NERAZORNA ISPITIVANJA 6.

laboratorijska vježba

AKUSTIČNA EMISIJA

Cilj ove vježbi je upoznati studente s načinom na koji se ispituje očvrsli beton akustičnom
emisijom, opis sustava za mjerenje, način spajanja senzora, potrebnih postavki sustava za
mjerenje. Akustičnom emisijom će se promatrati ispitivanje betonskih uzoraka na tlak,
kontinuirano do loma uzorka i na način da se uzorak opterećuje u nekoliko ciklusa, pri čemu će
se promatrati pojava Kaiserovog efekta i Felicity efekta. Na uzorku prizme odrediti će se lokacija
defekta uz pomoć akustične emisije.

Defekti i ireverzibilne deformacije unutar betona pod opterećenjem uzrokuju oslobañanje veće
količine energije i stvaranje elastičnih valova, koji ustvari i predstavljaju akustičnu emisiju.
Ovi elastični valovi se šire kroz beton i registriraju se senzorima tj. akcelerometrima koji su
postavljeni na površini betonskog uzorka ili konstrukcije.

Ukoliko elastično napet materijal sadrži pukotine ili oštećenja, brzo uklanjanje opterećenja ili
premještanje može uzrokovati koncentraciju naprezanja u pojedinim točkama materijala. Upravo
na tim mjestima se oslobaña elastična energija, odnosno nastaje pukotina i to je ono što se
naziva AE event.

AE event proizvodi elastični zvuk koji se širi i može se otkriti odgovarajućim senzorima

Slika 1. Shema prikupljanja AE signala

AE signali nisu uvijek uzrok oštećenja koje se traži, nego takoñer mogu pristizati kao vrh
vrijednosti pozadinske buke koja ponekad premašuje pragove.

Dakle, vrlo je važno prije svega točno definirati karakteristike koje će dijeliti željene od
neželjenih signala. Te karakteristike se mogu definiraju u postavkama sustava, tj. odreñivanjem
praga osjetljivosti

1
NERAZORNA ISPITIVANJA 6. laboratorijska vježba

Slika 2: AE parametri

Tablica 1: Kratko objašnjenje AE parametara

AE (acoustic prijelazni elastični zvuk nastao otpuštanjem elastične energije ili tijekom
emission) odgovarajućeg procesa,

AE dogañaj odnosi se na lokalnu deformaciju unutar strukture materijala koja

(AE event) uzrokuje AE signal,

AE izvor
ishodište jednog ili više AE dogañaja,
(AE source)
predstavlja registriranje pojedinog AE signala na jednom od kanala AE
AE hit
emisije,

AE signal gibanje čestica stvara elastične valove koje senzori prihvaćaju i pretvaraju
(AE signal) ih u električni signal, a to je upravo AE signal,

AE aktivnost
nastanak signala AE kao rezultat akustične emisije,
(AE activity)

predstavlja mjeru osloboñene energije tijekom ispitivanja akustičnom

AE energija
emisijom, a dobiva se sumiranjem površine ispod krivulje amplituda-
(AE energy)
vrijeme dobivene tijekom ispitivanja,

AE kanal uključuje AE senzor i pridružene mjerne instrumente za zvuk i mjerenje

(AE channel) AE signala,

AE intenzitet
jačina AE dogañaja,
(AE intensity)

2
NERAZORNA ISPITIVANJA 6. laboratorijska vježba

AE amplituda (AE maksimalna vrijednost (pozitivna ili negativna) AE signala dobivena

amplitude) tijekom ispitivanja,
vrijeme izmeñu trenutka kada AE hit prijeñe prag osjetljivosti (AE treshold)
Ulazno vrijeme
pa do trenutka kada je dosegnuta maksimalna amplituda (peak amplitude)
(rise time)
istog tog AE hita,

Trajanje AE vrijeme izmeñu prvog i zadnjeg prijelaza AE signala preko praga

signala (duration) osjetljivosti.

Prigušenje (atenuacija)

Atenuacija je osobina širenja valova u materijalu, koja za posljedicu ima slabljenje AE signala
koje neposredno utječe na udaljenost, na kojoj možemo detektirati signal. Ako je atenuacija ili
udaljenost prevelika, signal ne možemo otkriti.
Atenuacija ovisi prije svega od vrste materijala kroz koji signal putuje. Glavni izvori atenuacije
akustičnog vala u materijalu su:
• geometrijsko širenje valova (atenuacija zbog geometrijskog širenja u trodimenzionalnom
prostoru je razmjerna 1/r2 , u dvodimenzionalnom 1/r),
• za manje udaljenosti je geometrijsko širenje glavni faktor atenuacije,
• atenuacija radi disperzije (pojavljuje se zbog toga što brzina valova ovisi o frekvenciji
valova),
• atenuacija zbog nailaska valova na nepravilnosti u materijalu (pukotine, nehomogen
materijal itd.),
• atenuacija kao posljedica brojnih mehanizama u materijalu, koji smanjuju energiju valova

Spojno sredstvo

Spojno sredstvo je ključno za kvalitetu spajanja senzora, a glavna zadaća mu je da omogući

dobar zvučni kontakt izmeñu senzora i površine uzorka za ispitivanje.
Uobičajeno je da se koristi neko elastično sredstvo, no najbolje bi bilo koristiti samo silikonsku
mast jer ona najmanje prigušuje zvuk.
Za bolje rezultate spajanja ne treba uzimati previše spojnog sredstva i načiniti sloj što je
moguće tanjim čvrstim pritiskom senzora na površinu. Nakon priključivanja senzora kvaliteta
spoja se mora provjeriti, te ukoliko je potrebno proces spajanja se mora ponavljati.

3
NERAZORNA ISPITIVANJA 6. laboratorijska vježba

Proračun lokacije

Pretpostavimo da imamo linijski uzorak na koga su spojena dva senzora. Proračun lokacije se
vrši prema izrazu:
l
x
S1,S2-senzori

S1 D S2 D-mjesto defekta

l − c (t2 − t1 )
l −2⋅ x =c (t2 −t1) ⇒ x =
2
l duljina uzorka
x udaljenost dogañaja od senzora
t1 vrijeme kada prvi senzor registrira signal
t2 vrijeme kada drugi senzor registrira signal
c brzina širenja valova u materijalu

Potrebno je pomoću akustične emisije pronaći lokaciju izvora defekta. Izvor defekta će u svrhu
pojednostavljenja postupka biti zamijenjen lomom grafitne mine na površini betonske prizme.

Upotrebljava se grafitna mina HB ( tvrdoća po Brinellu) debljine 0,5 mm, a postupak se odvija
tako da se vrh mine izvučen približno 3 mm iz tehničke olovke prisloni na površinu materijala i
slomi. Tako dobiven signal je veoma sličan onom iz prirodnog izvora, koji senzori detektiraju kao
jaki prijelazni signal. Glavna frekvencija takvog signala je približna frekvenciji senzora, a jačina
signala ovisna je od jačine lomljenja mine, atenuacije, signala u uzorku i udaljenosti lomljenja od
senzora. Brzinu zvučnog vala u betonu potrebno je odrediti ultrazvukom.

KAISER-ov efekt

Kaiser-ov efekt (Dr. Joseph Kaiser, 1950.) predstavlja fenomen nepostojanja akustične emisije
sve do trenutka dok nije dosegnuta maksimalna vrijednost naprezanja kojem je materijal bio
prethodno izložen

4
NERAZORNA ISPITIVANJA 6. laboratorijska vježba

Slika 3: Kaiser-ov efekt

Felicity efekt

Pri ponavljanju opterećenja kojemu je ispitni uzorak bio ranije opterećen, uočena je pojava
nepotpunog Kaiser-ovog efekta, tj. da se prije dostizanja ranijeg opterećenja počnu pojavljivati
promjene unutar strukture uzorka.

Promatranjem ovog slučaja pomoću akustične emisije, vidi se značajna promjena vrijednosti
prije maksimuma prethodnog opterećenja. Takav fenomen se naziva Felicity, a takva vrijednost
opterećenja izazvana prethodnom maksimalnom vrijednošću opterećenja naziva se Felicity
koeficijent (“Felicity ratio” (FR)).

Potpun Kaiser-ov efekt se dobiva kada je FR ≅ 100%

razina opterecenja, kada se AE nastavlja pojavljivati

FR = ∗ 100%
maximalna prethodna razina opterecenja

Izračunajte Felicity koeficijent za ispitani uzorak betona.

Maksimalna prethodna razina opterećenja:

Razina opterećenja pri kojoj se ponovno počinju pojavljivati AE parametri:

FR:

5
NERAZORNA ISPITIVANJA 6. laboratorijska vježba

Potrebno je na dijagramu skicirati promjenu opterećenja u vremenu i promjenu AE parametra

(AE hits) u vremenu prilikom kontinuiranog opterećenja uzorka do loma:
Naprezanje (MPa)

AE hits
Vrijeme (sekunde)

6
NERAZORNA ISPITIVANJA 6. laboratorijska vježba

Potrebno je na dijagramu skicirati promjenu opterećenja u vremenu i promjenu AE parametra

(AE hits) u vremenu prilikom cikličkog opterećenja uzorka:
Naprezanje (MPa)

Vrijeme (sekunde) AE hits