ISPITIVANJE AKUSTINOM EMISIJOM

Edin Mai Rezime: Metoda akustinom emisijom je relativno nova metoda, koja spada u metode ispitivanja materijala bez razaranja. Primjenom ove metode u ispitivanju materijala i konstrukcija, mogue je otkriti greke koje bi daljim propagiranjem mogle dovesti do ozbiljnog oteenja materijala, te do smanjenja pouzdanost, kao i do gubitka integriteta konstrukcija. Otkriva pokrete defekata i zahtjeva naprezanje. Akustina emisija spada u grupu aktivnih ispitivanja, jer se signal generie pri procesu i deformaciji, nastajanju i irenju greke. Ova metoda se koristi za otkrivanje greaka u toku njihovog nastanka, i ne mogu se ponavljati. Kljune rijei: akustina emisija ispitivanje materijala senzor deformacijski proces

Uvod u ispitivanje akustinom emisijom

Akustina emisija (AE) se odnosi na stvaranje elastinih talasa proizvedenih pomou nagle preraspodjele naprezanja u materijalu. Kada je struktura izloena vanjskim uticajima (promjena pritiska, optereenja ili temperature), dolazi do deformacije, a u nekim sluajevima do pojave i rasta pukotine uz oslobaanje deformacijske energije. Ovako osloboena energija iskazuje se elastinim talasima, koji se obrazuju na mjestima na kojima je dolo do deformacije i ire se kroz materijal do njegove povrine. Na povrinu materijala se postavljaju senzori koji hvataju te talase. Sa pravom opremom mogu se odrediti kretanja na red pikometra (pm). Izvori akustine emisije mogu biti izazvani prirodnim procesima kao to su zemljotresi i pucanje stijena, a mogu se i namjerno izazvati iniciranjem rasta pukotine, klizanjem, topljenjem i faznom transformacijom u metalu. U kompozitima pucanje matriksa i lomljenje vlakna doprinose akustinoj emisiji. Akustina emisija se takoe mjeri i snima u polimerima, drvetu i betonu, i mnogim drugim materijalima. Uoavanje i analiza signala AE mogu ponuditi vrijedne informacije u pogledu nastanka i vanosti greaka u materijalu. Zbog raznih vrsta ispitivanja tehnika akustine emisije (AET), postoje razliite industrijske primjene (npr. procjenivanje integriteta strukture, otkrivanje pukotina, testiranje na proputanja ili nadgledanje kvaliteta zavara) i koristi se sve vie kao istraivaki alat. Njenom primjenom moe se odrediti kada dolazi do deformacije i kada se pukotine pojavljuju, a u veini sluajeva i gdje se to deava. Zbog ovoga ona spada u aktivne metode ispitivanja materijala. Naalost, sistemi AE mogu samo kvalitativno mjeriti tetu u strukturi. Da bi dobili kvantitativne rezultate oko veliine, dubine, sveukupnog prihvatanja dijela, neophodne su druge NDT metode (obino ultrazvuno ispitivanje). Druga mana AE dolazi iz zvunih 1

okruenja koja doprinose nepoznate zvukove signalu. Za uspjenu aplikaciju, razlikovanje signala i redukcija buke je presudna.

. Slika 1. ematski prikaz ispitivanja akustinom emisijom [6] Akustina emisija je za razliku od veine ostalih ispitivanja bez razaranja (NDT) tehnika u dva pogleda. Prva razlike se odnosi na nastanak signala. Umjesto opskrbe ispitivanog dijela energijom, AET jednostavno slua energiju koju oslobaa dio. Druga razlika je ta da se AET bave dinamikim procesima, ili promjenama u materijalu. Ovo je znaajno jer su samo aktivne znaajke istaknute (npr. rast pukotina). Sposobnosti za razlikovanje izmeu nedostataka u razvoju i zaostalih nedostataka je znaajna. Mogue je da greke ne budu otkrivene u potpunosti, ako optereenje nije dovoljno veliko da uzrokuje akustini proces. Osim toga, testiranja AE obino uzrokuje trenutnu indikaciju koja se odnosi na napon ili rizik od pucanja komponente. Ostale prednosti AET ukljuuje brz i kompletan volumenski pregled koristei vie senzora, stalne senzore onitrane za proces kontrole, i nije potrebno rastaviti i istiti ispitivani komad.

Izvori akustine emisije

Kao to je spomenuto u uvodu, proces akustine emisije moe se uzrokovati nastankom i rastom pukotina, klizanjem i dislokacijom kretanja, zbliavanjem, ili faznom transmisijom u metalima. U svakom sluaju, akustina emisija nastaje sa naponom. Kada je materijal izloen naponu, uzrokuje naprezanje u materijalu. U zavisnosti od veliine napona i osobina materijala objekt se moe vratiti u svoje prvobitne dimenzije ili se trajno deformisati nakon uklanjanja napona. Ova dva uslova su dobro poznata kao elastina i plastina deformacija. U podruju elastinog ponaanja materijala akustina emisija je zanemariva. Sa pojavom plastine deformacije akustina emisija se znatno pojaava, to omoguava da se znatno odredi granica izmeu elastinog i plastinog ponaanja. Intenzitet akustine emisije raste sa razvojem plastine deformacije. Najvee otkrivanje akustina emisija jeste kada je optereeni materijal izloen plastinoj deformaciji ili kada je materijal optereen na ili blizu napona teenja. Na mikroskopskom nivou kada se deava plastina deforamcija, atomski slojevi klize jedan preko drugog posredstvom pomjeranja dislokacije. Ova deformacija atomskih slojeva oslobaa energiju u formi elastinih talasa koja se moe smatrati kao prirodna pojava ultrazvuka putuje kroz ispitivani materijal. Kada pukotine postoje u metalu, jaina napona koji je prisutan ispred vrha pukotine moe biti nekoliko puta vei nego na okolnoj povrini. 2

Dakle, aktivnost AE e takoer biti promatrana kada materijal ispred vrha pukotine izloen plastinoj deformaciji. Dva izvora zamora pukotine takoer uzrokuju AE. Prvi izvor je isputanje estica (npr. nemetalne inkluzije) na mjestu nastanku vrha pukotine. Budui da su te estice manje rastegljive nego okolni materijal, one tee da se slome mnogo lake kada je metal zategnut, rezultujui u signal AE. Drugi izvor irenja vrha pukotine se dogaa pomjeranjem dislokacije i cijepanje malih razmjera proizvedenih troosnim naprezanjem. Iznos osloboene energije akustinom emisijom i amplitude talasa se odnose na veliinu i brzinu izvora procesa. Emisija amplitude je proporcionalna brzini irenja pukotine i veliini povrine pukotine. Veliki odvojeni skokovi pukotina prouzrokovati e vee signale AE koje e pukotine sporije prenositi istom razdaljinom. Otkrivanje i razmjena ovih elastinih talasa u elektrine signale je osnova testiranja AE. Analize ovih signala daju vane informacije u pogledu nastanka i vanosti diskontinuiteta u materijalu. Kao to je raspravljeno u sljedeim dijelovima, neophodna je specijalna oprema za otkrivanje energije talasa i otkrivanje znaajnih signala.

Aktivnosti izvora AE u konstrukcijskim optereenjima

Generiranje signala AE razliitim reimima optereenja mogu omoguiti korisne informacije koje se odnose na konstrukcijski integritet materijala. Optereeni nivoi koji su se ranije odnosili na materijale ne proizvode djelovanje AE. Drugim rijeima, pukotina koja se javlja u materijalu se ne iri ili se ne kree sve dok se prijanje optereenje premai. Ovaj fenomen poznat kao Kaiserov efekt, moe se vidjeti u odnosu na optereenje, to je grafiki prikazano na slici 2.

Slika 2. Osnovni grafik AE koji pokazuje Kaiserov efekt (BCB), Felicity efekt (DEF), emisija za vrijeme zadravanja optereenja (GH) [1] 3

Kada je neki objekt optereen, akustina emisija akumulira proces (segment AB). Kada se optereenje ukloni i ponovi (segment BCB), akustina emisija se ne ponavlja sve dok se optereenje u taki B ne premai (Kaizerov efekt). Kada se optereenje na materijal ponovo poveava (BD), izaziva s akustina emisija i zaustavljaju se kada se optereenje ukloni. U taki F, primjenjeno optereenje je dovoljno veliko da uzrokuje znaajne emisije ak iako prethodno maksimalno optereenje nije dostignuto. Ovaj fenomen je poznat kao Felicity efekt. Ovaj efekt se moe kvantificirati koristei Felicity omjer, koji predstavlja odnos optereenja gdje se AE nastavlja, i maksimalnim primjenjenim optereenjem (F/D). Razumijevanje Kaiserovog i Felicity efekta moe se iskoristiti da bi utvrdili da li su prisutne konstrukcijske greke. Ovo se moe postii primjenom konstantnog optereenja (povezano sa dizajnom optereenja koja djeluju na materijal) i sluanjem da se vidi da li se emisija i dalje dogaa dok je optereenje zadrano. Kao to je prikazano na slici 2, ako se signali AE i dalje javljaju za vrijeme zadravanja optereenja (GH), to predstavlja znatne greke strukture. U nastavku materijal moe sadrati kritine greke ako je slino optereenje ponovljeno i signali AE nastavljaju da se javljaju. Druga smjernica AE je Duneganova posljedica u kojoj se navodi da ako se akustina emisije posmatra prije prethodnog najveeg maksimalnog optereenja, onda se javljaju neke nove vrste greaka. Materijali koji se obino koriste u konstrukcijama (metali, legure, kompoziti, plastine mase, staklo, keramika, drvo, beton) pod odreenim uslovima proizvode signale akustine emisije. Energija i spektar elastinih talasa, nastalih iz postojee greke u materijalu, zavise od vrste materijala, nivoa optereenja i napona koji izazivaju deformacije, prirode deformacijskog procesa, a esto i od uticaja sredine u kojoj se ispitivani uzorak nalazi akustina emisija se smatra pogodnom metodom za ispitivanje konstrukcija izraenih od materijala visoko vrstoe (mikrolegirani elici) kada postoji opasnost od pojave pukotina.

Buka
Osjetljivost nekog sistema akustine emisije esto je ogranien iznosom buke. Buka u testiranju AE se odnosi na bilo koji nepoeljni signal koji je uhvatio senzor. Primjeri ovih signala ukljuuje frikcione izvore (npr. gubitak vijaka), udarnih izvora (npr. kia, letei objekti, praina koju podie vjetar) u ispitivanju mostova. Izvor buke takoe moe biti predstavljen kada je testirana povrina izloena poremeajnim mehanikim vibracijama (npr. pumpe). Da bi se kompenzovao efekat pozadinske buke, primjenjuju se razliiti naini. Neki mogui pristupi ukljuuju specijalne fabrike senzore sa elektrinom rampom za blokiranje buke, s mjerom opreza da se senzor smjesti to je mogue dalje od izvora buke, i elektrino filtriranje (ili koritenje vremena dolaska signala ili razlike spektralnog sadraja od pravog signala i buke).

Pseudo izvori
U dodatku za mehanizme izvora AE, mehanizmi za pseudo izvore proizvode signale AE koji su opaeni opremom AE. Primjeri ukljuuju rastapanje i ovrivanje, frikciju u rotirajuim leajevima, proputanje, kavitacija, i prestrojavanje ili rast magnetnih domena.

Akustini talasi
Osnovni osloboeni talasi u izvorima AE su prikazani na slici 3 i 4, a mogu biti u obliku step funkcije i u obliku impulsa. Talas pomjeranja je step funkcija slika 3, koja odgovara trajnim promjenama povezana sa izvornim procesom. Analogno, talas brzine i napona je u sutini kao impuls (otkucaj), to je prikazano na slici 4. irina i teina primitivnih impulsa zavisi od dinamike izvornog procesa. Izvorni procesi kao to su skokovi mikroskopskih pukotina i taloenje pukotina obino se deavaju u djeliu mikrosekunde ili nekoliko mikrosekundi koji objanjava zato impuls kratko traje. Amplituda i energija osnovnog impulsa varira od ogromnog raspona podmikroskopskim dislokacijskim pomjeranja do ukupnih skokova pukotine.

Slika 3. Talas pomjeranja - step funkcija [1]

Slika 4. Talas brzina, napon otkucaj [1]

Slika 5. Ugaona zavisnost zraenja akustinom misijom od rasta mikropukotina [1] 5

Zraenje talasa iz izvora u svim pravcima, esto ima snanu usmjerenost koja zavisi od prirode izvora procesa, kao to je prikazano na slici 5. Brzo kretanje je neophodno ako je prilino velik iznos osloboene energije za vrijeme pojavljivanja deformacije kao akustine emisije. Kada ovi osnovni talasi putuju kroz materijal, njihova forma se znatno mijenja. Teorije izvora elastinih talasa i kretanje elastinih talasa poele su se istraivati da se pokau komplikovane veze izmeu impulsa izvora AE i odgovarajuih kretanja u otkrivenom mjestu. Galvni cilj istraivanja interakcije izmeu elastinih talasa i strukture materijala je precizno razvijen opisivanjem procesa izvora iz izlaznog signala udaljenog senzora. Veina istraivaa koji su okrenuti materijalima i NDT istraivai nisu zabrinuti sa zapetljanim znanjem procesa svakog izvora. Umjesto toga, oni su prije svega zainteresovani irim statistikim aspektima AE. Zbog toga oni koriste usku traku (rezonantnih) senzora koji primjeuju samo mali dio irokog opsega frekvencija emitovanih AE. Ovi senzori su sposobni za mjerenje stotine signala svake sekunde, to je u suprotnosti veini skupih visoko tanih senzora koji se koriste u izvorima funkcijske analize.

Signal akustine emisije

Signal koji je uhvatio senzor je kombinacija mnogih dijelova talasa emitovan poetnim talasom. Izvori kretanja AE je kompletirana u nekoliko milionitih dijelova sekunde. Kada talas AE napusti izvor, talas putuje u obliku koji se sferino iri i odbija od povrina objekta. Signali koji su u fazi sa ostalima signalima na putu do senzora, proizvode konstruktivna mijeanja koja obino rezultiraju maksimalnom amplitudom talasa koji je opaen. Tipini vremenski interval kada se talas AE reflektuju oko ispitivanog komada dok se ne raspadne kree se reda od 100 mikrosekundi kod visokih priguenja nemetalnih materijala do desetine milisekunde u malim priguenjima metalnih materijala. Postoje dvije vrste signala akustine energije, to su tranzijentni ili brust (slika 6) i kontinuirani ili continuous signali, (slika 7).

Slika 6. Tranzijentni signal [1]

Slika 7. Kontinuirani signal [1] 6

Tranzijentni signal je kvalitativni opis diskretnog signala koji se odnosi na individualnu emisiju dogaaja koji nastaju unutar materijala. Ovi signali nastaju usljed krtih lomova, naglog rasta pukotina, udara. Kontinuirani signal je kvalitativni opis ravnomjernog signala, a to proizvode signali koji se preklapaju. Ovi signali nastaju usljed plastine deformacije, trenja, curenja.

Guenje signala
Intenzitet signala AE koji je uhvatio senzor znatno je nii nego intenzitet koji se promatra u zatvorenoj blizini izvora. Ovo je zbog guenja signala. Postoje tri glavna razloga guenja, poinjui sa geometrijskim prostiranjem. Kod irenje AE iz izvora u ploastim materijalima, njegova amplituda se raspada 30% svakog puta i dupla njegovu razdaljinu od izvora. U trodimenzionalnim strukturama, signal se raspada do 50%. Drugi sluaj guenja je priguenje materijala. Dok talasi AE prolaze kroz materijal, njegove elastine i kinetike energije se apsorbuju i pretvaraju u toplotu. Trei uzrok guenja je raspravanje talasa. Geometrijski diskontiuteti (npr. zbliavanje povrina, nemetalna inkluzija ili zrnasta povrina) i strukturne povrine reflektuju neku energiju talasa koja je u poetku prenesna. Mjerenje efekta guenja signala AE moe se izraunati jednostavnim aparaturama poznate kao HsuNielson struktura. Ova struktura se sastoji od mehanike grafitne olovke sa 0.3 ili 0.5 mm 2H koja prolazi kroz konino oblikovani teflonski potkov, dizajniran za mjesto gdje se dovodi u kontakt sa povrinom materijala pod uglom od 30 stepeni. Kada je grafika olovka pritisnuta ili slomljena preko materijala, proizvodi male lokalne deformacije koje su oslabljene u formi naponskih talasa, slino vrsti signala AE koje proizvodi pukotina. Koritenjem ove metode, simuliranjem izvora AE moe se ostvariti na razliitim mjestima strukture za odreivanje najpovoljnije pozicije za postavljanje senzora i obezbjediti da su sve znaajne povrine unutar dometa senzora.

Talas i brzina
Kao to je spomenuto ranije, koritenjem pregleda akustinom emisijom zajedno sa drugim tehnikama NDT moe biti korisna metoda za mjerenje lokacije i prirode greke. Poslije lokacije izvora koje su odreene u eljenom vremenu za talas koji putuju kroz materijal do senzora, vano je da brzina prostiranja talasa bude tano izraunata. Ovo nije lagan zadatak kada prostiranje talasa zavisi od materijala koji je u pitanju, i kada se talas poinje otkrivati. Za mnoge primjene, Lamb talasi su od velikog znaaja jer oni su u stanju dati najbolju indikaciju irenja talasa iz izvora ija je udaljenost od senzora kraa od debljine materijala.

Oprema za ispitivanje akustinom emisijom

Testiranje akustinom emisijom moe se izvoditi u polju sa prenosivim instrumentima ili u stacionarnim labaratorijskim okolnostima. Sistem sadri: senzor, predpojaalo, filter i pojaalo zajedno sa mjerenjem, pretvarae, displej i skladitenje opreme (npr. osciloskop, voltmetar i raunari).

Senzori
Postoji vie vrsta senzora od kojih se najvie koriste: piezoelektrini, kapacitivni, laserski i elektrodinamiki. Senzori se mogu podijeliti u dvije grupe: rezonantni - pri odreenim frekvencijama imaju bolju osjetljivost, npr. pri ispitivanju metalnih posuda ovi senzori pokrivaju nivo frekvencije od 100 300 kHz uz varijaciju osjetljivosti od 6 dB (piezoelektrini senzor) irokopojasni - registriraju sve frekvencije u odreenom intervalu s jednakom osjetljivou (kapacitivni senzor)

Za ispitivanje akustinom emisijom su najprikladniji piezoelektrini senzori (slika 8). Osjetljiviji su od ostalih vrsta senzora, te samim time imaju bolju mogunost otkrivanja elastinih talasa uzrokovanih otputanjem energije usljed nekog procesa AE. Piezolelektrini senzori registriraju elastini talas koji se iri kroz materijal, te ga pretvaraju u elektrini signal koji predstavlja signal akustine emisije.

Slika 8. Piezoelektrini senzori [6] Kapacitivni senzori su nanomerni sistemi izbora za to preciznije odreivanje pozicije izvora signala. Ovi senzori garantuju najbolje osobine, kao to su: najvea rezolucija, linearna i logaritamska nepromjenjenost, tanost, propusni opseg u odnosu na otpornike senzore, inkrementalne, enkodere i druge. Ovo apsolutno mjerenje preko bezkontaktnih ureaja detektuje kretanje na udaljenosti reda 10-9m pa sve do 10-2m direktnim mjerenjem. Kapacitivni senzor je jedan od najvie koritenih u industriji. Najea primjena je u prehrambenoj, hemijskoj, procesnoj industriji. [4]

Slika 9. Kapacitivni senzor velikog dometa [5] 8

Predpojaalo
Predpojaalo moe biti zasebna jedinica ili integrirano u senzoru. Predpojaalo pojaava AE signal kako bi ga glavna mjerna jedinica akustine emisije mogla obraditi. Vezu senzora i predpojaala je poeljno ostvariti to kraim kablovima kako bi se obuhvatilo to manje smetnji iz okoline. Glavne osobine predpojaala su ulazna impedancija, um, podruje djelovanja, te ojaanje. Tipino predpojaalo ima visoku ulaznu impedanciju, ojaanje 40 dB i izlaznu impedanciju 50 .

Slika 10. Predpojaalo [3]

A/D pretvarai
A/D pretvarai (A/D konvertori), su analogno digitalni ureaji koji analogne podatke pretvaraju u digitalni skup podataka. Takav digitalizirani AE signal, koji proe filtere frekvencija, se zapisuje na raunalo te se kasnije koristi u obradi podataka.

Slika 11. ematski prikaz opreme za ispitivanje akustinom emisijom 9

Osobine signala akustine emisije

Sa konfiguriranom opremom i kompletnim podeavanjem, moe se poeti sa testiranjem AE. Senzor se postavlja na ispitivanu povrinu i zalijepi sa trakom i ljepljivim materijalom. Operator zatim izbacuje na monitor signale koji su uzbueni indukovanim naponom u objektu. Kada se dobije tranzijentni signal, parametri kao maksimalna amplituda, broj prelaza praga osjetljivosti, energija (MARSE) i trajanje signala se mogu prikupiti. Osobina signala AE je prikazana na slici 12.

Slika 12. Osobine signala aksutine emisije Maksimalna amplituda je najvea mjera voltae u talasu i mjeri se u decibelima (dB). Ovo je vaan parametar u pregledu akustine emisije jer on odreuje pronalazak signala. Vrh amplitude predstavlja maksimalno dosegnutu amplitudu. Trajanje signala je razlika vremena izmeu prvog i posljednjeg prelaska praga osjetljivosti. Trajanje signala se moe iskoristiti za odreivanje razliitih tipova izvora i za filtriranje vanjske buke. Kao broj prelaza praga osjetljivosti, ovaj parametar se oslanja na veliinu signala i akustiku materijala. Energija (MARSE) izraunava se sumiranjem povrine ispod krivulje amplituda vrijeme. Energija je takoer osjetljiva na trajanje i amplitudu signala, ali ne koristi broj prelaza praga osjetljivosti ili poetka koji je definisao korisnik i operativne frekvencije. Energija se redovno koristi u mjerenjima akustine emisije. Prag osjetljivosti - Naponska razlika koja treba biti premaena kako bi se AE signal detektirao i procesirao. Prag osjetljivosti se moe podesiti kao fiksna vrijednost ili moe biti plutajui prag (floating treshold). Plutajui prag je promjenjiv u vremenu ovisno o razini buke, a koristi u uvjetima znatne i promjenjive pozadinske buke

10

Broj prelaza praga osjetljivosti odnosi se na broj implusa emitovanih mjerenjem krugova, ako je amplituda signala vea od unaprijed zadane. U zavisnosti od veliine dogaaja AE i karakteristika materijala jedan hit moe uzrokovati jedan ili vie prelaza. Dok je ovaj parametar relativno lagano prikupiti, obino treba da se kombinuje sa amplitudom i / ili trajanjem signala da bi se dokazao kvalitet informacije oko oblika signala. Brzina irenja signala - Brzina irenja signala je jedna od najvanijih osobina signala. Ovisna je o vrsti materijala, vrsti izvora signala, te o naprezanja u materijalu. Brzina irenja signala se rauna iz poznate relacije v=s/t, pri emu je s razmak izmeu senzora, a t vremenska razlika izmeu registriranja signala na senzorima. Odreivaje vremena dolaska signala - Meu osnovnim zadaama AE sistema je pretvoriti kratki signal u zbijenu grupu podataka i eliminirati pozadinsku buku. U tu svrhu moderni AE sistemi koriste pragove za otkrivanje. Poetak novog signala nastupa kada AE signal premai prag u pozitivnom ili negativnom smislu. Vrijeme prelaska prvog praga se naziva ''dolazno vrijeme signala'' i koristi se pri proraunu lokacije AE dogaaja.

Prikaz rezultata
Softveri koji se koriste u sistemu AE su u mogunosti da generiu grafiki prikaz za analizu signala snimljenog za vrijeme trajanja AE. Ovi prikazi omoguavaju vane informacije o uoenim dogaajima i mogu se svrstati u etiri kategorije: poloaj, aktivnost, intenzitet i kvalitet podataka. Prikaz poloaja odreuje poetak otkrivanja procesa AE. Ovo se moe grafiki prikazati X koordinatama, X-Y koordinatama, ili kanalom za linearni poloaj kompjuterskog izvora, ravni poloaj kompjuterskog izvora, i tehnika zona poloaja.

Slika 13. Grafiki prikaz poloaja izvora AE [1] Prikaz aktivnosti podataka pokazuje aktivnosti AE kao funkciju vremena na X-Y grafikom prikazu. Svaki dio grafika pokazuje specifini iznos vremena. Na primjer, test od jednog sata moe biti podijeljen u 100 vremenskih koraka. Sve aktivnosti mjerene u intervalu od 36 sekundi e biti prikazane u datom ipkastom histogramu slika 14. Osa moe biti prikazana logaritamski u dogaaju visoke aktivnosti AE ili dugom periodu testiranja.

11

Slika 14. Prikaz aktivnosti izvora u X-Y grafikom prikazu [1] U dodatku za prikazivanje mjerenja aktivnosti podataka preko odreenog vremenskog perioda, prikaz kumulativne aktivnosti (slika 15) moe biti kreirana da pokae ukupni iznos aktivnosti otkrivene za vrijeme testiranja. Ovaj prikaz je znaajan za mjerenje kvantiteta ukupne emisije i srednje stope emisije.

Slika 15. Prikaz kumulativne aktivnosti [1] Prikaz intenziteta se koristi za prikaz statistike informacije koje se odnose na veliinu otkrivenih signala. Kao to se moe vidjeti u grafikoj raspodjeli amplitude, broj hitova je nacrtan na svakom poveanju amplitude (izraen u dB) iznad poetnog poloaja koji je definisao korisnik. Ovi grafici se mogu koristiti za odreivanje da li e nekoliko velikih ili monogo malih signala stvoriti otkrivanjem energije signala AE. Ako je Y-osa nacrtana logaritamski, oblik raspodjele amplitude se moe interpretirati za odreivanje aktivnosti pukotine (npr. linearna raspodjela oznaava rast).

Slika 16. Prikaz intenziteta [1] etvrta kategorija prikaza AE, se koristi za izraunavanje kvaliteta prikupljenih podataka. Broj prolaza u odnosu na amplitudu, trajanje u odnosu na amplitudu i broj prolaza u zavisnosti od trajanja se obino koriste u ovim graficima. Kao to je prikazano na slici 17, svaki hit je predstavlja jednu taku, koja ukazuje na korelaciju izmeu dvije znaajke signala.

12

Slika 17. Grafiki prikaz kvaliteta podataka [1]

Linearna lokacija izvora AE

Mnoge tehnika lociranja izvora su se razvile na osnovu ove metode. Jedna od esto koritenih tehnika lokacije kompjuterskih izvora je princip linearne lokacije.

Slika 18. Princip linearne lokacije [1] Linearna lokacija izvora se esto koristi za izraunavanje podupiraa na stubovima mosta. Kada je izvor lociran u sreditu, vrijeme razlike dolaska za talase izmeu dva senzora je nula. Ako je izvor blii jednom od senzora, mjeri se razlika izmeu vremena dolaska od lokacije do sredita. Izraunavanje razlike od lokacije izvora do sredita, vrijeme dolaska se pomnoi sa brzinom talasa. Da li lokacija izvora lei lijevo ili desno od sredita odreuje se pomou senzora koji prvi zabiljei hit. Ovo je relacija i primjena za bilo koji dogaaja izvora izmeu senzora. Kada se koristi AE za lokaciju izvora u ravnim materijalima, koriste se tri ili vie senzora, a optimalna pozicija izvora je izmeu senzora. Dvije kategorije analize lokacije izvora koriste se za ovu situaciju: zonska lokacija i takasta lokacija.

13

Zonska lokacija
Kao to ime govori, zonska lokacija cilja na tragove talasa u specifinim zonama ili regionima oko senzora. Ova metoda se koristi u anizotropskim materijalima ili u drugim strukturama gdje su senzori smjeteni relativno daleko ili kada visoko priguen materijal utjee na kavlitet signala u vie senzora. Zona moe biti duina, povrina, ili zapremina zavisno od dimenzija polja. Planarni senzori polja za otkrivanje jednim senzorom je prikazan na slici 19. Izvor moemo pretpostaviti da bude unutar regiona i da lei na sreditu izmeu dva senzora.

Slika 19. Planarni senzor polja [1] Kada se doda dodatni senzor vrijeme dolaska i amplituda pomau da se zona izvora signala odredi tano. Odreujui par na slici 20, predstavlja dva senzora koji odreuju signal u odreenoj zoni i signal dolazi do svakog senzora.

Slika 20. Zonska lokacija izvora AE [1] Kada se jaina signala odnosi na vrh amplitude, najvei vrh amplitude predpostavlja se da dolazi iz najblieg senzora, drugi najvei iz sljedeeg najblieg senzora i tako dalje.

Takasta lokacija
Kako bi takasta lokacija bila opravdana, signal mora biti otkriven u minimalnom broju senzora: dva za linearne, tri za ravanske i etiri za zapreminske. Tano vrijeme dolaska signala takoer mora biti odreeno. Vreme dolaska se esto odreuje koristei maksimalnu amplitude ili kada se prvi put pree prag osjetljivosti. Brzina irenja talasa i tana pozicija senzora su neophodan kriterij. Jednaine se onda mogu derivirati koristei senzore geometrije polja ili mnogo komplikovaniju algebru za odreivanje mnogo interesantnih taaka. 14

Slika 21. Takasta lokacija izvora AE [3]

Podruje primjene
Praenje zavara za vrijeme procesa zavarivanja, temperaturne promjene indukuju napon izmeu zavara i osnovnog materijala. Ovi naponi su esto oslabljeni toplotnom obradom zavara. U nekim sluajevima kaljenje zavara nije mogue i dolazi do manjih pucanja. Ispitivanje zavarenog spoja ve 30 - 60 minuta poslije zavarivanja omoguava otkrivanje pukotina u zoni uticaja toplote. Ove pukotine se teko mogu otkriti drugim metodama.

Slika 22. Primjena akustine emisije u konstantnim zavarima [1] Mostovi mostovi sadre mnogo zavara, spojnica i veza, i kombinaciju optereenja i prirodnih faktora koji teko utiu na oteenje mehanizama kao to su pucanje usljed zamora i stanjivanje metala za vrijeme korozije. Mostovi dobijaju vizuelni pregled svake dvije godine i kada je oteenje primjeeno. Akustina emisija se koristi za pregled mostova, jer moe kontinuirano prikupljati podatke i otkrivati promjene koje mogu uzrokovati oteenje, bez zahtjeva za zatvaranje trake za automobile na mostu, ili zatvaranje mosta. Ustvari, tok saobraaja se obino koristi kao optereenje ili napon za AE testiranje.

15

Slika 23. Primjena akustine emisije u ispitivanju mostova [1] Ispitivanje aviona akustinom emisijom legura aluminija 7075-T6 je najee koriteni materijal u avionskoj industriji. Pukotine se obino iniciraju na rubovima zatvorenih rupa, i mogu se odraziti na prvobitna predvianja i znatno smanjiti vijek trajanja strukture aviona. Osobina zamora materijala je mnogo istraivana za razvijanje metoda i modela za predvianje rasta pukotina usljed zamora nastalih sluajnim optereenjima. Ispitivanje AE je ispitivanje bez razaranja je u mogunosti da prikae iniciranje i irenje tete u realnom vremenu [2].

Slika 24. Model konanog elementa; (a) mrena geometrija; (b) raspored plastinih naprezanja fokusiranih na region oko rupe deplasmana 0.6mm; (c) raspored plastinih naprezanja fokusiranih na region oko rupe deplasmana 1.6mm; (d) usporeivanje nagomilavanja plastine deformacije kroz liniju otvora i jednog primjera procesa nagomilavanja energije [2]

16

Zakljuak
Prikazani rezultati koritenja akustine emisije kao metode bez razaranja potvrdili su velike mogunost otkrivanja greke u ispitivanju konstrukcija i materijala. Akustina emisija se uspjeno koristi za odreivanje karakteristika mnogih vrsta materijala, ukljuujui kompleksne strukture kao kod kompozita. Primjena akustine emisije u laboratorijskim ispitivanjima materijala moe da doprinese boljem poznavanju ponaanja materijala pri djelovanju optereenja i u uslovima nastanka i rasta pukotina primjenom mehanike loma. Posebno mjesto metoda akustine emisije zauzima u ispitivanju zavarenih konstrukcija jer je primjenljiva i u toku i posle zavarivanja.

Literatura
[1] [2] [3] [4] [5] [6] http://www.ndt-ed.org http://www.uci.edu/labs/nondestructive-structures/Research.html http://www.murivan.com http://www.bering.hr/Rechner/Kapacitivni http://www.automatika.rs/baza-znanja/senzori/kapacitivni-senzor.html Samir Leme Ispitivanje proizvoda predavanja

17