Aristotel Povodom Platonove teorije Ideja Aristotel se jednom ovako izrazio: Drag mi je Platon, ali mi je istina draa! Aristotel se nije slagao sa Platonom da "ostoji nevidljivi svet Ideja "aralelan sa vidljivim svetom, ali je smatrao da svaka stvar "osed#je "ojmljiv# s#$tin#, koja joj je zajedni%ka sa dr#gim stvarima njene vrste! &ve "ojmljive s#$tine "ostoje samo u vidljivim stvarima, a ne odvojeno od nji', kako je govorio Platon! I Aristotel je smatrao da sli%no saznaje sli%no(! Mi moemo da saznamo te "ojmljive s#$tine zato jer imamo misli i "ojmove! )ao $to je na$ ivot i "ostojanje odre*en tim "ojmovima, tako i s#$tine # dr#gim +i,ima "redstavljaj# #n#tra$nji delatni "rin-i", koji i' o+lik#je i odre*#je nji'ov razvoj! Ali na$i "ojmovi ne +i mogli da #ti%# na na$ ivot .nas same/, ako neki od nji' ne +i govorili $ta tre+a da radimo ili $ta s# na$i -iljevi i svr'e! 0# 1#nk-ij# # +i,ima +ez raz#ma vr$i ta s#$tina, njome je odl#%eno radi koje svr'e "ostoji neka stvar! &dnosno, $ta ,e se sa njom desiti i radi %ega je ona neo"'odna! 2vako +i,e koje koje "osed#je t# s#$tin# je jedna s#"stan-ija! 2vaka s#"stan-ija je odre*ena "omo,# %etiri #zroka ili kriv-a( za njen# "rirod#: 1!/ njene materije .materiji odgovara "itanje: od %ega je ne$to34 materija je odre*ena i kao izvor mog#,nosti da ne$to nastane/ 2!/ njenog delatnog o+lika( ."ojmljiva s#stina, o kojoj smo malo"re govorili/ 3!/ "okreta%kog #zroka i 5!/ svr'e radi koje "ostoji! Ponekad ista stvar, n"r! d#$a kod ivi' +i,a, # se+i saima "oslednja tri #zroka 6 ona je i o+lik( +i,a i njegov "okreta%ki #zrok i sadri njegov# svr'#! Ponekad, ta svr'a je istovremeno svestan -ilj ivota .n"r! da se stekne m#drost/, a "onekad ono $to ,e se desiti nije "redmet volje 6 odra$,emo, na "rimer, nezavisno od na$e volje! 7 nekom "oretk# #zroka, svr'a je odl#%#j#-i #zrok "o Aristotel#! 0aj #zrok je ontolo$ki "rimaran(! 0o zna%i da svr'a odre*#je kakva ,e neka stvar +iti, a "oredak svr'a je ne$to $to je #gra*eno # same stvari ."rirod#/! )ao i Platon, Aristotel je smatrao da se svr'e koje "ostoje # "rirodi nalaze # "oretk#, # kome vi$a i sveo+#'vatnija svr'a odre*#je $ta ,e +iti svr'a "ojedina%ni' stvari! 0# sveo+#'vatn# svr'#, Aristotel "odraz#meva kada govori o 8og#! Aristotel je smatrao da je 8og ne"okretni "okreta%, koji odre*#je i oivlj#je svet! 9e"okretni( 6 zato jer ne "ri"ada 1izi%kom svet#, ve, vi$e idealnom svet#! 7 njem# nema neostvareni' mog#,nosti, i on je ve%an %ist %in .delatnost/ i to delatnost mi$ljenja koja se smatra naj"rimerenijom 8og# .8og : mi$ljenje mi$ljenja(/! Analogno tome, d#$a je ne"okretni "okreta%( tela kod ivi' +i,a! 2vojom "rirodom 8og odre*#je sveo+#'vatn# svr'# svi' stvari 6 da tee da "ostan# sli%ne njem#, a to zna%i manje izloene "ro"adanj# i sa vi$e svoji' ostvareni' mog#,nosti! 0ako je svr'a %oveka da razvije svoj# mo, mi$ljenja, a svr'a tela i rada da m# "ri+avi sredstva za to, svr'a +iljaka je da nastave svoj# vrst# i "omogn# # odravanj# dr#gi' vrsta, itd! ;ak i ne+eska tela i neive stvari imaj# svr'# .ovde to zna%i na"rosto zakon kome se "odvrgavaj#/ 6 da kr#e "o "ravilnim "#tanjama ili da tee da za#zm# mesto koje im "ri"ada # "oretk# sveta! Aristotelova vizija "rirode( +ila je merodavna za mnogo vekova "osle njega! Moderna na#ka je, zajedno sa modernom 1ilozo1ijom, kroz 1<! i 1=! vek morala da se iz+ori #"ravo sa nekriti%kim "o$tovanjem Aristotela! Podeli: Print >a-e+ook 0?itter @oogle