BUKANJE

Prije poetka bukanja, opeke na zidovima moraju biti iste, a fuge udubljene, kako bi
buka bolje prionula za zid. Posebnu panju treba obratiti betonskim povrinama - one
prethodno moraju biti dobro oiene i poprskane rijetkim cementnim mlijekom. Prilikom
bukanja zidova od betonskih i ljako-betonskih blokova, zidove treba prethodno oistiti, iz
spojnica izbaciti viak buke, pa cijelu povrinu dobro isprskati rijetkim cementnim
mlijekom. Prije bukanja zidova od durisol-blokova potrebno je sve spojnice zapuniti
cementnom bukom i cijelu povrinu isprskati cementnim mlijekom i to tako da se
horizontalne i vertikalne spojnice ne vide.

GRUBO BUKANJE-PRVI SLOJ

Vrlo je bitno na koji se nain buka kako bi se dobila eljena, ravna povrina. Dugogodinja
precizna ispitivanja potvrdila su slijedee iskustvo: da bi se dobila ravna povrina prvo se
moraju nabaciti trake buke duine do 2 metra i irine do 15 cm, jasno u horizontalnom
pravcu i to u jednoj ravnini. Nakon to se ovako nabaena traka buke malo stvrdne,
pomou ravnjae se provjerava kvaliteta obukane povrine. U sluaju potrebe nabacuje
se jo buke, sve dok ravnjaa ne pokae zadovoljavajui rezultat.

FINO BUKANJE-DRUGI SLOJ

Tek nakon to se prvi sloj buke dobro osui, zid se malo navlai i nabacuje se prosijana
buka koja se ravna velikom glaalicom. Kada se fini sloj buke malo stvrdne, zavrno
peglanje radi se perdakom (mala glaalica) uz povremeno vlaenje, sve dok povrina ne
postane potpuno ravna.

NAPOMENA:

Datim normativom, kao posebna podpozicija, obuhvaeno je strojno pravljenje buke.

Takoer, i prijenos buke od mjesta pravljenja do mjesta ugraivanja odreenim
prijevoznim sredstvom, kao i duina transporta.

Sav potreban materijal zidarima mora biti donijet u neposrednu blizinu i u dovoljnim
koliinama.

Izrada (montaa i demontaa) kao i premjetanje lake pokretne skele, povremeno

mijeanje buke, donoenje vode za vlaenje zidova, kao i ienje radnog mjesta po
obavljenom poslu, obuhvaeno je posebnom pomonom radnom snagom zidara.

Lako pokretnom skelom smatraju se nogari na fosnama.

OBRAUN:
Obraunavanje se vri po 1m2. Otvori oko kojih postoje uloine (paletne) do 20 cm irine,
odbijaju se na slijedei nain:

a) otvori veliine do 3 m2 ne odbijaju se, a njihove uloine se ne obraunavaju;

b) kod otvora veliine preko 3 do 5 m2 odbijaju se povrine preko 3 m2, a njihove uloine
se ne obraunavaju posebno;
c) kod otvora veliine preko 5 m2 odbija se povrina preko 3 m2, a uloine se obraunavaju
posebno;

Ako su uloine ire od 20 cm, onda se viak preko 20 cm obraunava posebno po m2, a
otvori se odbijaju kako je prethodno navedeno.
U Posebnim tehnikim uvijetima za zidarske radove doneenim 1962. - smjernice koji kae:

Ravnina buke zidova i stropova mora biti u granicama ravnosti 2 mm na letvu duine 2 m, u
suprotnom izvoditelj mora istu izvesti ponovno ili popraviti.

Bitna je i hrapavost jer je propisana krupnoa zrna pijeska

unutarnje zavrne buke 0-1mm za oblaganje tapetama i 0-2 mm za zavrno bojanje

vanjske zavrne buke od 0-3 mm do 0-7 mm ovisno o namjeni buke (obradi, bojanju i sl)

Struna biblioteka saveza arhitekata Hrvatske 1963. godine

U slubenom listu SFRJ br.21/1990 od 20.04.1990 iziao je "Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i
izvoenje zavrnih radova z graevinarstvu" .

Isti pravilnik se poziva na standard JUS U.F2.010 (kod nas preuzet kao HRN U.F2.010 ) koji predstavlja tehnike uvijete
za izvoenje fasaderskih radova u kojem je izmeu ostallog navedeno da:

zidovi prije obrade ne smiju odstupati od vertikalnosti, horizontalnosti i pravog kuta za vie od 2 cm na 10 m
izvedene povrine moraju biti izvedene POTPUNO ravne uz kontrolu ravnjae
kod obrauna se otvori do 3m2 ne odbijaju od povrine, odbija se razlika otvora >3m2 za otvore povrine 3-
5m2, a kod otvora >5m2 odbija se razlika otvora >3m, a uloine (palete) se obraunavaju posebno. Uloine
ire od 20 cm obraunavaju se po m2 i po posebnoj ljestvici vrijednosti opisanoj u standardu u lanku br.7
st.7.1
ako je podloga opeka, spojnice moraju biti oiene do dubine od 1 cm, podloga nakvaena (uvijek) i
popricana rijetkom cementnom bukom omjera 1:2 (uvijek) na koju se nanosi cementna buka d=2cm ako je
zavrni sloj umjetni kamen ili produena buka debljine 2 cm, ako je zavrni sloj plemenita buka (klasina
fasada)

Iz navedenog proizlazi da kod nas buke nemaju tolerancije u pogledu ravnosti, odnosno da se ne doputa odstupanje
od ravnosti to u praksi znai cca 1-2 mm odstupanja na ravnjai kod provjere ravnosti.

U posljednje vrijeme, naa drava se trudi sakrivati norme jer vie ne izlaze u SL ili NN, i na njima
masno zaraditi, pa Vam nisam u stanju (a morao bih biti) dati potpunu informaciju koji je standard
trenutno u primjeni, pa Vas upuujem na http://www.hzn.hr/ Hrvatski zavod za norme "neprofitnu javnu
ustanovu" gdje ete takoer teko nai sugovornika koji suvereno vlada problematikom koja Vas
interesira...

HRVATSKI NORMATIVNI DOKUMENT

.
.
OZNAKA: HRN CEN/TR 15125:2005
Naslov (HR): Projektiranje, priprema i primjena sustava unutarnjih cementnih i/ili
vapnenih buka (CEN/TR 15125:2005)
Naslov (EN): Design, preparation and application of internal cement and/or lime
plastering systems (CEN/TR 15125:2005)
Izdanje: 1
Oznaka faze: 60.60
ICS: 91.100.10
91.180
HZN TO/PO: TO 179 , Zidane konstrukcije
Slubeno glasilo: 2/2005
Nain prihvaanja: pr
Jezik: en
Broj stranica: 36
Cjenovni razred: H
Izvornik: CEN/TR 15125:2005 (CEN)
HRVATSKI NORMATIVNI DOKUMENT
.
.
OZNAKA: HRN CEN/TR 15124:2005
Naslov (HR): Projektiranje, priprema i primjena sustava unutarnjih buka na osnovi
gipsa (CEN/TR 15124:2005)
Naslov (EN): Design, preparation and application of internal gypsum plastering systems
(CEN/TR 15124:2005)
Izdanje: 1
Oznaka faze: 60.60
ICS: 91.100.10
91.180
HZN TO/PO: TO 179 , Zidane konstrukcije
Slubeno glasilo: 2/2005
Nain prihvaanja: pr
Jezik: en
Broj stranica: 20
Cjenovni razred: E
Izvornik: CEN/TR 15124:2005 (CEN)