrini u prvim danima
ili tjednima isuivanja. U tim sluajevima se preporuuje najprije
omoguiti da se zie dva tjedna isuuje i da se tijekom isuivanja
mehaniki uklanja soli s povrine (ne ispirati vodom). Nakon toga
se povrina moe tretirati s KSTER Polysil TG 500 kako bi se
podloga uvrstila i kako bi se imobilizirale preostale soli. Nakon
toga se povrina moe obukati s KSTER Sanacijskim bukama.

Savreni sustav: KSTER Crisin 76 i

KSTER Sanacijska buka
KSTER Sanacijske buke su razvijene za sanaciju zia s visokim sadrajem soli i visokom
vlanosti. Kada se kapilarna vlaga zaustavi s KSTER Crisin 76 pomau KSTER Sanacijske
buke pri isuivanju zida i pohranjivanju soli koje kristaliziraju tijekom procesa isuivanja.
KSTER Sanacijske buke su otporne i u vlanim okolinama poto ne sadre gips i vapno.
Paropropusne su i na taj nain doprinose pri stvaranju ugodne klime u prostoru.
Nisu osjetljive na visoke koliine soli i spreavaju da seoli izbijaju na povrinu. KSTER
Polysil TG 500 se nanosi kao primer kako bi se uvrstila podloga i smanjila mobilnost
molekula soli. KSTER Sanacijske buke su dostupne u sivoj i bijeloj boji. Mogu se koristiti u
povijesnim objektima kao dekorativna buka ili se mogu premazati s paropropusnom bojom.
KSTER Sanacijske buke se mogu koristiti u interijeru i eksterijeru.

Zidovi ovih graevina su sanirani s KSTER Sanacijska buka 2 bijela.

Ugradnja sustava Sanacijske buke

Kako se izvodni naknadna horizontalna barijera u kombinaciji s hidroizolacijom s

pozitivne ili negativne strane?
Naknadne hidroizolacije obino obuhvaaju razliite mjere kao npr. ugradnju hidroizolacije na
zidove i podove i ugradnju horizontalne barijere u zid. Ugradnja horizontalne barijere je
kljuan trenutak kod svakog hidroizolacijskog projekta.

Lijeva strana nacrta prikazuje izvedbu hidroizolacije s pozitivne strane. Kod tog rjeenja je
potrebno iskapanje podruma s vanjske strane do temelja. Naknadna hidroizolacija se onda
izvodi s vanjske strane podruma s npr. KSTER Deuxan . Horizontalna barijera nainjena od
KSTER Crisin 76 se u tom sluaju postavlja na najniu moguu toku. Svrha horizontalne
barijere je da se vlaga iz temeljne ploe ne moe vie podizati u zid.
Desna strana nacrta pokazuje hidroizolaciju s negativne strane. To rjeenje je obino
povoljnije i bre u izvoenju poto se svi radovi vre s unutranje strane. KSTER KellerdichtSustav zajedno s KSTER NB 1 Sivi je savren izbor za ovo rjeenje. U tom sluaju se
horizontalna barijera izvodi 30 cm iznad gornje granice terena. Hidroizolacija s unutranje
strane osigurava da voda ne moe prodirati u podrum. Svrha horizontalne barijere je da se
vlaga ne podie kroz zid (npr. do idue etae objekta).

Injektiranje bez pritiska ili injektiranje pod pritiskom?

Horizontalna barijera se moe izvoditi injektiranjem pod visokim pritiskom ili bez pritiska. Za
postupak injektiranja pod pritiskom se koriste pakeri koji se uvruju u buotinu i kroz koje
se tekuina za injektiranje injektira pomou visokotlane pumpe. S tim postupkom se u
pravilu zid moe zapuniti vrlo brzo tekuinom za injektiranje.
Tu prednost ograniava injenica da je prije injektiranja potrebno najprije upljine u zidu
zapuniti suspenzijom za injektiranje. Nakon toga je potrebno ponovno buiti rupe prije nego
to se moe ugraditi tekuina za injektiranje. Samo na taj nain je mogue osigurati da
tekuina za injektiranje ne curi u upljine i pukotine.

U postupku injektiranja bez pritiska s KSTER Kutnim Nosaima i KSTER Crisin 76 se

koristi kapilarni transportni mehanizam graevinskog materijala kako bi se tekuina za
injektiranje prenosila po zidu.

Prednosti postupka injektiranja bez pritiska su:

Tekuina za injektiranje se prenosi po kapilarama koje su uzrok za nastanak kapilarnog

podizanja vlage. Ne gubi se materijal u pukotinama i upljinama.

Postoji mogunost kontrole nad unesenom koliinom tekuine za injektiranje u zidove.

To kod postupka injektiranja pod pritiskom nije mogue.

Izbjegava se oteenje zida i izmjena statike zbog visokog tlaka prilikom injektiranja.

Buenje pod kutem ili vodoravno?

Postupak injektiranja s kutnim nosaima omoguuje da se buenje vri vodoravno. Na taj
nain su buotine krae i jednostavnije ih je izraunati (debljina zida umanjena za 5 cm).
Moe se buiti u fuge. Nedostatak buenja pod kutem je da je gotova horizontalna barijera u
takvim sluajevima s unutranje i vanjske strane ima razliitu visinu. Do toga dolazi zbog kuta
pod kojim se bui i prikazano je na slikama ispod. Vlaga moe prelaziti iznad ili ispod
horizontalne barijere koja je izvedena pod kutem.

Usporedno s drugim sustavima, horizontalni sustav ima istu visinu s obje strane zida te se
zahvaljujui tome moe jednostavno pozicionirati.

Moe li se KSTER Crisin 76 ugraivati u zid zasien vodom?

Pora ispunjena s vodom se ne moe usporeivati s bocom, prije s cijevi. Iz tog razloga je
mogue zid u potpunosti zasien s vodom jo uvijek tretirati s KSTER Crisin 76. Voda
kontinuriano tee kapilarnim sustavom odozdola prema gore. Kada se unosi KSTER Crisin
76 se prenosi istim mehanizmom do najfinijih kapilara.
KSTER Crisin 76 nije topiv u vodi s ime se sprijeava razrijeivanje s vodom koja se ve
nalazi u zidu. Za ugradnju KSTER Crisin 76 nije potrebno prethodno ili naknadno suenje
zidova kako bi se postigla njegova funkcionalnost.

KSTER Crisin 76 se ne moe razrijediti s vodom.

KSTER Crisin 76 prodire u kapilare i istjeruje vodu.

Zato je kemijski sastav KSTER Crisin 76 tako vaan u odnosu na soli?

Soli djeluju kemijski. Zbog toga je vano posebno pri visokim koncentracijama soli da njihova
prisutnost ne ograniava ili onemoguuje reakciju materijala za injektiranje. Zahvaljujui
jedinstvenoj mjeavini aktivnih tvari visoka koncentracija soli ne utjee na KSTER Crisin
76. Poto KSTER Crisin 76 nije emulzija ne postoji opasnost da se sastojci zgruaju pri
kontaktu sa soli ve ostaju u potpunosti djelotvorni.

Kako moe KSTER Crisin 76 prodirati tako duboko u podlogu?

Tekua horizontalna barijera mora ui duboko u kapilarni sustav zida kako bi se osiguralo
ispravno funkcioniranje horizontalne barijere. Iz tog razloga je potrebna nisko viskozna,
duboko penetrirajua tekuina. Kako bi se osiguralo maksimalno premreavanje kapilarnih
zidova materijal za injektiranje mora imati im niu povrinsku napetost.
KSTER Crisin 76 je posebna mjeavina smole i aktivnog sastojka koja zahvaljujui niskoj
povrinskoj napetosti prodire duboko u pore graevinskog materijala. KSTER Crisin 76
sadri aditive koji pospjeuju prodiranje aktivnih supstanci duboko u graevinski materijal.

KSTER Podruja primjene

1.
Hidroizolacija podruma izvana
2.
Hidroizolacija podruma iznutra
3.
Prekid kapilarne vlage/Sanacija zida
4.
Injektiranje pukotina i cjevica
5.
Zatita i sanacija betona
6.
Hidroizolacija spojeva
7.
Hidroizolacija sanitarnog vora
8.
Sustav protiv plijesni
9.
Podni premazi
10. Zatita fasade
11. Hidroizolacija balkona i terasa
12. Hidroizolacija krova
13. Hidroizolacija spremnika i cijevi
14. Posebna hidroizolacijska rjeenja
KSTER BAUCHEMIE AG iz Auricha se tijekom desetljea rada usavrio u proizvodnji
hidroizolacijskih sustava i rjeenja. Oni tite i odravaju vrijednu graevinsku supstancu
diljem Svijeta. Radi li se o sanaciji povijesnih objekata, hidroizolaciji u novogradnji, prekidu
kapilarne vlage prilikom sanacije vlanih podruma ili o hidroizolaciji krovova ili fasada: s
naim obuhvatnim programom moemo Vam za svaki hidroizolacijski zahtjev ponuditi
optimalno rjeenje.

RADOVI U 2015. GODINI:

1.) S a n a c i j a v l a g e u p o d r u m s k i m p r o s t o r i j a m a u p n e k u e
2.) U i z r a d i n o v i K r i n i p u t
3.) O b n o v a B o j e g a g r o b a
4.)
5.)
6.)
-------------------------------1.) S A N A C I J A V L A G E U P O D R U M S K I M P R O S T O R I J A M A U P N E K U E

Zbog poplavljivanja podrumskih prostorija

za vrijeme ovogodinjih obilnih kia te
njihovih oteenja, odlueno je na upnom
vijeu da se sljedee godine prione njihovoj
sanaciji. Od vlage uzrokovane procurivanjem
slojne vode propao je sav laminat, buka na
zidovima u visini od 1 m te instalacije struje.
Za izvoaa radova izabrana je firma Novi
stan d.o.o. iz Garenice vlasnika Dragutina
Kostanjeka. Vrijednost sanacije podrumskih
prostorija s PDV-om iznosit e 220.494
kuna.
Od 200.000 kuna sanaciju podrumskih prostorija upne kue financirati e Varadinska
biskupija, a ostali dio mjetani.

Predloeni radovi na sanaciji podrumskih prostorija:

DEMONTAA
- otucavanje postojee cementno vapnene buke sa zidova podruma u visini oko 1
metar
- temanje postojee glazure na podu podruma
- demontaa postojee neispravne hidroizolacije
- bruenje namaza recitola sa betonske povrine
- temanje usjeka na spojevima zida i podne ploe
- odvoz skinutog materijala na gradski deponij
IZOLATERSKI RADOVI
- unoenje ekspandirajue elastine mase za brtvenje SikaSwell S-2 u usjek izmeu
zida i podne ploe
- nanoenje Sikadur 31 CF kao zatite prvog sloja
- postava rubne trake na spoju zida i poda
- nanoenje elastinog dvokomponentnog hidroizola-cijskog morta Sikalastic 152
sa potrebnim armiranjem prvog sa Primafas 160, ukupna debljina izolacije 4mm
Izolacija e se nanositi na pod i zid u visini 1 metar.
ZIDARSKI RADOVI
- izrada strojne CV buke grube i fine na podlogu od Sikalastic 152
- izrada cementnog estriha debljine 4-5 cm slojevima: geotekstila, EPS 150 i PVC
folije te cementnog estriha
PODOPOLAGAKI RADOVI
- montaa ureaja za isuivanje vlage u prostorijama koje se saniraju do postizanja
vlanosti u podovima i zidovima na manje ili jednako 4 %
- bruenje cementnog estriha te premaz istog temeljnim premazom Sikafloor 161
komponenta A+B+kvarcni pijesak 0,3-0,8 mm, izrada izravnavajueg sloja
Sikafloorom 264 RAL pomijeanog sa kvarcnim pijeskom 0,3-0,8 mm te izrada
zavrnog sloja Sikafloorom 264 pomijeanim sa kvarcnim pijeskom 0,1-0,3 mm. U
svjei zavrni sloj Sikafloora 264 posipava se dekorativni Sikafloor schips te nakon
suenja premazuje transparentnim polumat lakom Sikafloor 304W.
MOLERSKI RADOVI
- gletanje zidova na dijelu gdje je nova buka te dvostruko bojanje u bijelom tonu
po cijeloj visini zidova.

KAPILARNA VLAGA U STANU!

Veina uobiajenih graevinskih materijala koje danas koristimo prilikom izgradnje ili rekonstrukcije nekog
objekta (kamen, opeka, buka, drvo, beton, te ostali proizvodi na bazi cementa ili vapna) je porozna. Povrinska
napetost zemne vode uzrokuje njeno dizanje u graevinskom materijalu u obliku kapilarne vlage. Voda, zajedno
sa solima tla, moe se uzdii i do 2 metra od razine tla. Suenjem te vode na povrini materijal, te kemijskom
reakcijom soli, dolazi do raspada materijala (buke, zida).
Kapilarna vlaga se uobiajeno javlja kod starijih objekata, kod kojih nije raena hidroizolacija temelja ili zidova,
ali je mogua i kod novijih objekata, gdje je dolo do oteenja u hidroizolaciji ili do nestrunog postavljanja iste.
Mogua je pojava iste i nakon poplave ili drugog naglog izlijevanja vode, iznad nivoa izvedene hidroizolacije.
Pojavu kapilarne vlage emo najlake prepoznati po sljedeim pojavama:

opadanje buke sa zidova

raslojavanje zidova, vidljiva su mehanika oteenja

povrine zidova su izrazito hladne, ak i kod visokih vanjskih temperatura

uoljiva pojava salitre ili plijesni na povrini zidova

u prostoriji se intenzivno osjeti neugodan miris

Ako se ovaj problem ne sanira pravovremeno, a u kombinaciji sa zimskim uvjetima, moe doi do trajnog
oteenja graevnih elemenata, a boravak u ovakvim prostorima je rizik za zdravlje. Boravkom u vlanim
prostorima, bogatim sporama plijesni, dovodi do pada imuniteta, nastanka alergija, astme, reumatskih oboljenja,
pa i trajnog oteenja organizma.

Nekoliko primjera objekata s evidentnim problemom kapilarne vlage i posljedicama na objekt od iste.

U nastavku u se pozabaviti nainima borbe protiv kapilarne vlage, odnosno raznim nainima odvajanja suhog
zida od onog koji je vlaan.

O vlazi
Zrak je mjeavina razliitih plinova. Jedan dio je vodena para. Razina vlage moe se kretati od 0% do 100%, ovisno
o temperaturi i intenzitetu protonosti zraka (ventilaciji).
Tipian primjer vlanosti zraka je priroda nakon pljuska ili kupaonica nakon tuiranja. Idealan razina vlanosti zraka je
izmeu 45 i 60%.

GDJE SE NALAZI PREKOMJERNA VLAGA

Tipina obitelj kroz svakodnevne aktivnosti kao to su kuhanje, tuiranje ili kupanje, te grijanje na plin, tijekom dana
proizvede 12 litara vode u zraku. Vlaga moe nastati na slijedee naine

Infiltracijom kroz pore u zidu

Zidovi u naim domovima imaju poroznu strukturu, to omoguuje vlazi da prodire u unutarnji prostor inei zrak vlanim.

Kapilarno djelovanje
Ukoliko su podrumski zidovi porozni, a u stalnom su kontaktu s vodom vlaga prodire u zidove i do 1.5 m.

Sluajno prolijevanje vode

Kapanje ili proputanje vode iz perilice rublja ili perilice posua rezultira visokom razinom vlage, to moe dovesti do
oteenja podova i zidova.

Kondenzacija
Postotak vlage ovisi o temperaturi prostorije. Ukoliko se temperatura smanji, vlaga se kondenzira te se na zidovima pojave
kapljice vode. To se jako dobro vidi u kupaonici nakon tuiranja ili u kuhinji za vrijeme kuhanja.

Infiltracija kroz pukotine

Nepravilnosti ili oteenja na objektima (u zidovima, krovu), omoguuju ulazak vlage (putem snijega, kie i sl.).

Ljudski faktor
Ljudsko tijelo proizvodi znaajne koliine vode. Tijekom uobiajenih aktivnosti voda isparava iz naih tijela kroz disanje i
znojenje.
Za vrijeme kupanja, tuiranja, kuhanja, suenja odjee ili pranja podova u zraku se nakuplja sve vie i vie vlage.
etverolana obitelj proizvede vie od 10 litara vode dnevno.

ta se onda dogaa?
Ukoliko zadrana vlaga u zraku nema gdje otii, kondenzirati e se na najhladnijim dijelovima kue, kao to su prozori,
prostorije bez grijanja ili na loe izoliranim zidovima.

UINAK PREKOMJERNE VLAGE

Trajno niska ili visoka vlaga moe otetiti Vau imovinu, negativno utjecati na fiziko i psihiko stanje, kao i na Vae
zdravlje.
Optimalna razina vlage u zraku je izmeu 45% i 60%. Prekomjerna vlaga moe se jednostavno oitovati kroz ustajali zrak,
mrlje od plijesni na zidovima, kondenzaciju, otpadanje tapeta, osjeaj hladnoe i pojavu alergija.

Oteenje imovine
Poveana vlaga nije samo problem loe izoliranih zgrada. etverolana obitelj proizvede vie od 10 litara vode dnevno.

Najugroeniji su mali prostori bez ventilacije: svlaionice, ormari, ormari za cipele, ladice, te prostorije gdje se uestalo
pojavljuje prekomjerna vlaga kao to su kupaonice, kuhinje ili podrumi. Posljedice su od kondenzacije na prozorima i
zidovima do otpadanja tapeta, ljutenja boje, pojave plijesni i neugodnih mirisa na zidovima.

Naruavanje zdravlja
Prekomjerna vlaga poveava rizik od pojave
plijesni i razvoja gljivica koje mogu pogodovati
razvoju reumatskih i alergijskih bolesti. Na primjer,
alergije na prainu najee se razvijaju u vlanim
prostorima.
Zajedniki simptomi su npr. iritacija koe i uestale
respiratorne infekcije. Vlaan okoli pogoduje
stvaranju grinja u naim domovima, a njihova
prisutnost moe uzrokovati ili pogorati alergije.

Naruavanje fizikog i
mentalnog blagostanja
Naa percepcija temperature usko je povezana s
razinom vlage. Pod utjecajem visoke vlanosti
zraka naa osjetila krivo percipiraju temperaturu
prostorije. Imamo osjeaj da je prostorija puno
toplija ili hladnija nego to stvarno jest.

DAVALI
Molim vas pomo oko izbora naina sanacije pojave vlage u zidovima podruma. Radi se o
zgradi s poetka 20. stoljea, zidovi podruma su od cigle, a prostor se koristi kao restoran.
Zanima me koji je najbolji nain sanacije vlage.

Darko Kolari

Pojava vlage u podrumskim zidovima starih graevina je gotovo redovita. Najee se radi o
pojavi tzv. kapilarne vlage. Rije je o procesu koji nastaje jer su strukture konstruktivnih
graevinskih materijala (opeka, kamen, beton) porozne te se kroz mikro pore u njihovoj strukturi
apsorbira i podie vlaga iz okolnog tla. Uzrok je povrinska napetost vode zbog koje dolazi do
kapilarnog efekta uslijed kojeg se voda doslovno "penje" kroz zid.Pojava se redovito dogaa u
svim graevinama tradicionalne gradnje s podrumima iz razdoblja prije poetka primjene hidro
izolacijskih materijala kojima je navedeni problem otklonjen.
Zbog problema apsorpcije i dizanja vlage iz okolnog tla podrumi u starijim graevinama nisu
koriteni za trajni boravak ljudi ve iskljuivo kao pomoni prostor koji je ujedno sluio kao tampon
zona izmeu tla i prizemlja zgrade. Efekt kapilarne vlage nije bio problematian ovakvim
koritenjem podruma jer je osim toga odnosno upravo zbog toga podrum bio dobro i konstantno
provjetravan. Kasnijim "useljavanjem" podrumskih prostora (koje znai uvoenje grijanja te
zatvaranje otvora podruma prozorima) efekt kapilarne vlage postaje neugodan.Znakovi koji
upuuju na pojavu kapilarne vlage su raslojavanje, otpadanje i unitenje materijala (buke,
betona, opeke, kamena), pojava soli, nitrata i plijesni na povrini, neugodan miris vlage u prostoru
te hladni zidovi.Vlaga u podrumskim prostorima moe biti uzrokovana i drugim razlozima kao to
su probijanje hidro izolacije, puknue cijevi u zidovima ili uz ukopani zid, prokinjavanje,
kondenzat koji je posljedica hladnih mostova ili neadekvatne termo izolacije ili prodor podzemne
vode. Obzirom da ste naveli da se radi o graevini s poetka 20. stoljea iji je podrum recentno
prenamijenjen u restoran ograniiti emo odgovor na sustave sanacije kapilarne vlage.
Danas postoji vie naina sanacije kapilarne vlage, a to su metode gravitacijske infuzije, metoda
injektiranja, metoda elektroosmoze, metoda presijecanja te primjena sanacijskih buka. Kod svake
metode sanacije javlja se isti problem, a to je mogunost pristupa ukopanim zidovima sa vanjske
strane. Ukoliko je mogue podrum otkopati s vanjske strane, to esto u urbanim sredinama iz
raznih razloga nije mogue, time e sanacija kapilarne vlage biti uspjenija.Metode gravitacijske
infuzije i injektiranja se najee primjenjuju te su naelno sline po tome to se u zidove pri podu
pomou cijevi ubacuje (gravitacijski ili pod pritiskom) kemijski materijal koji unutar strukture zida
stvara zonu vodonepropusnog "epa" koji zaustavlja dizanje kapilarne vlage. Kod ovih metoda
napominjem da je u sluaju debelih zidova potrebno injektiranje materijala s obje strane zida te je
stoga bitno da li je mogue podrum otkopati. Ukoliko su zidovi otkopani potrebno je vanjsku stranu

zida zatititi hidro izolacijskim materijalom. Takoer je bitno otui buku s unutarnje strane zida i
nanijeti sanacijsku buku (omoguava isuivanje zidova). Osim vanjskih (obodnih) zidova potrebno
je na isti nain tretirati i unutarnje podrumske zidove jer su oni putem temelja takoer u kontaktu
s vlanim tlom.
Za kvalitetnu sanaciju potrebno je izvesti takoer vodonepropusnu zatitu svih podova podruma
to ukljuuje razbijanje postojeih i izvedbu novih podova sa ukljuenom hidro izolacijom.Metoda
presijecanja koja se nekad koristila, a sastojala se od doslovnog prerezivanja zidova i ubacivanja u
prerez vodonepropusnih materijala danas se vie ne koristi jer je problematina zbog naruavanja
statike stabilnosti graevine.Postoje jednostavniji sistemi sanacije na temelju elektroosmoze.
Radi se o postavi elektronikih ureaja koji odailju elektromagnetske valove u zidove to
smanjuje povrinsku napetost molekula vode odnosno mijenja smjer kretanja estica vode prema
negativno nabijenom tlu. Radom sistema sprjeava se ponovno dizanje vlage. Sistemi moraju biti
trajno instalirani na graevini i o njima se treba voditi brigu i odravati ih kako elektroniki ureaji
i instalacije zahtijevaju. Ureaji djeluju kroz zidove u zadanom radijusu, a djelovanje mogu ometati
vee metalne prepreke (cisterne, garana vrata i slino).
U pojedinim sluajevima manjih koliina vlage u zidovima mogue je dobre rezultate postii
obijanjem postojee unutarnje buke te nanoenjem sanacijskih i isuujuih specijalnih vapnenih
buka koje omoguavaju permanentno isuivanje zidova.Koji je sistem najbolji i koji primijeniti u
vaem konkretnom sluaju teko je rei jer ne postoji univerzalno rjeenje primjenjivo za svaki
sluaj. Svaka situacija trai posebno rjeenje ovisno o nizu parametara i inenjerskoj procijeni no
moe se rei da bi se za opisani sluaj najbolje rjeenje postiglo kombinacijom vie sistema
(injektiranje zidova, izvedba hidro izolacije u nivou poda i s vanjske strane zidova uz primjenu
sanacijskih buka). Kod sanacije kapilarne vlage je osim kvalitete izvedbe izuzetno bitno
prethodno izvriti kvalitetnu dijagnostiku konkretne situacije, detaljno utvrditi graevinski sastav
zidova (materijali, sastav i struktura) te temeljem toga izabrati optimalno rjeenje i sustav.

Istraivanja i problem vlage u zgradi Haulikovog ljetnikovca u Maksimiru

Diplomski rad, Borna Nikola eelj
Mentorica: izv. prof. mr. art. Suzana Damiani
Komentor: izv.prof. dr.sc. Vladan Desnica
Datum obrane: 3. lipnja 2014. g.

Saetak
Praktini dio ovog diplomskog rada izvren je u prostorima Haulikovog ljetnikovca u gradskom parku Maksimir u Zagrebu i
predstavlja tijek i rezultate dijagnostikih istraivanja koji se bave problematikom vlage u podrumu spomenutog objekta te
prijedlog sanacije. Ljetnikovac je trenutno u vlasnitvu Agronomskog Fakulteta u Zagrebu te ga za nastavu koristi Zavod za
ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost. Velika povijesna vrijednost objekta i injenica da se koristi kao

zgrada obrazovne ustanove, ine njegovu obnovu neophodnom. Cilj aktivnosti koje je poduzeo Odsjek za restauriranje i
konzerviranje umjetnina bio je istraiti objekt, prikazati zateeno stanje, dijagnosticirati uzroke propadanja te prikazati koje
korake bi bilo potrebno poduzeti pri obnovi objekta i prilagodbi njegovih trenutno neiskoritenih prostornih kapaciteta za
upotrebu. Ti zahvati moraju se izvesti primarno vodei brigu da se ne narui povijesni i umjetniki integritet graevine.
Sprovedena su mjerenja ambijentalne vlage i temperature data loggerima, mjerenja dubinske i povrinske vlage u zidovima
dielektrinim i mikrovalnim elektrinim ureajima i izvrena je gravimetrijska analiza uzoraka zida kako bi se ustanovila
raspodijela koliine vlage u zidu . Takoer su uzeti uzorci soli sa povrine zidova i ispitan je njihov sastav. Nainjene su
probe desalinizacije zidova komercijalnim sanirnim smjesama kao i onima nainjenima po vlastitoj recepturi. Vizualni
pregled i sve dijagnostike metode te sinteza ovih istraivanja stvorili su sliku o opsegu i vrsti radova koje e biti potrebno
poduzeti kako bi se ove prostorije mogle adekvatno obnoviti, to je cilj i rezultat ovog rada.
Pri analizi stanja itavog objekta utvreno je da je podrum ljetnikovca znaajno oteen vlagom, te je odlueno da e se
analiza uvjeta u podrumskim prostorijama i utvrivanja uzroka propadanja posebno istraiti. Kako je vlaga u graevinama
jedan od problema koji u najveoj mjeri utjeu na propadanje objekata arhitekure a time i umjetnina u njima, posebice zidnih
slika koje su neodvojivo vezane za arhitekturu, tema ovog istraivanja esto je dio konzervatorsko-restauratorske prakse.
Stoga, iako podrum Haulikovog ljetnikovca nema zidne slike, nain rjeavanja vlage, dijagnostika ispitivanja i problemi pri
sanaciji vlage razmatrani ovdje koristan su primjer za sline objekte u kojima su ugroene i zidne slike ili neke druge
umjetnine.

http://www.bauhaus.hr/savjeti/pregled?show=All
http://www.ytong.rs/rs/content/konstruktivni_detalji_1457.php
http://www.veka.rs/srb_str/saveti_prov.htm
http://www.dramin.eu/cms/sr/saveti
http://www.dracomerx.com/rjesenja/
http://www.designn2.com/home/energetska-efikasnost-gradevinskih-objekata
http://www.stevanoberknezev.com/srpski/klasicne%20metode.php
http://hrv.sika.com/hr/solutions_products/02/02a015/02a015sa01.html
http://www.vertical-limit.net/hidroizolacija/14.html
http://www.gradimo.hr/clanak/hidroizolacije-ravnih-krovova/15167

http://www.buildmagazin.com/index2.aspx?fld=tekstovi&ime=bm0807.htm