3.

VRSTE POJMOVA
Meu pojmovima uoavamo razlike. One su vie psi oloke naravi ne!oli lo!ike ali i je "ako lake proui"i. Pojmovi mo!u #ijeli"i na vrs"e na #va naina$ a% po svojstvima koja mo&e ima"i i je#an pojam sam 'npr. pojam ()ijel( sam za se)e* pojam (+rn( sam za se)e , ne pi"amo o nji ovom o#nosu koji je supro"an% )% po meusobnom odnosu koje! mo!u ima"i #va ili nekoliko pojmova 'npr. +rn , )ijel -#va pojma koja su supro"na%

ad a) po#jela pojmova po svojstvima

1. Jasni i nejasni, razgovijetni i nerazgovijetni pojmovi Jasnim nazivamo pojam ako nam je pozna" sav nje!ov opseg* nejasnim ako nam je nje!ov opse! pozna" samo #jelomino* npr. trokut$ raznos"ranian* pravoku"an* je#nakokraan Razgovijetan je pojam ako nam je "ono pozna" nje!ov sadraj npr. "roku"$ !eome"rijski lik* "ri s"rani+e nerazgovijetan ako nam je pozna" samo dio njegova sadraja npr. Pi"a!orin pouak$ pripisuje se Pi"a!ori. a o samom Pi"a!ori ne znamo ni"a
Ako znamo ne samo op/e oznake neko! pojma ne!o i sve ni&e pojmove koji su o)u va/eni "im pojmom* re/i /emo #a je na pojam vrline jasan i raz!ovije"an. A ne znamo li "ono ni je#no ni #ru!o* pojam /e )i"i i nejasan i neraz!ovije"an.

2. Sveobuhvatan pojam Pojam koji ima svu moguu spozna"ljivos" neko! pre#me"a. 'Prema skolas"ikoj 0ilozo0iji* "akav sveo)u va"ni pojam o s"varima posje#uje samo 1o!.% . !pstraktni i konkretni pojmovi apstraktan pojam is"ie 0ormalnu oznaku pre#me"a* )ez nosi"elja* npr. mu#ros"* oins"vo* #o)ros"ivos"* konkretan pojam is"ie nosi"elja* npr. mu#ra+* o"a+* #o)ar ovjek ". #ozitivni i negativni pojmovi pozitivni pojam pre#ouje s"var* prisutnost neki svojs"ava* s"anja* pro+esa ili o#nosa. 2pr. !os"olju)ivos"* ovjenos"* iskrenos"* je#nakos"* o)razovanos"* prav#a* o)zirnos"* voljnos"* moralnos"* znanje* prav#a* o)zirnos"* moralnos". negativan pojam pre#ouje odsutnost svojs"va* s"anja* o#nosa ili #jela"nos"i$ npr. neznanje.* ne!os"olju)ivos"* neovjenos"* neiskrenos"* neje#nakos"* neprav#a* neovjenos"* neiskrenos"* neje#nakos"* neo)razovanos"* neprav#a* )ezo)zirnos"* )ezvoljnos"* neo)zirnos" - )ezo)zirnos"* nemoralnos" , amoralnos" . 3 naem jeziku se "o oznauje pre0iksima ne, bez, a

$apomena% 2eki su pojmovi ne!a"ivni po sa#r&aju ali ne i ob&iku% npr. lijen* slijep* !lu * epav* ru&an* osku#i+a . 2eki su pojmovi po sa#r&aju pozi"ivni iako su po o)liku ne!a"ivni npr. nez!o#a* neprilika* nevolja* nevrijeme . '. Jednostavni i s&oeni pojmovi jednostavan pojam #onosi samo je#nu oznaku u svom sa#r&aju i ona se ne #a#e #alje ralanjiva"i* npr. )i/e* ne"o* )ijelo* &u"o* !orko* slano* sla"ko. s&oeni pojam #onosi vie oznaka* prem#a se izrie je#nom rijeju. npr. "roku"* ovjek. Mi ipak mo&emo misli"i samo rela"ivno je#nos"avne i rela"ivno slo&ene pojmove. Pos"oje li pojmovi koji su u apsolu"nom smislu je#nos"avni* je#no je o# "e&i 0ilozo0ski pi"anja. (. )o&ektivni i neko&ektivni pojmovi )o&ektivni 'z)rini% pojmovi su oni koji znae +jelinu is"ovrsni pre#me"a npr. uma* e"a* pukovnija* vojska* ja"o* roj* moma#* ekipa* naselje* razre#.% $eko&ektivni pojmovi su #aleko naj)rojniji* a "o su svi os"ali

*. +niverza&ni i singu&arni pojmovi univerza&ni ili openit pojam izrie ne"o je#no "o se pri#ijeva mno!ima. Takav pojam nas"aje u umu na "emelju aps"rak+ije 'jer izvan uma pos"oje samo poje#inani pre#me"i%. Takvi su !o"ovo svi pojmovi. singu&arni pojam je o!ranien na neki o#reeni poje#inaan pre#me" 4% vlas"i"a imena 'npr. 5vana* Ana* Marko* Pariz* 6a!re)*.% 7% zamjeni+e ovaj, on 3% o)ilje&)e 'npr. !lavni !ra# 8rva"ske* pisa+ Seljake )une.% sin!ularnos" se is"ie pokazni+ama ovaj, taj, ovdje, sada,, "j. pre#me"i se in#ivi#ualiziraju ili i#en"i0i+iraju pros"orno-vremenskim koor#ina"ama 'ov#je-sa#a%. -. .&astiti i ana&ogni pojmovi v&astitim pojam izrie s"var kakva je u se)i. To su pojmovi koje #o va/amo svojim osje"ilima. ana&ogini pojam izrie na#osje"ne s"vari* a analo!an je 'slian je% jer i izriemo s po!le#om na ma"erijalne pre#me"e o kojima imamo konkre"no osje"no iskus"vo i "o na "ri naina$ - ne!iranjem neke ma"erijalne oznake 'npr. )esmr"an* neizmjeran9 )u#u/i #a imamo neko iskus"vo smr"nos"i* o!ranienos"i.% - is"i+anjem slinos"i s ma"erijalnom s"vari 'npr. pro"ezanje vjenos"i* razrjeavanje pi"anja% - is"i+anjem uzronos"i ili ovisnos"i 'npr. z#rava rana%

Vjeba 1 vrste pojmova prema svojstvima (obiljejima) Zadana je skupina pojmova: toka, ovjek, pravac, kamen, ljepota, radost, pravednost, krepost, zemlja, sunce boja, crveno, sloboda, odnos, planet, fiziko tijelo, energija, Marko Maruli, planet Zemlja. Sloite tablice pojmova prema svojstvima (samostalnim nezavisnim obiljejima): a) jednostavnih i sloenih pojmova, b) apstraktnih i konkretnih pojmova, a) Jednostavni pojam odre en je jednim bitnim obiljejem, a sloeni pojam odre en je ve!im brojem obiljeja, takve pojmove izdvojite iz zadane skupine i poredajte i" u tablici: Jednostavni Sloeni

b) #pstraktni pojam odre uje samo $ormalno, zamislivo obiljeje, a konkretni pojam odre uje zbiljsko, empirijsko obiljeje% Apstraktni Konkretni

1. Je li u kvantnoj fizici pojam crveno jednostavni pojam?

2%

avedite neke pojmove koji se mo!u dobiti odbacivanjem "apstrakcijom) obiljeja pojma trokut.

#.

avedite neke pojmove koji se mo!u dobiti dodavanjem "determinacijom) obiljeja pojmu trokut.
&

ad b) po#jela pojmova po odnosima

Svaki je pojam jedinstvo sadraja i opsega* "o se i o#nosi meu pojmovima mo!u ralani"i prema sa#r&aju ili opse!u. 2o* )u#u/i #a su sa#r&aj i opse! pojma "ijesno povezani* mi /emo i !le#a"i kao +jelinu.

1. /denti0ni pojmovi
5s"ovje"nim ili i#en"inim pojmovi su oni koji imaju is"i sa#r&aj i is"i opse!. $pr. zr+alo , o!le#alo* $pr. kva#ra" - je#nakos"ranini pravoku"ni e"veroku". Ovi se pojmovi ni po emu ne razlikuju. To #akle nisu #va pojma* ne!o je#an. :ojam #a je "u rije o #va pojma nas"aje za"o "o je#an is"i pojam nazivamo razlii"im rijeima. 2. 1kvipo&entni 2 jednakovrijedni pojmovi 3 ekvipo&en4ija Pojmove koji imaju razlii" sa#r&aj* a is"i opse! nazivamo zamjeninim* je#nakovrije#nim ili ekvipolen"nim. Ako sa#r&aj je#no! o# #va ekvipolen"na pojma oznaimo slovom !* a sa#r&aj #ru!o! slovom 5* i ako !rani+e nji ovi opse!a oznaimo kru&ni+ama* nji ov meuso)ni o#nos mo&emo !ra0iki prikaza"i +r"e&om$

$pr. !lavni !ra# R. 8rva"ske i najve/i !ra# na rije+i Savi imaju razlii" sa#r&aj* ali is"i opse!. $pr. najpozna"iji Pla"onov uenik i pisa+ 2ikoma ove e"ike $pr. es" polovi+a; i e"vr" "u+e"a . $adreeni i&i superordinirani 3 podreeni i&i subordinirani pojmovi 3 subordina4ija Vii pojam je na#reen ili superor#iniran svome ni&em pojmu* a za ni&i < #a je po#reen ili su)or#iniran viem. npr. ivo bie #io je sa#r&aja pojma bi&jka* a opse! pojma bi&jka #io je opse!a pojma ivo bie npr. uenik - ma"uran" npr. spor" , no!ome" npr. plovilo - )ro# ". /nter6erirajui 2 ukr7teni pojmovi 3 inter6eren4ija Pojmove koji imaju #jelomino zaje#niki sa#r&aj i #jelomino zaje#niki opse! nazivamo ukr"enim ili in"er0eriraju/im.

'

npr. po&iti0ar 8!) , &ova4 85) imaju #jelomino zaje#niki sa#r&aj 'u o)a sa#r&aja ukljuene su op/e oznake pojma 0ovjek% i a #jelomino nemaju 'meu oznakama pojma po&iti0ar ima i "akvi koje nisu oznake pojma &ova4% npr. 1vrop&janin - radnik npr. 6izi0ar , pa4i6ist 80ovjek) npr. u0enik 2 nogometa7 8npr. 0ovjek) npr. mesojed 2 bi&jojed 8npr. ivotinja) npr. gorivo 2 graevna tvar, npr. drvo koje mo&e )i"i i !orivo i !raevna "var '. )oordinirani pojmovi 3 koordina4ija Pojmove koji su su)or#inirani is"om viem ro#nom pojmu* a u svom sa#r&aju imaju meuso)no nespojive oznake* pa ne mo!u ima"i ni #jelomino zaje#niki opse! nazivamo su)o#reenim ili koor#iniranim.

npr. som 8!) - morski pas 85) imaju #jelomino zaje#niki sa#r&aj 'op/e oznake pojma ribe%* a po svom opse!u po"pa#aju po# opse! is"o! vie! pojma riba. Meu"im* meu oznakama po kojima se razlikuju ima i "akvi koje se meuso)no iskljuuju 'npr. morski pas &ivi iskljuivo u slanoj* som < iskljuivo u sla"koj vo#i%. 6a"o "a #va pojma ne mo!u ima"i ak ni #jelomino zaje#niki opse! 'nema somova koji )i )ili morski psi ni morski pasa koji )i )ili somovi%. npr. konj , s&on 'o)a su su)or#inirani pojmu sisava4* a nema nikakvi konja koji su uje#no slonovi% npr. kato&ik - protestant 'o)a su kr7ani* a ka"olik ne mo&e is"o#o)no )i"i pro"es"an"% npr. kru7ke , jabuke 'vo/e% '.1. )ontrarni 2 suprotni pojmovi 8kontrarna koordina4ija) :va koor#inirana pojma koja se meuso)no razlikuju vie ne!o ma koja #ru!a #va koor#inirana pojma nazivamo supro"nim ili kon"rarnim. :va se o)ilje&ja meuso)no nijeu kao #vije krajnos"i.

Meu koor#iniranim pojmovima mo&emo poneka# iz#voji"i #va koji meu koor#iniranim pojmovima s"oje na =supro"nim polovima;* "j. koji su u !rupi koor#inirani pojmova razlikuju meuso)no vie ne!o ma koja #ru!a #va koor#inirana pojma.
(

npr. npr. npr. npr.

bije&o 8!) , 4rno 85) 3 8boje) m&ad 2 star 3 8dob) &eden 2 vru 3 8top&ina) tih 2 bu0an 3 8g&asnoa)

'.2. )ontradiktorno koordinirani pojmovi :va koor#inirana pojma* o# koji je je#an ne!a+ija spe+i0ine oznake #ru!o!a* a o)a zaje#no is+rpljuju opse! pojma koji im je superor#iniran* nazivamo pro"urjeno su)o#reenim ili kon"ra#ik"orno koor#iniranim pojmovima.

>a# smo si!urni #a neki pre#me" nije bije&* ali ne znamo "ono je li plave* zelene* &u"e ili neke #ru!e )oje* mo&emo re/i #a je nebije&. 3 "ako s va/enom sa#r&aju pojma nebije& misle se #vije oznake* je#na pozitivna 'prisus"vo neke )oje% i je#na negativna 'o#su"nos" )ijele )oje%* a nje!ov opse! o)u va/a pojmove o svim bojama osim )ijele. npr. genija&an 8!) , negenija&an 8ne3!) 'ovaj #ru!i mo&e o)u va"i"i npr. pojmove ta&entiran* po&uta&entiran* potpuno neta&entiran i sl.%* npr. munjevit - nemunjevit 'ovaj poslje#nji o)u va/a pojmove kao =)rz;* =spor; i"#.%.

(. )ontradiktorni pojmovi 2 protus&ovni pojmovi 8proturje0ni) 3 kontradik4ija :va pojma* o# koji je#an potpuno negira sadraj drugog* a svojim opse!om o)u va/a opse!e svi #ru!i pojmova osim "o!a je#no!* nazivamo pro"urjenim ili kon"ra#ik"ornim.

ne A

npr. bije& 8!) u o#nosu na nebije& 8ne3!) oznaava ne samo sve mo!u/e )oje osim )ijele* ne!o o)u va/a i sve #ru!e pojmove koji se uop/e mo!u misli"i. 2o* u o)inom !ovoru pojmove nebijel neukost. ne koris"imo u "om smislu pro"uslovlja '"j. za sve "o nije )ijelo* za sve "o nije ueno.% ne!o samo za ono "o )i po naravi "re)alo )i"i )ijelo 'snije!% - a nije. Tako neukost koris"imo samo za ovjeka* koji )i "re)ao )i"i uen ')ar #onekle%* a ne i za npr. &ivo"inju kojoj uenos" nije oso)ina. :o sa#a smo o)jasnili pe" osnovni vrs"a o#nosa u kojima se mo!u nalazi"i #va pojma$ ekvipolen+ija* su)or#ina+ija* in"er0eren+ija* koor#ina+ija* kon"ra#ik+ija. Razmo"rili smo i #vije pose)ne po#vrs"e koor#ina+ije 'kon"rarnu i kon"ra#ik"ornu%.
)

3 svim "im sluajevima* osim ko# kon"ra#ik+ije* )ila je rije o pojmovima koji se mo!u usporeiva"i jer imaju #jelomino is"i sa#r&aj pa z)o! "o!a imaju i po"puno ili #jelomino is"i opse! ili )ar po"pa#aju po# opse! is"o! vie! pojma. O izvjesnoj uspore#ivos"i mo&e se !ovori"i ak i ko# kon"ra#ik+ije jer je "u rije o o#nosu meu pojmovima* o# koji je#an po"puno ne!ira sa#r&aj #ru!o! pa svojim opse!om o)u va/a sve #ru!e pojmove osim ovo! "o !a je "ako ne!irao. Sve pojmove koji se nalaze u #osa# razmo"renim o#nosima mo&emo #akle nazva"i usporedivim. a&i *. 9isparatni 2 neusporedivi pojmovi, razdvojeni pojmovi Pojmove koji su "ako razlii"i #a i ni po emu ne mo&emo usporeiva"i nazivamo neusporedivim ili disparatnim. Ti se pojmovi ni po sa#r&aju ni po opse!u ne o#nose je#an na #ru!o!a 'osim na vrlo op/eni" nain$ kao pre#me"i* kao ne"o* kao "vari.%.

Pojmovi 4rno 8!) i umi&jato 85) nemaju nikakav zaje#niki sa#r&aj* pa prema "ome ni zaje#niki vii pojam. Ali oni nisu ni kon"ra#ik"orni. Ti su pojmovi "oliko razlii"i #a i ne mo&emo usporeiva"i ni po emu. npr. ko4ka , /ndijana4 zebra , 6ata&izam vakuum 2 nogomet pas 2 h&adnjak odvija0 2 &eptir brod 3 pikse&

)!:1;<R/J1
Mno!i pojmovi koji se ne mo!u uspore#i"i '#ispara"ni pojmovi% po nekim pose)nijim oznakama mo!u se uspore#i"i po nekim op/eni"im. 2pr. /ndijana4 , ko4ka su neuspore#ivi osim ako i ne po#ve#emo po# op/i pojam tije&o. Aris"o"el je meu prvima razma"rao pi"anje pos"oji li neki najopenitiji pojam koji )i svojim opse!om o)u va"io sve pojmove. 6akljuio #a takvog pojma nema* ne!o #a i je vi7e$ naje/e se spominje deset. 2azvao je "akve pojmove kategorijama. >a"e!orije su najopenitiji pojmovi* pojmovi o# koji nema vii * oni su najvii ro#ni pojmovi. 2o u svako#nevnoj upo"re)i rije ka"e!orija znai i o#reenu skupinu ili vrs"u pre#me"a 'npr. ka"e!orija )oksaa* a is"a* pres"upnika , malolje"nik* s"ariji malolje"nik.%. 3 znanos"i ka"e!orija znai poje#inu znans"venu #is+iplinu 'npr. u ka"e!orijama 0izike* )iolo!ije* kemije.%. Evo !ristote&ove podje&e$ 4. sups"an+ija 'npr. ovjek* konj.% 7. kvan"i"e" 'npr. o# "ri lak"a* pola me"ra* 7? !rama.% 3. kvali"e" 'npr. )ijelo* "oplo* umilja"o* skla#no.% @. o#nos 'npr. #vos"ruko.% A. mjes"o 'npr. na "r!u* u so)i.% B. vrijeme 'juer* sa#a.% C. polo&aj 'npr. le&i* sje#i* spava.% D. posje#ovanje* s"anje 'npr. )o!a"* naoru&an.% E. ra#nja* #jelovanje 'npr. kovanje* sijee.% 4?. "rpljenje 'npr. )iva spaljivan.% Prva ka"e!orija , supstan4ija , 'o# su)-s"are , ono "o s"oji u "emelju u osnovi% je neka konkre"na s"var* )i/e.%* "j. ono 7to stoji samo za sebe i ne treba ne7to drugo za svoje postojanje* npr bijeli zid je sups"an+ija* #ok je bjelina ne"o "o )ez zi#a ne mo&e pos"oja"i. 6a"o ka&emo #a pos"oje sups"an+ije koja ima o)ilje&ja a "o su ka"e!orije o# 7. , 4?. koja se "ra#i+ionalno zovu ak4identi , pripad4i 'ono "o pripa#a sups"an+iji%. 2eki #ru!i 0ilozo0i misle #a mo&#a ipak pos"oji neki najvii pojam npr. neto, sve, ili i ima "ri$ stvar, svojstvo, odnos,= >an" i navo#i #vanaes". Toan )roj ka"e!orija 'po#jela% nije presudan, ne!o je va&no uoi"i #a se svi pojmovi ne mo!u po#ves"i po# samo je#an najvii pojam. Fovjeku nije #ano #a misli sveo)u va"ni pojam.

Vjeba $ vrste pojmova prema ,-.,S/0#

Skupina pojmova: kua, automobil, pas, graevina, vozilo, biljka, lijek, traktor, otrov, ovca, koza, mekoa, poljoprivredno vozilo, Marko Maruli, sisavac, tvrdoa, ivot, house, pliva, smrt, sunani vjetar, dog, pisac udite %dredite (dopunite zapo1eto) nji&ove me'usobne odnose /-2.3/4./ (istovjetni) ku!a 256/7,82.3./ (zamjenjivi, jednakovrijedni) automobil "ouse

osobno vozilo

/.329:29/9#J;</ (ukr=teni) biljka

lijek

S;729,9-/./9#./ S;>,9-/./9#./ (nadre eni podre eni) vozilo poljoprivredno vozilo

5,,9-/./9#./ (usporedni) automobil

traktor

(vozilo)

5,.39#9./ (suprotni)

79,3;9J24./ (kontradiktorni)

-/S7#9#3./ (neusporedivi, razdvojivi)

1. (azmotrite sljede)e skupine predmeta* +od koji bismo i& blii zajedni,ki pojam mo!li podvesti? a! make, koko"i, krave ############################# b! c! d! e! f! stolovi, ormari, postelje imenice, glagoli, pridjevi ko"ulje, hlae, veste ############################# ############################# ############################# olovke, nalivpera, pisai strojevi #############################

kvadrati, pravokutnici, rombovi #############################

$. Koja od sljede)i& obiljeja pripadaju ,ovjeku? "zaokrui) a! ivo bie, b! debeo, c! kraljenjak , d! drven, e! mokar, f! ima um, g! nizak, h! plave kose, i! krilat, j! elav ovjek #. Sljede)e pojmove poredajte prema veli,ini sadrajaplanet, $enera, tijelo, planet %uneva sustava, predmet, unutra"nji planet %uneva sustava. ######################### ############################ ###################################### ######################### ############################ ###################################### .. Sljede)e pojmove poredajte prema veli,ini opse!aivotinja, pas, "kotski ovar, sisavac, kraljenjak, domaa ivotinja, ivo bie. ######################### ############################ ############### ##################### ######################### ############################ ###################################### /. avedite pet pojmova koje moemo determinacijom dobiti od pojma bolest. ####################### ############### ################ ################# ################### 0. avedite pet pojmova koje moemo apstrakcijom dobiti od pojma lijenik. ####################### ############### ################ ################# ################### 1. 2 sljede)im parovima pojmova odredite koji je pojam vi3i4 a koji nii- (zaokrui vi=i@) a! runi sat & sat b! stroj & raunalo c! ptica & vrabac d! jabuka & voka e! povre ' krumpir f! logika & filozofija 5. a,inite za svaki od sljede)i& pojmova barem dva posebnija i jedan blii op)enitiji pojama! cipele ##################### ################### b! pas #################### #################### c! glazba #################### ################## jedan blii op!enitiji pojam a)AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA b)AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA c) AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA 6. 2 kakvu su odnosu sljede)i pojmovia! lijep ' nelijep ##################, b! djed ' unuk###################, c! buan ' tih####################, d! vee ' manje##################, e! jak ' slab ##################### 17. Koji su od sljede)i& pojmova ukr3teni4 a koji razdvojeni (zaokrui inter$eriraju!e ukr=tene): a! panda & jednadba, b! biljojed & mesojed, c! itanje & odmor, d! zrakoplov & glista, e! biljka & lijek( AAAAAAAAAAAAAAAA AAAAAAAAAAAAAAAA AAAAAAAAAAAAAAA .avedite naziv za zajedni1koB dijela opseBa ukr=teni" pojmova@ AAAAAAAAAAAAAAAA AAAAAAAAAAAAA

1C