ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 1

Doc. Mateo Biluš, d.i.a.

2. kat, soba br. 225

1. predavanje - 10. 2018.

MATERIJALI U ARHITEKTURI

Općenito, primjena, svojstva

ARHITEKTURA
=
FUNKCIJA
+
KONSTRUKCIJA
+
FORMA

ZAJEDNO I MATERIJALIZIRANO!

arhitekti – projektiraju i planiraju zgrade i naselja

primarno u području kreativnog i inženjerskog rada
Arkhi + tekton (gr.) > Architectus (lat.)

1
nelson mandela monument by marco cianfanelli

2
Hrvatski paviljon za Bienalle 2010. u Veneciji - 14 arhitekata

3
 ARHITEKTURA

više od puke gradnje (konstruiranja)

više od čiste umjetnosti

više od funkcionalnosti objekta

i sve to zajedno...

usklađenost etike i estetike u realizaciji arhitekture –

izazov za suvremenog arhitekta (odgovornost)

KONSTRUKTIVNI SKLOP ZGRADE (zgrada) – ARHITEKTONSKA KONSTRUKCIJA

4
KONSTRUKTIVNI SKLOP ZGRADE (zgrada)

skup projektiranih međusobno sklopljenih elemenata koji čine cjelinu

zgrade ili dio cjeline zgrade, nastaje konstruiranjem i oblikovanjem
jediničnih arhitektonskih elemenata (zidovi, podovi, otvori, otvori…).

Zgrada je građevina - konstruktivni sklop povezan s tlom, namijenjena

boravku ljudi, smještaju životinja, biljaka ili stvari

konstruktivni sklop zgrade

jedinični arhitektonski elementi

stabilitet konstrukcije fizika zgrade adekvatni materijali

KONSTRUIRANJE JEDINIČNIH ELEMENATA ZGRADE

Odabrani su i razrađeni za
različite zahtjeve
koji ovise o vrsti elementa,
mjestu u sklopu i namjeni.

Njihovim sklapanjem u
konstruktivni sklop tvori se
trodimenzionalna cjelina
zgrade koja definira prostor i
volumen zgrade.

Zidovi, podovi, temelji,

stropovi, krovovi, balkoni,
stubišta, prozori, vrata,
pregradne stijene, ograde,
nadstrešnice,
obloge, pokrovi, izolacije,
detalji oblikovanja ...

5
Temeljni tehnički zahtjevi za zgrade

STABILITET KONSTRUKCIJE
postizanje stabilnosti zgrade ili dijelova zgrade i otpornosti na deformacije
pod utjecajem napadnih sila s odgovarajućom izvedbom nosivih konstrukcija:
temelji, zidovi, stropovi, stupovi, grede, krovovi...

Napadne sile koje djeluju na konstrukcijski

sklop su slijedećeg porijekla:

1. sile posljedice gravitacije

2. sile vjetra
3. sile udarnih valova
4. sile od fizičkih udaraca
5. sile od zemljotresa
6. sile od pritiska zemlje i podzemne vode
7. sile uslijed deformacije materijala i tla

(predmet poznavanja problematike na

Arhitektonskim konstrukcijama i proračuna
na kolegijima Nosive konstrukcije)

napadne sile te naprezanja i deformacije u elementima konstrukcija ovisno o

smjeru djelovanja sila u odnosu na osovinu (smjer protezanja) elementa:
a) tlak b) vlak c) smicanje d) savijanje e) torzija

6
 FIZIKA ZGRADE
postizanje povoljnih tehničkih i zdravstvenih uvjeta za boravak ljudi i trajnost
konstrukcija zgrade
Ugodan i zdrav boravka u unutarnjem prostoru
ugodna temperature, vlažnosti, prozračenost i osvjetljenosti prostorija

ušteda toplinske energije toplinska zaštita

i zaštita okoliša zaštita od ohlađivanja prostora zimi
- smanjenje zagađenja okoliša - zaštita od pregrijavanja prostora ljeti
- čuvanje prirodnih bogatstava - zaštita prostorija i konstrukcije zgrade
- ušteda u izdacima za energiju od temperaturnih oscilacija
Nesanirana stara 7-litarska 3.litarska - ugodnost boravka sa smanjenom
gradnja kuća kuća potrošnjom energije
- mali ventilacijski gubici topline uz zdravu
lož ulje
mikroklimu u interijeru

vani unutra

emisija
CO2

cijena

7
 prostorna akustika
zaštita od buke
- postizanje kvalitetne čujnosti u
- zaštita od unutarnjih i vanjskih
prostoru i akustičkog komfora
izvora buke

zaštita od vlage zaštita od požara

zaštita od unutarnjih i vanjskih projektiranje zgrada i konstrukcija u
utjecaja vode u svim agregatnim stanjima smislu zaštite od požara

Kiša

Vodena para

Kapilarna vlaga
Kondenzat

8
 IZBOR MATERIJALA U ARHITEKTURI

MATERIJALI U ARHITEKTURI I GRADITELJSTVU

- tradicijski materijali
- suvremeni, umjetni materijali

ODABIR MATERIJALA
primjena materijala odgovarajućih
tehničko-tehnoloških i/ili estetskih svojstava
za određeni građevni dio zgrade ili oblogu

9
MATERIJALI U ARHITEKTURI PREMA NAMJENI

- konstruktivni materijali i materijali za pregrađivanje

- materijali za obloge i zaštite

konstruktivni materijali i materijali za pregrađivanje

- za izvedbu nosive konstrukcije zgrade
- za izvedbu pregrada

materijali za obloge i zaštite

- obloge u interieuru - podovi, zidovi, stropovi
- obloge u eksterieuru - fasadne obloge, krovne obloge, podne obloge
- izolacijske obloge - hidroizolacija, toplinska izolacija, zaštita od požara,
zračenja, ...

Materijale / gradiva biramo prema namjeni za koju se koriste i prema njihovim

svojstvima.

Osnovna svojstva po kojima se materijali definiraju i ispituju

- fizikalna (s naglaskom na mehanička)
- kemijska (otpornost na utjecaje, kompatibilnost, zapaljivost)
- tehnološka (obradivost, ugradivost, trajnost)

ELEMENTI NOSIVE KONSTRUKCIJE

(konstruktivni elementi)

svi elementi koji sudjeluju u preuzimanju opterećenja

i njegovom prijenosu do temeljnog tla

temelji, stijene (zidovi), stropovi, stupovi, grede, krovovi, krovišta, stubišta,

konzole, zatege, kosnici, ...

Temeljna podjela nosive konstrukcije s obzirom na materijale za izvedbu:

masivni konstruktivni sustavi – zidane konstrukcije, betonske konstrukcije

(najčešće)

lagani konstruktivni sustavi – drvene i čelične konstrukcije (najčešće)

10
 Prijenos vertikalnih opterećenja

krov
kosi, ravni

vertikalni nosači
zidovi, stupovi

horizontalni nosači
stropovi, grede, svodovi

nadtemeljni zidovi,
temelji

masivna nosiva konstrukcija lagana nosiva konstrukcija

11
 ELEMENTI PREGRAĐIVANJA
(pregradni, nenosivi elementi)

svi elementi kojima se pregrađuje prostor unutar zgrade ili ga zatvaraju prema van
(u pravilu nisu konstruktivni elementi nego se ugrađuju unutar ili na konstruktivne elemente
zgrada)

vanjski: nenosive stijene, prozori i ostakljene stijene, vrata, ...

unutarnji: pregradne stijene, vrata, pregradni namještaj, ...

ELEMENTI OBRADE I ZAŠTITE

su svi elementi za zaštitu od vanjskih ili unutarnjih utjecaja i željeni vizuelni dojam

Kod stijena, podova i stropova:

obloge, obrade, toplinska i zvučna zaštita, hidroizolacija, zaštita od požara, ...

prikaz rasporeda temperatura u dva različita zida u ravni neprohodni i prohodni krov - terasa
zimskom razdoblju

vani vani

unutra unutra

žbuka na zidu obloga zida s toplinskom izolacijom

12
Osnovna funkcionalna svojstva po kojima odabiremo materijale
i koja se laboratorijski ispituju i deklariraju

- čvrstoća
- elastičnost / plastičnost
- žilavost / krtost
- trošnost
- homogenost / heterogenost
- težina
- gustoća / poroznost
- promjenljivost obujma
- provodljivost topline
- provodljivost zvuka
- trajnost / podložnost korozivnim i biološkim utjecajima okoline
- gorivost / vatrootpornost
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
uvjeti odabira materijala koje dodatno provjeravaju i zahtijevaju arhitekti,
ESTETSKI I FINANCIJSKI KRITERIJI

- tekstura
- struktura
- boja
- obradivost
- cijena !

Osim ovih osnovnih svojstava, mogu se zahtijevati od materijala

i druga posebna svojstva

- otpornost na razne vrste kemikalija

- otpornost na habanje
- vodoupojnost
- otpornost na mraz
- prozirnost
- translucentnost ili refleksivnost
- električna (ne)provodljivost
- apsorpcija zvuka
- otpor prolazu vodene pare
- otpor prostrujavanju vjetra
....

13
Funkcionalna svojsta materijala koji se koriste u arhitekturi se ispituju u
laboratorijima za ispitivanje i istraživanje građevinskih materijala.

Ispituju se ona svojstva koja su bitna za konkretnu primjenu materijala.

- ispitivanja su obavezna za sve materijale koji se koriste u arhitekturi i stavljaju u promet

- učestalost ispitivanja je određena Normama i Propisima za primjenu materijala

- o rezultatima ispitivanja se izdaje za svaki materijal ili građevni element

Certifikat ili Izjava o sukladnosti

- isprave o svojstvima materijala primijenjenih u gradnji se prilažu prilikom ishođenja

uporabne dozvole za građevinu.

"Conformité Européene" (ili "European Conformity“) znak

dokaz neškodljivosti materijala i proizvoda dopuštenih za ljudsko korištenje unutar EU

MEHANIČKA SVOJSTVA KONSTRUKTIVNIH MATERIJALA

čvrstoća
Najčešće zahtijevano svojstvo za konstruktivne materijale.
Maksimalno naprezanje pri kojem nastupa razaranje materijala uslijed djelovanja vanjskih
sila.
Ispituju se tlačna čvrstoća, vlačna čvrstoća, vlačna čvrstoća na savijanje i torziju.
Čvrstoća na pritisak: σT = F/A (N/mm²) MPa

marka materijala
tlačna čvrstoća materijala u Mpa (čvrstoća na tlak):
M2, M5 (mortovi, elementi za zidanje)
kod betona klase tlačne čvrstoće npr. C 25/30
(prije MB, npr. MB20, MB30 - marka betona)

žilavost
Sposobnost materijala da se trajno deformira prije loma, tj. da se ne lomi naglo.

tvrdoća
Otpornost materijala na prodiranje stranog tijela u njega mehaničkim utiskivanjem ili
abrazijom (grebanjem površine).
- definirana je na više načina, s nekoliko različitih vrsta skala tvrdoće
(Moch, Vickers, Brinell..)

14
 ispitivanje čvrstoće na
pritisak u hidrauličkoj
preši

(porobetonski
element za zidanje)

Ispitivanja u laboratorijima za
ispitivanje i istraživanje
građevinskih materijala.

ispitivanje
čvrstoće na
savijanje

(montažna
stropna
ploča)

15
ispitivanje na
smicanje

(zidani zid od
betonskih
elemenata za
zidanje -
simulacija
djelovanja sila
potresa)

ispitivanje
vodoupojnosti
žbuke

(za vanjske
završne
fasadne
žbuke)

16
ispitivanje otpornosti fasadnih sustava na
temperaturne šokove

17